Aktio

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine

Odluka o usvajanju Strategije protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine 2018. - 2025. godine

Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, na 176. sjednici, održanoj 05.08.2019. godine, donijelo je

ODLUKU
O USVAJANJU STRATEGIJE PROTIVMINSKOG DJELOVANJA BOSNE I HERCEGOVINE 2018. - 2025. GODINE

Član 1.Predmet Odluke

Ovom odlukom usvaja se Strategija protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine 2018. - 2025. godine i ista čini sastavni dio ove Odluke.

Član 2.Praćenje, realizacija i izvještavanje

(1) Za praćenje i realizaciju Strategije protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine 2018. - 2025. godine zadužuje se Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine - Komisija za deminiranje u Bosni i Hercegovini.

(2) Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine - Komisija za deminiranje u Bosni i Hercegovini će jednom godišnje izvještavati Vijeće ministara Bosne i Hercegovine o realizaciji Strategije protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine 2018. - 2025. godine.

Član 3.Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH".

VM broj 121/19
05. augusta 2019. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Denis Zvizdić, s. r.

Strategija protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine 2018-2025

Lista skraćenica

APMBC

Konvencija o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protivpješadijskih mina i o njihovom uništenju

PP

Protivpješadijski

PT

Protivtenkovski

BHMAC

Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini

BiH

Bosna i Hercegovina

CCM

Konvencija o kasetnoj municiji

CCW

Konvencija o određenom konvencionalnom oružju

POPO

Potvrđena opasna površina

CPDBH

Vijeće za osobe sa invaliditetom Bosne i Hercegovine

CRPD

Konvencija o osobama sa invaliditetom

EOD

Uništavanje minsko-eksplozivnih sredstava

ESZR

Eksplozivna sredstva zaostala iz rata

EU

Evropska unija

EUFOR

Snage Evropske unije

FBiH

Federacija Bosne i Hercegovine

GFAP

Opći okvirni sporazum za mir

GICHD

Međunarodni centar za humanitarno deminiranje iz Ženeve

GPMD

Program rodne ravnopravnosti u protivminskom djelovanju

HI

Handicap International

IFOR

Snage za provođenje mira u BiH

IMAS

Međunarodni standardi za protivminske akcije

IM

Upravljanje informacijama

IEBL

Međuentitetska linija razgraničenja

LIS

Istraživanje uticaja mina

MCP

Ministarstvo civilnih poslova BiH

MO

Ministarstvo odbrane BiH

MLJPI

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH

Mjere UM

Mjere upozoravanja na mine

NVO

Nevladina organizacija

NMAS

Standardi za protivminske akcije BiH

NPA

Norveška narodna pomoć

NTI

Netehničko izviđanje

PIC

Vijeće za provođenje mira

PWD

Osobe sa invaliditetom

RS

Republika Srpska

SADD

Podaci razvrstani po spolu i dobi

SOPO

Sumnjiva opasna površina

SOP

Standardne operativne procedure

TI

Tehničko izviđanje

UN

Ujedinjene nacije

UNDP

Razvojni program Ujedinjenih nacija

UNMAC

Centar za uklanjanje mina Ujedinjenih nacija

VA

Pomoć žrtvama

Sažetak

Strategija protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Strategija) predstavlja viziju, misiju, strateške i operativne ciljeve programa protivminskog djelovanja Bosne i Herzegovine za period 2018.-2025. Krajnje stanje kao rezultat Strategije su izvršene obaveze BiH u pogledu izviđanja i čišćenja prema Konvenciji o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i transporta protivpješadijskih mina i o njihovom uništenju.

Vizija

Bosna i Hercegovina bez mina i eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata, u kojoj će maloljetne i punoljetne ženske i muške osobe obavljati aktivnosti neophodne za život bez opasnosti po vlastitu sigurnost i u kojoj će žrtve mina i eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata biti integrirane u društvo i u potpunosti uživati svoja prava.

Misija

Razviti efikasan i djelotvoran program protivminskog djelovanja BiH koji će omogućiti sigurno korištenje zemljišta i zadovoljiti potrebe ugroženih zajednica putem dobro koordiniranih i djelotvorno izdanih zadataka za izviđanje i čišćenje, te putem mjera upozoravanja na mine i pružanja pomoći žrtvama mina/ESZR.

Strateški ciljevi

Strategija predviđa pet strateških ciljeva; za svaki strateški cilj je postavljeno nekoliko operativnih ciljeva, polazišta, pokazatelja i ciljanih stanja kao indikatora ostvarenja operativnih ciljeva.
1. Procedure kvalitetnog upravljanja informacijama osiguravaju prikupljanje, pohranjivanje, analizu i razmjenu relevantnih informacija, kao i njihovo korištenje za efikasno i djelotvorno planiranje, postavljanje prioriteta, izdavanje zadataka i provođenje protivminskih akcija.
2. Program protivminskog djelovanja BiH je promoviran u zemlji i na međunarodnom nivou da bi se povećala njegova vidljivost i unaprijedili odgovornost, predanost i podrška države.
3. Veličina i uticaj problema kontaminiranosti minama/ESZR je preciziran i potvrđen; problem se rješava u skladu sa standardima za protivminske akcije BiH, pri čemu se osigurava vraćanje sigurnih površina ugroženim zajednicama na korištenje.
4. Sigurno ponašanje se promovira kroz mjere upozoravanja na mine koje su rodno osjetljive i uvažavaju različitosti da bi se smanjio broj nesreća izazvanih minama/ESZR i podržale sigurne i održive aktivnosti neophodne za život.
5. Sve žrtve mina/ESZR sudjeluju u društvu na jednakim osnovama sa drugima; njihove potrebe su identificirane i zadovoljene, a njihove egzistencijalne prilike unaprijeđene kroz pomoć utemeljenu na pravima i koja uvažava različitosti.
Da bi osigurala da BiH blagovremeno ispunjava svoje obaveze u pogledu čišćenja mina/ESZR, država će blagovremeno poduzeti mjere i aktivnosti na produženju roka određenog za uništavanje protivpješadijskih mina, prema članu 5. Otavske konvencije i osigurati poštivanje i primjenu novo usvojenih standarda za protivminske akcije i standardnih operativnih procedura BiH. Osim toga, BiH će osigurati potpuno provođenje procesa vraćanja površina na upotrebu, što će rezultirati djelotvornijim operacijama izviđanja i čišćenja. Centar za uklanjanje mina Bosne i Hercegovine se obavezuje da će voditi računa da se kroz kvalitetno upravljanje informacijama prikupljaju, pohranjuju, analiziraju i razmjenjuju sve relevantne informacije te da se koriste u svrhu efikasnog i djelotvornog planiranja, određivanja prioriteta, izdavanje zadataka i provođenje protivminskih akcija.
U svemu tome, princip održivosti je od ključnog značaja; on je posebno bitan za operativne ciljeve koji se odnose na upozoravanje na mine i pomoć žrtvama mina/ESZR, kao i za integraciju mjera upozoravanja na mine u obrazovne sisteme i pomoći žrtvama mina/ESZR u šire mehanizme zaštite osoba sa invaliditetom, zdravstvene i druge zaštite, uviđajući da će se te aktivnosti nastaviti i nakon što budu ispunjene obaveze čišćenja mina/ ESZR u skladu sa dvije gore pomenute Konvencije.
BiH će promovirati svoj program protivminskog djelovanja u zemlji i na međunarodnom nivou, nastojeći da unaprijedi transparentnost i vidljivost programa i promovirat će veću odgovornost, predanost i podršku države (uključujući i finansijsku podršku). Izradit će plan prikupljanja finansijskih sredstava iz domaćih i međunarodnih izvora finansiranja, sa jasno preciziranim iznosima planiranim na godišnjem nivou. Izradit će akcione planove za realizaciju strateških ciljeva postavljenih u ovoj Strategiji, sa procjenom potrebnih finansijskih sredstava, čime će se olakšati provođenje same Strategije. Realizacija Strategije će se kontinuirano pratiti i revidirati da bi se osigurala njena kontinuirana relevantnost, da bi se omogućilo identificiranje prednosti i nedostataka programa i da bi se omogućilo BHMAC-u i partnerima da rješavaju probleme, unaprijede učinak, nadograde ostvareni uspjeh i prilagode Strategiju promjenjivim okolnostima.

Uvod

Strategija protivminskog djelovanja BiH (u daljem tekstu: Strategija) predstavlja viziju, misiju, strateške i operativne ciljeve programa protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine za period 2018.-2025. Strategija sadrži sljedeće ključne dijelove: sažet prikaz uzroka i obima problema mina/ESZR, sažet prikaz ključnih humanitarnih, socio-ekonomskih i ekoloških uticaja mina/ESZR; opis kapaciteta i glavnih nosilaca aktivnosti; i kratak prikaz ključnih postignuća. Također su kratko obrađene i određene prednosti i nedostaci programa, kao i mogućnosti, prijetnje i rizici.
Nakon toga su obrađeni aspekti roda i različitosti u protivminskim akcijama i povezanost između protivminskog djelovanja i razvoja kao područja od strateškog značaja za program protivminskog djelovanja. Vizija i misija Strategije su definirane prije definicije pet strateških ciljeva i pratećih operativnih ciljeva, polazišta, ciljanih stanja i pokazatelja. Strategija se ukratko osvrće i na upravljanje preostalom kontaminacijom i završava ključnim obavezama u pogledu praćenja, evaluacije i revidiranja Strategije.
BiH je izuzetno zahvalna svim donatorima koji su godinama velikodušno podržavali program protivminskog djelovanja, među njima Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), Njemačkoj, Norveškoj, Švicarskoj, Nizozemskoj, Kanadi, Sloveniji, Japanu, Republici Češkoj, Turskoj, Italiji, Irskoj, Evropskoj uniji (EU) i Razvojnom programu Ujedinjenih nacija (UNDP).

Metodologija

U skladu sa međunarodnom dobrom praksom, Strategija je urađena kroz participatoran proces koji je obuhvatio cijeli niz domaćih i međunarodnih aktera. Međunarodni centar za humanitarno deminiranje iz Ženeve (GICHD) je u direktnoj saradnji sa BHMAC-om pomogao i podržao cjelokupan proces.
BHMAC i GICHD su organizirali i držali prvu radionicu za izradu strategije BiH u Sarajevu u novembru 2016. godine, na kojoj su sudjelovali svi relevantni akteri. Osnovni ciljevi ove radionice su bili:
1. Precizirati obim, prirodu i uticaj problema mina
2. Identificirati ključne prednosti, nedostatke, mogućnosti i prijetnje vezane za program protivminskog djelovanja
3. Precizirati glavne nosioce aktivnosti, njihove uloge, uticaj, kapacitete i ograničenja
4. Precizirati i usaglasati viziju, misiju, strateške i operativne ciljeve programa protivminskog djelovanja
5. Definirati željene rezultate programa protivminskog djelovanja
6. Objasniti način na koji će se postići rezultati
Uvidjevši potrebu za nastavkom konsultacija, BHMAC i GICHD su u februaru 2017. godine organizirali radne sesije po grupama za svaki od četiri strateška cilja. Relevantni akteri su na sesijama razmatrali predstavljeni nacrt strateških i operativnih ciljeva, polazišta, pokazatelja i ciljanih stanja. Nakon toga je izrađen strateški dokument i dostavljen svim akterima na komentar prije dostavljanja dokumenta Vijeću/Savjetu ministara BiH na usvajanje. Program radionice strateškog planiranja je priložen u Dodatku I, a lista učesnika u Dodatku II.

Kontekst zemlje

BiH je smještena u regiji Zapadnog Balkana i ima oko 3,8 miliona stanovnika. Graniči sa Hrvatskom na sjeveru, zapadu i jugu, sa Srbijom na istoku, Crnom Gorom na jugu i izlazi na Jadransko more u dužini od oko 20 km. Što se tiče zdravstva, obrazovanja i prihoda, BiH je rangirana na 81. mjestu od 188 zemalja prema indeksu humanog razvoja Ujedinjenih nacija (UN) za 2016. godinu. 1 Bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika u BiH u 2016. godini je iznosio 10.091 američkih dolara. 2
BiH je izuzetno kontaminirana protivpješadijskim kopnenim minama, kao i kasetnom municijom, 3 preostalim prije svega iz sukoba od 1992. do 1995. godine povezanim sa raspadom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Većina minskih polja je locirana duž međuentitetske linije razgraničenja/zone razdvajanja 4, dva političkom odlukom formirana entiteta BiH: Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republike Srpske (RS). Općim okvirnim sporazumom za mir, poznatim kao "Daytonski mirovnih sporazum", okončan je rat u decembru 1995. godine. Aneks 4 Općeg okvirnog sporazuma za mir predstavlja novi Ustav BiH kojim je potvrđen kontinuitet države na čijem čelu se nalazi Predsjedništvo koje se sastoji od tri člana (Bošnjak, Hrvat i Srbin), dok je Vijeće ministara nadležno za "zajedničke instutucije". Priznate su i dvije "entitetske vlade". Svaki entitet ima svoj ustav, ali su oni asimetrični: prema Ustavu RS-a, vlast u RS-u je centralizirana sa vladom na entitetskom nivou, dok su opštine odgovorne za pružanje usluga na lokalnom nivou. Za razliku od RS-a, Ustavom FBiH su date znatne nadležnosti kantonima i opštinama. Osim toga, Brčko Distrikt je uspostavljen kroz arbitražni postupak kojeg je pokrenuo Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu.
Vlast BiH je podijeljena na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Parlamentarna skupština BiH je zakonodavno tijelo koje se sastoji od Doma naroda i Zastupničkog doma. Predsjedništvo BiH se sastoji od tri člana koji predstavljaju tri naroda u BiH (Bošnjak, Hrvat, Srbin) i koji se na mjestu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH rotiraju svakih osam mjeseci. Predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH bira Predsjedništvo, a imenuje ga Parlamentarna skupština BiH. Vijeće ministara je izvršni organ sa mandatom od četiri godine. 5

Rasprostranjenost i uticaj kontaminacije

Na osnovu informacija zaraćenih strana, prema prvim procjenama BiH, površina kontaminirana minama/ESZR se prostirala na 4.200 km² (8,2 posto ukupne teritorije BiH), a broj minskih polja je iznosio 19.057. 6 Handicap International (HI) je proveo Istraživanje uticaja mina u BiH u periodu 2002.-2003. i identificirao 1.480 zajednica pod uticajem mina. Opštom procjenom minske situacije u BiH 2015. godine je identificirano 1.369 ugroženih zajednica pod uticajem mina/ESZR sa ukupno 517.000 ugroženih stanovnika ili oko 14% od ukupnog broja stanovnika BiH. Od ukupnog broja ugroženih zajednica, 111 ili 18%, je kategorizirano kao zajednice pod visokim uticajem. Opštom procjenom iz 2015. godine je identificirano 60 zajednica kontaminiranih kasetnom municijom, od čega 50% zajednica ima kombinovanu kontaminiranost minama/ ESZR i kasetnom municijom.
Kriterij za određivanje nivoa uticaja mina/ESZR na zajednicu je izračunat na osnovu omjera procijenjenog broja stanovnika, prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine, veličine sumnjive opasne površine, kao i veličine površine ugrožene zajednice.
Većina zajednica čija je površina kontaminirana minama/ESZR nalazi se u ruralnim područjima. BHMAC procjenjuje da stanovništvo u urbanim sredinama ima relativno siguran ekonomski i socijalni život u poređenju sa ruralnim stanovništvom koje ekonomski zavisi od pristupa zemljištu koje može biti kontaminirano minama/ESZR. Analiza nesreća izazvanih minama u BiH pokazuje da su osobe koje su više ekonomski ugrožene više izložene kontaminaciji minama/ESZR, s obzirom da često svjesno ulaze u kontaminirana područja radi egzistencijalnih potreba.
Preostale sumnjive površine na mine/ESZR, prema podacima od maja 2017. godine, procijenjene su na 1.091 km², od čega je oko 60 % površine šumsko zemljište.
Analiza podataka o žrtvama mina/ESZR u BiH pokazuje da su obrasci nastanka nesreća uveliko sezonske prirode, sa najvećim brojem nesreća u jesen i proljeće kada su u toku poljoprivredni radovi i prikupljanje ogrjevnog drveta. Drugi najveći uzrok nesreća je sakupljanje sekundarnih sirovina od ekonomske vrijednosti.
Analiza podataka o žrtvama mina/ESZR pokazuje visoko rodno određen obrazac u kojem punoljetni muškarci konsistentno predstavljaju najugroženiju skupinu kao direktne žrtve. U periodu 1992.-2016. u BiH je evidentirano ukupno 8.802 žrtve mina/ESZR, pri čemu na punoljetne muškarce otpada 78% svih poznatih žrtava. Najveći broj smrtnih slučajeva je prouzrokovan eksplozijom protivpješadijske rasprskavajuće odskočne mine jugoslovenske proizvodnje, PROM-1. 7
U toku rata (1992.–1995.) u BiH je registrirano ukupno 7.000 žrtava mina/ESZR, od čega 945 punoljetnih ženskih osoba, 98 maloljetnih ženskih osoba, 402 maloljetna muškarca, 5.468 punoljetnih muškaraca, 17 ženskih i 70 muških osoba nepoznate dobi.
U toku poslijeratnog perioda (1996.-2016.) u BiH su registrirane ukupno 1.802 žrtve mina/ESZR, od čega 139 punoljetnih ženskih osoba, 22 maloljetne ženske osobe, 227 maloljetnih muškaraca, 1.353 punoljetna muškarca, 6 ženskih i 55 muških osoba nepoznate dobi. Punoljetni muškarci i dalje predstavljaju najbrojniju skupinu s obzirom da čine 75% svih registriranih žrtava. Grafikon u daljem tekstu prikazuje naglo smanjenje broja žrtava u godinama nakon završetka rata, sa 508 žrtava na vrhu krivulje u 1996. godini (podaci razvrstani po spolu i dobi nisu na raspolaganju) na ukupno 8 žrtava 2016. godine (sedam punoljetnih i jedan maloljetni muškarac). Godine 2008. je došlo do neobjašnjenog povećanja žrtava mina, te ponovo 2016. godine, kada je bilo 16 žrtava muškog spola, u poređenju sa dvije žrtve muškog spola u 2015. godini. 8 Analiza podataka o žrtvama mina koju je proveo BHMAC pokazuje da se velika većina nesreća dešava kada muške osobe zalaze u poznata opasna područja radi egzistencijalnih potreba. Iako je važno uočiti da odrasli muškarci čine veliku većinu žrtava mina/ESZR, vrlo je bitno znati da kada god se dogodi nesreća u kojoj smrtno strada ili zadobije teške povrede hranitelj porodice, drugi članovi porodice (koji se ponekad nazivaju "indirektnim žrtvama") su generalno u velikoj mjeri ugroženi s obzirom da se odgovornost za zaradu i staranje o porodici često uveliko mijenja. Također je bitno shvatiti i psihološke i psiho-socijalne posljedice po preživjele žrtve mina i ugrožene članove porodica i voditi računa da su njihove potrebe u tom smislu obuhvaćene uslugama pomoći žrtvama mina.
slika str. 7

Rani protivminski odgovor i program protivminskog djelovanja BiH

Protivminske akcije su u BiH počele ubrzo nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini krajem 1995. godine kada je Daytonski mirovni sporazum 9 stupio na snagu, kojim su okončane troipogodišnje intenzivne borbe. U skladu sa Općim okvirnim sporazumom za mir, raspoređene su multilateralne vojne snage - Snage za provođenje mira (IFOR) 10 - primarno sa vojnim mandatom (sekundarna odgovornost snaga se odnosila na praćenje operacija čišćenja kopnenih mina koje su provodile entitetske vojske). Na samom početku su mnogobrojni nosioci aktivnosti bili uključeni u veliki broj inicijativa, uključujući i deminiranje koje su u određenoj mjeri provodile tri entitetske vojske pod nadzorom IFOR-a. Zbog straha od rasprostranjene kontaminacije minama/ESZR, a svjesno ograničenosti sredstava iz domaćih izvora, potrebnih za rješavanje ovog problema, Vijeće ministara BiH je od Ujedinjenih nacija (UN) zatražilo pomoć u aktivnostima deminiranja. Tako je u Sarajevu 1996. godine formiran Centar za uklanjanje mina Ujedinjenih nacija (UNMAC), koji je bio nadležan za koordiniranje procesa protivminskog djelovanja.
Američko Ministarstvo inostranih poslova (State Department) je angažiralo kompaniju RONCO kao podršku UNMAC-u u uspostavi tri regionalna centra, obuci deminera i uvođenju pasa za otkrivanje mina i eksploziva. Norveška narodna pomoć (NPA) je također uspostavila obiman program deminiranja i obezbijedila obuku.
1997. godine Evropska komisija je obezbijedila opremu i obuku za deminere i timove za uništavanje eksplozivnih sredstava (EOD timove), dok je Vojska SAD-a provela obuku na temu humanitarnog deminiranja za pripadnike entitetskih vojski. Razne aktivnosti su dovele do brzog povećanja broja obučenih humanitarnih deminera. Dok početkom 1996. godine nije postojao niti jedan deminer, do kraja 1998. godine, kada su većinu osnovih obuka provodile entitetske vojske, bilo je preko 1.200 deminera sa osnovnim kvalifikacijama. Veliki broj međunarodnih donatora i agencija je promovirao ideju uspostavljanja tržišta za deminiranje; 1996. godine je Svjetska banka pokrenula interventni projekat čišćenja mina u podršci komercijalnom deminiranju, a SAD je putem kompanije RONCO pružio pomoć u uspostavljanju tri bh. kompanije krajem 1996. godine.
Nakon Općeg okvirnog sporazuma za mir, održana je Konferencija o provođenju mira u Londonu (u decembru 1995.), koja je rezultirala formiranjem Vijeća za provođenje mira (PIC) koje se sastoji od 55 zemalja i agencija. Krajem 1996. godine PIC je naglasio zahtjev nadležnih institucija BiH za:
1. Uspostavom državne institucije koja će kanalisati donatorska sredstva prema entitetskim centrima za uklanjanje mina
2. Vođenjem centralne baze podataka i mogućnošću mapiranja
3. Uvođenjem standarda za operacije čišćenja.
U skladu s tim, Vijeće ministara BiH je u januaru 1996. godine imenovalo tročlanu Komisiju za deminiranje u BiH. U oktobru 1997. godine je državna vlada potpisala sporazum sa Odborom donatora za formiranje Centra za uklanjanje mina BiH (BHMAC) koji će preuzeti ulogu koordinatora od UNMAC-a. BHMAC je formiran 1998. godine; svi zaposleni u BHMAC-u od samog početka imaju status državnih službenika, a program je finansiran od strane međunarodnih donatora kroz koordinaciju Odbora donatora, uspostavljenu 1998. godine.
BHMAC ima sjedište u Sarajevu i dva entitetska ureda, Ured BHMAC Sarajevo i Kancelarija BHMAC Banja Luka, i osam regionalnih ureda. 11 Uredi u Sarajevu i Banjoj Luci obavljaju koordinaciju operacija osam regionalnih ureda sa fokusom na planiranje, izviđanje i osiguranje kvaliteta/kontrolu kvaliteta.

Zakon o deminiranju u BiH iz 2002. godine

U svrhu izvršenja dugoročnog zadatka deminiranja u Bosni i Hercegovini osnivana je Komisija za deminiranje u BiH u Bosni i Hercegovini u BiH, kao centralno tijelo za poslove deminiranja, koju odlukom osniva Vijeće ministara Bosne i Hercegovine i utvrđuje njen djelokrug rada i način finansiranja. Komisija je u sastavu Ministarstva civilnih poslova i komunikacija i za svoj rad odgovara ovom ministarstvu. Komisija za deminiranje u BiH se sastoji od tri člana imenovana iz tri konstitutivna naroda u BiH, iz reda zaposlenih u tri ministarsva na nivou BiH: Ministarstvo civilnih poslova BiH, Ministarstvo sigurnosti BiH i Ministarstvo odbrane BiH. Tri predstavnika imaju različite nadležnosti u svojim ministarstvima i kao članovi Komisije za deminiranje u BiH sastaju se povremeno. 12 Nadležnosti Komisije za deminiranje u BiH i BHMAC-a, prema Zakonu o deminiranju u BiH iz 2002. godine, su pobrojane u Dodatku III.
Postupak izmjena i dopuna Zakona o deminiranju, počeo je krajem 2016. godine kroz Radnu grupu Savjeta ministara BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 70/16). Radna grupa je osnovana kao privremeno radno tijelo Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. U Radnu grupu imenovani su predstavnici nadležnih državnih i entitetskih institucija, i to: Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine - Komisije za deminiranje u Bosni i Hercegovini, Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini, Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine, Federalne uprave civilne zaštite i Republičke uprave civilne zaštite (Republika Srpska). Radna grupa je imala zadatak da sačini nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deminiranju u Bosni i Hercegovini. Na prijedlog Radne grupe, Vijeće ministara BiH je na 120. sjednici, održanoj 09.11.2017. godine, utvrdilo Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deminiranju u Bosni i Hercegovini.

Strategije protivminskog djelovanja BiH

Prva Strategija protivminskog djelovanja BiH pokrivala je period 2002.-2009. Prilikom prve revizije Strategije zaključeno je da su strateški ciljevi preoptimistični i predložen je realniji cilj: "zemlja bez uticaja mina do 2009.". Međutim, ubrzo je postalo očigledno da ni ovaj cilj nije realan i da BiH treba podnijeti zahtjev za produženje roka određenog za uništavanje protivpješadijskih mina, prema članu 5. Otavske konvencije. Zbog toga je izrada druge strategije protivminskog djelovanja BiH za period 2009.-2019. bila povezana sa prvim zahtjevom za produženje roka prema članu 5. Otavske konvencije. Vijeće ministara BiH je 2008. godine usvojilo Strategiju protivminskog djelovanja BiH za period 2009.-2019.
BHMAC je proveo prvu od tri planirane revizije Strategije 2012. i 2013. godine (druge dvije revizije su trebale biti provedene u 2015. odnosno 2017. godini). Tokom revizije provedene 2012. godine, utvrđen je nedostatak finansijskih sredstava kao jedan od glavnih razloga za spor napredak BiH ka ostvarenju svojih strateških ciljeva u segmentu čišćenja. Zaključci revizije iz 2012. godine su dostavljeni Komisiji za deminiranje u BiH u martu 2013. godine, ali ih Vijeće ministara BiH nije nikad zvanično usvojilo. Komisija za deminiranje u BiH je u martu 2016. godine prihvatila rezultate druge revizije iz 2015. godine, s tim da ih Vijeće ministara BiH nije usvojilo. Donošenjem ove Strategijom prestaje važiti Strategija za period 2009.-2019.

Kontinuirano unapređenje

Program protivminskog djelovanja BiH je jedan od vremenski najdužih programa na svijetu i od svog osnivanja 1997. godine je objedinio značajna domaća iskustva i stručnost. Kroz program su ostvarena značajna dostignuća u pogledu vraćanja sigurnih površina kroz operacije tehničkog izviđanja i čišćenja i drastično je smanjen broj nesreća izazvanih minama/ESZR.
Međutim, nije tajna da je program nailazio na izazove koji su u ozbiljnoj mjeri naškodili njegovom ugledu, kako u međunarodnoj zajednici tako i u BiH. Preduzeti su konkretni koraci ka rješavanju određenog broja izazova i nastojanja su uložena u izradu izmijena i dopuna Zakona o deminiranju iz 2002. godine, revidiranje standarda i ažuriranje standardnih operativnih procedura (SOP), što znači da je program protivminskog djelovanja u dobroj poziciji da povrati povjerenje donatora i da u značajnoj mjeri unaprijedi učinak programa.
Program protivminskog djelovanja BiH je posvećen upravljanju kvalitetom 13 i principu kontinuiranog unapređenja i njime će se nastojati rješavati problemi na konstruktivan i transparentan način te pronaći najadekvatnija rješenja.
Dok je u proteklih nekoliko godina provedeno nekoliko procjena i evaluacija programa protivminskog djelovanja, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je putem Ureda za reviziju institucija Bosne i Hercegovine provela prvu reviziju programa protivminskog djelovanja u oktobru 2016. godine. Na kraju revizije je sačinjen Izvještaj revizije učinka: Efikasnost sistema deminiranja u Bosni i Hercegovini. 14 U Izvještaju o reviziji je naglašeno nekoliko ozbiljnih izazova i predstavljeno je nekoliko nalaza revizije koji se odnose na efikasnost i djelotvornost. Programom protivminskog djelovanja BiH rješavaju se ovi izazovi u interesu promoviranja djelotvornijeg i efikasnijeg programa protivminskog djelovanja.

Obaveze koje proizilaze iz međunarodnih konvencija

BiH je ugovorna strana nekoliko međunarodnih konvencija i obevazala se da će ispuniti sve svoje obaveze na najdjelotvorniji i najefikasniji način. To su: Konvencija o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protivpješadijskih mina i o njihovom uništavanju, Konvencija o zabrani upotrebe, proizvodnje i skladištenja kasetne municije, Konvencija o zabrani ili ograničenoj upotrebi određenog konvencionalnog oružja i Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom. BiH se obavezala da će provesti Akcioni plan iz Maputa za provedbu obaveza iz Otavske konvencije i Akcioni plan iz Dubrovnika za provedbu obaveza iz Konvencije o kasetnoj municiji. Relevantne mjere iz ovih akcionih planova se spominju u cijeloj Strategiji.

Konvencija o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protivpješadijskih mina i o njihovom uništavanju

Nakon što je BiH ratificirala Konvenciju o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protivpješadijskih mina i o njihovom uništavanju 1998. godine, Konvencija je stupila na snagu u martu 1999. godine, čime je 1. mart 2009. godine odredila kao rok za evidentiranje i uništavanje svih protivpješadijskih mina na miniranim površinama u svojoj nadležnosti. U svom prvom izvještaju u skladu sa članom 7. Konvencije (Mjere transparentnosti) koji je dostavila u februaru 2000. godine, BiH je izvijestila da je do novembra 1999. godine završila uništavanje svih zaliha protivpješadijskih mina u svom vlasništvu ili posjedu ili u svojoj nadležnosti ili pod svojom kontrolom.
BiH je u martu 2008. godine dostavila prvi zahtjev za produženje ovog roka; zahtjev BiH je odobren na Devetom sastanku država potpisnica Konvencije i 1. mart 2019. godine je određen kao novi rok. Prema članu 5. Konvencije (i u skladu sa produženjem roka za deset godina koji su države potpisnice Konvencije odobrile 2008. godine), BiH je obavezna uništiti sve protivpješadijske mine što je prije moguće, a najkasnije do 1. marta 2019. godine. Međutim, jasno je da BiH nije u poziciji da do tog roka ispuni svoje obaveze prema članu 5. BiH će izraditi novi zahtjev za produženje roka i osigurati da je na vrijeme podnesen Komitetu za implementaciju člana 5, najkasnije do 31. marta 2018. godine.

Konvencija o kasetnoj municiji

Nakon što je Konvencija o kasetnoj municiji potpisana u decembru 2008. godine i ratificirana u septembru 2010. godine, Konvencija je stupila na snagu u martu 2011. godine. BiH je dostavila svoj prvi izvještaj prema članu 7. Konvencije (Mjere transparentnosti) u avgustu 2011. godine i od tada dostavlja godišnje izvještaje u skladu sa obavezama iz Konvencije. Rok iz člana 4.(1) 15 Konvencije za BiH je 1. mart 2021. godine; ključni akteri vjeruju da je BiH u stanju ispuniti ovu obavezu do zadanog roka.

Konvencija o zabrani ili ograničenoj upotrebi određenog konvencionalnog oružja

BiH je ratificirala Konvenciju o zabrani ili ograničenoj upotrebi određenog konvencionalnog oružja u septembru 1993. godine, a Izmijenjeni protokol II i Protokol V u septembru 2000. odnosno novembru 2007. godine. BiH je dostavila svoje godišnje izvještaje u skladu sa stavom 5. odluke o poštivanju, koja je usvojena na Trećoj preglednoj konferenciji, 2012. godine i zatim 2015. i 2016. godine.

Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom

BiH je postala ugovorna strana Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom i njenog Opcionog protokola nakon što je Konvenciju potpisala 2009. godine i ratificirala je u martu 2010. godine. BiH je dostavila izvještaj o implementaciji Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom u martu 2013. godine. 16 Oba entiteta u BiH su donijela svoje strategije za unapređenje položaja osoba sa invaliditetom.

Program protivminskog djelovanja BiH: prednosti, nedostaci, mogućnosti i prijetnje

Na radionici strateškog planiranja za relevantne aktere, održanoj u novembru 2016. godine, te na sastancima potvrđivanja strateških ciljeva održanim u februaru 2017. godine, akteri su uradili niz analiza konteksta, uključujući i SWOT (prednosti, nedostaci, mogućnosti, prijetnje), PESTILE (politički,ekonomski, socio-kulturološki, tehnološki, zakonski i ekološki faktori) i analizu nosioca aktivnosti. Također su identificirali i određeni broj prednosti programa, kao i njegove mogućnosti; program može nadograđivati svoje prednosti kako bi riješio svoje nedostatke. Naprimjer, činjenica da je program domaći i da su u okviru njega objedinjena znatna domaća iskustva i stručnost predstavlja prednost koja će se nadograđivati da bi se podigla međunarodna i domaća svijest o problemu mina i postignućima programa u rješavanju ovog problema. Ova Strategija može također biti i moćan instrument kojim će se podići svijest o programu i mobilizirati finansijska sredstva s obzirom da su u njoj za međunarodne i domaće interesne strane jasno naglašene vizija i strateški i operativni ciljevi programa.
Najveća prijetnja i rizik za program odnose se na gubitak interesovanja donatora i smanjenu finansijsku podršku. Uviđajući da je kontinuirano finansiranje preduvjet za realizaciju svih strateških ciljeva i postizanje svih operativnih ciljeva, Strategija obuhvata i strateški cilj vezan za komunikacije i operativni cilj vezan za izradu plana mobilizacije finansijskih resursa sa godišnjim iznosima očekivanih sredstava i objašnjenjem načina na koje je moguće privući nove donatore.
Na radionici strateškog planiranja održanoj u novembru 2016. godine te na sesijama radnih grupa za potvrđivanje strateških ciljeva održanim u februaru 2017. godine, akteri su identificirali nekoliko pitanja koja imaju negativan uticaj na program te potencijalne rizike ubuduće; ključni su pobrojani u Dodatku IV. 17 Sva navedena pitanja su obuhvaćena strateškim i operativnim ciljevima i obavezama uz očekivanje da će se kroz realizaciju Strategije rješavati nedostaci i prijetnje na najbolji mogući način.

Strateški bitna međusektorska pitanja

Protivminsko djelovanje i održiv razvoj

Agenda 2030 sa 17 ciljeva održivog razvoja i 169 podciljeva od početka 2016. godine oblikuje nastojanja u pravcu globalnog razvoja i izrade politika. 18 U središtu Agende je princip da održiv razvoj mora biti participatoran, inkluzivan, bez diskriminacije.
U toku faza oporavka i stabilizacije BiH nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma krajem 1995. godine, protivminsko djelovanje je prirodno bilo usmjereno na trenutačne humanitarne ciljeve, kao i na smanjivanje broja nesreća izazvanih minama/ESZR, a ne na ciljeve sa težištem na razvoj. Kako se BiH kreće putem mira ka održivom razvoju, na protivminsko djelovanje je potrebno gledati kao na nešto što ne samo da uklanja opasnost kako bi se smanjio broj nesreća i strah, nego i kao na nešto što omogućava i ubrzava širi održiv razvoj.
BiH je predana ispunjavanju ciljeva održivog razvoja i prepoznavanju i promoviranju veza između ciljeva održivog razvoja i protivminskog djelovanja. Izviđanje i čišćenje dijela kontaminiranih površina i nakon toga vraćanje sigurnih površina na upotrebu će biti tijesno povezano sa ciljevima održivog razvoja s obzirom da neka minska polja u BiH imaju socio-ekonomski, humanitarni, komercijalni i ekološki uticaj. Programom protivminskog djelovanja BiH će se nastojati bolje razumjeti uticaji i mogućnosti koje će donijeti čišćenje u smislu omogućavanja razvoja i doprinosa ispunjenju ciljeva održivog razvoja. BHMAC i organizacije uključene u protivminsko djelovanje će prikupljati, analizirati i dostavljati relevantne informacije, uključujući i povezivanje protivminskih akcija sa ciljevima održivog razvoja, kako bi podigli svijest o problemu mina i u zemlji i na međunarodnom planu i dali doprinos mobilizaciji finansijskih sredstava za program protivminskog djelovanja.
GICHD i UNDP su pokrenuli izradu studije 2017. godine u kojoj se istražuju veze između protivminskog djelovanja, održivog razvoja i 17 ciljeva održivog razvoja. U studiji su identificirane brojne veze između protivminskog djelovanja i nekoliko ciljeva održivog razvoja, od kojih su mnogi relevantni za program protivminskog djelovanja BiH.
Prema studiji, procesom vraćanja površina na upotrebu moguće je ukloniti blokade i omogućiti pristup cijelom nizu osnovnih socijalnih usluga, uključujući i zdravstvene usluge (cilj održivog razvoja 3), obrazovanje (cilj održivog razvoja 4) i snabdijevanje vodom i sanitarne usluge (cilj održivog razvoja 6). Također, pristupom ekonomskim i prirodnim resursima jača se egzistencija i gradi otpor bivših ugroženih zajednica, čime će se zajednice riješiti problema siromaštva i nesigurnosti prehrane (cilj održivog razvoja 1 i 2). Rodno osjetljivim protivminskim djelovanjem će se također promovirati veća rodna jednakost (cilj održivog razvoja 5) putem osnaživanja punoljetnih i maloljetnih ženskih osoba kroz njegovu pomoć, operacije i mogućnosti zaposlenja. Ekonomija može početi da raste, uz protivminsko djelovanje koje će nuditi pristojan rad i osnovne vještine relevantne za niz zvanja i sektora (cilj održivog razvoja 8), može se graditi infrastruktura (cilj održivog razvoja 9), a moderna energija može postati javno dobro za sve (cilj održivog razvoja 7). U urbanim post-ratnih sredinama, uklanjanje opasnosti od minsko-eksplozivnih sredstava je preduvjet za ponovnu izgradnju stambenog fonda ili transportne infrastrukture (cilj održivog razvoja 11). Kompletna lista potencijalnog doprinosa protivminskog djelovanja ostvarivanju ciljeva održivog razvoja se nalazi u Dodatku V.

slika str. 13

Rod i različitost

BiH uviđa da na punoljetne i maloljetne ženske i muške osobe kontaminacija minama/ESZR može imati uticaj zbog njihovih uloga i odgovornosti te stoga mogu imati specifične i različite potrebe i prioritete. Stoga, protivminske aktivnosti i pomoć, posebno mjere upozoravanja na mine i pomoć žrtvama mina, trebaju odražavati različite potrebe raznih dobnih i spolnih grupa kroz ciljano planiranje da bi aktivnosti bile djelotvorne i bez diskriminacije, a da bi rezultati bili održivi.
Pod vodstvom BHMAC-a, relevantni akteri će uvrstiti pitanja roda i različitosti u sve faze planiranja, realizacije i praćenja svih protivminskih aktivnosti i osigurat će da se svi podaci o nesrećama izazvanim minama/ESZR prikupljaju i analiziraju na način da budu razvrstani po spolu i starosnoj dobi kako bi se omogućilo detaljno izvještavanje i djelotvorno usmjeravanje aktivnosti i pomoći. Nadalje, BiH prihvata aktivnosti iz akcionih planova iz Maputa i Dubrovnika koje su rodno osjetljive i uvažavaju različitosti i svoje obaveze izvještavanja u smislu dostavljanja podataka koji su razvrstani po spolu i dobi. Rodno osjetljivo protivminsko djelovanje će doprinijeti i realizaciji cilja održivog razvoja 5 koji se odnosi na rodnu jednakost, kroz uvršavanje rodnih aspekata u sve operacije i garantiranje mogućnosti zapošljavanja bez diskriminacije.
Ovom Strategijom je uzet u obzir i podržava se Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH iz 2003. godine. 19 Član 1. Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH glasi: "Ovim zakonom uređuje se, promovira i štiti ravnopravnost spolova, garantiraju jednake mogućnosti i ravnopravan tretman svih osoba bez obzira na spol, u javnoj i u privatnoj sferi društva, te uređuje zaštita od diskriminacije na osnovu spola." Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH je propisano da ravnopravna zastupljenost muškaraca i žena postoji kada je procenat zastupljenosti jednog od spolova u tijelima na svim nivoima vlasti u BiH (državnom, entitetskom, kantonalnom i općinskom nivou) najmanje 40%. 20 Ovom Strategijom je uzet u obzir i Akcioni plan za ravnopravnost spolova iz 2007. godine.
U proteklim godinama je izrađeno nekoliko smjernica za djelotvorno uvrštavanje rodnih pitanja u protivminsko djelovanje, među njima i Program za rodnu ravnopravnost u protivminskom djelovanju (GMAP) i Smjernice Ujedinjenih nacija za rodno osjetljive protivminske programe. 21 To mogu biti korisne reference za nosioce protivminskih aktivnosti radi osiguranja protivminskog djelovanja kojim se uzimaju u obzir rod i starosna dob.