Aktio

Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine

Pravilnik o upotrebi mjernih jedinica u civilnom zrakoplovstvu

Na osnovu člana 16, člana 61. stav 1, člana 64. i člana 71. stav 1, Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", broj 32/02 i 102/09), te člana 14. stav 1 i 2, Zakona o zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 39/09), generalni direktor Direkcije za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine donosi

PRAVILNIK
O UPOTREBI MJERNIH JEDINICA U CIVILNOM ZRAKOPLOVSTVU

DIO PRVI
OPŠTE ODREDBE

Član 1.Predmet

Ovim Pravilnikom se propisuje upotreba mjernih jedinica u civilnom zrakoplovstvu u operacijama u zraku i na zemlji.

Član 2.Primjena

Mjerne jedinice navedene u ovom Pravilniku će u svom radu upotrebljavati sve službe u civilnom zrakoplovstvu.

Član 3.Definicije

Pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom pravilniku imaju sljedeće značenje:

  • a)
    amper (A): amper je takva jačina električne struje koja bi, kada bi se održavala u dva paralelna, beskonačno duga provodnika zanemarljivo malog kružnog presjeka, koji se nalaze u vakumu na međusobnom rastojanju od 1 metra, proizvela između provodnika silu jednaku 2h10-7 njutna po metru dužine;
  • b)
    bekerel (Bq): aktivnost određenog radionuklida pri kojoj dolazi do jednog spontanog nuklearnog prijelaza u sekundi;
  • c)
    kandel (Cd): jačina svjetlosti, u okomitom smjeru, površine 1/600 000 metra kvadratnog crnog tijela na temperaturi smrzavanja platine i pod pritiskom od 101 325 njutna po metru kvadratnom;
  • d)
    celzijusova temperatura (t�C): celzijusova temperatura je jednaka razlici između dvije termodinamičke temperature T i T0 pri čemu je T0 jednako 273,15 kelvina;
  • e)
    kulon (C): količina elektriciteta koju u jednoj sekundi prenese električna struja od jednog ampera;
  • f)
    stepen celzijusa ("C): poseban naziv za jedinicu kelvin koji se koristi za prikazivanje vrijednosti celzijusove temperature;
  • g)
    farad (F): kapacitivnost kondenzatora između ploča u kojem se pojavljuje razlika potencijala od 1 Volt kada se puni količinom elektriciteta jednakog 1 kulonu;
  • h)
    stopa (ft): dužina tačno 0,3048 metara;
  • i)
    grej (Gy): energija koju jonizujuće zračenje preda elementu mase određenog materijala koja odgovara 1 džulu po kilogramu;
  • j)
    henri (H): induktivnost zatvorenog kola u kojem se proizvede elektromotorna sila od jednog volta, kada se električna struja koja prolazi kolom jednako mijenja za jedan amper po sekundi;
  • k)
    herc (Hz): frekvencija periodične pojave čiji je period 1 sekunda;
  • l)
    ljudski rad: ljudske sposobnosti i ograničenja koja imaju uticaj na sigurnost i efikasnost zrakoplovnih operacija;
  • m)
    džul (J): rad izvršen djelovanjem sile od 1 njutna na putu dužine 1 metar u smjeru sile;
  • o)
    kelvin (K): jedinica termodinamičke temperature koja predstavlja 1/273,16 termodinamičke temperature trojne tačke vode;
  • p)
    kilogram (kg): jedinica mase jednaka masi međunarodnog etalona kilograma;
  • r)
    čvor (kt): brzina jednaka 1 nautičkoj milji na sat;
  • s)
    litar (L): jedinica zapremine ograničena na mjerenje tečnosti i gasova koja je jednaka 1 kubnom decimetru;
  • t)
    lumen (lm): svjetlosni fluks koji u prostornom uglu od 1 steridijana emituje tačkasti izvor koji ima homogenu jačinu od 1 kandela;
  • u)
    luks (lx): osvjetljenost koju proizvode svjetlosni fluks od 1 lumena koja je homogeno raspoređena po površini od 1 kvadratnog metra;
  • v)
    metar (m): put koji svjetlost prođe u vakumu u vremenu od 1/299 792 458 sekunde;
  • z)
    mol (mol): količina supstance sistema koji sadrži toliko elementarnih jedinki koliko ima atoma u 0,012 kilograma ugljenika 12.;
  • aa)
    nautička milja (NM): dužina od tačno 1852 metra;
  • bb)
    njutn (N): sila koja tijelu koje ima masu od 1 kilograma daje ubrzanje od 1 metra u sekundi na kvadrat;
  • cc)
    om (W): električni otpor između dviju tačaka provodnika kada stalna razlika potencijala od 1 volta, koja postoji između tih dviju tačaka, proizvodi u tom provodniku struju od 1 ampera, pri čemu u tom provodniku nema nikakve elektromotorne sile;
  • dd)
    paskal (Pa): pritisak ili opterećenje od 1 njutna po metru kvadratnom;
  • ee)
    radijan (rad): ugao u ravni između dva poluprečnika kruga koji na njegovom obimu odsjecaju luk dužine jednake poluprečniku;
  • ff)
    sekunda (s): trajanje od 9192631770 perioda zračenja koje odgovara prijelazu između dva hiperfina nivoa osnovnog stanja atoma celzijusa 133;
  • gg)
    simens (S): električna provodljivost provodnika u kojem električna potencijalna razlika id 1 volta proizvodi struju jačine 1 amper;
  • hh)
    sivert (Sv): jedinica za ekvivalentnu dozu zračenja koja odgovara 1 džulu po kilogramu;
  • ii)
    steradijan (sr): prostorni ugao koji, imajući tjeme u središtu sfere, odsjeca na površi te sfere površinu jednaku površini kvadrata čije su stranice dužinom jednake poluprečniku sfere;
  • jj)
    tesla (T): gustoća magnetnog fluksa koji daje magnetni fluks od 1 vebera po kvadratnom metru;
  • kk)
    tona (t): masa jednaka 1000 kilograma;
  • ll)
    volt (V): jedinica električne potencijalne razlike i elektromotorne sile koja predstavlja razliku između dviju tačaka provodnika kroz koji prolazi stalna struja od 1 ampera, kada je snaga rasuta između tih dviju tačaka jednaka 1 vatu;
  • mm)
    vat (W): snaga koja za jednu sekundu izvrši rad od 1 džula;
  • nn)
    veber (Wb): magnetni fluks koji, kada prolazi kroz kolo od jednog jedinog zavojka, a koji je takav da njegovim jednolikim smanjivanjem i dovođenjem na nulu tokom 1 sekunde, proizvede u kolu elektromotornu silu od 1 Volt.

Član 4.Usklađenost

Ovaj Pravilnik je u skladu sa međunarodnim standardima i preporučenom praksom ICAO-a sadržanim u Aneksu 5 Čikaške konvencije.

DIO ČETVRTI
PREDSTAVLJANJE DATUMA I VREMENA U NUMERIČKOM OBLIKU

Član 10.Predstavljanje datuma

(1) Datum u numeričkom obliku se piše sljedećim redosljedom: godina; mjesec; dan. Elementi datuma su:

  • a)
    četiri cifre koje predstavljaju godinu, s tim što se cifre koje predstavljaju vijek mogu izostaviti ako neće izazvati konfuziju,
  • b)
    dvije cifre koje predstavljaju mjesec,
  • c)
    dvije cifre koje predstavljaju dan.

(2) Razdvajanje elemenata radi lakšeg vizuelnog uočavanja i razumijevanja, kao separator se koristi razmak ili crtica. Na primjer 22. novembar 1988 se može pisati u sljedećim oblicima:

  • a)
    19881122
  • b)
    1988-11-22 ili 88-11-22
  • c)
    1988 11 22 ili 88 11 22

Član 11.Predstavljanje vremena

(1) U predstavljanju vremena u numeričkom obliku koristi se redosljed sati-minuti-sekunde:

  • a)
    sati se predstavljaju dvjema ciframa od 00 do 23 u 24-časovnom sistemu računanja vremena, nakon kojih slijede minute i sekunde,
  • b)
    minute se predstavljaju dvjema ciframa od 00 do 59 nakon kojih, ukoliko je potrebno, slijede sekunde,
  • c)
    sekunde se predstavljaju dvjema ciframa od 00 do 59

(2) Ukoliko je neophodno, radi lakšeg razumijevanja i uočavanja, za razdvajanje sati, minuta i sekundi koristi se dvotačka. Npr. 4 sata, 33 minuta i 25 sekundi poslije podne se piše u sljedećem obliku:

163325 ili 16:33:25

(3) Kombinacija datuma i vremena se piše redosljedom godina-mjesec-dan-sat-minut-sekunda. Npr. 10 sati, 20 minuta i 16 sekundi prije podneva, 11 aprila 2010 godine se piše u sljedećem obliku:

20100411102016 ili u nekoj od kombinacija navedenih u članovima 10 i 11.

Član 12.Datumi prestanka korišćenja alternativnih jedinica

Za nautičku milju i stopu još nije utvrđen datum prestanka korišćenja.

Član 13.Stupanje na snagu

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".

Broj 1-3-02-2-377-1/11
7. marta 2011. godine

Generalni direktor
Đorđe Ratkovica, s. r.