Vijeće ministara Bosne i Hercegovine
Pravilnik o jestivim biljnim uljima, jestivim biljnim mastima i majonezama
Na osnovu člana 17. stav 2. i člana 72. Zakona o hrani ("Službeni glasnik BiH", broj 50/04) i člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u saradnji s nadležnim organima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, na 139. sjednici održanoj 14. decembra 2010. godine, donijelo je
PRAVILNIK
O JESTIVIM BILJNIM ULJIMA, JESTIVIM BILJNIM MASTIMA I MAJONEZAMA
DIO PRVI - OPĆE ODREDBE
Član 1.Predmet
Pravilnikom o jestivim biljnim uljima, jestivim biljnim mastima i majonezama (u daljnjem tekstu: Pravilnik) uređuju se proizvodni i tržišni standardi za jestiva biljna ulja, jestive biljne masti, majoneze, umake, preljeve i salate (u daljnjem tekstu: proizvodi) koji se nalaze na tržištu Bosne i Hercegovine.
Član 2.Izuzeće
Odredbe ovog pravilnika ne primjenjuju se na jestivo maslinovo ulje i jestive životinjske masti.
Član 3.Pakovanje
(1) Proizvodi se stavljaju na tržište samo u originalnoj ambalaži od materijala koji su u skladu s posebnim propisima o artiklima u kontaktu s hranom i koji osigurava očuvanje kvaliteta proizvoda do momenta otvaranja u roku upotrebe.
(2) Jestiva biljna ulja i jestive biljne masti mogu se naći na tržištu i u rinfuzi, odnosno u cisternama, ako su namijenjeni kao sirovina za daljnju preradu.
Član 4.
Deklariranje)
Deklariranje upakovanih proizvoda namijenjenih krajnjem potrošaču propisano je Pravilnikom o općem deklariranju ili označavanju upakovane hrane ("Službeni glasnik BiH", broj 87/08) te odredbama ovog pravilnika.
Član 5.Aditivi
(1) Proizvodima se tokom proizvodnje mogu dodavati aditivi u skladu s Pravilnikom o uslovima upotrebe prehrambenih aditiva u hrani namijenjenoj u ishrani ljudi ("Službeni glasnik BiH", broj 83/08) izuzev stava (2) ovog člana.
(2) Dodavanje aditiva nije dozvoljeno u jestivom hladno presovanom biljnom ulju.
Član 6.Arome
Proizvodima se tokom proizvodnje mogu dodavati prirodne arome i njihovi identični sintetski ekvivalenti i druge sintetske arome u skladu s posebnim propisom o aromama.
Član 7.Mjeriteljski zahtjevi
Netokoličina, dozvoljena odstupanja, te način označavanja netokoličine za proizvode mora biti u skladu s posebnim mjeriteljskim zahtjevima koji važe za upakovane proizvode.
DIO DRUGI - POSEBNE ODREDBE
POGLAVLJE I. JESTIVA BILJNA ULJA
Član 8.Definicija
Jestiva biljna ulja su prehrambeni proizvodi koji su sastavljeni primarno od glicerida masnih kiselina dobivenih samo iz biljnih izvora, koji u manjim količinama mogu sadržavati i druge lipide kao što su fosfolipidi, od nesaponifirajućih sastavnih dijelova i od slobodnih masnih kiselina koje se javljaju prirodno u mastima ili ulju.
Član 9.Razvrstavanje jestivih biljnih ulja
S obzirom na tehnološki postupak, jestiva biljna ulja se razvrstavaju na:
- a)jestivo rafinirano biljno ulje;
- b)jestivo nerafinirano biljno ulje;
- c)jestivo hladno presovano biljno ulje.
Član 10.Jestivo rafinirano biljno ulje
(1) Jestivo rafinirano biljno ulje je ulje koje je dobiveno postupkom rafinacije iz jedne ili više vrsta sirovog ulja proizvedenih iz sirovina naznačenih u članu 14. ovog pravilnika.
(2) Jestivo rafinirano biljno ulje na tržištu se javlja kao:
- a)jestivo rafinirano biljno ulje s naznakom sirovine, proizvedeno isključivo od jedne vrste sirovine (npr. jestivo rafinirano suncokretovo ulje);
- b)jestivo rafinirano biljno ulje bez naznake sirovine proizvedeno od jedne ili više vrsta ulja;
- c)jestivo rafinirano biljno ulje s procentom (%) vrste ulja (npr. jestivo rafinirano biljno ulje sa 60% ulja kukuruznih klica).
Član 11.Jestivo nerafinirano biljno ulje
Jestivo nerafinirano biljno ulje je nerafinirano ulje dobiveno mehaničkim procesom (npr. presovanjem) uz upotrebu toplote, prečišćeno isključivo pranjem vodom, taloženjem, filtracijom i centrifugiranjem.
Član 12.Jestivo hladno presovano biljno ulje
Jestivo hladno prešano biljno ulje je nerafinirano ulje dobiveno isključivo mehaničkim procesom (npr. presovanjem) bez upotrebe toplote, prečišćeno pranjem vodom, taloženjem, filtracijom i centrifugiranjem.
Član 13.Miješano jestivo biljno ulje
(1) Miješano jestivo biljno ulje dobiva se miješanjem jestivog rafiniranog biljnog ulja, jestivog nerafiniranog biljnog ulja ili jestivog hladno presovanog biljnog ulja.
(2) Miješano jestivo biljno ulje mora biti označeno kao "mješavina jestivog rafiniranog biljnog ulja ili jestivog nerafiniranog biljnog ulja ili jestivog hladno presovanog biljnog ulja".
Član 14.Vrste ulja
Na osnovu sirovine, jestiva biljna ulja dijele se na:
- a)arašidovo ulje: ulje dobiveno od plodova arašida (Arachis hypogaea L.);
- b)babasu ulje: ulje dobiveno od koštice različitih vrsta babasu palmi (Orbignya oleifera B., Orbignya huebneri B., Orbignya martiana B.R);
- c)tikvino ili bučino ulje: ulje dobiveno od sjemenki tikve ili buče (Cucurbita pepo L.);
- d)jestivo pamukovo ulje: ulje koje se dobiva od sjemenki različitih vrsta pamuka (Gossypium spp.);
- e)kokosovo ulje: ulje dobiveno od kokosovog oraha (Cocos nucifera L.);
- f)palmino ulje: ulje dobiveno od mesnatog dijela (mezokarpa) ploda uljane palme (Elaeis guineensis Jacq.);
- g)palmin olein: tekuća frakcija koja se dobiva iz palminog ulja;
- h)palmin superolein: tekuća frakcija koja se dobiva iz palminog ulja, proizvedena specijalno kontroliranim procesom kristalizacije s jodnim brojem 60 ili više.
- i)palmin stearin: visoko topiva frakcija koja se dobiva iz palminog ulja;
- j)sezamovo ulje: ulje dobiveno od sjemenki sezama (Sesamum indicum L.);
- k)sojino ulje: ulje dobiveno iz sjemena plodova soje (Glycine max /L./ Mer.);
- l)suncokretovo ulje: ulje dobiveno iz sjemenki suncokreta (Helianthus annuus L.);
- m)suncokretovo ulje s visokim sadržajem oleinske kiseline: ulje dobiveno od sjemenki sorta suncokreta s visokim sadržajem oleinske kiseline (sjeme Helianthus annuus L.);
- n)suncokretovo ulje sa srednjim sadržajem oleinske kiseline: ulje dobiveno od sjemenki sorta suncokreta sa srednjim sadržajem oleinske kiseline (Helianthus annuus L.);
- o)ulje iz grožđanih koštica: ulje koje se dobiva od koštica grožđa (Vitis vinifera L.);
- p)ulje od kukuruznih klica: ulje dobiveno od klica kukuruza (Zea mays L.);
- q)ulje od uljane repice: ulje dobiveno iz sjemena sljedećih vrsta uljanih repica (Brassicca napus L., Brassicca campestris L., Brassicca juncea L. i Brassicca tourneforti L.);
- r)ulje od uljane repice s niskim udjelom eruka kiselina: ulje dobiveno iz sjemena sljedećih vrsta uljanih repica (Brassicca napus L., Brassicca campestris L., Brassicca juncea L.), to ulje ne smije sadržavati više od 2% eruka kiselina;
- s)ulje palminih koštica: ulje dobiveno od koštica ploda uljane palme (Elaeis guineensis Jacq.);
- t)ulje slačice: ulje dobiveno od sjemena bijele slačice (Sinapis alba L. ili Brassicca hirta Moench), odnosno sjemena smeđe slačice (Brassicca juncea /L./ Czern. i Coss.), odnosno sjeme crne slačice (Brassicca nigra /L./ Koch);
- u)ulje šafranike s visokim sadržajem oleinske kiseline: ulje dobiveno od sjemena šafranike s visokim sadržajem oleinske kiseline (Carthamus tinctorius L.); ulje ne smije sadržavati manje od 75% oleinske kiseline;
- v)ulje šafranike: ulje dobiveno od sjemena šafranike (Carthamus tinctorius L.);
- w)druga ulja dobivena od plodova ili dijelova biljaka koji sadrže ulje i nisu toksični za ljudsku upotrebu.
Član 15.Identifikacione oznake
Jestiva biljna ulja iz člana 14. ovog pravilnika moraju imati identifikacione oznake navedene u Aneksu koji je sastavni dio ovog pravilnika.
Član 16.Zahtjevi kvaliteta za jestiva rafinirana biljna ulja
Jestiva rafinirana biljna ulja moraju u pogledu kvaliteta ispunjavati sljedeće zahtjeve:
- a)da su pri temperaturi 25°C bistra;
- b)da imaju boju svojstvenu sirovini;
- c)da im je okus i miris pri temperaturi 25°C blag, prijatan i svojstven sirovini;
- d)da sadrže najviše 0,3% slobodnih masnih kiselina (izraženih kao oleinska kiselina);
- e)da sadrže najviše 0,2% vode i drugih hlapljivih tvari;
- f)da peroksidni broj iznosi najviše 7 mmol O(2)/kg ulja;
- g)da sadrže najviše 50 mg/kg sapuna (kao Na-oleinata).
Član 17.Zahtjevi kvaliteta za jestiva nerafinirana biljna ulja i jestiva hladno presovana biljna ulja
Jestiva nerafinirana biljna ulja i jestiva hladno presovana biljna ulja moraju u pogledu kvaliteta ispunjavati sljedeće zahtjeve:
- a)da imaju boju svojstvenu sirovini;
- b)da im je okus i miris blag, prijatan i svojstven sirovini;
- c)da sadrže najviše 3% slobodnih masnih kiselina (izraženih kao oleinska kiselina);
- d)da sadrže najviše 0,4% vode i drugih hlapljivih tvari;
- e)da peroksidni broj iznosi najviše 10 mmol O(2)/kg ulja;
- f)da ne sadrže više od 0,05% nečistoća;
- g)da hladno stiskana jestiva ulja ne smiju sadržavati više od 0,15 mg/kg stigmastadiena.
POGLAVLJE II. JESTIVE BILJNE MASTI
Član 18.Jestiva rafinirana biljna mast
Jestiva rafinirana biljna mast je proizvod koji se dobiva od jestivih ulja, odnosno masti biljnog porijekla postupkom rafiniranja i hidrogenacije, frakcioniranjem, interesterifikacijom ili kombinacijom ovih postupaka uz mogućnost njihovog naknadnog miješanja.
Član 19.Biljni mrs
(1) Biljni mrs je proizvod dobiven od jestivih biljnih ulja i masti uz dodatak aditiva, postupkom miješanja i kristalizacije.
(2) Biljni mrs mora sadržavati najmanje 95% (m/m) masnoće.
Član 20.Miješana jestiva rafinirana mast
Miješana jestiva rafinirana mast je proizvod dobiven od jestivih ulja, odnosno masti biljnog porijekla postupkom hidrogenacije, frakcioniranjem, interesterifikacijom ili kombinacijom ovih postupaka uz mogućnost njihovog naknadnog miješanja.
Član 21.Zahtjevi kvaliteta za jestive biljne masti
Jestive biljne masti moraju u pogledu kvaliteta ispunjavati sljedeće zahtjeve:
- a)da imaju karakterističnu boju;
- b)da im je okus i miris blag, prijatan i bez stranih primjesa;
- c)da sadrže najviše 0,3% nezasićenih masnih kiselina (izraženih kao oleinska kiselina);
- d)da sadrže najviše 0,2% vode i drugih hlapljivih tvari;
- e)da peroksidni broj iznosi najviše 2,5 mmol O(2)/kg ulja.
POGLAVLJE III. MAJONEZA
Član 22.Majoneza
Majoneza je proizvod u obliku emulzije tipa ulje u vodi, proizvedena od jestivog biljnog ulja, žumanca od kokošjih jaja, začina i drugih dozvoljenih dodataka.
Član 23.Označavanje majoneza
Majoneza se označava kao:
- a)"majoneza", koja sadrži 70% i više masnoće;
- b)"niskokalorična majoneza", koja sadrži manje od 45% masnoće.
Član 24.Umaci na bazi majoneze
Umaci na bazi majoneze (u daljnjem tekstu: umaci), prema ovom pravilniku, proizvodi su dobiveni iz majoneze, začina i drugih dozvoljenih dodataka.
Član 25.Preljevi
(1) Preljevi (dressing) su, prema ovom pravilniku, emulgirani ili neemulgirani proizvod dobiven od jestivog biljnog ulja i drugih dozvoljenih dodataka.
(2) Preljev mora sadržavati najmanje 5% jestivog biljnog ulja.
Član 26.Salate s majonezom
(1) Salate s majonezom ili proizvodima srodnim majonezi su proizvodi dobiveni od majoneze, umaka ili preljeva i usitnjenog mesa, ribe, povrća, voća, jaja, žitarica, biljnih proteina i drugih dozvoljenih dodataka.
(2) Zavisno od sadržaja sirovine, salate se stavljaju u promet kao:
- a)salate s mesom;
- b)salate s ribom;
- c)salate s povrćem;
- d)salate s biljnim proteinima;
- e)miješane salate.
Član 27.Skladištenje
Majoneza i proizvodi srodni majonezi moraju se čuvati i skladištiti u tamnoj, suhoj i prozračnoj prostoriji gdje temperatura nije ispod 5°C a ne prelazi 10°C, osim ako na deklaraciji proizvoda nije drugačije naznačeno.
DIO TREĆI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 28.Utvrđivanje usklađenosti
(1) Za utvrđivanje usklađenosti proizvoda s propisanim općim zahtjevima kvaliteta u svrhu službene kontrole koriste se važeće metode, i to:
- a)ISO 5555 Uzorkovanje;
- b)BAS EN ISO 661 Priprema test uzorka;
- c)BAS EN ISO 662 Određivanje sadržaja vlage i isparljivih materija;
- d)BAS EN ISO 3657 Određivanje broja saponifikacije;
- e)BAS EN ISO 3960 Određivanje peroksidnog broja;
- f)BAS EN ISO 660 Određivanje kiselinskog broja i kiselosti;
- g)BAS EN ISO 3961 Određivanje jodnog broja;
- h)BAS EN ISO 15788-1 Određivanje stigmastadiena u biljnim uljima - 1. dio: Metoda plinske hromatografije koristeći kapilarnu kolonu (referentna metoda);
- i)BAS EN ISO 5508 Analize koje se izvode putem plinske hromatografije metil estera masnih kiselina;
- j)BAS EN ISO 663 Određivanje sadržaja nerastvorljivih nečistoća;
- k)ISO 6883 Određivanje dogovorene mase na jedinicu volumena ("masa litra u zraku");
- l)BAS EN ISO 6320 Određivanje indeksa refrakcije;
- m)BAS EN ISO 18609 Određivanje neosapunjivih materija - Ekstrakciona metoda s heksanom;
- n)BAS EN ISO 12228 Određivanje sadržaja pojedinačnih i ukupnih sterola - Metoda plinske hromatografije.
(2) Mogu se koristiti i druge validirane međunarodnopriznate metode, a u slučaju nejednakih rezultata smatrat će se rezultati dobiveni po metodama navedenim u stavu (1) ovog člana.
Član 29.Službene kontrole i inspekcijski nadzor
Službene kontrole i inspekcijski nadzor provodit će se na način kako je to propisano važećim propisima u BiH.
Član 30.Prestanak važenja odredbi
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaju važiti odredbe Pravilnika o kvalitetu jestivih ulja i masti biljnog porijekla i margarina, majoneza i njima srodnih proizvoda ("Službeni list SFRJ", broj 27/85) od člana 12. do 41. i od člana 55. do 77., kojima se propisuje kvalitet jestivih biljnih ulja, jestivih biljnih masti i majoneza.
Član 31.Prijelazne odredbe
Proizvodi proizvedeni u skladu s propisima iz člana 30. ovog pravilnika mogu se stavljati na tržište najkasnije 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog pravilnika.
Član 32.Stupanje na snagu
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".
VM broj 333/10
14. decembra 2010. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, s. r.