Aktio

Koordinacijski/koordinacioni odbor vrhovnih institucija za reviziju BiH

Odluka o preuzimanju Okvira Međunarodnih standarda vrhovnih revizionih institucija - issai okvira u Bosni i Hercegovini

Na osnovu člana 10. Zakona o reviziji institucija BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 12/06), člana 10. Zakona o reviziji institucija u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/06), člana 15. Zakona o reviziji javnog sektora RS ("Službeni glasnik RS", broj 98/05) i člana 20. Poslovnika o radu Koordinacionog odbora vrhovnih institucija za reviziju u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 108/10), Koordinacioni odbor, na 59. sjednici održanoj 25. januara 2011. godine, u Sarajevu, donosi

ODLUKU
O PREUZIMANJU OKVIRA MEĐUNARODNIH STANDARDA VRHOVNIH REVIZIONIH INSTITUCIJA - ISSAI OKVIRA U BOSNI I HERCEGOVINI

Član 1.

Ovom Odlukom Koordinacioni odbor vrhovnih institucija za reviziju u Bosni i Hercegovini preuzima Okvir međunarodnih standarda vrhovnih revizionih institucija - ISSAI okvir u BiH.

Član 2.

(1) Okvir se sastoji od dokumenata koje je usvojio Kongres Međunarodne organizacije vrhovnih revizionih institucija (INCOSAI) i koji imaju za svrhu regulisanje profesionalnih standarda koje koriste vrhovne revizione institucije (VRI).

(2) Naziv Međunarodni standardi vrhovnih revizionih institucija (ISSAI) se koristi kao zajednički naziv za skup dokumenata u vezi sa odgovornostima VRI. Svakom dokumentu dodijeljen je ISSAI broj.

(3) Naziv INTOSAI smjernice za dobro upravljanje (INTOSAI GOV) se koristi za dokumente koje je usvojila Međunarodna organizacija vrhovnih revizionih institucija (INTOSAI), a tiču se smjernica namijenjenih javnom sektoru. Svakom dokumentu dodijeljen je četverocifreni INTOSAI GOV-broj.

Član 3.

(1) Objavljuju se dijelovi ISSAI okvira u BiH iz člana 1. ove Odluke i to:

  • a)
    ISSAI 1 Limska deklaracija o smjernicama za pravila revizije
  • b)
    ISSAI 10 Meksička deklaracija o nezavisnosti vrhovnih revizionih institucija
  • c)
    ISSAI 100-400 Osnovni principi revizije javnog sektora (ISSAI 100); Opći standardi revizije javnog sektora (ISSAI 200); Standardi obavljanja revizije javnog sektora (ISSAI 300); Standardi izvještavanja u reviziji javnog sektora (ISSAI 400).

(2) ISSAI 30 INTOSAI etički kodeks za revizore u javnom sektoru objavljen je u "Službenom glasniku BiH", br. 12/01.

Član 4.

Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaju da važe INTOSAI revizijski standardi ("Službeni glasnik BiH", broj 5/01) koji su zamijenjeni INTOSAI standardima revizije - ISSAI 100-400.

Član 5.

(1) Sastavni dio ove Odluke čine uvod, obrazloženje i principi klasifikacije Okvira međunarodnih standarda vrhovnih revizionih institucija - ISSAI.

(2) Ostale dijelove ISSAI okvira u BiH iz čl. 1. i 2. ove Odluke Koordinacioni odbor objavljivat će naknadno.

Član 6.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH" i službenim glasilima entiteta.

Beč, septembar 1998. godine
Dr. Franz Fiedler
Generalni sekretar INTOSAI

Član Koordinacionog odbora
vrhovnih institucija za reviziju
i glavni revizor
Glavne službe za reviziju
javnog sektora RS
Mr. Boško Čeko, s. r

Uvod, obrazloženje i principi klasifikacije

Međunarodnih standarda vrhovnih revizionih institucija (ISSAI)

Međunarodni standardi vrhovnih revizionih institucija (International Standards of Supreme Audit Institutions - ISSAI) sastoje se od dokumenata usvojenih od strane INCOSAI-a (Kongresa Međunarodne organizacije vrhovnih revizionih institucija - INTOSAI) koji za cilj imaju upravljanje profesionalnim standardima vrhovnih revizionih institucija (VRI). Standardi obuhvataju preporuke u vezi sa zakonskim, organizacionim i profesionalnim preduslovima kao i način obavljanja kako revizionih tako i svih drugih zadataka koji se mogu povjeriti VRI. ISSAI dokumenti mogu, tamo gdje je to potrebno, sadržavati i primjere ili opise dobrih praksi.

ISSAI dokumenti su hijerarhijski razvrstani u četiri nivoa:

  • -
    Nivo 1: Osnovni principi
  • -
    Nivo 2: Preduslovi za rad VRI
  • -
    Nivo 3: INTOSAI standardi revizije koji sadrže osnovne pretpostavke i principe obavljanja procesa revizije
  • -
    Nivo 4: Smjernice za reviziju koje sadrže dodatne materijale za primjenu za različite tematske oblasti.

Ova četiri nivoa su u novom ISSAI okviru razrađena kako slijedi:

Nivo 1: Osnovni principi. Ovaj nivo sadrži principe na kojima počiva INTOSAI. Ovi principi su sadržani u Limskoj deklaraciji.

Nivo 2: Preduslovi za rad vrhovnih revizionih institucija. Slijedom osnovnih principa, dokumenti nivoa 2 dalje razrađuju osnovne preduslove za pravilno funkcionisanje i profesionalno ponašanje VRI. Ovi dokumenti sadrže opće tvrdnje i principe u širem smislu i ne bi trebali biti predmetom čestih promjena. Dokumenti ovog nivoa su i Meksička deklaracija o nezavisnosti usvojena na XIX INCOSAI-u 2007. godine te Principi transparentnosti i odgovornosti koji su usvojeni na XX INCOSAI-u. Postojeći etički kodeks i dokument o kvalitetu revizije koji su usvojeni su također dokumenti koje pripadaju ovom nivou.

Nivo 3: INTOSAI standardi revizije. Dokumenti ovog nivoa se nadovezuju na dokumente nivoa 1 i 2 i sadrže osnovne principe za obavljanje revizije javnog sektora. Dok se pitanja institucionalne prirode regulišu dokumentima nivoa 2, dokumenti nivoa 3 sadrže informacije vezane za proces obavljanja revizije. Osnovni principi revizije se trenutno sastoje od INTOSAI standarda revizije koji sadrže sljedeća poglavlja:

  • 1.
    Osnovni principi revizije javnog sektora sadrže revizione pretpostavke/opće principe;
  • 2.
    Opći standardi revizije javnog sektora sadrže uslove za kvalifikaciju, nezavisnost, sukob interesa, stručnost, dužnu profesionalnu pažnju, itd;
  • 3.
    Standardi obavljanja revizije javnog sektora sadrže detaljnije smjernice o npr. planiranju, revizionim dokazima, analizi finansijskih izvještaja, internoj kontroli;
  • 4.
    Standardi izvještavanja u reviziji javnog sektora sadrže smjernice za izvještavanje o finansijskoj reviziji (mišljenje revizora), kao i napomene i smjernice za izvještavanje vezano za reviziju pravilnosti i reviziju učinka.

U cilju naglašavanja važnosti ovih standarda i fleksibilnosti u njihovom daljem razvoju, svakom od 4 poglavlja je dodijeljen poseban ISSAI broj, a shodno tome su i tačkama unutar određenog poglavlja također dodijeljeni odgovarajući brojevi.

Nivo 4: Smjernice za reviziju: Dokumenti na ovom nivou razrađuju osnovne principe revizije na način da daju konkretnije, detaljnije i operativnije smjernice korisne u svakodnevnom obavljanju revizionih zadataka.

Nivo 4 će obuhvatiti smjernice za primjenu standarda za finansijsku reviziju, reviziju učinka i reviziju usklađenosti.

Pododbor za izradu smjernica za finansijsku reviziju Komisije za profesionalne standarde izradio je smjernice za primjenu standarda za finansijsku reviziju. Ove smjernice se bave revizijom finansijskih izvještaja i zasnivaju se na Međunarodnim standardima revizije (ISA) koje je objavio Odbor za međunarodne standarde revizije (IAASB) koji djeluje u okviru Međunarodne federacije računovođa (IFAC). Jedna INTOSAI smjernica za finansijsku reviziju se sastoji od jednog međunarodnog standarda revizije objavljenog od strane IAASB-a i jedne INTOSAI bilješke za primjenu čija će svrha biti naglašavanje modifikacija i dodatnih elaboracija koje su bitne za reviziju javnog sektora. ISSAI broj sadrži referencu na određeni ISA broj. Na primjer, dokument pod nazivom ISSAI 1240 će označavati dokument koji sadrži ISA 240 zajedno sa INTOSAI bilješkom za njegovu primjenu.

Nivo 4 također sadrži smjernice i dodatni materijal u vezi sa specifičnim tematskim oblastima kao što su na primjer revizija privatizacije, javnog duga, zaštite okoliša i međunarodnih institucija. Mnoge od ovih smjernica su već izrađene i usvojene od strane INCOSAI-a. Dokumenti koji se izrade i usvoje u budućnosti, a vezani su za ostvarivanje cilja 3 Strateškog plana i prema sadržaju treba da su dio ovog okvira, će također biti svrstane u nivo 4.

Brojevi od 1000-9999 su rezervisani za dokumente iz nivoa 4 (smjernice za primjenu) i podijeljeni su u grupe koje su rezervisane za različite tematske oblasti. Pododbori Komisije i radne grupe zadužene za cilj 3 su odgovorne za pridržavanje ovog načina klasifikacije, svaki u okviru svog područja djelovanja.

INTOSAI smjernice za dobro upravljanje (INTOSAI GOV)

INTOSAI smjernice za dobro upravljanje se sastoje od dokumenta usvojenih od strane INCOSAI-a i sadrže smjernice za sisteme internih kontrola, računovodstvene standarde i ostala pitanja koja spadaju u upravno područje odgovornosti. Ovo obuhvata dokumente koji služe kao vodiči za VRI u njihovom profesionalnom procjenjivanju mjera koje preduzimaju upravni organi ili dokumente koji služe kao vodiči za upravne organe i koji pridonose dobrom upravljanju.

Brojevi od 9000-9999 su rezervisani za ovu kategoriju dokumenata, a umjesto ISSAI se koristi skraćenica INTOSAI GOV. Osim ove izmjene, principi klasifikacije se na isti način primjenjuju i na ove dokumente.

Postojeći dokumenti "INTOSAI standardi revizije" i "INTOSAI etički kodeks":

Postojeći dokumenti pod nazivom "INTOSAI standardi revizije" i "INTOSAI etički kodeks" usvojeni su i objavljeni 2001. godine. Sada su ovi dokumenti te Limska deklaracija podijeljeni u 6 dokumenata i svakom od njih je dodijeljen ISSAI broj. Limska deklaracija je uključena u nivo 1, Etički kodeks je uključen u nivo 2, dok je svako od 4 poglavlja INTOSAI standarda revizije postalo poseban dokument unutar nivoa 3. Brojčane oznake tačaka su izmijenjene tako što je cifra koja označava broj poglavlja izbačena.

Klasifikacija Međunarodnih standarda vrhovnih revizionih institucija (ISSAI)Stanje sa XX kongresom INTOSAI održanom 2010. godine u Johanesburgu.

Nivo 1 - Osnovni principi

ISSAI 1 Limska deklaracija

Nivo 2 - Preduslovi za rad VRI

ISSAI 10 Meksička deklaracija o nezavisnosti VRI

ISSAI 11 Smjernice i dobre prakse u vezi sa nezavisnošću VRI

ISSAI 20 Principi transparentnosti i odgovornosti

ISSAI 21 Principi i primjeri dobre prakse u vezi sa transparentnošću i nezavisnošću

ISSAI 30 Etički kodeks

ISSAI 40 Kontrola kvaliteta za VRI

Nivo 3 - INTOSAI standardi revizije

ISSAI 100 Osnovni principi

ISSAI 200 Opći standardi

ISSAI 300 Standardi obavljanja revizije

ISSAI 400 Standardi izvještavanja

Nivo 4 - Smjernice za reviziju

ISSAI 1000 Opći uvod u INTOSAI smjernice za finansijsku reviziju

ISSAI 1003 Pojmovnik termina uz INTOSAI smjernice za finansijsku reviziju

ISSAI 1200 Sveobuhvatni ciljevi nezavisnog revizora i provođenje revizije u skladu sa Međunarodnim revizionim standardima

ISSAI 1210 Dogovoranje uslova za obavljanje revizionog angažmana

ISSAI 1220 Kontrola kvaliteta za revizije historijskih finansijskih informacija

ISSAI 1230 Reviziona dokumentacija

ISSAI 1240 Odgovornosti revizora u reviziji finansijskih izvještaja u pogledu prijevara

ISSAI 1250 Sagledavanje zakona i propisa u reviziji finansijskih izvještaja

ISSAI 1260 Komunikacija sa nadležnim za upravljanje

ISSAI 1265 Saopćavanje otkrivenih nedostataka internih kontrola nadležnim za upravljanje

ISSAI 1300 Planiranje revizije finansijskih izvještaja

ISSAI 1315 Utvrđivanje i procjena rizika materijalnih pogrešnih prikaza putem razumijevanja subjekta revizije i okoline u kojoj ono posluje

ISSAI 1320 Materijalnost u planiranju i obavljanju revizije

ISSAI 1330 Odgovor revizora na procijenjene rizike

ISSAI 1402 Razmatranja revizije u vezi sa subjektom koji angažuje usluge druge organizacije

ISSAI 1450 Ocjena pogrešnih prikaza otkrivenih tokom revizije

ISSAI 1500 Razmatranje relevantnosti i pouzdanosti revizionih dokaza

ISSAI 1501 Revizioni dokazi - posebna razmatranja za odabrane pozicije

ISSAI 1505 Eksterne konfirmacije

ISSAI 1510 Početni revizioni angažmani - početna stanja

ISSAI 1520 Analitičke procedure

ISSAI 1530 Korištenje uzoraka u reviziji

ISSAI 1540 Revidiranje računovodstvenih procjena, uključujući i računovodstvene procjene po fer vrijednosti i druge podatke koji se objave u vezi sa istim

ISSAI 1550 Povezane strane

ISSAI 1560 Naknadni događaji

ISSAI 1570 Trajnost poslovanja

ISSAI 1580 Izjave u pisanoj formi

ISSAI 1600 Posebna razmatranja - revizije finansijskih izvještaja grupe (uključujući i rad revizora koji revidiraju pojedinačne komponente grupe)

ISSAI 1610 Korištenje rada internih revizora

ISSAI 1620 Korištenje rada stručnjaka kojeg angažuje revizor

ISSAI 1700 Sastavljanje mišljenje i izvještavanje o finansijskim izvještajima

ISSAI 1705 Izmjene mišljenja u izvještaju nezavisnog revizora

ISSAI 1706 Isticanje određenog predmeta u izvještaju nezavisnog revizora

ISSAI 1710 Komparativne informacije - odgovarajući iznosi i komparativni finansijski izvještaji

ISSAI 1720 Odgovornosti revizora u pogledu drugih informacija u dokumentima koji sadrže revidirane finansijske izvještaje

ISSAI 1800 Posebna razmatranja - Revizija finansijskih izvještaja sastavljenih za posebne svrhe

ISSAI 1805 Posebna razmatranja - Revizija pojedinačnih finansijskih izvještaja i specifičnih elemenata, računa ili pozicija finansijskih izvještaja

ISSAI 1810 Angažmani za izvještavanje o skraćenim finansijskim izvještajima

Smjernice za provođenje revizije učinka

ISSAI 3000 Smjernice za provođenje revizije učinka

ISSAI 3100 Smjernice za reviziju učinka: Glavni principi

Smjernice za provođenje revizije usklađenosti

ISSAI 4000 Opći uvod za smjernice za reviziju usklađenosti

ISSAI 4100 Smjernice za reviziju usklađenosti za revizije koje se obavljaju odvojeno od revizije finansijskih izvještaja

ISSAI 4200 Smjernice za reviziju usklađenosti u vezi sa revizijom finansijskih izvještaja

Posebne smjernice za međunarodne institucije

ISSAI 5000 Principi za najbolje revizione postupke za međunarodne institucije

ISSAI 5010 Revizija međunarodnih institucija - smjernice za VRI

Posebne smjernice za reviziju okoliša

ISSAI 5110 Smjernice za provođenje revizija aktivnosti sa stanovišta okoliša

ISSAI 5120 Revizija okoliša i revidiranje pravilnosti

ISSAI 5130 Održivi razvoj: uloga VRI

ISSAI 5140 Na koji način VRI mogu da sarađuju na revizijama međunarodnih sporazuma u vezi sa zaštitom okoliša

Posebne smjernice za privatizacije

ISSAI 5210 Smjernice za primjenu najboljih praksi u reviziji privatizacija

ISSAI 5220 Smjernice za primjenu najboljih praksi u reviziji javnih/privatnih finansija i koncesija

ISSAI 5230 Smjernice za primjenu najboljih praksi u reviziji ekonomske regulacije

ISSAI 5240 Smjernice za primjenu najboljih praksi u reviziji rizika u javno/privatnim partnerstvima

Posebne smjernice za IT reviziju

ISSAI 5310 Metodologija pregleda sigurnosti informacionog sistema

Posebne smjernice za reviziju javnog duga

ISSAI 5410 Smjernice za planiranje i provođenje revizije internih kontrola javnog duga

ISSAI 5411 Indikatori duga

ISSAI 5420 Javni dug: Upravljanje i fiskalna ugroženost

ISSAI 5421 Smjernice za definisanje i objavljivanje javnog duga

ISSAI 5422 Primjena definisanih uslova i zahtjeva za provođenje revizije učinka javnog duga

ISSAI 5430 Fiskalna izloženost: implikacije na upravljanje dugom i uloga VRI

ISSAI 5440 Smjernice za provođenje revizije javnog duga - primjena materijalnog testiranja u finansijskim revizijama

Posebne smjernice za reviziju novčanih pomoći za stradale od prirodnih katastrofa

ISSAI 5500 Smjernice za reviziju novčanih pomoći za stradale od prirodnih katastrofa (usvajanje planirano u 2013.)

Posebne smjernice za kolegijalne preglede

ISSAI 5600 Smjernice za vršenje kolegijalnih pregleda

INTOSAI Smjernice za dobro upravljanje

(INTOSAI GOV)

Interne kontrole

INTOSAI GOV 9100 Smjernice za standarde internih kontrola za javni sektor

INTOSAI GOV 9110 Smjernice za izvještavanje o efektivnosti internih kontrola; iskustva VRI u primjeni i ocjeni internih kontrola

INTOSAI GOV 9120 Pružanje osnove za odgovornost u državnoj upravi

INTOSAI GOV 9130 Dodatne informacije o upravljanju rizikom u subjektu javnog sektora

INTOSAI GOV 9140 Nezavisnost interne revizije u javnom sektoru

INTOSAI GOV 9150 Koordinacija i saradnja između VRI i internih revizora u javnom sektoru

Računovodstveni standardi

INTOSAI GOV 9220 Raspravljanje i analiza u tijelima uprave (menadžment) o finansijskim informacijama, informacijama koje se tiču učinka i drugim informacijama

INTOSAI GOV 9230 Smjernice za definisanje i objavljivanje javnog duga

Održavanje web stranice www.issai.org

Okvir predstavljen na web stranici www.issai.org će biti primarno sredstvo za distribuciju Međunarodnih standarda vrhovnih revizionih institucija. Putem web stranice www.issai.org transparentnijim će se učiniti i INTOSAI-ev proces donošenja standarda i smjernica. Pored službenih INTOSAI dokumenata, kako se isti budu usvajali i postajali dijelom okvira, na web stranici će biti dostupni i konačni neusvojeni prijedlozi kao i nacrti i informacije o planiranim novim standardima. ISSAI standardi će na www.issai.org biti dostupni na svim službenim jezicima INTOSAI-a u formi koju dostave odgovorni pododbori ili radne grupe, dok će ostale informacije dostupne na web stranici biti dostupne jedino na engleskom jeziku.

ISSAI 1 - LIMSKA DEKLARACIJA O SMJERNICAMA ZA PRAVILA REVIZIJE

PREDGOVOR

Kada je Limska deklaracija o smjernicama za pravila revizije aklamacijom delegata usvojena prije više od dvije decenije, u oktobru 1977. godine, na IX INCOSAI-u u Limi (Peru), postojale su velike nade, ali nimalo sigurnosti, da će ona postići uspjeh širom svijeta.

Iskustva do kojih se došlo s Limskom deklaracijom od tada su prevazišla čak i najveća očekivanja i dokazala svoj odlučujući uticaj na razvijanje revizije javnih institucija u kontekstu svake zemlje pojedinačno.

Limska deklaracija je jednako značajna za sve revizione institucije okupljene u INTOSAI, bez obzira kojoj regiji pripadaju, kakav razvoj su prošle, kako su integrisane u sistem vlasti ili kako su organizovane.

Uspjeh deklaracije se iznad svega pripisuje činjenici da ona sadrži sveobuhvatan popis svih ciljeva i pitanja u vezi s revizijom javnih institucija, dok u isto vrijeme ostaje vrlo značajna i koncizna, čineći time njenu upotrebu lakšom, dok jasan jezik kojim je pisana osigurava da se fokus ne rasplinjuje i ne udaljava od glavnih elemenata.

Glavni cilj Limske deklaracije je pozvati na nezavisnu reviziju institucija vlasti. Vrhovne revizione institucije ne mogu preživjeti ako ovaj zahtjev ne preraste u standard. Stoga ne iznenađuje da pitanje nezavisnosti vrhovnih revizionih institucija nastavlja biti tema o kojoj se iznova raspravlja u okviru zajednice INTOSAI-ja.

Ipak, zahtjevi Limske deklaracije se ne zadovoljavaju samo postizanjem nezavisnosti; ova nezavisnost zahtijeva postojanje uporišta u zakonodavstvu. Stoga moraju postajati kvalitetni i djelujući instituti pravne sigurnosti, a to se može pronaći samo u demokratijama zasnovanim na vladavini zakona.

Vladavina zakona i demokratija su stubovi na kojima je zasnovana Limska deklaracija. Pravila sadržana u Limskoj deklaraciji su bezvremenske i esencijalne vrijednosti koje su zadržale svoj značaj od vremena kada su po prvi put usvojene. Činjenica da se više od dvadeset godina kasnije odlučilo da se ova Deklaracija ponovno objavi uistinu svjedoči o njenom kvalitetu i dalekovidnosti njenih autora.

Zahvalnost dugujemo i Međunarodnom žurnalu revizije javnog sektora za napore u objavljivanju novog izdanja Limske deklaracije.

Shvatajući značenje ovog fundamentalnog dokumenta koji se s pravom drži Magna Cartom revizije javnog sektora, znamo da će se i u budućnosti Limska deklaracija nastaviti distribuisati, a pridržavanje njenih ideala ostat će trajni zadatak svih nas.

PREAMBULA

IX kongres Međunarodne organizacije vrhovnih revizionih institucija (INTOSAI), održan u Limi:

  • -
    s obzirom da uredno i efikasno korištenje javnih sredstava predstavlja esencijalni preduslov za ispravno upravljanje javnim finansijama i efikasnost odluka nadležnih vlasti;
  • -
    s obzirom da je za postizanje ovoga cilja neophodno da svaka zemlja posjeduje vrhovnu revizionu instituciju čija je nezavisnost zagarantovana zakonom;
  • -
    s obzirom da su takve institucije postale još potrebnije zbog činjenice da je država svoje aktivnosti proširila na socijalne i ekonomske sektore, te na taj način funkcioniše i izvan granica tradicionalnog finansijskog okvira;
  • -
    s obzirom da su ciljevi revizije specifični, naime: odgovarajuće i efikasno korištenje javnih fondova; izgradnja zdravog upravljanja finansijama; uredno izvršavanje aktivnosti uprave u socijalnom i ekonomskom sektoru; prenošenje informacije javnom sektoru i javnosti općenito objavljivanjem objektivnih izvještaja neophodnih za stabilnost i razvijanje država u njihovom pridržavanju ciljeva Ujedinjenih naroda;
  • -
    s obzirom da su prethodni kongresi INTOSAI-a i njegove plenarne skupštine usvojile rezolucije čije su distribuisanje odobrile sve zemlje članice;

ODLUČUJE: OBJAVITI I DISTRIBUISATI DOKUMENT pod nazivom "LIMSKA DEKLARACIJA O SMJERNICAMA O PRAVILIMA REVIZIJE".

I - OPĆE ODREDBE

PRVO POGLAVLJE: SVRHA REVIZIJE

Koncept i uspostavljanje revizije neodvojivi su u upravljanju javnim finansijama jer upravljanje javnim sredstvima predstavlja povjerenu obavezu. Revizija nije svrha samoj sebi, nego neophodan dio regulatornog sistema čiji je cilj pravovremeno otkriti devijacije od usvojenih standarda i kršenja principa zakonitosti, efikasnosti, efektivnosti i ekonomičnosti upravljanja finansijama, kako bi se omogućilo preduzimanje korektivnih mjera u pojedinačnim slučajevima, a odgovorne natjeralo da prihvate odgovornost, kako bi se nadokandila šteta, ili kako bi se preduzeli koraci na sprječavanju ili barem otežavanju takvih prekršaja.

DRUGO POGLAVLJE: PRETHODNA I ZAVRŠNA REVIZIJA

  • 1.
    Prethodna revizija predstavlja pregled administrativnih ili finansijskih aktivnosti prije predstavljanja stanja istih; završna revizija je revizija nakon takvog predstavljanja.
  • 2.
    Efikasna prethodna revizija je neophodna za razumno upravljanje javnim sredstvima povjerenim javnim tijelima. Nju može provoditi vrhovna reviziona institucija ili neka druga institucija.
  • 3.
    Prethodna revizija koju provodi vrhovna reviziona institucija ima tu prednost da može spriječiti štetu prije nego ona nastane, ali joj je nedostatak što pred reviziju stavlja pretjeranu količinu revizionog posla i čini nejasnim odgovornosti propisane zakonima. Završna revizija koju vrši vrhovna reviziona institucija podvlači odgovornost zaduženih; ona može dovesti do nadoknade nastale štete i može spriječiti ponavljanje prekršaja.
  • 4.
    Zakonski položaj i uslovi i zahtjevi svake zemlje određuju da li prethodnu reviziju vrši vrhovna reviziona institucija. Završna revizija je neophodni zadatak svake vrhovne revizione institucije, bez obzira na to da li ona vrši prethodne revizije ili ne.

TREĆE POGLAVLJE: INTERNA I EKSTERNA REVIZIJA

  • 1.
    Službe interne revizije se uspostavljaju u okviru javnih tijela, dok eksterna revizija nije dio organizacione strukture subjekata revizije. Vrhovne revizione institucije su eksterne službe revizije.
  • 2.
    Interne službe revizije su potčinjene rukovodiocu tijela u okviru kojega su ustanovljene. One su, ipak, unutar nadležnog konstitucionalnog okvira, u najvećoj mogućoj mjeri funkcionalno i organizaciono nezavisne.
  • 3.
    Vrhovna reviziona institucija, kao eksterna revizija, ima za zadatak da ispita efektivnost interne revizije. Ako se interna revizija procijeni efektivnom, uložit će se napori kako bi se, bez predrasude u smislu prava vrhovne revizione institucije da vrši cjelokupnu reviziju, postigla odgovarajuća podjela ili dodjela zadataka i saradnja između vrhovne revizione institucije i interne revizije.

ČETVRTO POGLAVLJE: REVIZIJA ZAKONITOSTI, PRAVILNOSTI I UČINKA

  • 1.
    Tradicionalni zadatak vrhovne revizione institucije je revizija zakonitosti i pravilnosti upravljanja finansijama i računovodstva.
  • 2.
    Pored ove vrste revizije, koja zadržava svoj značaj, postoji još jedna važna vrsta - revizija učinka - koja je orijentisana ka ispitivanju učinka, ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti javne uprave. Revizija učinka pokriva ne samo specifične finansijske operacije, nego i ukupni obim aktivnosti uprave, uključujući i organizacione i administrativne sisteme.
  • 3.
    Ciljevi revizije koju vrši vrhovna reviziona institucija - zakonitost, pravilnost, ekonomičnost, efikasnost i efektivnost upravljanja finansijama - u osnovi su od jednake važnosti. Ipak, na svakoj je od vrhovnih revizionih institucija da odredi prioritete zavisno od svakog pojedinačnog slučaja.

II - NEZAVISNOST

PETO POGLAVLJE: NEZAVISNOST VRHOVNIH REVIZIONIH INSTITUCIJA

  • 1.
    Vrhovne revizione institucije mogu postići svoje ciljeve objektivno i efikasno samo ako su nezavisne od subjekta revizije i zaštićene od vanjskog uticaja.
  • 2.
    Iako državne institucije ne mogu biti apsolutno nezavisne jer su dio države kao cjeline, vrhovne revizione institucije će imati funkcionalnu i organizacionu nezavisnost potrebnu za ostvarivanje njihovih zadataka.
  • 3.
    Uspostavljanje vrhovnih revizionih institucija i potrebni stepen njihove nezavisnosti ustanovit će se ustavom; detalji se definišu zakonom. Posebno će se garantovati odgovarajuća pravna zaštita od strane vrhovnog suda protiv bilo kakvog uplitanja u nezavisnost i mandat za vršenje revizije vrhovne revizione institucije.

ŠESTO POGLAVLJE: NEZAVISNOST OSOBLJA I FUNKCIONERA VRHOVNIH REVIZIONIH INSTITUCIJA

  • 1.
    Nezavisnost vrhovnih revizionih institucija je neodvojivo povezana sa nezavisnošću njenih članova. Članovi se definišu kao one osobe koje imaju pravo, u ime vrhovne revizione institucije, donositi odluke i koje su odgovorne za ove odluke trećim stranama, tj. članovi kolegija koji donosi odluke ili rukovodilac monokratski organizovane vrhovne revizione institucije.
  • 2.
    Nezavisnost članova će garantovati ustav. U ustav će naročito biti uključene procedure razrješenja sa položaja, kojima se neće moći ugrožavati nezavisnost članova. Metod imenovanja i razrješenja članova zavist će od ustavnog uređenja svake zemlje.
  • 3.
    U svojim profesionalnim karijerama, revizorsko osoblje vrhovnih revizionihh institucija ne smije biti pod uticajem subjekata revizije i od istih ne smije zavisiti.

SEDMO POGLAVLJE: FINANSIJSKA NEZAVISNOST VRHOVNIH REVIZIONIH INSTITUCIJA

  • 1.
    Vrhovnim će revizionim institucijama biti osigurano dovoljno finansijskih sredstava da im omogući izvršavanje njihovih zadataka.
  • 2.
    Ako je potrebno, vrhovne revizione institucije će imati pravo da se direktno obrate za potrebna finansijska sredstva javnoj instituciji koja odlučuje o javnom budžetu.
  • 3.
    Vrhovne revizione institucije će imati pravo koristiti sredstva koja su im dodijeljena pod odvojenom stavkom budžeta onako kako one smatraju za shodno.

III - ODNOSI SA PARLAMENTOM, VLADOM I UPRAVOM

OSMO POGLAVLJE: ODNOSI SA PARLAMENTOM

Nezavisnost vrhovnih revizionih institucija koja je osigurana ustavom i zakonom također garantuje i veoma visok stepen inicijative i autonomnosti, čak i kada one djeluju kao predstavnici parlamenta i revizije vrše na osnovu njegovih instrukcija. Odnos između vrhovne revizione institucije i parlamenta propisat će se ustavom prema uslovima i zahtjevima svake zemlje.

DEVETO POGLAVLJE: ODNOSI SA VLADOM I UPRAVOM

Vrhovne revizione institucije vrše reviziju aktivnosti vlade, njenih upravnih tijela i drugih potčinjenih institucija. Ovo ne znači, ipak, da je vlada potčinjena vrhovnoj revizionoj instituciji. Konkretno, vlada je u potpunosti i isključivo odgovorna za svoje djelovanje i propuste i ne može se osloboditi odgovornosti pozivanjem na nalaze revizije - osim ako takvi nalazi nisu dostavljeni kao pravno validne i provodive odluke - niti na ekspertno mišljenje vrhovne revizione institucije.

IV - OVLAŠTENJA VRHOVNIH REVIZIONIH INSTITUCIJA

DESETO POGLAVLJE: OVLAŠTENJA ZA ISTRAŽIVANJE

  • 1.
    Vrhovne revizione institucije će imati pristup svim dosjeima i dokumentima u vezi s upravljanjem finansijama i bit će ovlaštene tražiti, usmeno ili pismeno, sve informacije koje zahtijeva VRI.
  • 2.
    Za svaku reviziju, vrhovna reviziona institucija će odlučiti da li je svrsishodnije da se ista vrši u subjektu revizije ili u samoj vrhovnoj revizionoj instituciji.
  • 3.
    Rokove za dostavljanje informacija ili podnošenje dokumenata i drugih dosjea, uključujući finansijske izvještaje vrhovnoj revizijskoj instituciji, će (za svaki slučaj pojedinačno) propisivati bilo zakon ili vrhovna reviziona institucija.

JEDANAESTO POGLAVLJE: IMPLEMENTACIJA NALAZA VRHOVNE REVIZIONE INSTITUCIJE

  • 1.
    Subjekti revizije će dati komentar na nalaze vrhovne revizione institucije u vremenskom periodu koje je općenito utvrđeno zakonom ili koje posebno utvrdi vrhovna reviziona institucija, i ukazati na mjere koje su preduzete kao rezultat nalaza revizije.
  • 2.
    U razmjeri u kojoj nalazi vrhovne revizione institucije nisu zakonski validni i obavezujući, vrhovna reviziona institucija će imati ovlaštenja obratiti se tijelu koje je odgovorno za preduzimanje neophodnih mjera i zahtijevat će da nadležne strane preuzmu odgovornost.

DVANAESTO POGLAVLJE: EKSPERTNA MIŠLJENJA I PRAVO NA KONSULTACIJE

  • 1.
    Kada je potrebno, vrhovne revizione institucije mogu parlamentu i upravi osigurati usluge svog profesionalnog znanja u obliku ekspertnih mišljenja, uključujući komentare na nacrte zakona i druge finansijske propise. Administrativne vlasti će snositi isključivu odgovornost za prihvatanje ili odbacivanje takvih ekspertnih mišljenja; štaviše, ovaj dodatni zadatak ne smije anticipirati buduće nalaze revizije vrhovne revizione institucije i ne smije se kositi s efektivnošću njene revizije.
  • 2.
    Propisi za odgovarajuće i što je moguće jednoobraznije računovodstvene procedure će biti usvojene samo nakon usaglašavanja sa vrhovnom revizionom institucijom.

V - METODE REVIZIJE, REVIZORSKO OSOBLJE, MEĐUNARODNA RAZMJENA ISKUSTAVA

TRINAESTO POGLAVLJE: METODE I PROCEDURE REVIZIJE

  • 1.
    Vrhovne revizione institucije će reviziju vršiti u skladu s programom kojeg same odrede. Ovo ne utiče na pravo pojedinih javnih institucija da zahtijevaju specifične revizije.
  • 2.
    S obzirom da revizije rijetko kada mogu biti sveobuhvatne, vrhovne revizione institucije će po pravilu naći za potrebno koristiti pristup koji se zasniva na uzorkovanju. Uzorci će međutim, morati biti birani na osnovu datog modela i u dovoljnom broju kako bi omogućili procjenu kvaliteta i regularnosti upravljanja finansijama.
  • 3.
    Metode revizije će uvijek biti prilagođene napretku nauke i tehnikama u vezi s upravljanjem finansijama.
  • 4.
    Smatra se odgovarajućim da vrhovna reviziona institucija pripremi priručnike za reviziju kao pomoć svojim revizorima.

ČETRNAESTO POGLAVLJE: REVIZORSKO OSOBLJE

  • 1.
    Revizorsko osoblje vrhovnih revizionih institucija imat će kvalifikacije i moralni integritet potreban za potpuno izvršavanje zadataka koji su im postavljeni.
  • 2.
    Pri zapošljavanju osoblja za vrhovne revizione institucije, bit će na odgovarajući način uzeto u obzir natprosječno znanje i vještine i adekvatno profesionalno iskustvo.
  • 3.
    Posebna pažnja bit će data teorijskom i profesionalnom razvoju svih članova revizorskog osoblja vrhovnih revizionih institucija, kroz interne, univerzitetske i međunarodne programe. Takav razvoj će biti podupiran svim mogućim finansijskim i organizacionom sredstvima. Profesionalni razvoj će ići izvan tradicionalne mreže znanja o pravu, ekonomiji i računovodstvu, i uključivat će druge tehnike poslovnog menadžmenta, poput elektronske obrade podataka.
  • 4.
    Plaće će, radi osiguravanja izvrsnog kvaliteta reviziorskog osoblja, biti adekvatne posebnim zahtjevima koji se postavljaju pri takvom zapošljavanju.
  • 5.
    Ako među revizorskim osobljem nema dostupnih takvih specijalizovanih vještina, vrhovna reviziona institucija može, ako je neophodno, angažovati vanjske stručnjake.

PETNAESTO POGLAVLJE: MEĐUNARODNA RAZMJENA ISKUSTAVA

  • 1.
    Međunarodna razmjena ideja i iskustava u okviru INTOSAI-a je efikasan način pomoći vrhovnim revizionim institucijama u izvršavanju njihovih zadataka.
  • 2.
    Ova je svrha do sada ispunjavana putem kongresa, obuka organizovanih zajednički sa UN i drugim institucijama, regionalnih radnih grupa i publikovanjem profesionalnog žurnala.
  • 3.
    Poželjno je proširiti i intenzivirati ova nastojanja i aktivnosti. Razvoj jednoobrazne tehnologije revizije javnih institucija zasnovan na komparativnim zakonima je od vrhunske važnosti.

VI - IZVJEŠTAVANJE

ŠESNAESTO POGLAVLJE: IZVJEŠTAVANJE PARLAMENTU I JAVNOSTI

  • 1.
    Vrhovna reviziona institucija će biti ovlaštena i od nje će se ustavom zahtijevati godišnje izvještavanje o njenim nalazima parlamentu ili drugoj nadležnoj javnoj instituciji; ovaj će izvještaj biti publikovan. Ovo će osigurati široku distribuciju i raspravu i unaprijediti mogućnosti za provođenje nalaza vrhovne revizione institucije.
  • 2.
    Vrhovna reviziona institucija će također biti ovlaštena da izvještava o posebno važnim nalazima tokom godine.
  • 3.
    Općenito, godišnji izvještaj će pokrivati sve aktivnosti vrhovne revizione institucije; samo onda kada su u to uključeni interesi vrijedni zaštite ili zaštićeni zakonom, vrhovna reviziona institucija će pažljivo "odvagati" takve interese nasuprot dobrobitima koja proističu iz publikovanja.

SEDAMNAESTO POGLAVLJE: METODE IZVJEŠTAVANJA

  • 1.
    Izvještaj će predstavljati činjenice i njihovu procjenu na objektivan, jasan način, i bit će ograničeno na one esencijalne. Formulacija izvještaja će biti precizna i lako razumljiva.
  • 2.
    Vrhovna reviziona institucija će obratiti dužnu pažnju gledištima organizacija u kojima se revizija vršila o njenim nalazima.

VII - OVLAŠTENJA VRHOVNIH REVIZIONIH INSTITUCIJA ZA OBAVLJANJE REVIZIJE

OSAMNAESTO POGLAVLJE: USTAVNE OSNOVE OVLAŠTENJA; REVIZIJA UPRAVLJANJA JAVNIM FINANSIJAMA - SREDSTVIMA

  • 1.
    Osnovna ovlaštenja vrhovnih revizionih institucija će biti uvrštena u ustav; detalji se definišu zakonom.
  • 2.
    Stvarne odredbe ovlaštenja vrhovnih revizionih institucija za obavljanje revizije će zavisiti od stanja i zahtjeva svake zemlje.
  • 3.
    Sve javne finansijske operacije, bez obzira na to reflektuju li se one i na koji način u državnom budžetu, bit će predmetom revizije koju vrše vrhovne revizione institucije. Isključivanje dijelova finansijskog menadžmenta neće rezultirati isključivanjem tih dijelova iz revizije koju vrše vrhovne revizione institucije.
  • 4.
    Vrhovne revizione institucije bi trebale promovisati, kroz svoje revizije, jasno definisanje klasifikacije budžeta i računovodstvenog sistema koji trebaju biti što jasniji i jednostavniji.

DEVETNAESTO POGLAVLJE: REVIZIJA JAVNE UPRAVE I DRUGIH INSTITUCIJA U INOSTRANSTVU

Kao opći princip, javna uprava i druge institucije uspostavljene u inostranstvu također će biti predmetom revizije vrhovne revizione institucije. Kada se vrši revizija ovih institucija, dužna pažnja će biti data ograničenjima koja postavlja međunarodno pravo; tamo gdje je to opravdano, ova će ograničenja biti prevaziđena razvijanjem međunarodnog prava.

DVADESETO POGLAVLJE: REVIZIJA POREZA

  • 1.
    Vrhovne revizione institucije će imati ovlaštenja revidirati prikupljanje poreza što je to šire moguće, kako bi se ispitali pojedinačni porezni dosjei.
  • 2.
    Revizije poreza su prije svega revizije zakonitosti i pravilnosti; ipak, kada vrši reviziju primjene poreznih zakona, vrhovna reviziona institucija će također ispitivati sistem i efikasnost prikupljanja poreza, postizanje ciljeva prihoda, i ako je to odgovarajuće, predlagat će moguća unaprjeđenja zakonodavnom tijelu.

DVADESET I PRVO POGLAVLJE: JAVNI UGOVORI I JAVNI RADOVI

  • 1.
    Značajna finansijska sredstva koje javne institucije troše na ugovore i javne radove opravdavaju posebno iscrpnu reviziju sredstava koja se koriste.
  • 2.
    Javno nadmetanje je najprikladnija procedura za dobijanje najpovoljnije ponude u smislu cijene i kvaliteta. U slučaju odsustva poziva na javni tender, vrhovna reviziona institucija će utvrđivati razloge za isto.
  • 3.
    Kada se vrši revizija javnih radova, vrhovna reviziona institucija će promovisati razvijanje odgovarajućih standarda za regulisanje upravljanja takvim radovima.
  • 4.
    Revizija javnih radova će pokrivati ne samo ispravnost plaćanja, nego i efikasnost upravljanja izgradnjom i kvalitet građevinskih radova.

DVADESET I DRUGO POGLAVLJE: REVIZIJA SREDSTAVA ZA ELEKTRONSKU OBRADU PODATAKA

Značajna sredstva se troše na sredstva za elektronsku obradu podataka, što također zahtijeva vršenje odgovarajuće revizije. Takve revizije će se zasnivati na sistemima i pokrivati takve aspekte poput planiranja prema zahtjevima; ekonomičnog korištenja opreme za obradu podataka; angažovanje osoblja sa odgovarajućom stručnošću, uglavnom iz uprave organizacije u kojoj se revizija vrši; prevencije zloupotreba; i korisnosti informacija koje se tim putem produkuju.

DVADESET I TREĆE POGLAVLJE: KOMERCIJALNA PREDUZEĆA S JAVNIM UDJELOM - DRŽAVNIM KAPITALOM

  • 1.
    Ekspanzija ekonomskih aktivnosti vlade često rezultira uspostavljanjem preduzeća u skladu sa privatnim pravom. Ova preduzeća će - ako vlada ima značajan udio u njima - naročito tamo gdje imaju većinski udio - ili gdje ima dominirajući uticaj, također biti predmetom revizije od strane vrhovne revizione institucije.
  • 2.
    Prikladno je da se takve revizije izvode kao završne revizije; one će obrađivati pitanja ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti.
  • 3.
    Izvještaji parlamentu i javnosti o reviziji u takvim preduzećima će uzeti u obzir ograničenja koja zahtijeva zaštita industrijskih i trgovinskih tajni.

DVADESET I ČETVRTO POGLAVLJE: REVIZIJA INSTITUCIJA SA DRŽAVNOM POTPOROM - SUBVENCIJAMA

  • 1.
    Vrhovne revizione institucije će imati ovlaštenja vršenja revizije korištenja pomoći/subvencija odobrenih iz javnih fondova.
  • 2.
    Kada je subvencija/pomoć posebno visoka, sama po sebi ili u vezi s prihodima i kapitalom subvencionirane organizacije, revizija se može, ako se to zahtijeva, proširiti tako da uključuje cjelokupni finansijski menadžment subvencionirane institucije.
  • 3.
    Zloupotreba pomoći/subvencija će rezultirati zahtjevima za naknadom.

DVADESET I PETO POGLAVLJE: REVIZIJA MEĐUNARODNIH I NADDRŽAVNIH ORGANIZACIJA

  • 1.
    Međunarodne i naddržavne organizacije čiji se troškovi pokrivaju doprinosima iz zemalja članica bit će predmetom vanjske, nezavisne revizije kao zemlje pojedinačno.
  • 2.
    Iako će takve revizije uzeti u obzir nivo izvora koji su korišteni i zadatke ovih organizacija, one će slijediti principe slične onima kojima se rukovodi revizija koju sprovode vrhovne revizione institucije u zemljama članicama.
  • 3.
    Vanjske institucije za reviziju za provođenje takvih revizija će uglavnom biti imenovane iz reda vrhovnih revizionih institucija.

ISSAI 10 - Meksička deklaracija o nezavisnosti vrhovnih revizionih institucija

Preambula

XIX kongres Međunarodne organizacije vrhovnih revizionih institucija (INTOSAI) održan u Meksiku:

Uzimajući u obzir činjenicu da organizovano i efikasno korištenje javnih sredstava predstavlja jedan od osnovnih preduslova za propisno upravljanje javnim finansijama te efikasnost odluka nadležnih vlasti;

Uzimajući u obzir da Limska deklaracija o smjernicama za pravila revizije (Limska deklaracija) navodi da vrhovne revizione institucije (VRI) svoje zadatke mogu izvršavati jedino ako su nezavisne od tijela koje revidiraju i zaštićene od vanjskih uticaja;

Uzimajući u obzir da je za postizanje ovog cilja za zdravu demokratiju od vitalnog značaja da svaka zemlja ima VRI čija je nezavisnost zagarantovana zakonom;

Uzimajući u obzir da je Limskom deklaracijim prepoznato da državne institucije ne mogu biti apsolutno nezavisne, u njoj se nadalje navodi da bi VRI trebale imati funkcionalnu i organizacionu nezavisnost potrebnu za provođenje svog mandata;

Uzimajući u obzir da kroz primjenu principa nezavisnosti VRI nezavisnost mogu postići različitim sredstvima korištenjem različitih mehanizama za osiguranje nezavisnosti;

S obzirom da odredbe koje se odnose na primjenu služe kako bi se principi ilustrovali, kao takve se smatraju idealom nezavisne VRI. S obzirom da niti jedna VRI trenutno ne ispunjava sve odnosno svaku od ovih odredbi, u smjernicama u dodatku prezentuju se i drugi dobri primjeri iz prakse za postizanje nezavisnosti;

Odlučuje

Usvojiti, objaviti i distribuisati dokument pod nazivom Meksička deklaracija o nezavisnosti vrhovnih revizionih institucija.

Opće odredbe

Vrhovne revizione institucije prihvataju osam ključnih principa koja proizlaze iz Limske deklaracije i odluka usvojenih na XVII kongresu INTOSAI (u Seulu, Koreja) kao osnovne preduslove za dobro funkcionisanje revizije javnog sektora.

  • 1.
    princip

Postojanje odgovarajućeg i djelujućeg ustavnog/zakonskog okvira te stvarna - de facto primjena odredaba ovog okvira.

Potrebna je legislativa kojom se detaljno definiše nezavisnost VRI.

  • 2.
    princip

Nezavisnost rukovodilaca VRI i njenih članova (za institucije kolegijalnog tipa) uključujući i sigurnost njihovih pozicija i imunitet koji se odnosi na normalno vršenje i ispunjavanje njihovih dužnosti.

Odgovarajućim se zakonima specificiraju uslovi za imenovanje, ponovno imenovanje, zapošljavanje, razrješavanje dužnosti i penzionisanje rukovodilaca VRI i članova institucija kolegijalnog tipa koji se:

  • -
    imenuju, ponovno imenuju i razrješuju dužnosti kroz proces kojim se osigurava njihova nezavisnost od izvršne vlasti (vidjeti ISSAI-11 Smjernice i dobre prakse u vezi sa nezavisnošću VRI);
  • -
    osiguravaju imenovanja na dovoljno duge i fiksirane periode čime im se omogućuje da svoj mandat ispunjavaju bez straha od odmazde;
  • -
    štite imunitetom od bilo kakve vrste krivičnog gonjenja za bilo koji čin, prošli ili sadašnji, koji nastaje kao rezultat normalnog izvršavanja njihovih dužnosti kako već određeni slučaj nalaže.
    • 3.
      princip

Dovoljno širok mandat te punu slobodu u vršenju funkcije VRI

VRI trebaju biti ovlaštene da revidiraju:

  • -
    korištenje javnog novca, resursa ili sredstava od strane primaoca ili korisnika, bez obzira na njihovu zakonsku prirodu;
  • -
    prikupljanje prihoda koji pripadaju vladi ili javnim tijelima;
  • -
    zakonitost i pravilnost vladinih ili računa javnih tijela;
  • -
    kvalitet finansijskog upravljanja i izvještavanja; i
  • -
    ekonomičnost, efikasnost i efektivnost poslovanja vlade ili javnih tijela.

Osim kada to od njih konkretno zahtijeva zakon, VRI ne revidiraju politike vlade ili javnih tijela već se ograničavaju na reviziju njihovog provođenja.

VRI poštuju zakone koje je usvojila zakonodavna vlast, a koji se na njih odnose, ali ne podliježu usmjeravanju ili miješanju zakonodavne ili izvršne vlasti u:

  • -
    izboru predmeta revizije;
  • -
    planiranju, programiranju, provođenju, izvještavanju i praćenju rezultata svojih revizija;
  • -
    organizovanju i upravljanju svojim radom; i
  • -
    primjeni svojih odluka u slučaju kada primjena sankcija predstavlja dio njihovog mandata.

VRI ne trebaju ni na koji način biti uključene u, niti se smatrati uključenim u upravljanje subjektima revizije.

VRI trebaju osigurati da njihovo osoblje ne razvije prebliske veze sa subjektima revizije kako bi zadržali objektivnost te kako bi ih se smatralo objektivnima.

VRI u ispunjavanju svojih dužnosti trebaju imati punu slobodu, sarađivati s vladama i javnim tijelima koja nastoje unaprijediti korištenje i upravljanje javnim sredstvima.

VRI trebaju primjenjivati odgovarajuće standarde revizije i standarde rada te etički kodeks koji se zasnivaju na službenim dokumentima INTOSAI-a, Međunarodnog saveza računovođa i drugih priznatih tijela zaduženih za utvrđivanje standarda.

VRI zakonodavnoj vlasti i drugim državnim tijelima - kako to zahtijeva ustav ili zakon - trebaju podnositi godišnji izvještaj o svojim aktivnostima, koji treba biti dostupan javnosti.

  • 4.
    princip

Neograničen pristup informacijama

VRI trebaju imati adekvatna ovlaštenja za ostvarivanje pravovremenog, nesmetanog, direktnog i slobodnog pristupa svim neophodnim dokumentima i informacijama potrebnim za propisno ispunjavanje njihovih zakonskih obaveza.

  • 5.
    princip

Prava i obaveza u pogledu izvještavanja o radu.

VRI se ne mogu ograničavati u izvještavanju o rezultatima njihovog rada na reviziji. Trebaju biti zakonom obavezane da o rezultatima njihovog revizionog rada izvještavaju barem jednom godišnje.

  • 6.
    princip

Sloboda u odlučivanju o sadržaju i vremenu revizionih izvještaja te vremenu njihovog objavljivanja i distribuisanja

VRI su slobodne u odlučivanju o sadržaju njihovih revizionih izvještaja.

VRI su slobodne u davanju nalaza i preporuka u njihovim izvještajima o reviziji, uzimajući u obzir, ako je to primjereno, gledišta revidirane institucije.

Zakonski je određen minimum zahtjeva za izvještavanjem o reviziji od VRI te, gdje je to primjereno, definisana su i konkretna pitanja koja bi trebala biti predmetom zvaničnog mišljenja ili potvrde o reviziji.

VRI su slobodne odlučivati o vremenu sačinjavanja svojih izvještaja o reviziji, osim u slučajevima kada su konkretni zahtjevi za izvještavanjem propisani zakonom.

VRI mogu udovoljiti posebnim zahtjevima za istragama ili revizijama koje uputi zakonodavna vlast kao cjelina, neki od njenih odbora/komisija ili vlada.

VRI su slobodne objavljivati i distribuisati svoje izvještaje nakon što su oni formalno predstavljeni ili dostavljeni nadležnim vlastima - kako je to propisano zakonom.

  • 7.
    princip

Postojanje efektivnih mehanizama za praćenje ispunjavanja preporuka koje daju VRI

VRI svoje izvještaje podnose zakonodavnoj vlasti, nekom od njenih odbora/komisija ili pak upravnom odboru subjekta, kako je već slučaj, na razmatranje i praćenje realizacije konkretnih preporuka za provođenje korektivnih mjera.

VRI imaju i sopstveni interni sistem praćenja kojim se osigurava da revidirani subjekti na odgovarajući način i propisno odgovore na nalaze i preporuke VRI kao i one koje utvrdi zakonodavna vlast, neki od njenih odbora/komisija ili upravni odbor revidiranog subjekta, već prema slučaju.

VRI svoje izvještaje o praćenju realizacije dostavljaju zakonodavnoj vlasti, nekom od njenih odbora/komisija ili pak upravnom odboru subjekta, kako je već slučaj, na razmatranje i preduzimanje mjera, čak i u slučajevima kada VRI imaju sopstvena zakonska ovlaštenja za praćenje realizacije i sankcionisanje.

  • 8.
    princip

Finansijska i upravljačka/upravna autonomija i raspoloživost odgovarajućih ljudskih, materijalnih i finansijskih resursa.

VRI trebaju imati na raspolaganju neophodne i razumne ljudske, materijalne i finansijske resurse - izvršna vlast ne treba imati kontrolu nad ili usmjeravati pristup ovim resursima. VRI upravljaju sopstvenim budžetom i na odgovarajući ga način raspoređuju.

Zakonodavna vlast ili neki od njenih odbora/komisija odgovorna je za osiguravanje odgovarajućih resursa potrebnih za ispunjavanje mandata VRI.

VRI imaju pravo da se direktno obrate zakonodavnoj vlasti ako su resursi koji su im osigurani nedovoljni za ispunjavanje njihovog mandata.

INTOSAI STANDARDI REVIZIJE

ISSAI 100

OSNOVNI PRINCIPI REVIZIJE JAVNOG SEKTORA

  • 1.
    Opći okvir standarda revizije Međunarodne organizacije vrhovnih revizionih institucija (izvorna skraćenica: INTOSAI) proizašao je iz deklaracija iz Lime i Tokija, izjava i izvještaja koje je usvojio INTOSAI na raznim kongresima te izvještaja Ekspertne grupe Ujedinjenih naroda sa sjednica o računovodstvu javnog sektora i reviziji zemalja u razvoju.
  • 2.
    INTOSAI standardi revizije sastoje se od četiri dijela (vidjeti shemu) i to:

(a) Osnovni principi

(b) Opći standardi

(c) Standardi obavljanja revizije

(d) Standardi izvještavanja.

INTOSAI je razvio ove standarde da bi pružio okvir za uspostavljanje postupaka i praksi koje treba primjenjivati u vođenju revizije uključujući revizije kompjuterski podržanih sistema. Oni se trebaju posmatrati sa stajališta pojedinih ustava, zakona i drugih uslova u kojima djeluje vrhovna reviziona institucija (VRI).

  • 3.
    Osnovni principi standarda revizije jesu osnovne pretpostavke, dosljedne premise, logični principi i zahtjevi koji pomažu u razvijanju standarda revizije te služe revizorima u oblikovanju njihovih mišljenja i izvještaja, a posebno u slučajevima gdje se ne primjenjuju posebni standardi.
  • 4.
    Standardi revizije trebaju biti u skladu s principima revizije. Oni također pružaju minimalne smjernice revizoru, što pomaže u određivanju obima revizionih mjera i postupaka koje treba u reviziji primijeniti. Standardi revizije predstavljaju kriterije ili temelj na osnovu kojih se procjenjuje kvalitet revizionih rezultata.
  • 5.
    Objašnjenja i obrazloženja ovih standarda jesu u isključivoj nadležnosti Upravnog vijeća INTOSAI-a, dok su izmjene i dopune u nadležnosti Kongresa INTOSAI-a.
  • 6.
    Osnovni principi su sljedeći:
    • a)
      VRI treba razmatrati saglasnost s INTOSAI standardima revizije za sva pitanja koja se smatraju značajnim. Određeni standardi možda neće biti primjenjivi na neki dio posla koji obavljaju VRI, uključujući one VRI koje su organizovane kao računski sudovi, niti na nerevizioni rad koji obavlja VRI. VRI treba odrediti primjenjive standarde za takav rad kako bi se osigurao rad dosljedno visokog kvaliteta (vidjeti tačku 8).
    • b)
      VRI treba primjenjivati vlastito nepristrasno prosuđivanje u različitim situacijama koje nastaju tokom obavljanja revizije javnog sektora (vidjeti tačku 15).
    • c)
      S povećanjem javne svijesti, potreba za javnom odgovornošću osoba ili subjekata koje upravljaju javnim dobrima postaje sve evidentnija, tako da postoji potreba za procesom osiguravanja odgovornosti koji treba postaviti i provesti efikasno (vidjeti tačku 20).
    • d)
      Razvoj odgovarajućih sistema informisanja, kontrole, procjene i izvještavanja u okviru javne uprave olakšat će postupak osiguravanja odgovornosti. Uprava je odgovorna za ispravnost i dovoljnost oblika i sadržaja finansijskih izvještaja i drugih informacija (vidjeti tačku 23).
    • e)
      Odgovarajući organi trebaju osigurati donošenje prihvatljivih računovodstvenih standarda za finansijsko izvještavanje i objavljivanje primjereno potrebama javne uprave, a subjekti koji se revidiraju trebaju razviti specifične i mjerljive ciljeve i norme uspješnosti (vidjeti tačku 25).
    • f)
      Dosljedna primjena prihvatljivih računovodstvenih standarda treba rezultirati fer prezentovanjem finansijskog položaja i rezultata poslovanja (vidjeti tačku 28).
    • g)
      Postojanje odgovarajućeg sistema interne kontrole smanjuje rizik grešaka i nepravilnosti (vidjeti tačku 30).
    • h)
      Donošenje zakonskih propisa bi trebalo doprinijeti boljoj saradnji kod subjekata kod kojih se obavlja revizija u održavanju i omogućavanju pristupa svim relevantnim podacima neophodnim za potpunu ocjenu aktivnosti koje podliježu reviziji (vidjeti tačku 32).
    • i)
      Sve revizione aktivnosti trebaju biti u okviru revizionog ovlaštenja VRI (vidjeti tačku 34).
    • j)
      VRI treba djelovati na unaprjeđenju tehnika za revidiranje validnosti mjera uspješnosti (vidjeti tačku 34).
  • 7.
    Tačke u nastavku teksta objašnjavaju značaj osnovnih principa revizije.
  • 8.
    Osnovni principi revizije ističu sljedeće:

VRI treba djelovati u skladu sa INTOSAI standardima revizije u svim pitanjima koja se smatraju materijalnim. Određeni standardi možda neće biti primjenjivi na neki dio posla kojeg obavljaju VRI, uključujući one VRI koje su organizovane kao računski sudovi, niti na nerevizioni rad kojeg obavljaju VRI. VRI treba odrediti primjenjive standarde za takav rad kako bi se osigurao rad dosljedno visokog kvaliteta (vidjeti tačku 6a).

  • 9.
    Općenito uzevši, predmetno pitanje se može procijeniti kao materijalno značajno ako se smatra da bi znanje o tome moglo uticati na korisnika finansijskih izvještaja ili na izvještaj revizije učinka.
  • 10.
    Materijalnost se često posmatra u smislu vrijednosti, ali inherentna priroda ili karakteristike jedne pozicije ili grupe pozicija također mogu dati predmetnom pitanju materijalni značaj - na primjer, ako zakon ili propis zahtijeva da se takva informacija treba objaviti odvojeno nezavisno od iznosa koji je u pitanju.
  • 11.
    Pored materijalnosti koja se određuje prema vrijednosti i prema prirodi predmetne pozicije, materijalna značajnost se može odrediti i prema kontekstu u kojem se ona pojavljuje. Na primjer, razmatranje date pozicije u odnosu na:
    • a)
      opće gledište o finansijskoj informaciji,
    • b)
      ukupnost čiji je ona dio,
    • c)
      povezane pojmove,
    • d)
      iznos iste pozicije u ranijim godinama.
  • 12.
    VRI često obavlja aktivnosti koje se po strogoj definiciji ne mogu svrstati pod reviziju, ali koje znatno doprinose boljem funkcionisanju javne uprave. Primjeri nerevizionog rada mogu biti: (a) skupljanje podataka bez provođenja suštinskih analiza, (b) pravni poslovi, (c) prikupljanje informacija za potrebe izabrane skupštine u pogledu ispitivanja nacrta budžeta, (d) pružanje podrške članovima izabrane skupštine u pogledu istraživanja i proučavanja dosjea VRI, (e) administrativne aktivnosti i (f) funkcije kompjuterske obrade. Navedene nerevizione aktivnosti pružaju korisne informacije donosiocima odluka i trebaju biti dosljedno visokog kvaliteta.