Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine
Metodologija za uvođenje i vođenje Jedinstvene evidencije i Jedinstvenog registra prostornih jedinica
Na osnovu člana 8. Zakona o statistici Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 26/04 i 42/04), a u skladu sa Zakonom o jedinstvenoj evidenciji prostornih jedinica ("Službeni list RBiH" br. 2/92 i 13/94) i Zakonom o jedinstvenoj evidenciji prostornih jedinica ("Službeni list SFRJ", br. 18/88), koji se primjenjuje u skladu sa Aneksom II Ustava Bosne i Hercegovine, direktor Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine propisuje
METODOLOGIJU
ZA UVOĐENJE I VOĐENJE JEDINSTVENE EVIDENCIJE I JEDINSTVENOG REGISTRA PROSTORNIH JEDINICA
1. UVODNE NAPOMENE
Ovom Metotologijom uređuje se način uvođenja i vođenja podataka o prostornim jedinicama. Izvor podataka o prostornim jedinicama čine Ustav Bosne i Hercegovine, ustavi entiteta Bosne i Hercegovine, ustavi kantona Federacije Bosne i Hercegovine, zakoni, odluke, rješenja i drugi akti tijela nadležnih za njihovo donošenje, te postojeći podaci o prostornim jedinicama korišteni u Popisu stanovništva, stanova i domaćinstava 1991. godine.
2. CILJ
Cilj uvođenja i vođenja Jedinstvene evidencije i Jedinstvenog registra prostornih jedinica jeste da se na jedinstven način jednoznačno odredi prostor i identifikacija postojećih, kao novoformiranih prostornih jedinica u Bosni i Hercegovini. Također, da se postojeće prostorne jedinice urede i na jedinstven način vode radi efikasnijeg i racionalnijeg korištenja.
Jedinstveni registar i Jedinstvena evidencija prostornih jedinica omogućava:
- 1.Evidenciju, prikupljanje, obradu, prezentaciju i korištenje prostornih jedinica u informacionom sistemu Bosne i Hercegovine
- 2.Uporedivost podataka u vremenu bez obzira na promjenu teritorije posmatrane prostorne jedinice (administrativno-teritorijalne podjele i dr.)
- 3.Međusobno povezivanje podataka iz različitih izvora za posmatranu prostornu jedinicu
- 4.Vođenje registra stanovništva; bez Jedinstvenog registra prostornih jedinica na teritoriji Bosne i Hercegovine ne bi bilo efikasno zasnovano na savremenim principima
- 5.Pripremu, provođenje i sumiranje rezultata Popisa stanovništva, stanova i domaćinstava i raznih anketnih istraživanja koja će se provoditi poslije uvođenja Jedinstvene evidencije i Jedinstvenog registra prostornih jedinica. Uvođenjem navedenih registara omogućava brzo pregrupisavanje ranijih popisa na teritoriju posmatrane prostorne jedinice tekućeg popisa i obrnuto i pored vremenskih razmaka između njih od po 10, 20 i više godina.
3. SADRŽAJ JEDINSTVENE EVIDENCIJE I JEDINSTVENOG REGISTRA PROSTORNIH JEDINICA
Jedinstvena evidencija za svaku prostornu jedinicu sadrži slijedeće podatke od interesa za Bosnu i Hercegovinu:
- 1.naziv, ime i matični broj
- 2.prikaz granica i izvor podataka o granicama
- 3.podaci o prostornim jedinicama sa kojom se povezuje
- 4.posebni podaci (status, sjedište i dr.)
- 5.vrsta promjene, izvor i datum promjene.
4. JEDINICE JEDINSTVENE EVIDENCIJE I JEDINSTVENOG REGISTRA PROSTORNIH JEDINICA
Jedinstveni registar prostornih jedinica obuhvata slijedeće prostorne jedinice: entitete, kantoneKanton je federalna jedinica FBiH., distrikt, općine, gradove, katastarske općine, naseljena mjesta, mjesne zajedniceMjesna zajednica je jedinica mjesne samouprave i kao takva postoji na teritoriji FBiH. i statističke krugove.
1. Entitet
Bosna i Hercegovina je prostorna jedinica koja u svom sastavu ima entitete Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine. Entitet ima svu vlast, nadležnosti i odgovornosti koje Ustavom Bosne i Hercegovine nisu date u isključivu nadležnost institucijama Bosne i Hercegovine. Područje entiteta definisano je entitetskom linijom razgraničenja sa pripadajućim područjima gradova i jedinica lokalne samouprave.
2. Distrikt
Distrikt Brčko BiH, odlukom Međunarodnog arbitražnog tribunala, uspostavljen je 8. marta 2000. godine i on je posebna teritorijalna jedinica.
3. Kanton
Kanton je federalna jedinica Federacije BiH koja vodi računa o etničkom, ekonomsko-funkcionalnom, prirodno-geografskom i komunikacijskom principu, a sastoji se iz više općina. Naziv kantona određuje se isključivo prema gradovima koji su sjedište kantonalne vlasti ili prema regionalnim geografskim karakteristikama. Granice između kantona utvrđuju se prema granicama rubnih naseljenih mjesta kantona. Izuzetno, ako je uslijed gradnje objekta to neophodno, granica između kantona može se utvrditi i mimo granice naseljenog mjesta.
4. Grad
Grad je teritorijalna jedinica koja predstavlja koherentnu geografsku, historijsku, administrativnu, socijalnu i ekonomsku cijelinu sa odgovarajućim nivoom razvoja. Za područje dvije ili više općina, koje su urbano i teritorijalno povezane svakodnevnim potrebama građana, formira se grad kao jedinica lokalne uprave i samouprave, u skladu sa zakonom.
5. Općina
Općina je osnovna teritorijalna jedinica lokalne samouprave koja predstavlja prirodnu, geografsku, ekonomsku i društvenu cjelinu, a koja se formira za dio naseljenog mjesta, za jedno ili više naseljenih mjesta međusobno povezanih zajedničkim interesima stanovništva koji su uvjetovani prostorom, blizinom i komunikacijama.
6. Mjesna zajednica
Mjesna zajednica je jedinica mjesne samouprave. Mjesna zajednica se osniva:
- -za jedno naselje, naseljeno mjesto;
- -više međusobno povezanih manjih naselja, naseljenih mjesta ili
- -za dio većeg naselja, naseljenog mjesta.
7. Katastarska općina
Katastarska općina je katastarska teritorijalna jedinica koja obuhvata, po pravilu područje jednog naseljenog mjesta. Naziv i granica katastarske općine određuje se zakonom.
8. Naseljeno mjesto
Naseljeno mjesto je dio područja jedinice lokalne samouprave koje ima izgrađene objekte za stanovanje, osnovnu komunalnu infrastrukturu i druge objekte neophodne za zadovoljavanje potreba stanovnika nastanjenih na njegovom području.
Naseljeno mjesto je teritorijalna jedinica koja po pravilu obuhvata jedno ili više naselja sa područjem koje pripada tom naseljenom mjestu.
Naseljeno mjesto može pripadati samo jednoj općini. Na području jedne općine dva ili više naseljenih mjesta ne mogu imati isti naziv.
Naseljeno mjesto u statističkom značenju, čini jedan ili više statističkih krugova.
Nazivi naseljenih mjesta utvrđuju se zakonom.
9. Statistički krug
Statistički krug je statistička prostorna jedinica. Statistički krugovi su nastali 1959. godine i cijela Bosna i Hercegovina pokrivena je mrežom statističkih krugova. Pred svaki Popis stanovništva vrši se revizija i ažurisanje statističkih krugova. Statistički krug može pripadati samo jednom naseljenom mjestu i katastarskoj općini. Svi statistički krugovi, u vrijeme formiranja mreže statističkih krugova u Bosni i Hercegovini, uklopili su se u granice katastarskih općina. Novim geodetskim premjerom pojedinih općina vršena je i nova podjela katastarskih općina koje se nisu uvijek uklopile u granice statističkih krugova. U slučajevima kada su manja odstupanja (nenaseljenog dijela zemljišta) vrši se korekcija statističkog kruga pripajanjem onom statističkom krugu koji se uklapa u granice katastarske općine. Obzirom da je Bosna i Hercegovina podijeljena na dva entiteta, gdje linija razgraničenja nije pratila granice općina i naseljenih mjesta, nego je iste presjecala, vršiti će se podjela prostornih jedinica, kao i usklađivanje istih. Ovo usklađivanje bi trebale uraditi entitetske geodetske uprave, u saradnji sa Ministarstvom civilnih poslova, obzirom da na državnom nivou ne postoji zajednička geodetska uprava koja bi mogla koordinirati ovo usaglašavanje između dva entiteta.
5. JEDINICE JEDINSTVENE EVIDENCIJE KOJE NISU OBUHVAĆENE JEDINSTVENIM REGISTROM
Jedinice Jedinstvene evidencije koje nisu obuhvaćene Jedinstvenim registrom su popisni krug, zgrade i objekti, te ulice i kućni brojevi.
1. Popisni krug
To je najmanja statistička prostorna jedinica koja ne može da siječe granice viših prostornih jedica. Statistički krug može imati samo jedan popisni krug ili više popisnih krugova, ali najviše 99 popisnih krugova. Ukoliko statistički krug ima više od 99 popisnih krugova, takav statistički krug dijelimo na dva statistička kruga. Popisni krugovi se formiraju za Popis stanovništva, domaćinstava i stanova, kao i za razne ankete koje provodi statistika, te oni čine mrežu prostornih jedinica koje pokriva cijelo područje Bosne i Hercegovine. Popisni krug može se dijeliti u slučajevima promjene više prostorne jedinice (entiteta, općine, katastarske općine i dr.), broja domaćinstava u jednom popisnom krugu (100 domaćinstava plus 10%). Korekcija popisnog kruga vrši se u slučaju korekcije više prostorne jedinice i to samo kada je područje kruga nenaseljeno ili kada se na granici popisnog kruga izgradi novi objekat. Taj objekat se pridružuje onom popisnom krugu kojem pripada veći dio objekta.
2. Zgrada
Pod zgradom smatra se svaki građevinski objekat namijenjen za stanovanje, rad, obavljanje privrednih, prosvjetnih, zdravstvenih, kulturnih, socijalnih, upravnih djelatnosti, kao i objekti za smještaj i čuvanje materijalnih dobara.
3. Ulica i trg
Ulica je dio puta u naseljenom mjestu, sa trotoarom i ivičnjakom, pored koje se najmanje sa jedne strane nalaze redovi kuća ili grupe zgrada.
Ulicom, odnosno trgom smatra se javno-prometna površina. Ulica, odnosno trg mora imati naziv. Na području naseljenog mjesta ne mogu biti dvije ili više ulica, odnosno trgova s istim nazivom. Ulica, odnosno trg može se nalaziti samo unutar područja jednog naseljenog mjesta.
4. NUTS
Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku (Nomenclature des unités territoriales statistiques) je sistem za identifikaciju i klasifikaciju prostornih jedinica za potrebe službene statistike u zemljama članicama Evropske unije. Ovaj sistem razvio je Evropski ured za statistiku u Luksemburgu (EUROSTAT) s ciljem uspoređivanja regija unutar Evrope. Ove teritorijalne jedinice su definisane čisto za statističke svrhe, te ne tvore nužno službene upravne jedinice.
Kriterijum za obrazovanje NUTS je broj stanovnika:
|
Nivo |
Minimum |
Maksimum |
|
NUTS 1 |
3 miliona |
7 miliona |
|
NUTS 2 |
800 000 |
3 miliona |
|
NUTS 3 |
150 000 |
800 000 |
6. PROMJENE KOD JEDINICA JEDINSTVENE EVIDECIJE PROSTORNIH JEDINICA
Pod promjenom u Jedinstvenoj evideciji i Jedinstvenom registru prostornih jedinica podrazumijeva se svaka promjena gdje se mijenja teritorija, matični broj i vrsta prostorne jedinice. Postoje dvije vrste promjena:
- a)izvorne
- b)prateće
Izvorne promjene nastaju odlukama nadležnih tijela, a prateće promjene nastaju kao posljedica izvorne promjene, te se njihovo unošenje u Jedinstvenu evidenciju i Jedinstveni registar rješava projektom obrade.
Vrste promjene:
- 1.nastanak jedinice izdvajanjem, podjelom, spajanjem i drugo
- 2.prestanak jedinice nastaje pripajanjem, podjelom, spajanjem i drugo
- 3.promjena granice prostorne jedinice nastaje izdvajanjem, pripajanjem i dr.
- 4.promjena pripadnosti
- 5.promjena naziva
- 6.promjena statusa prostorne jedinice, selo u grad ili grad u selo
- 7.tehničke ispravke podataka o nastalim promjenama kod prostornih jedinica prikupljaju se odmah po njihovom nastanku.
7. OBRASCI JEDINSTVENE EVIDENCIJE I JEDINSTVENOG REGISTRA PROSTORNIH JEDINICA
Uvođenje jedinstvene evidencije za sve jedinice Jedinstvenog registra prostornih jedinica vrši se na osnovu postojećih podataka na magnetnim medijima. Obrasci za uvođenje prostornih jedinica u Jedinstvenu evidenciju koji ne ulaze u Jedinstveni registar prostornih jedinica su:
- 1.Obrazac za uvođenje ulica u Jedinstvenu evidenciju prostornih jedinica (obrazac JE-1)
- 2.Obrazac za uvođenje ulica i kućnih brojeva u Jedinstvenu evidenciju prostornih jedinica (obrazac JE-2)
- 3.Obrazac za provođenje izvornih promjena u Jedinstvenu evidenciju prostornih jedinica (obrazac JE-3)
- 4.Obrazac za uvođenje zgrada i drugih objekata u Jedinstvenu evidenciju prostornih jedinica (obrazac JE-4)Ovo važi za katastar zemljišta, a tamo gdje je na snazi katastar nekretnina, podaci o zgradama i objektima će se preuzimati iz istoga.
8. ORGANIZACIJA UVOĐENJA I VOĐENJA JEDINSTVENE EVIDENCIJE I JEDINSTVENOG REGISTRA PROSTORNIH JEDINICA
Uvođenje i vođenje Jedinstvene evidencije i Jedinstvenog registra prostornih jedinica vrše nadležna tijela entiteta i distrikta.
Za područje Federacije Bosne i Hercegovine na poslovima vođenja registra prostornih jedinica, a u skladu sa propisima vode Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Federalni zavod za statistiku i nadležne općinske službe.
Vođenje Registra prostornih jedinica za područje Republike Srpske vrši Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove u saradnji sa Republičkim zavodom za statistiku i Ministarstvom uprave i lokalne samouprave, a na osnovu podataka kojima raspolaže, kao i podataka i registara koji su u nadležnosti drugih republičkih tijela i organizacija, te jedinica lokalne samouprave.
Registar prostornih jedinica vodi se u digitalnoj formi kao podsistem Geoinformacionog sistema Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove i čine ga atributivni i prostorni podaci jedinica jedinstvenog Registra prostornih jedinica.
Način uspostavljanja, vođenja, ažurisanja i distribucije i razmjene podataka Registra prostornih jedinica Republike Srpske propisuje Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove.
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine uvodi Jedinstveni registar prostornih jedinica za Bosnu i Hercegovinu, a ažurisanje vrši na osnovu dobijenih podataka od tijela entiteta i distrikta nadležnih za uvođenje i vođenje Jedinstvene evidencije i Jedinstvenog registra prostornih jedinica.
Izradu i vođenje grafičkog prikaza Jedinstvene evidencije i Jedinstvenog registra prostornih jedinica vrše nadležna tijela u Bosni i Hercegovini, entitetima i Distriktu Brčko BiH.
Grafički dio Jedinstvene evidencije i Jedinstvenog registra prostornih jedinica sastoji se od grafičkih osnova, grafičkih podataka registra i podataka iz popisa prostornih jedinica koji se, kao grafički podaci, prikazuju na kartografskim prikazima.
U grafičkom dijelu Jedinstvene evidencije i Jedinstvenog registra prostornih jedinica vode se podaci prema zadnjem stanju upisanom u popise prostornih jedinica. Grafički dio vodi se sredstvima automatske obrade podataka.
Grafičke osnove Jedinstvenog registara prostornih jedinica izrađuju se u državnom koordinatnom sistemu. Grafičke osnove registra su državne karte (geografske karte) ili topografsko-kartografske baze podataka, te analogni ili digitalni plan i pregledne karte.
Grafičke podatke Jedinstvene evidencije i Jedinstvenog registra prostornih jedinica čine podaci o granicama prostornih jedinica, identifikatori prostornih jedinica, slovne šifre vrsta prostornih jedinica, imena prostornih jedinica, podaci koji omogućuju prikazivanje posebnih podataka o sjedištu i statusu prostorne jedinice, te podaci o kućnim brojevima.
Popisi prostornih jedinica vode se za svaku vrstu prostorne jedinice. Popisi prostornih jedinica vode se sredstvima automatske obrade podataka.
U Jedinstvene evidencije i Jedinstvenog registra prostornih jedinica vode se i drugi podaci koji omogućuju vođenje registra sredstvima automatske obrade podataka.
9. SISTEM MATIČNIH BROJEVA JEDINICA JEDINSTVENE EVIDENCIJE PROSTORNIH JEDINICA
Sistem matičnih brojeva Jedinstvene evidencije prostornih jedinica zasniva se na slijedećim principima:
- 1.jednoznačnost kojom se obezbjeđuje nedvosmislenost identifikacije prostorne jedinice u cijeloj Bosni i Hercegovini
- 2.stalnost koja se obezbjeđuje korištenjem matičnih brojeva
- 3.mogućnost automatske kontrole koja se postiže ugradnjom kontrolnog broja po modulu 11 koji se dodjeljuje uključivanjem svih šifara koji jednoznačno određuju prostornu jedinicu u okviru Bosne i Hercegovine
- 4.neponovljivost
- 5.dugoročnost.
Ukidanjem prostorne jedinice, ukida se i matični broj. Ukinuti matični broj ne može se dodijeliti niti jednoj drugoj jedinici.
10. SISTEM MATIČNIH BROJEVA ZA PROSTORNE JEDINICE JEDINSTVENE EVIDENCIJE KOJE ULAZE U JEDINSTVENI REGISTAR
- 1.Šifra za državu Bosnu i Hercegovinu jedno mjesto.
- 2.Šifra za entitete/distrikt dva mjesta.
- 3.Šifra za kantone dva mjestaU slučaju entiteta Republika Srpska, gdje ne postoje kantoni kao teritorijalne jedinice, šifra će biti 00..
- 4.Matični broj za grad je šestocifreni broj i sastoji se:
- -od oznake države (prvo mjesto BiH -1),
- -oznake "9" (drugo mesto), ukoliko se grad sastoji od više općina ili oznake "0" (drugo mjesto), ukoliko grad nema općina u svom sastavu,
- -rednog broja grada u okviru entiteta (trećeg do petog mjesta),
- -kontrolnog broja po modulu 11 (šesto mesto).
- -
Matični broj jedinice općine je petocifreni broj i sastoji se:
- -od oznake države (prvo mjesto BiH -1),
- -od rednog broja općine (drugog do četvrtog mjesta),
- -od kontrolnog broja po modulu 11 (peto mjesto).
5. Matični broj jedinice mjesne samouprave je šestocifreni broj i sastoji seOvo se odnosi na FBiH i Distrikt Brčko BiH.:
- -od oznake države (prvo mjesto BiH -1),
- -od rednog broja jedinice mjesne samouprave (drugog do petog mjesta),
- -od kontrolnog broja po modulu 11 (šesto mjesto).
6. Matični broj naseljenog mjesta šestocifreni je broj i sastoji se:
- -od oznake države (prvo mjesto BiH -1),
- -od rednog broja naseljenog mjesta (drugog do petog mjesta),
- -od kontrolnog broja po modulu 11 (šesto mjesto).
7. Matični broj katastarske općine je šestocifreni broj i sastoji se:
- -od oznake države (prvo mjesto BiH -1),
- -od rednog broja katastarske općine (drugog do petog mjesta) i
- -od kontrolnog broja po modulu 11 (šesto mjesto).
8. Matični broj statističkoga kruga je sedmocifreni broj i sastoji se:
- -od oznake države (prva cifra BiH -1),
- -od rednog broja statističkoga kruga (drugog do šestog mjesta),
- -od kontrolnog broja po modulu 11 (sedmo mjesto).
9. Matični broj ulice je desetocifreni broj i sastoji se:
- -od matičnog broja ulice (prvog do šestog mjesta),
- -od rednog broja ulice u okviru naseljenog mjesta (sedmog do desetog mjesta).
Konstrukcija kontrolnog broja
Otkrivanje grešaka upisanih matičnih brojeva vrši se pomoću kontrolnog broja koji je sastavni dio matičnog broja. Kontrolni broj sastoji se iz jedne cifre generisane iz osnovne šifre matičnog registarskog broja, a omogućava otkrivanje svake pojedinačne greške i greške permutacije dvije ili više cifre u matičnom broju. Kontrolni broj omogućava otkrivanje 90% ovakvih grešaka. Za generisanje kontrolnih brojeva primjenjuje se metoda aritmetičke ponderacije razložnog osnovnog matičnog broja po modulu 11.
Primjer postupka za određivanje kontrolnog broja
Pojedinačne cifre osnovnog matičnog broja naseljenog mjesta pomnožiti sa konstantnim ponderima (cifre od 5 do 2). Formirati zbir ovih proizvoda i zbir podijeliti sa 11, pa ostatak dijeljenja oduzeti od broja 11 da bi se dobio kontrolni broj. Iz skupa osnovnih brojeva isključeni su brojevi dijeljivi sa brojem 11, a brojevi kod kojih je ostatak 1 imaju kontrolni broj 0.
Primjer:
Osnovni matični broj 1118
Ponder 5432
Zbir proizvoda 1x5+1x4+1x3+8x2=5+4+3+16=28
Dijeljenje zbira 28:11=2 ostatak 6
Kontrolni broj 11-6=5
Konačni matični broj 11185
Navedeni sistem matičnih brojeva koristiti će se prilikom predstojećeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini, odnosno prilikom izrade kartografske dokumentacije. Nakon provedenog popisa, a prije formiranja jedinstvenog registra prostornih jedinica Bosne i Hercegovine, definisat će se i formirati novi šifarnik-sistem matičnih brojeva prostornih jedinica BiH po modulu 11, te na taj način obezbijediti jednoznačnost i nedvosmislenost identifikacije prostornih jedinica u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Matične brojeve za jedinice Jedinstvene evidencije koje ulaze u Jedinstveni registar prostornih jedinica odrediti će Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine u saradnji sa entitetskim statističkim institucijama, odnosno Federalnim zavodom za statistiku i Republičkim zavodom za statistiku Republike Srpske.
11. SISTEM REDNIH I KOMBINOVANIH BROJEVA
Redni broj prostorne jedinice određuje se u okviru više prostorne jedinice.
Redni brojevi samostalno, odnosno zajedno s matičnim brojevima više prostorne jedinice predstavljaju potpunu identifikaciju jedinice.
- 1.Redni broj jedinice lokalne samouprave i uprave unosi se u registar prostornih jedinica i ima tri cifre.
- 2.Redni broj popisnog kruga određuje se unutar statističkoga kruga. Matični broj statističkoga kruga zajedno s rednim brojem popisnoga kruga u statističkom krugu čini jedinstveni identifikator za popisni krug (kombinovani broj). Redni broj popisnog kruga u okviru statističkog kruga ima dvije cifre.
- 3.Šifra popisnog kruga određuje se unutar općine, tako da se naseljena mjesta u općini sortiraju po abecedi i nakon toga dodjeljuje se šifra popisnog kruga od 001 do n. Šifra popisnog kruga u okviru općine ima tri cifre.
- 4.Redni broj ulice, odnosno trga određuje se unutar naseljenog mjesta. Matični broj naseljenog mjesta, zajedno s rednim brojem ulice, odnosno trga unutar naseljenog mjesta čini jedinstveni identifikator za ulicu, odnosno trg. Redni broj ulice, odnosno trga ima četiri cifre.
- 5.Redni broj zgrade određuje se unutar ulice i popisnog kruga. Matični broj naseljenog mjesta zajedno s rednim brojem zgrade u naseljenom mjestu i redni broj zgrade u ulici čine jedinstveni identifikator za zgradu.
12. KARTOGRAFSKI PRIKAZ PROSTORNIH JEDINICA
Na kartografskim prikazima prikazuju se grafički i drugi podaci o prostornim jedinicama.
Podaci o prostornim jedinicama mogu se voditi na klasičan način ili u automatskoj obradi podataka, kao grafička baza podataka o prostornim jedinicama. Kartografski prikazi izrađuju se kao standardni ispisi iz automatske obrade podataka, odnosno kao prikazi izrađeni na klasičan način.
Kartografske prikaze dijelimo na osnovne, pregledne i skupne.
12.1. Osnovni kartografski prikazi
Osnovni kartografski prikazi izrađuju se u razmjeri 1:5000.
Osnovni kartografski prikazi sadrže slijedeće podatke u odnosu na pojedinu vrstu jedinice:
- -država - naziv i granice
- -entiteti- naziv i granice
- -kantoni i gradovi - redni broj, naziv i granice
- -jedinica lokalne samouprave (općina) - matični broj, naziv i granice
- -jedinica mjesne samouprave - matični broj, naziv i granice
- -naseljeno mjesto - matični broj, naziv i granice
- -katastarska općina - šifra, naziv i granice
- -statistički krug - matični broj i granice
- -popisni krug - redni broj PK u statističkom krugu i granice, te šifra PK u okviru općine
- -ulica/trg - naziv
- -zgrada - broj zgrade (kućni broj).
12.1.1. Kartografski znaci za granice
Granice naseljenih mjesta i jedinica mjesne samouprave uvijek završavaju na granicama jedinica lokalne samouprave.
Granice katastarskih općina evidentiraju se uvijek u cijelosti bez obzira na to poklapaju li se ili ne poklapaju s višom prostornom jedinicom.
Granice naseljenih mjesta, katastarskih općina i jedinica mjesne samouprave mogu se preklapati unutar jedinica lokalne samouprave, pa se stoga i evidentiraju u automatskoj obradi tako da za isti tok granice mogu postojati dvije ili tri linije, a u vođenju podataka na klasičan način korištenjem kombinacije kartografskih znakova.
Na listovima na kojima se prikazuju podaci o prostornim jedinicama, prikazuju se nazivi prostornih jedinica, te matični, odnosno redni brojevi, s time da se ispred matičnog, odnosno rednog broja prikazuje i slovni identifikator vrste prostorne jedinice (odnosi se na SK i PK). U automatskoj obradi podataka istim bojama određenim za granice prikazuju se i nazivi, redni i matični brojevi, te slovni identifikatori vrsta prostornih jedinica. Matični i redni brojevi, slovni identifikatori vrste prostorne jedinice, te nazivi prostornih jedinica prikazuju se uspravnim štampanim slovima visine 5 mm. Matični brojevi prikazuju se u punom obliku.
Nazivi ulica i trgova i kućni brojevi prikazuju se crnom bojom. Nazivi ulica i trgova prikazuju se uspravnim slovima visine 2-3 mm, dok se brojevi zgrada (kućni brojevi) prikazuju uspravnim brojevima visine 2-3 mm. Nazivi i brojevi se upisuju na mjestima gdje je dobra vidljivost.
12.2. Pregledni kartografski prikazi
Pregledni kartografski prikazi izrađuju se u razmjeri 1:25000 s istim sadržajem kao i osnovni, osim što na pregledne kartografske prikaze ne moraju biti unešeni popisni krugovi, nazivi ulica i trgova, te brojevi zgrada (kućni brojevi).
Pregledni kartografski prikazi sastoje se:
- -od lista topografske karte razmjere 1 : 25 000 i
- -od lista prikaza podataka službene evidencije prostornih jedinica.
Na preglednim kartografskim prikazima granice, nazivi, matični i redni brojevi prostornih jedinica prikazuju se jednako kao i na osnovnima.
Pregledni kartografski prikazi izrađuju se za područje jedinice lokalne samouprave kontinuirano po kartama razmjere 1 : 25 000.
Pregledni kartografski prikazi izrađuju se po kartama razmjere 1: 25 000 i kontinuirano za cijelu BiH.
12.3. Skupni kartografski prikazi
Na skupnim kartografskim prikazima prikazuju se podaci o prostornim jedinicama. Skupni kartografski prikazi sastoje se:
- -od listova topografskih karata odgovarajuće razmjere i
- -prikaza podataka o prostornim jedinicama.
Skupni kartografski prikazi se izrađuju u odgovarajućoj razmjeri (1 : 100.000, 1: 200.000 i 1 : 300.000).
12.4. Vanokvirni opisi kartografskih prikaza
Vanokvirni opisi osnovnih, preglednih i skupnih kartografskih prikaza sadrže slijedeće oznake i nazive:
- -naziv države
- -naziv entiteta
- -naziv kantona
- -naziv općine
- -oznaku službene evidencije prostornih jedinica
- -oznaku vrste kartografskog prikaza (osnovni, pregledni ili skupni)
- -razmjeru
- -oznaku topografske karte, odnosno drugog prikaza izrađenog za prostornu jedinicu
- -legendu
- -naziv tijela državne/entitetske/općinske uprave u čijoj se evidenciji prikaz nalazi
- -godinu izrade prikaza.
13. UČESNICI UVOĐENJA I VOĐENJA JEDINSTVENE EVIDENCIJE PROSTORNIH JEDINICA
Učesnici u organizaciji i radu na uvođenju i vođenju Jedinstvene evidencije prostornih jedinica su:
- 1.Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine
- 2.Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine
- 3.Nadležna entitetska tijela i tijela distrikta za uvođenje i vođenje Jedinstvene evidencije i Jedinstvenog registra prostornih jedinica
- 4.Nadležna tijela za vođenje grafičkog prikaza u entitetima
- 5.Stručne službe općine.
14. DOKUMENTACIJA JEDINSTVENE EVIDENCIJE PROSTORNIH JEDINICA
Dosije Jedinstvene evidencije prostornih jedinica sačinjavaju zbirke dokumenata za svaku prostornu jedinicu u okviru entiteta i distrikta i to: popunjene obrasce za uvođenje i vođenje Jedinstvene evidencije, topografske karte, katastarski planovi, satelitski i avionski snimci, propisi na osnovu koji su formirane prostorne jedinice (odluke općina o formiranju ili o promjenama prostornih jedinica).
15. PROGRAM UVOĐENJA NOVIH TEHNOLOGIJA- GIS TEHNOLOGIJE U PROCESU UPRAVLJANJA REGISTROM PROSTORNIH JEDINICA
U skladu sa preporukama Odjeljenja za statistiku Ujedinjenih nacija, EUROSTAT-a predviđeno je da se u sklopu realizacije predstojećeg popisa stanovništva implementira geografski informacioni sistem za upravljanje statističkim podacima. GIS predstavlja informacioni sistem za prikupljanje, arhiviranje, provjeru, analizu, modeliranje i prikazivanje informacija referentno vezanih za zemlju.
GIS je integrisani sistem koji ima višestruku ulogu u geografskoj nauci, ali i izvan nje:
- -predstavlja skup digitalnih i interaktivnih karata;
- -kompjuterski alat za rješavanje geografskih problema;
- -prostorni sistem koji podržava proces odlučivanja;
- -sistem za distribuciju geografskih informacija;
- -alat za analiziranje veza i odnosa među geografskim informacijama, koji se inače ne bi mogli lako uočiti.
Najvažniji segment GIS-a jeste geografska informacija. Ona podrazumijeva i postojanje prostorne, vremenske i atributske komponente.
Sve baze vode se kao elektronske baze podataka. Svi podaci se zapisuju u jednom od prihvatljivih GIS formata koji omogućava razmjenu ili unos u različite softverske platforme. Takvi formati su *.mif, *.shp, *.dbf ,*.dxf i dr. Do uspostave cjelovite baze podataka u vektorskom obliku za područja entiteta, distrikta i općina, odnosno kantona, neophodno je da nosioci informacionog sistema izvrše skeniranje i georeferenciranje postojeće prostorno planske dokumentacije u *.tif i *.tfw formatu, a dokumente u *doc. ili *.pdf formatu. Na taj način obrađenu plansku dokumentaciju potrebno je na nekom od digitalnih medija (CD, DWD i dr.) dostavljati i pohranjivati. GIS Službe nosioca informacionog sistema na svim nivoima vrše elektronsku i vektorsku obradu podataka na kompatibilnim programskim jezicima.
Svi digitalizirani elementi dobijaju atribute.
16. ZADACI UČESNIKA NA UVOĐENJU I VOĐENJU JEDINSTVENE EVIDENCIJE I JEDINSTVENOG REGISTRA PROSTORNIH JEDINICA
AGENCIJA ZA STATISTIKU BOSNE I HERCEGOVINE
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, u saradnji sa nadležnim entitetskim, kantonalnim tijelima i distriktom za vođenje Jedinstvene evidencije i Jedinstvenog registra prostornih jedinica i za prikaz granica prostornih jedinica:
- 1.Učestvuje u koordinaciji, organizaciji i radu na uvođenju i vođenju Jedinstvene evidencije i jedinstvenog registra prostornih jedinica Bosne i Hercegovine;
- 2.Formira Jedinstveni registar prostornih jedinica za teritoriju Bosne i Hercegovine na bazi podataka registra entiteta i distrikta;
- 3.Obezbjeđuje dostupnost Jedinstvenog registra prostornih jedinica za teritoriju Bosne i Hercegovine svim tijelima i organizacijama koje ga primijenjuju u svojoj redovnoj djelatnosti.
MINISTARSTVO CIVILNIH POSLOVA
Ministarstvo civilnih poslova ima nadležnosti iz oblasti evidencije o međudržavnim granicama između BiH i susjednih država, kao i međuentitetskim granicama u BiH da utvrđuje osnovne principe iz ove oblasti, obavlja poslove koordinacije aktivnosti; poslove koji se odnose na osnovne geodetske radove i kartografiju od značaja za Bosnu i Hercegovinu, usklađuje planove entitetskih tijela vlasti i definiše strategije na međunarodnom planu u područjima geodetske djelatnosti.
Preporuka je da Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine zaključi sporazum sa Ministarstvom civilnih poslova o međusobnoj saradnji. Ovo se prvenstveno odnosi na izradu posebnih programa koji bi bili sastavni dio programa statističkih istraživanja Bosne i Hercegovine, kao i jedinstvene tehničke dokumentacije za provođenje popisa i anketnih istraživanja. Za potrebe popisa stanovništva izrađuje se tehnička dokumentacija prema posebnim uputama za izradu tehničke dokumentacije koje treba da donosi ministar civilnih poslova u saradnji sa direktorom Agencije za statistiku BiH. U okviru izrade tehničke dokumentacije usklađuje se stanje na terenu sa upisom u registar. Način izrade tehničke dokumentacije treba urediti na jedinstven način u skladu sa međunarodno prihvaćenim standardima.
Sporazumom bi se trebali definisati ciljevi međusobne saradnje, odnosno nadležnosti potpisnica ovog sporazuma. Prije svega se to odnosi na:
- -Koordinaciju aktivnosti entitetskih geodetskih uprava od značaja i interesa za Agenciju za statistiku BiH;
- -Prikupljanje podataka i ažurnih grafičkih prikaza za sve jedinice entitetskih registara prostornih jedinica;
- -Izrada u saradnji sa entitetskim geodetskim upravama, za potrebe popisa stanovništva i anketnih istraživanja, tehničke dokumentacije prema posebnim uputama za izradu tehničke dokumentacije;
- -Izrada posebnog dokumenta kojim se propisuje sadržaj, način formiranja, ažurisanja, distribucije i razmjene podataka Registra prostornih jedinica.
ZADACI TIJELA DISTRIKTA
Tijela distrikta nadležni za uvođenje i vođenje Jedinstvene evidencije i Jedinstvenog registra prostornih jedinica vrše slijedeće poslove:
- 1.Prikupljaju podatke o prostornim jedinicama radi uvođenja i ažurisanog vođenja Jedistvene evidencije i Jedinstvenog registra prostornih jedinica;
- 2.Vrše kontrolu podataka;
- 3.Formiraju i ažurno vode, za svoju teritoriju, Jedinstveni registar prostornih jedinica na magnetnim medijima i vrše obradu podataka;
- 4.Na zahtjev dostavljaju svim organizacijama i zajednicama radi primjene i korištenja, u svojoj redovnoj djelatnosti, ažurisane izvode iz Jedinstvenog registra prostornih jedinica;
- 5.Dostavljaju Agenciji za statistiku Bosne i Hercegovine ažurisane, a po potrebi i izvedene datoteke Jedinstvenog registra prostornih jedinica za svoje područje;
- 6.Vrše i druge neophodne poslove za uvođenje i ažurno vođenje Jedinstvene evidencije i Jedinstvenog registra prostornih jedinica.
ZADACI TIJELA REPUBLIKE SRPSKE
1. Zadaci Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove
- 1)Formira Registar prostornih jedinica za teritoriju Republike Srpske;
- 2)Prikuplja podatke i ažurira grafičke prikaze za sve jedinice Registra prostornih jedinica i popunjava obrasce za provođenje promjena koji su propisani ovom metodologijom;
- 3)Organizuje i prati rad jedinica lokalne samouprave u saradnji sa Ministarstvom lokalne uprave i samouprave na poslovima prikupljanja, vođenja, održavanja i razmjene podataka o administrativnim jedinicama, naseljenim mjestima i podataka adresnog registra;
- 4)Obezbjeđuje dostupnost Registra prostornih jedinica svim tijelima i organizacijama koje ga primijenjuju u svojoj redovnoj djelatnosti;
- 5)U saradnji sa Republičkim zavodom za statistiku RS vrši korekciju granica statističkih i popisnih krugova u skladu sa metodologijom;
- 6)Izrađuje eleborate promjena o prostornim jedinicama na propisanim obrascima;
- 7)Izrađuje tehničku dokumentaciju za provođenje popisa i anketnih istraživanja i dostavlja Republičkom zavodu za statistiku;
- 8)Dostavlja po jedan primjerak grafičkog prikaza prostornih jedinica izrađenih analognom (klasičnom) ili digitalnom metodom Republičkom zavodu za statistiku Republike Srpske i Ministarstvu uprave i lokalne samouprave;
- 9)Propisuje sadržaj, način formiranja, ažurisanja, distribucije i razmjene podataka Registra prostornih jedinica;
- 10)Vrši i druge poslove neophodne za ažurirano vođenje Registra prostornih jedinica.
2. Zadaci Ministarstva za upravu i lokalnu samoupravu
- 1)Vodi Registar administrativnih jedinica i Registar naseljenih mjesta Republike Srpske;
- 2)Vrši replikaciju podataka Registra administrativnih jedinica i Registra naseljenih mjesta u bazu podataka Registra prostornih jedinica (ažurisanje podataka Registra prostornih jedinica koji su u nadležnosti Ministarstva);
- 3)Izveštavaju Republičku upravu za geodetske i imovinsko-pravne poslove i Republički zavod za statistiku Republike Srpske o promjenama granica i naziva naseljenih mesta (osnivanje, ukidanje, promjena naziva, spajanje, pripajanje, osamostaljenje, i dr.) koje su izvršene na osnovu odluke Vlade prikazane na grafičkoj dokumentaciji.
3. Zadaci jedinica lokalne samouprave
Jedinice lokalne samouprave učestvuju u ažuriranom vođenju podataka Registra prostornih jedinica, i to:
- 1)Vode lokalne registre administrativnih jedinica i lokalne adresne registre u skladu sa Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja Registra prostornih jedinica koje za potrebe vođenja Registra prostornih jedinica propisuje Geodetska uprava;
- 2)Vrše replikaciju podataka lokalnih adresnih registara u bazu podataka Centralnog adresnog registra, odnosno Registra prostornih jedinica (ažurisanje podataka Registra prostornih jedinica koji su u nadležnosti jedinica lokalne samouprave);
- 3)dostavljaju Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove podatke o promjenama na prostoru statističkih krugova;
- 4)izvještavaju Republičku upravu za geodetske i imovinsko-pravne poslove o promjenama naziva ulica i o dodjeljivanju, odnosno ukidanju brojeva zgrada, te pripadnost broja zgrade statističko-popisnom krugu i popunjavaju Obrazac za vođenje ulica u Jedinstvenoj evidenciji prostornih jedinica i Obrazac za vođenje ulica i brojeva zgrada u Jedinstveni registar prostornih jedinica (Obrazac JE-1 i Obrazac JE-2);
- 5)Podnosi zahtjev Ministarstvu uprave i lokalne-samouprave o promjenama granica i naziva naseljenih mesta (osnivanje, ukidanje, promjena naziva, spajanje, pripajanje, osamostaljenje, i dr.) za koju Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove priprema grafičku dokumentaciju.
4. Zadaci Republičkog zavoda za statistiku
Republički zavod za statistiku, obavlja slijedeće poslove:
- 1)U saradnji sa Republičkom upravom za geodetske i imovinsko-pravne poslove utvrđuje metodološke osnove vođenja Registra prostornih jedinica;
- 2)Vodi registar statističkih jedinica;
- 3)Vrši replikaciju podataka Registra statističkih jedinica u bazu podataka Registra prostornih jedinica (ažurisanje podataka Registra prostornih jedinica koji su u nadležnosti Republičkog zavoda za statistiku);
- 4)Prikuplja podatke o prostornim jedinicama od Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove i Ministarstva uprave i lokalne samouprave radi ažuriranog vođenja Jedinstvene evidencije i Jedinstvenog registra prostornih jedinica za provođenje statističkih aktivnosti;
- 5)U saradnji sa Republičkom upravom za geodetske i imovinsko-pravne poslove utvrđuje granice statističkih i popisnih krugova u izradi opisa statističkih i popisnih krugova i unose ih na magnetne medije;
- 6)Na zahtjev, dostavljaju jedinicama lokalne uprave i svim organizacijama i tijelima, ažurirane izvode iz Registra prostornih jedinica;
- 7)Dostavlja Agenciji za statistiku Bosne i Hercegovine ažurirane, a po potrebi i izvedene datoteke Jedinstvenog registra prostornih jedinica za svoje područje.
POSLOVI TIJELA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
1. Poslovi Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove
Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove vrši upravne i druge stručne poslove iz nadležnosti Federacije koji se odnose na: premjer, uspostavu i obnovu katastra nekretnina; katastar komunalnih uređaja osim poslova koji su zakonom dati u nadležnost kantona i općina; kartografiranje teritorija Federacije; geodetsko-kartografske poslove od značaja za odbranu; vođenje tehničke arhive originala planova i karata osnovnih geodetskih radova i drugih podataka dobivenih vršenjem geodetskih radova; komasaciju zemljišta i premjeravanje zemljišta za posebne potrebe; evidenciju na nekretninama i davanje prijedloga za reprivatizaciju imovine i inspekcijski nadzor nad poslovima premjera i katastra nekretnina, katastra zemljišta i katastra komunalnih uređaja.
2. Poslovi Federalnog ministarstva prostornog uređenja
- 1)Uspostavlja i održava jedinstveni informacioni sistem za cijeli prostor Federacije BiH;
- 2)Implementira zakonskim i podzakonskim aktom propisan sadržaj informacionog sistema, metodologiju prikupljanja podataka na jedinstvenim obrascima, uključujući pored ostalih i podatke za koje su nosioci tematskog područja Federalna uprava za geodetske i imovinsko- pravne poslove i Federalni zavod za statistiku.
3. Poslovi stručnih općinskih službi
- 1)Vode podatke o svim prostornim jedinicama;
- 2)Izrađuju i održavaju osnovne i pregledne kartografske prikaze po jedinicama lokalne samouprave;
- 3)Unose u osnovne i pregledne kartografske prikaze podatke o granicama prostornih jedinica;
- 4)Unose u osnovne i pregledne kartografske prikaze i ostale podatke o prostornim jedinicama za koje je to propisano ovom metodologijom, osim centroida;
- 5)Dijele popisne krugove u skladu s ovom metodologijom;
- 6)Provode korekciju granica popisnih i statističkih krugova u skladu s ovom metodologijom;
- 7)Određuju redne brojeve popisnih krugova u okviru statističkog kruga;
- 8)Određuju redne brojeve ulica i trgova u okviru naseljenih mjesta;
- 9)Izrađuju elaborate promjena s potrebnim obrascima;
- 10)Izrađuju plan dodjeljivanja brojeva zgrada (kućnih brojeva);
- 11)Rješenjima određuju, odnosno ukidaju brojeve zgrada (kućne brojeve);
- 12)Izrađuju tehničku dokumentaciju za provođenje popisa i anketnih istraživanja;
- 13)O svim promjenama granica izvršenim u službenoj evidenciji prostornih jedinica izvještava Federalnu upravu za geodetske i imovinsko-pravne poslove i Federalni zavod za statistiku;
- 14)Nakon unošenja podataka o nazivima, granicama i području jedinica mjesne samouprave dostavljaju te podatke Federalnom zavodu za statistiku u svrhu dodjeljivanja matičnog broja jedinici mjesne samouprave;
- 15)Podatke o dijeljenju popisnih krugova, odnosno korekciji granica statističkih, odnosno popisnih krugova dostavljaju Federalnom zavodu za statistiku;
- 16)Podatke o promjenama naziva ulica i trgova, odnosno određivanju rednog broja ulicama i trgovima dostavljaju Federalnom zavodu za statistiku;
- 17)Rješenja o dodjeljivanju, odnosno ukidanju kućnih brojeva, zajedno s iskazivanjem pripadnosti kućnog broja popisnom krugu dostavljaju Federalnom zavodu za statistiku;
- 18)Izrađuju tehničku dokumentaciju za provođenje popisa i anketnih istraživanja i dostavljaju Federalnom zavodu za statistiku.
4. Poslovi Federalnog zavoda za statistiku
- 1)Utvrđuje metodologiju za uvođenje i vođenje jedinstvene evidencije i jedinstvenog registra prostornih jedinica;
- 2)U automatskoj obradi podataka vodi alfanumeričke podatke o svim prostornim jedinicama;
- 3)Vodi i ažurira podatke o prostornim jedinicama kao vremensku bazu podataka;
- 4)Na pismeni zahtjev Federalne uprave za geodetske-imovinsko pravne poslove i stručnih općinskih službi dostavlja podatke o prostornim jedinicama;
- 5)Određuje matične brojeve prostornim jedinicama;
- 6)Vodi evidenciju ulica i trgova za područje Federacije;
- 7)Provodi nadzor nad izradom tehničke dokumentacije za provođenje popisa i anketnih istraživanja;
- 8)Dostavlja Agenciji za statistiku Bosne i Hercegovine ažurisane, a po potrebi i izvedene datoteke Jedinstvenog registra prostornih jedinica za svoje područje.
17. SASTAV METODOLOGIJE
Sastavni dio Metodologije čine:
- -Uputstvo za reviziju dokumenata statističkih krugova-Prilog 1
- -Uputstvo za izradu i popunjavanje dokumenata statističkih krugova-Prilog 2
- -Uputstvo za izradu dokumenata popisnih krugova-Prilog 3
- -Uputstvo za popunjavanje obrazaca JE-1, JE-2, JE-3 i JE-4-Prilog 4
- -Kodeks šifara za vrstu jedinice, kodeks šifara za vrstu promjene i kodeks šifara za izvor promjene-Prilog 5
18. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Ova metodologija stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenom glasniku BiH".
Broj 10-43-5-1-840-1-1/11
31. maja 2011. godine
Sarajevo
Direktor
Zdenko Milinović, s. r.