Aktio

KOMISIJA ZA OČUVANJE NACIONALNIH SPOMENIKA BOSNE I HERCEGOVINE

ODLUKA

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 11. marta 2011. godine, donijela je

ODLUKU

I.

Mjesto i ostaci historijske građevine Konaka u Bihaću proglašavaju se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik sačinjavaju: podzemni ostaci građevine Konaka i kamene strukture bedemskog puta zajedno sa ostacima fortifikacionog sistema - bedemskog zida.

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 5134, k.o. Bihać-grad (novi premjer), što odgovara k.č. 1/231, k.o. SP_Bihać (stari premjer), općina Bihać, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).

II.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je da osigura pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu i prezentaciju nacionalnog spomenika.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III.

Na prostoru definiranom u tački I stav 3. ove odluke utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:

  • -
    dopušteni su istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, kao i radovi na uklanjanju vegetacije (uklanjanje korijenja niskog rastinja uz tretman primjerenim herbicidno-arbicidnim sredstvima na kamenim strukturama bedemskog puta i ostacima fortifikacionog sistema - bedemskog zida) uključujući i one čiji je cilj prezentacija spomenika, uz prethodno odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i uz stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);
  • -
    dopuštena je rekonstrukcija historijske građevine Konaka na istom mjestu, u istom obliku i od istovrsnih materijala od kojih je prvobitno građena, u mjeri u kojoj je to moguće, uz prethodno izvršeno sistematsko arheološko istraživanje prostora uz odobrenje nadležnog ministarstva i uz stručni nadzor nadležne službe zaštite;
  • -
    svi arheološki ostaci treba da budu konzervirani i na odgovarajući način prezentirani in situ, uz stručni nadzor nadležne službe zaštite;
  • -
    prilikom rekonstrukcije Konaka koristiti originalnu austrougarsku projektnu dokumentaciju iz perioda 1888-1908;
  • -
    horizontalni i vertikalni gabariti objekta, kao i dispozicija prostornog rješenja, moraju biti identični sa gabaritima i dispozicijom iz originalne projektne dokumentacije iz perioda 1888-1908;
  • -
    konstruktivni sistem mora biti sa trotraktnim masivnim podužnim kamenim zidovima i masivnim poprečnim ukrutnim zidovima od kamena u prizemlju, bondručnom zidnom konstrukcijom na spratu, drvenom krovnom konstrukciom sa badžama i krovnim pokrivačem od biber-crijepa;
  • -
    materijalizaciju fasadnih površina, broj prozorskih osovina i njihov ritam, kao i dimenzije otvora izvesti u skladu sa projektnom dokumentacijom iz perioda 1888-1908, odnosno starim arhivskim fotografijama Konaka;
  • -
    dopuštena je revitalizacija građevina Konaka u smislu odgovarajuće interpolacije novih sadržaja koje su u duhu sa njegovom prvobitnom funkcijom, a na način koji neće ugroziti vrijednost objekata, uz prethodno odobrenje nadležnog ministarstva i uz stručni nadzor nadležne službe zaštite;
  • -
    izvršiti izmještanje kamenih skulptura, spomenika posvećenom žrtvama fašističkog terora iz II svjetskog rata, na drugu pogodnu lokaciju, a u skladu sa preporukama nadležne službe zaštite;
  • -
    izvršiti izmještanje postojećih nadzemnih i podzemnih infrastrukturnih sistema, a u skladu sa preporukama nadležnih službi i uz stručni nadzor nadležne službe zaštite.

IV.

Svi pokretni nalazi, koji u toku arheološkog istraživanja budu nađeni, bit će pohranjeni u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentirani na odgovarajući način.

Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen tokom arheoloških istraživanja neophodno je stručno obraditi.

Arheolog - voditelj arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških radova podnijeti izvještaj Komisiji i instituciji koja je obavila istraživanja.

Arheolog - voditelj arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav pronađeni pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi izvještaj, a najduže za period od tri godine.

Paralelno s izvođenjem arheoloških istraživanja, neophodna je sukcesivna konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog materijala i njegovo pohranjivanje u odgovarajuće prostore (depoe).

Nakon dostavljanja izvještaja o provedenom istraživanju, Komisija će utvrditi pokretne nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Komisija utvrđuje.

Iznošenje pokretnih nalaza iz stava 1. ove tačke iz Bosne i Hercegovine nije dopušteno.

Izuzetno od odredbe stava 7. ove tačke, ukoliko voditelj istraživanja utvrdi da je neophodna obrada nekog nalaza van zemlje, dokaze o tome će prezentirati Komisiji, koja može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim uvjetima njegovog iznošenja, postupanja s njim u toku boravka van zemlje i njegovog povrata u Bosnu i Hercegovinu.

V.

Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti u dijelu u kojem su suprotni odredbama ove odluke.

VI.

Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

VII.

Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provođenja mjera utvrđenih u tač. II - V ove odluke, te nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

VIII.

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (www.kons.gov.ba).

IX.

Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

X.

Danom donošenja ove odluke na k.č. 5134, k.o. Bihać-grad (novi premjer), općina Bihać, prestaje da se primjenjuje mjera zaštite utvrđena u tački III stav 1. alineja 2. Odluke o proglašenju Historijske građevine - Kapetanova kula u Bihaću nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 90/07 i 1/10).

XI.

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".

Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.

Broj: 06.1-02.3-77/11-6
11. marta 2011. godine
Sarajevo

Predsjedavajuća Komisije
Amra Hadžimuhamedović, s. r.