Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine
Odluka o usvajanju Kodeksa profesionalne etike za interne revizore u institucijama Bosne i Hercegovine, povelje interne revizije u institucijama Bosne i Hercegovine, priručnika za internu reviziju sa standardima interne revizije u institucijama Bosne i Hercegovine
Na osnovu čl. 24. i 30., a u vezi sa članom 5. stav (2) Zakona o internoj reviziji institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 27/08), Centralna harmonizacijska jedinica Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine donosi
ODLUKU
O USVAJANJU KODEKSA PROFESIONALNE ETIKE ZA INTERNE REVIZORE U INSTITUCIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE, POVELJE INTERNE REVIZIJE U INSTITUCIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE, PRIRUČNIKA ZA INTERNU REVIZIJU SA STANDARDIMA INTERNE REVIZIJE U INSTITUCIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE
Član 1.
Ovom Odlukom Centralna harmonizacijska jedinica Ministarstva finansija i trezora BiH usvaja i objavljuje dokumente za izvršavanje funkcije interne revizije u institucijama Bosne i Hercegovine, koje su definirane članom 1. stav (2) Zakona o internoj reviziji institucija Bosne i Hercegovine.
Član 2.
(1) Dokumenti za izvršavanje funkcije interne revizije u institucijama Bosne i Hercegovine zasnivaju se na okvirnim dokumentima iz oblasti interne revizije koje usaglašava Koordinacioni odbor centralnih jedinica za harmonizaciju Bosne i Hercegovine, shodno odredbama člana 28. Zakona o internoj reviziji institucija Bosne i Hercegovine.
(2) Dokumenti na kojima se zasniva izvršavanje interne revizije u institucijama Bosne i Hercegovine, shodno članu 5. Zakona o internoj reviziji institucija Bosne i Hercegovine, su:
- a)Kodeks profesionalne etike za interne revizore
- b)Povelja interne revizije
- c)Priručnik za internu reviziju sa standardima interne revizije
(3) Dokumenti iz stava (2) ovog člana čine sastavni dio ove Odluke.
Član 3.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH".
ETIČKI KODEKS/KODEKS PROFESIONALNE ETIKE
ZA INTERNE REVIZORE U INSTITUCIJAMA BiH
Broj:___________________
Datum:_________________
Rukovodilac institucije
_____________
(potpis)
UVOD
Svrha Etičkog kodeksa/Kodeksa profesionalne etike, jeste da promovira etičku kulturu u profesiji interne revizije.
Etički kodeks je neophodan i prikladan za profesiju interne revizije koja se zasniva na povjerenju u objektivna uvjeravanja o upravljanju rizikom, sistemima kontrole i rukovođenju. Djelokrug Etičkog kodeksa je širi od definicije interne revizije tako da obuhvata i dvije suštinske komponente:
- 1.Principe koji su relevantni za profesiju i praksu interne revizije;
- 2.Pravila ponašanja kojima se opisuju norme ponašanja koje se očekuje od internih revizora. Ova pravila pružaju pomoć kod tumačenja principa za praktične primjene i namijenjene su da budu vodič za etičko ponašanje internih revizora.
PRIMJENA I PROVOĐENJE
Kodeks se odnosi na zaposlene koji obavljaju poslove interne revizije u javnom sektoru.
Povrede Etičkog kodeksa se procjenjuju i rješavaju u skladu sa nadležnim propisima i administrativnim procedurama. Nepoštovanje etičkih zahtjeva koji su ovdje navedeni vodi pokretanju odgovarajućih zakonskih postupaka protiv zaposlenih u službi interne revizije.
PRINCIPI
Od internih revizora se očekuje da primjenjuju i poštuju sljedeće principe:
Integritet
Integritet internog revizora uspostavlja povjerenje i time osigurava osnovu za pouzdanost u njihovo rasuđivanje.
Objektivnost
Interni revizori demonstriraju najveći nivo profesionalne objektivnosti prilikom prikupljanja, ocjenjivanja i saopštavanja informacija o aktivnostima ili procesima koji se ispituju. Interni revizori daju uravnoteženu ocjenu svih relevantnih okolnosti i prilikom formiranja mišljenja nisu pod neprimjerenim uticajem vlastitih ili tuđih interesa.
Povjerljivost
Interni revizori poštuju vrijednost i vlasništvo informacija koje dobijaju i ove informacije ne objelodanjuju bez odgovarajućeg ovlaštenja, osim u slučaju kada za to postoji zakonska ili profesionalna obaveza.
Kompetentnost
Interni revizori koriste znanje, vještine i iskustva koji su neophodni za pružanje usluga interne revizije.
PRAVILA PONAŠANJA
1. Integritet
Interni revizori:
1.1. Obavljaju rad pošteno, vrijedno i odgovorno,
1.2. Poštuju zakonske propise i objelodanjuju činjenice onako kako se očekuje u skladu sa propisima i profesijom,
1.3. Ne učestvuju svjesno u bilo kakvoj kriminalnoj radnji, niti učestvuju u djelima koja diskreditiraju profesiju interne revizije ili instituciju,
1.4. Poštuju i doprinose legitimnim i etičkim ciljevima institucije.
2. Objektivnost
Interni revizori:
2.1. Nisu umiješani u bilo kakve radnje ili odnose koji mogu ometati ili se pretpostavlja da mogu ugroziti nepristrasnost procjene. Ovo učestvovanje uključuje one aktivnosti ili odnose koji se mogu kositi sa interesima institucije.
2.2. Ne prihvataju ništa što može ometati njihovo profesionalno rasuđivanje ili izazvati pretpostavku da ga ometa.
2.3. Objelodanjuju sve materijalne činjenice koje su im poznate a koje bi, ako ne bi bile objelodanjene, mogle iskriviti izvještavanje o aktivnostima koja je predmet pregleda.
3. Povjerljivost
Interni revizori:
3.1. Trebaju biti oprezni prilikom korištenja i zaštite informacija do kojih su došli tokom obavljanja svojih dužnosti.
3.2. Ne koriste informacije za nekakvu ličnu dobit ili na sličan način koji bi bio suprotan zakonskim propisima ili štetan za legitimne etičke ciljeve institucije.
4. Kompetentnost
Interni revizori:
4.1. Pružaju samo one usluge za koje imaju potrebna znanja, vještine i iskustvo.
4.2. Pružaju usluge interne revizije u skladu sa propisima (Zakonom o internoj reviziji institucija BiH, pravilnicima, priručnicima...) koji su zasnovani na Standardima interne revizije.
4.3. Kontinuirano unapređuju svoju stručnost, efektivnost kao i kvalitet svojih usluga.
BOSNA I HERCEGOVINA
Naziv institucije
Jedinica interne revizije
POVELJA
INTERNE REVIZIJE
POVELJA
interne revizije
1. Uvod
Poveljom interne revizije, u skladu sa Zakonom o internoj reviziji institucija BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 27/08), Etičkim kodeksom i Standardima interne revizije, uređuje se svrha i cilj, nezavisnost, ovlaštenja, uloga i djelokrug rada interne revizije, zadaci, dužnosti i ovlaštenja rukovodioca jedinice za internu reviziju i internog revizora, osnovni principi interne revizije, izvještavanje, povjerljivost i identificiranje indikatora prevare te saradnja sa Centralnom harmonizacijskom jedinicom Ministarstva finansija i trezora BiH i Uredom za reviziju institucija BiH.
Povelju potpisuje rukovodilac jedinice za internu reviziju i rukovodilac institucije.
Potpisana Povelja dostavlja se Centralnoj harmonizacijskoj jedinici Ministarstva finansija i trezora BiH, radi vođenja registra povelja interne revizije.
Interna revizija obavlja se u skladu sa Standardima interne revizije koji se zasnivaju na Međunarodnim standardima profesionalne prakse interne revizije i propisima kojima se uređuje oblast interne revizije u institucijama BiH.
2. Opći pristup
Povelja interne revizije postavlja okvirna pravila, principe i postupke djelovanja interne revizije u postojećoj organizacionoj strukturi institucije.
Interna revizija je nezavisno, objektivno uvjeravanje i konsultantska aktivnost kreirana s ciljem da se doda vrijednost i unaprijedi poslovanje organizacije. Ona pomaže organizaciji da ostvari svoje ciljeve osiguravajući sistematičan, discipliniran pristup ocjeni i poboljšanju efikasnosti upravljanja rizikom, kontrolama i procesima rukovođenja.
3. Svrha i cilj interne revizije
Svrha interne revizije jeste da pruži nezavisno i objektivno uvjeravanje i konsultantske/savjetodavne usluge, sa ciljem unapređenja poslovanja institucije. Interna revizija je nezavisna samostalna funkcija koja ispituje i ocjenjuje aktivnosti institucije i njenih organizacionih dijelova.
Cilj interne revizije je pružanje usluga koje trebaju pomoći menadžmentu u efikasnom izvršavanju njihovih obaveza, provjeravajući da li je provođenje upravljačkih i kontrolnih mehanizama odgovarajuće, ekonomično i dosljedno u odnosu na zakonske propise, uputstva za rad, interne akte i ugovore i druge propise, dajući preporuke i savjete u vezi sa aktivnostima koji su predmet revidiranja.
4. Nezavisnost
Interni revizori nezavisni su u svom radu i neposredno su odgovorni rukovodiocu institucije. Interni revizori nemaju direktne odgovornosti za procese koje revidiraju. Interni revizori ne razvijaju i ne uvode procedure, ne pripremaju podatke i ne uključuju se u aktivnosti koje revidiraju. Interna revizija je funkcionalno nezavisna, što znači da na njen rad ne mogu negativno uticati neke od zainteresovanih strana u subjektu revizije. Ta nezavisnost podrazumijeva da je interna revizija nezavisna od djelatnosti koju revidira, da podnosi izvještaje neposredno rukovodiocu institucije, a posebno da samostalno odlučuje o području koje će revidirati, u skladu sa pozitivnom praksom i Standardima. Funkcionalna nezavisnost podrazumijeva da interna revizija nije dio ni jednog poslovnog procesa. Nezavisnost internog revizora nije apsolutna, nego operativna, odnosno funkcionalna, jer interni revizor ne preuzima upravljačke zadatke rukovodstva institucije za koje radi. Interni revizori uključuju se u razvoj ili provođenje politika, sistema i procedura subjekta isključivo savjetodavno, u skladu sa svim pređašnjim i/ili trenutnim preporukama, koje je dala jedinica za internu reviziju.
Interni revizori, s obzirom na nezavisnost u njihovom radu, ne mogu biti otpušteni ili premješteni na drugo radno mjesto zbog iznošenja činjeničnog stanja i davanja određenih preporuka. Rukovodioci jedinica interne revizije će biti imenovani, razrješavani ili premještani samo uz prethodnu saglasnost CHJ.
Svi zaposleni u internoj reviziji obavezni su dati izjavu o potencijalnom sukobu interesa za svaku reviziju koju obavljaju i nije im dozvoljeno vršiti reviziju aktivnosti, odnosno procedura ukoliko su na istoj radili na način kako je to definirano odredbama Zakona o internoj reviziji institucija BiH i općeprihvaćenih standarda interne revizije.
5. Ovlaštenja
Ovlaštenja internih revizora proizlaze iz zakonskih i podzakonskih propisa kojima se regulira oblast interne revizije. Rukovodilac jedinice interne revizije i interni revizori nisu odgovorni za uspostavljanje i funkcioniranje adekvatnog i efikasnog finansijskog upravljanja i sistema kontrola, jer je za to odgovoran rukovodilac institucije.
Interni revizor, pri obavljanju interne revizije, ima pravo na slobodan pristup zaposlenima i sredstvima, informacijama, svim raspoloživim dokumentima i evidencijama, koje su potrebne za provođenje revizije. Interni revizori nadležni su isključivo za obavljanje poslova revizije i ne smiju ih prenositi na druga lica ili organizacione jedinice. U svom radu mogu angažirati stručnjake, čija su posebna znanja i vještine potrebne u postupku provođenja revizije, na način kako je to regulirano zakonskim propisima.
6. Uloga i djelokrug rada interne revizije
Interna revizija pomaže subjektu u ostvarivanju ciljeva primjenom sistematičnog i discipliniranog pristupa ocjeni i poboljšanju efikasnosti procesa upravljanja rizikom, kontrolama i procesima rukovođenja.
Uloga interne revizije je da osnovu utvrđivanja potencijalnih rizika u procesima i aktivnostima procijeni, sagleda i izvijesti o:
- -efikasnosti i adekvatnosti sistema finansijskog upravljanja i kontrola u svrhu kontroliranja rizika;
- -usaglašenosti sa zakonima i propisima;
- -pouzdanosti, tačnosti i sveobuhvatnosti finansijskih i drugih poslovnih informacija;
- -efektivnosti, efikasnosti i ekonomičnosti poslovanja;
- -zaštiti imovine i drugih resursa i preduzimanju mjera protiv mogućih gubitaka, zbog zloupotrebe, lošeg upravljanja, grešaka, prevara i nepravilnosti;
- -poštovanju i adekvatnosti politika i procedure za upravljanje rizicima u organizaciji, odnosno da su aktivnosti zaposlenih u skladu sa politikama, standardima, procedurama i važećim zakonskim i podzakonskim propisima, i
- -preduzetim mjerama rukovodioca subjekta, po preporukama interne revizije, s ciljem otklanjanja utvrđenih slabosti i nepravilnosti.
Rukovodstvo institucije je dužno pružiti punu podršku internoj reviziji, kako bi se osigurali najviši standardi u funkcioniranju, obavljanju i realizaciji interne revizije.
U zadatke interne revizije spadaju:
- -strateško (trogodišnje) i godišnje planiranje interne revizije;
- -testiranje, ispitivanje i ocjena podataka i informacija;
- -izvještavanje o rezultatima i davanje preporuka u cilju poboljšanja poslovanja;
- -pregled praćenja i izvršavanje preporuka interne revizije od menadžmenta;
- -izradu i izvršenje budžeta potrebnog za ostvarivanje ciljeva funkcije interne revizije.
Rukovodilac institucije ima isključivo ovlaštenje da inicira posebne zadatke, konsultantske/savjetodavne prirode koji se odnose na internu reviziju, a koji nisu obuhvaćeni godišnjim planom interne revizije, a u skladu sa Zakonom o internoj reviziji u institucijama BiH i važećim Standardima.
7. Zadaci, dužnosti i ovlaštenja rukovodioca interne revizije
Rukovodilac interne revizije:
- -priprema operativna uputstva i pravilnik o internoj reviziji u skladu sa postojećim propisima,
- -priprema strateški plan za period od tri godine,
- -priprema godišnji plan revizije na osnovu procjene rizika i usvojenog strateškog plana i, nakon što ga odobri rukovodilac institucije, osigurava njegovu adekvatnu implementaciju i nadzor nad njegovim izvršavanjem,
- -organizira i koordinira rad interne revizije i nadzire provođenje planiranih aktivnosti,
- -informira rukovodioca institucije o postojanju sukoba interesa sa njegovim zadatkom,
- -informira rukovodioca institucije ako se pojavi sumnja o nepravilnostima i/ili prevari koji mogu rezultirati kriminalnim aktivnostima, kršenjem propisa ili disciplinskih procedura, te obavještava Tužilaštvo u slučaju nepravilnosti ili prevara kriminalne prirode, a u skladu sa Zakonom o internoj reviziji institucija BiH i važećim propisima,
- -šalje izvještaj o internoj reviziji rukovodiocu institucije,
- -priprema godišnji izvještaj o aktivnostima interne revizije,
- -evidentira sve aktivnosti revizije i čuva dokumentaciju koja se odnosi na internu reviziju,
- -radi na osiguranju visoke kvalitete aktivnosti interne revizije i primjenu pravila izdatih od CHJ,
- -radi na osiguranju potrebnih obuka internih revizora, priprema i dostavlja godišnji plan obuke rukovodioca institucije radi odobravanja i osiguravanja njegovog provođenja,
- -godišnje ocjenjuje mogućnosti i resurse jedinice interne revizije i dostavlja preporuke rukovodioca institucije radi usklađivanja sa godišnjim planom revizije,
- -sarađuje sa generalnim revizorom Ureda za reviziju institucija BiH i/ili zakonom imenovanim revizorom ili drugim eksternim revizorom u razmjeni izvještaja, dokumentacije i mišljenja,
- -inicira angažiranje eksternih eksperata,
- -osigurava efikasno korištenje resursa dodijeljenih za izvršavanje funkcije interne revizije,
- -u okviru od šezdeset dana nakon završetka svake fiskalne godine, izdaje godišnji izvještaj,
- -sarađuje sa CHJ i izvještava je u skladu sa propisima,
- -obavlja i druge poslove u skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima koji reguliraju oblast interne revizije u BiH.
8. Zadaci i ovlaštenja internog revizora
Interni revizori ovlašteni su da:
- -uđu u prostoriju u kojoj vrše reviziju, uzimajući u obzir sigurnosna pravila i pravila dobrog ponašanja,
- -pristupe odgovarajućoj dokumentaciji u vezi sa revizijom, uključujući boravak, profesionalnim ili poslovnim tajnama i ostaloj dokumentaciji i podacima koji su elektronski čuvani, osiguravajući zaštitu tajnosti definiranu važnim zakonskim, podzakonskim ali i internim aktima,
- -traže fotokopije, izvode ili potvrde navedenih dokumenata, a ako u određenim slučajevima, uzmu originalne dokumente, ostavljaju kopije nazad, sa potvrdom o uzimanju,
- -zahtijevaju usmenu ili pisanu informaciju od bilo kojeg zaposlenog ili rukovodioca jedinice/organizacionog dijela koji se revidira,
- -zahtijevaju informacije od drugih institucija u vezi sa aktivnostima i upravljanjem u revidiranim jedinicama ili organizacionim dijelovima.
Interni revizor je obavezan:
- -obavljati aktivnosti revizije u skladu sa godišnjim planom revizije,
- -proučiti dokumentaciju i uslove esencijalne za formuliranje objektivnog mišljenja, elaborirati nalaze objektivno i istinito, i u pisanoj formi sa dokazima informirati rukovodioca jedinice za internu reviziju ako se za vrijeme revizije pojavila sumnja na nepravilnost i/ili prevare,
- -sačiniti nacrt revizorskog izvještaja i razmotriti ga sa menadžmentom,
- -uvrstiti u završni izvještaj sva mišljenja menadžmenta koja se ne slažu,
- -poslati nacrt i finalni revizorski izvještaj rukovodiocu jedinice interne revizije,
- -u slučaju sukoba interesa u vezi sa revizijom, odmah informirati rukovodioca interne revizije,
- -vratiti sve originalne dokumente nakon završene revizije, čuvati svaku državnu, profesionalnu ili poslovnu tajnu koju je možda saznao tokom interne revizije,
- -čuvati sve radne papire u dosjeu interne revizije i
- -obavljati i druge aktivnosti u skladu sa propisima koji reguliraju oblast interne revizije.
9. Osnovni principi interne revizije
Funkcija interne revizije izvršava se u skladu sa sljedećim principima:
- -nezavisnošću i objektivnošću,
- -kompetentnošću i dužnom profesionalnom pažnjom,
- -integritetom i povjerljivošću.
10. Izvještavanje
Interna revizija obavlja se na osnovu strateškog i godišnjeg plana interne revizije odobrenog od rukovodioca institucije i u određenim slučajevima po nalogu rukovodioca, a u skladu sa Zakonom o internoj reviziji institucija BiH, Etičkim kodeksom, Standardima i ovom Poveljom.
Po obavljenoj pojedinačnoj reviziji interni revizor sastavlja nacrt izvještaja koji se dostavlja odgovornom licu organizacionog dijela kod kojeg je izvršena revizija. O nacrtu izvještaja se raspravlja s predstavnicima revidirane jedinice/organizacionog dijela i usaglašava se činjenično stanje prije sastavljanja konačnog izvještaja.
Konačni revizorski izvještaj, koji odobrava rukovodilac jedinice za internu reviziju, dostavlja se rukovodiocu organizacionog dijela, koji u roku od 30 dana od dana prijema konačnog revizorskog izvještaja, u pisanoj formi izvještava jedinicu za internu reviziju o usvajanju plana aktivnosti za provođenje preporuka i o preduzetim radnjama za njihovu implementaciju.
Rukovodilac jedinice za internu reviziju dostavlja rukovodiocu institucije i:
- -periodične izvještaje o provođenju godišnjeg plana interne revizije;
- -izvještaje o ograničenjima postavljenim rukovodiocu jedinice za internu reviziju i internim revizorima u vršenju revizije i
- -izvještaj o adekvatnosti resursa za obavljanje interne revizije.
Na osnovu revizorskih nalaza i preporuka, menadžment institucije priprema akcioni plan za realizaciju istih, određujući odgovorna lica i krajnji rok za preduzimanje neophodnih mjera i radnji s ciljem realizacije preporuka u okviru njihove kompetentnosti. O provođenju ovog akcionog plana navedena odgovorna lica dužna su informirati rukovodioca institucije i rukovodioca interne revizije.
Ne kasnije od šest mjeseci kako je revizorski izvještaj izdat, rukovodilac interne revizije propratit će primjenu preporuka interne revizije datih u ranijem izvještaju interne revizije radi utvrđivanja je li organizacioni dio koji je revidiran preduzeo korektivne aktivnosti i jesu li postignuti željeni rezultati. O rezultatima takvog praćenja rukovodilac interne revizije informirat će rukovodioca institucije. Ovaj izvještaj će biti dostavljen na zahtjev bilo kom zakonodavnom, izvršnom ili sudskom nadzornom organu, kao i relevantnim institucijama eksterne revizije.
11. Povjerljivost i identificiranje indikatora prevare
Od zaposlenih u internoj reviziji očekuje se, u svakom momentu, da se ponašaju profesionalno. S tim u vezi, zaposleni u odjelu interne revizije dužni su se pridržavati Etičkog kodeksa za interne revizore odobrenog od strane KO CHJ. Od internih revizora se očekuje da povjerljive informacije tretiraju na odgovarajući način kako to predviđaju zakonski propisi o internoj reviziji u BiH, kao i prihvaćeni Standardima vezani za internu reviziju.
Ako interni revizor identificira indikatore prevare u toku obavljanja revizije, prekida postupak revizije i o tome bez odlaganja obavještava rukovodioca jedinice za internu reviziju. Rukovodilac jedinice za internu reviziju dužan je da o tome, u pisanoj formi, obavijestiti rukovodioca institucije u skladu sa članom 15., stav f), Zakona o internoj reviziji institucija BiH. Rukovodilac institucije dužan je preduzeti potrebne radnje i obavijestiti nadležne organe.
Kada interni revizor radi na terenu, posebnu pažnju treba posvetiti sigurnosti svojih radnih papira. Radni papiri sve vrijeme trebaju biti kod internog revizora.
12. Saradnja sa CHJ i Uredom za reviziju institucija
Rukovodilac jedinice za internu reviziju obavezan je omogućiti pristup svim izvještajima interne revizije, radnim dokumentima, kao i drugim dokumentima vezanim za planiranje i izvođenje revizije i sarađivati sa Centralnom harmonizacijskom jedinicom i Uredom za reviziju institucija BiH, kako je to regulirano odredbama Zakona o internoj reviziji institucija BiH, a uz uvažavanje Standarda interne revizije i Međunarodnih standarda vrhovnih revizorskih institucija (ISSAI) i INTOSAI Smjernica za dobro upravljanje (INTOSAI GOV).
Ova Povelja stupa na snagu danom donošenja.
PRIRUČNIK
ZA INTERNU REVIZIJU SA STANDARDIMA INTERNE REVIZIJE
1. Uvod u internu reviziju
Priručnik za internu reviziju sa standardima interne revizije (u daljem tekstu: Priručnik) namijenjen je internim revizorima u institucijama Bosne i Hercegovine.
Svrha priručnika za interne revizore je definiranje metodologije rada i obavljanja interne revizije u institucijama/budžetskim korisnicima koji se finansiraju iz budžetskih sredstava institucija BiH, a u skladu sa Zakonom o internoj reviziji institucija BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 27/08). Priručnik treba pomoći u usvajanju stručne terminologije, razumijevanju i prihvatanju revizorskih tehnika koje će u svom radu primjenjivati interni revizori u institucijama BiH.
U cilju standardiziranja načina obavljanja interne revizije, Okvirni priručnik za internu reviziju odobrio je Koordinacioni odbor centralnih jedinica za harmonizaciju (KO CJH). Metodologija propisana ovim Priručnikom razvijena je u skladu sa Okvirnim priručnikom odobrenim od KO CJH, te potrebama i specifičnostima institucija Bosne i Hercegovine.
Također, ovaj Priručnik prilagođen je praksi javnog sektora i u skladu je sa međunarodnim standardima interne revizije.
Priručnik je pripreman u skladu sa iskustvima stečenim na do sada provedenim pilot revizijama u okviru Projekta PIFC, koje su održane u saradnji sa ekspertima konsultantske kuće PKF angažiranom od strane Evropske komisije u cilju pružanja podrške uvođenju sistema javne interne finansijske kontrole u BiH. Također, za izradu ovog Priručnika korištena su i iskustva internih revizora i iskustva konsultanata Projekta, a Priručnik predstavlja rezultat rada Centralne harmonizacijske jedinice Ministarstva finansija i trezora BiH.
Priručnik za interne revizore dostupan je u elektronskoj formi na web sajtu Centralne harmonizacijske jedinice Ministarstva finansija i trezora BiH (CHJ).
Svaki rukovodilac jedinice za internu reviziju i svaki interni revizor odgovoran je za primjenu metodologije rada propisane ovim Priručnikom za interne revizore.
Priručnik za interne revizore daje okvirne smjernice za obavljanje poslova interne revizije u institucijama BiH. Jedinice za internu reviziju mogu, zbog potrebe prilagođavanja specifičnostima poslovanja pojedinih korisnika budžeta i specifičnostima njihovog rada, pripremiti svoje dodatke priručniku i dostaviti ih Centralnoj harmonizacijskoj jedinici Ministarstva finansija i trezora BiH na saglasnost.
Da bi metodologija i procedure rada interne revizije mogla ostati dosljedna najboljoj praksi i odražavati promjene u zakonskom i revizorskom okruženju vršit će se ažuriranje Priručnika za interne revizore. Rukovodioci jedinica za internu reviziju i interni revizori trebaju koristiti Priručnik i propisanu metodologiju uz stručno rasuđivanje kako bi Priručnik prilagodili svojim specifičnim potrebama.
Na nivou institucija BiH, oblast interne revizije regulirana je Zakonom o internoj reviziji institucija BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 27/08).
Sistem javne interne finansijske kontrole (u daljem tekstu: PIFC) određen je kao cjelokupan sistem finansijskih i drugih kontrola uspostavljen od rukovodioca organizacije s ciljem uspješnog upravljanja i ostvarivanja zadataka institucije.
PIFC se sastoji od tri osnovna elementa:
- -finansijskog upravljanja i kontrole,
- -interne revizije i
- -centralne harmonizacijske jedinice.
U ovom Priručniku bavit ćemo se internom revizijom. Interna revizija definira se na sljedeći način:
Interna revizija je nezavisno, objektivno uvjeravanje i konsultantska aktivnost kreirana s ciljem da se doda vrijednost i unaprijedi poslovanje organizacije. Ona pomaže organizaciji da ostvari svoje ciljeve osiguravajući sistematičan, discipliniran pristup ocjeni i poboljšanju efikasnosti upravljanja rizikom, kontrolama i procesima upravljanja.
Iz ove definicije jasno je da interna revizija:
- -jeste dio sveobuhvatnog sistema interne finansijske kontrole u javnom sektoru,
- -jeste nezavisna i objektivna aktivnost davanja stručnog mišljenja i savjeta s ciljem dodavanja vrijednosti i poboljšanja poslovanja organizacije,
- -pruža pomoć organizaciji u ostvarivanju ciljeva primjenom sistematičnog i discipliniranog pristupa vrednovanju i poboljšanju efektivnosti procesa upravljanja rizicima, kontrolama i menadžmentu.
Interna revizija pruža podršku organizaciji u ostvarivanju ciljeva i to:
- 1.Izradom strateških i godišnjih planova interne revizije baziranih na procjeni rizika, te obavljanjem pojedinačnih internih revizija u skladu sa usvojenim planovima;
- 2.Procjenom prikladnosti i efektivnosti sistema finansijskog upravljanja i kontrola u odnosu na:
- -utvrđivanje, procjenu i upravljanje rizicima,
- -usaglašenost sa zakonima i drugim propisima,
- -pouzdanost i sveobuhvatnost finansijskih i drugih informacija,
- -efikasnost, efektivnost i ekonomičnost poslovanja,
- -zaštitu imovine i informacija,
- -obavljanje zadataka i ostvarivanje ciljeva;
- -
- 3.Davanjem preporuka za poboljšanje poslovanja.
Standardi interne revizije podrazumijevaju kriterije za obavljanje, procjenjivanje i mjerenje rada interne revizije. Namijenjeni su predstavljanju prakse interne revizije onakvom kakva bi ona trebala biti. Standardi interne revizije oblikovani su tako da ih cjelokupna profesija interne revizije može koristiti u svim vrstama organizacija/institucija u kojima rade interni revizori.
Ovaj Priručnik izrađen je u skladu sa Međunarodnim standardima profesionalne prakse interne revizije koji su dostupni na web sajtu Globalnog instituta internih revizora (www.theiia.org).
Tri su osnovne grupe standarda:
- -atributivni standardi,
- -radni standardi i
- -standardi implementacije.
Atributivni standardi opisuju karakteristike organizacija i poslovnih subjekata koji obavljaju poslove interne revizije, a to su:
- -svrha, ovlaštenja i odgovornosti,
- -nezavisnost i objektivnost,
- -stručnost i dužna profesionalna pažnja,
- -osiguranje i poboljšanje kvaliteta rada interne revizije.
Radni standardi opisuju prirodu poslova interne revizije i određuju kriterije na osnovu kojih se ocjenjuje kvalitet rada interne revizije, a to su:
- -upravljanje internom revizijom,
- -priroda posla interne revizije,
- -planiranje rada interne revizije,
- -obavljanje poslova interne revizije,
- -saopćavanje rezultata - izvještavanje,
- -praćenje toka revizije,
- -prihvaćanje rizika od strane rukovodstva.
Kao proširenje i nadopuna atributivnih i radnih standarda, standardi implementacije pružaju uputstva koja su primjenjiva za specifične vrste revizorskih poslova.
U skladu sa navedenim standardima, jedinica za internu reviziju organizira se na najvišem organizacionom nivou te je organizaciono i funkcionalno direktno i isključivo odgovorna rukovodiocu institucije. Funkcionalna nezavisnost jedinice za internu reviziju ostvaruje se njenom nezavisnošću od drugih organizacionih oblika institucije, u planiranju rada, provođenju interne revizije i izvještavanju.
Jedinica za internu reviziju ili interni revizori ne mogu biti uključeni u izvršavanje direktnih i izvršnih funkcija institucije.
Pored navedenih standarda interni revizori u svom radu trebaju koristiti i druge akte (pravilnike, procedure, smjernice i sl.), ali i druge standarde i smjernice koji su primjenjivi za rad internih revizora, kao što su to pojedine INTOSAI i ISSAI smjernice i standardi.
U prilogu ovog Priručnika dati su Standardi interne revizije (Prilog 1).
Poveljom interne revizije uređuje se opći pristup interne revizije, svrha i cilj, nezavisnost, uloga i djelokrug interne revizije, odgovornost rukovodioca jedinice za internu reviziju/internog revizora, kao i ovlaštenja pristupa dokumentaciji, kadrovima i fizičkoj imovini koja je relevantna za obavljanje angažiranja, te se definira obim aktivnosti interne revizije, izvještavanje i postupci u slučaju identificiranja indikatora prevare.
Povelju internih revizora priprema rukovodilac jedinice za internu reviziju na osnovu prijedloga koji je objavila Centralna harmonizacijska jedinica (CHJ).
Uz rukovodioca organizacije, Povelju potpisuje i rukovodilac jedinice za internu reviziju. Potpisana Povelja dostavlja se nadležnoj Centralnoj harmonizacijskoj jedinici radi uspostavljanja, vođenja i održavanja Registra povelja internih revizora.
U prilogu ovog Priručnika dat je tekst Okvirne povelje.
Etički kodeks internih revizora sadrži načela i pravila kojih su se dužni pridržavati interni revizori kako bi u obavljanju svojih zadataka bili nezavisni, objektivni i pošteni. Pored toga interni revizori moraju se neprestano usavršavati s ciljem unapređenja kvaliteta rada.
Prihvatanje i primjena Kodeksa doprinosi povjerenju u interne revizore i njihov rad.
U prilogu ovog Priručnika dat je Okvirni etički kodeks.
Centralna harmonizacijska jedinica (CHJ), podrazumijeva organizaciju (jedinicu), uspostavljenu u okviru Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine, zaduženu za nadzor nad implementacijom propisa iz oblasti interne revizije, koordinaciju rada jedinica interne revizije iz institucija Bosne i Hercegovine i izvještavanje o pomenutim aktivnostima.
Centralnu harmonizacijsku jedinicu Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine uspostavlja Vijeće ministara Bosne i Hercegovine u okviru Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine, ovlaštena je za razvoj, rukovođenje i koordinaciju interne revizije u institucijama Bosne i Hercegovine, a odgovorna je za:
- 1)Pripremu prijedloga za izmjene Zakona o internoj reviziji u institucijama Bosne i Hercegovine, nakon usaglašavanja u Koordinacionom odboru CJH,
- 2)Pripremu i implementaciju programa obuke i certificiranje internih revizora institucija Bosne i Hercegovine, nakon usaglašavanja programa obuke u Koordinacionom odboru CJH,
- 3)Usvajanje i implementaciju standarda za internu reviziju u institucijama BiH i Kodeksa profesionalne etike za interne revizore, nakon usaglašavanja u Koordinacionom odboru CJH,
- 4)Usvajanje i implementaciju radne metodologije interne revizije, nakon usaglašavanja u Koordinacionom odboru CJH,
- 5)Usvajanje i implementaciju Strategije razvoja interne revizije u javnom sektoru nakon usaglašavanja u Koordinacionom odboru CJH,
- 6)Davanje saglasnosti na pravilnike o sistematizaciji organizacija koje uspostavljaju jedinice interne revizije u dijelu koji se odnosi na internu reviziju,
- 7)Koordinaciju rada jedinica interne revizije u institucijama Bosne i Hercegovine i uspostavljanje veza sa državnim i međunarodnim institucijama na području interne revizije,
- 8)Davanje saglasnosti na izbor rukovodioca Jedinice za internu reviziju i na uspostavljanje Odbora za internu reviziju,
- 9)Saradnju sa Uredom za reviziju institucija Bosne i Hercegovine u cilju ostvarivanja efikasne i djelotvorne interne i eksterne revizije,
- 10)Nadzor nad implementacijom svih primjenljivih regulativa za internu reviziju od strane jedinica za internu reviziju,
- 11)Rješavanje neslaganja u mišljenjima, po zahtjevu i potrebi, između rukovodioca interne revizije i rukovodioca organizacije.
Koordinacioni odbor centralnih jedinica za harmonizaciju (KO CJH), predstavlja tijelo koje sačinjavaju rukovodioci Centralne harmonizacijske jedinice Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine, Centralne jedinice za harmonizaciju Federacije Bosne i Hercegovine i Centralne jedinice za harmonizaciju Republike Srpske, koje se uspostavlja sa primarnim ciljem harmonizacije politika, procedura i aktivnosti na polju interne revizije javnog sektora u Bosni i Hercegovini, te uz to, predlaganja amandmana na zakone o internoj reviziji i druge zakone i regulative relevantne za internu reviziju, usvajanja podzakonskih akata iz oblasti interne revizije, kodeksa etike za interne revizore, razvijanja i/ili provođenja programa obuke, te razvijanja i provođenja programa za certificiranje internih revizora.
Koordinacioni odbor CJH je, u skladu sa Zakonom o internoj reviziji institucija BiH, odgovoran za harmonizaciju regulative iz oblasti interne revizije u javnom sektoru na cijeloj teritoriji BiH. Koordinacioni odbor CJH je odgovoran za sljedeće:
- -Harmonizaciju prijedloga za izmjene Zakona o internoj reviziji u javnom sektoru,
- -Harmonizaciju programa obuke za certificiranje internih revizora,
- -Usvajanje međunarodnih standarda za internu reviziju i Kodeksa profesionalne etike na osnovu međunarodnih standarda,
- -Harmonizaciju procedura i metodologije interne revizije,
- -Usaglašavanje Strategije razvoja interne revizije u javnom sektoru BiH.
2. Procjena rizika, planiranje i vrste revizije
2.1. Planiranje revizije
Planiranje revizije je neophodno budući da internoj reviziji omogućava ostvarivanje ciljeva, utvrđivanje prioriteta i osiguravanje efikasnog i efektivnog korištenja resursa. Pored toga, planiranje pruža i sljedeće:
- -osnovu za procjenu budućih potreba za resursima,
- -ovlaštenje da se postupa po planu, nakon što plan odobri više rukovodstvo,
- -sredstvo kroz koje rukovodstvo treba prihvatiti poslove koje obavlja interna revizija i
- -stalnu evidenciju faktora koji su uzeti u obzir prilikom utvrđivanja plana, kao i donesenih odluka.
Planiranje interne revizije provodi se na dva međusobno povezana nivoa:
- -na nivou jedinice za internu reviziju i
- -na nivou pojedinačnog revizorskog procesa.
Planiranje na nivou jedinice za internu reviziju podrazumijeva izradu strateških i godišnjih planova interne revizije. Planiranje na nivou pojedinačnog revizorskog procesa podrazumijeva izradu plana i programa pojedinačne revizije. Veza između ova dva nivoa planiranja proizlazi iz činjenice da strateški i godišnji planovi čine osnovu za izradu planova pojedinačnih revizija. Strateški plan interne revizije treba biti konzistentan sa ciljevima sadržanim u drugim planskim dokumentima organizacije, stoga je planiranje ključni dio procesa revizije i kao takvo sastoji se od:
- 1.strateškog plana,
- 2.godišnjeg plana i
- 3.plana pojedinačne revizije.
2.1.1. Strateški plan
Strateški plan revizije odnosi se na period od tri godine. U njemu se planiraju strategije i ciljevi interne revizije, te se daje strateško usmjerenje za jedinicu interne revizije u pogledu resursa, razvoja itd. Strateški plan ukazuje na politiku za postizanje zadovoljavajuće revizorske pokrivenosti područja utvrđenih u procjeni rizika.
Rukovodilac jedinice interne revizije, svake godine, izrađuje strateški plan kao prijedlog rukovodiocu organizacije. Strateški plan je osnova za sve interne revizije i služi za iskazivanje potrebnih resursa, kako bi interna revizija obavljala svoje obaveze potpuno i efikasno.
Strateški plan i procjena rizika trebaju se pregledati i ažurirati u odgovarajućim intervalima. Pregledima se uzima u obzir razvoj novih sistema, izmijenjenih prioriteta i svih drugih faktora koji mogu uticati na organizacioni ili poslovni rizik.
Trogodišnji strateški plan revizije dostavlja se rukovodiocu organizacije na potpis. Nakon odobrenja strateškog plana može se pristupiti izradi godišnjeg plana revizije.
Sve izmjene strateškog plana odobrava rukovodilac organizacije. Preporučena struktura strateškog plana data je u prilogu ovog Priručnika (Prilog 2).
Metodologija izrade strateškog plana sastoji se nekoliko koraka koji uključuju sljedeće:
- a)identificiranje misije institucije,
- b)razrada misije institucije na podmisije,
- c)identificiranje sistema i procesa,
- d)procjenu rizika,
- e)donošenje odluke o prioritetima revidiranja,
- f)izrada i donošenje strateškog plana.
Identificiranje misije institucije
U ovoj fazi revizori bi trebali postaviti ključno pitanje "Zašto ova institucija postoji?". Različiti resursi mogu se koristiti za identifikaciju misije organizacije. Uvijek je korisno koristiti svu dostupnu dokumentaciju koja opisuje misiju poslovanja organizacije (planske dokumente institucije, budžet, izvještaje Ureda za reviziju institucija BiH, dokumente projekata i sl.). Prvi nacrt misije treba koristiti kao podsjetnik kako ne bi skrenuli s puta ka cilju strateškog planiranja. To je viđenje misije organizacije od strane internog revizora, te ga je zato neophodno potvrditi s najvišim rukovodstvom.
Revizori trebaju obaviti intervjue s rukovodiocem i upravom kako bi dobili njihovo viđenje misije i politike organizacije. Na sastanak s visoko rangiranim rukovodstvom revizori trebaju doći s napisanim prijedlogom nacrta misije koji je nastao na osnovu istraživanja.
Razrada misije institucije na podmisije
Nakon što je utvrđena glavna misija (i usaglašena) potrebno je održati niz sastanaka na višem nivou rukovodstva. Svrha ovih sastanaka je identificirati na koje načine područja poslovanja unutar njihove odgovornosti doprinose ostvarenju glavne misije institucije.
Identificiranje sistema i procesa
Kako bi identificirali sve sisteme i procese usmjerene na ostvarenje glavne misije kroz podmisije, tokom ove faze održavaju se dodatni intervjui s rukovodstvom odgovarajućeg nivoa (šefovima odsjeka, načelnicima službi i sl.). Grupiranje sistema i procesa obavlja se u skladu s njihovim ciljevima (npr. procesi s identičnim, sličnim ili komplementarnim ciljevima grupiraju se zajedno i povezuju s odgovarajućim podmisijama).
Za utvrđivanje sistema i procesa mogu se koristiti akti o unutrašnjoj organizaciji, stavke budžeta i slični dokumenti. Važno je imati u vidu da su sve ove informacije samo osnova za identifikaciju sistema i procesa i da se konačna potvrda da proces postoji može dobiti samo od relevantnih rukovodilaca.
Na kraju ove faze važno je razmotriti konzistentnost rezultata. Detaljnoj identifikaciji sistema i procesa može zatrebati ponovno pregledavanje i dorađivanje prvog nacrta podjele misije nad podmisije. To će osigurati dobru osnovu za identificiranje i procjenu rizika.
Procjena rizika
Utvrđivanje svih sistema, ciljeva i drugih aktivnosti u organizaciji (budžetskom korisniku) predstavlja prvi korak koji se može napraviti isključivo uz pomoć i saradnju rukovodilaca koji su u to upućeni. Nakon toga potrebno je izvršiti početnu procjenu rizika kako bi se odredili prioriteti vršenja revizija.
Procjena rizika koju vrše interni revizori je način za procjenu slabih tačaka sistema, čime će se osigurati argumenti za korištenje resursa revizije u dugoročnom periodu. Cilj je izvršiti kategorizaciju slabih tačaka sistema prema rangu rizika. Rizici se često utvrđuju kroz razgovore sa rukovodiocima i zaposlenim, upitnike, kao i na osnovu iskustva i diskusija između samih revizora. Rukovodilac interne revizije ove aktivnosti treba predočiti rukovodiocu organizacije i predložiti ih na odobrenje.
Pri procjeni vjerovatnoće neuspjeha, korisno je razmotriti kategorije rizika. Najčešće kategorije rizika koje se mogu koristiti prilikom identificiranja rizika su:
- 1.Rizik vezan za reputaciju - negativan publicitet;
- 2.Operativni rizik - utiče na vezu između usluge i opće javnosti, npr. u slučaju kašnjenja, prekida usluga;
- 3.Strateški rizik - utiče dugoročno na organizaciju;
- 4.Rizik vezan za propise;
- 5.Socijalni rizik - nastaje usljed promjena u demografskim, rezidentnim i socioekonomskim trendovima;
- 6.Rizik vezan za ugovore - u slučaju da se roba/usluge ne isporučuju sa odgovarajućim specifikacijama i po dogovorenoj cijeni;
- 7.Finansijski rizik - rizici koji imaju čistu finansijsku osnovu;
- 8.Rizik vezan za upravljanje - odnosi se na svakodnevne dužnosti i odgovornosti zaposlenih;
- 9.Rizik vezan za imovinu - odnosi se na krađu, oštećenja i slično;
- 10.Regulatorni rizik - odnosi se na tužbe, eksterne inspekcije i sl.;
- 11.Tehnološki rizik - odnosi se na kapacitet vezan za upravljanje tehnološkim promjenama;
- 12.Profesionalni rizik - odnosi se na određene profesije, npr. zaštita, dužna pažnja;
- 13.Kadrovski rizik - rizik vezan za ljudske resurse, npr. zdravlje, sigurnost;
- 14.Rizik vezan za prirodne nepogode - poplave, požari, zemljotresi;
- 15.Rizik vezan za upravljanje - odnosi se na ciljeve organizacije i ulogu i odgovornost rukovodioca.
Nakon što se utvrde, rizike je potrebno procijeniti kako bi ih rangirali, utvrdili prioritete i dobili informacije za donošenje odluka o onim rizicima na koje se treba usmjeriti.
Procjena rizika je u suštini zasnovana na subjektivnoj ocjeni, uz korištenje različitih tehnika kako bi analiza bila sistematičnija i u određenoj mjeri objektivnija. Ove tehnike su potkrijepljene sudom koji revizori donesu po pitanju prioriteta i učestalosti revizija i pomažu u identificiranju oblasti koje nose veliki rizik, koji se inače ne može identificirati na drugi način.
Procjenu rizika treba voditi kao "radni" dokument koji je neophodno ažurirati u kontekstu promijenjenih okolnosti i opažanja rizika, naročito kao rezultat aktivnosti interne revizije, drugih revizija ili pregleda rukovodstva, novih inicijativa i drugih promjena.
Jedan od načina vršenja procjene rizika je korištenje matrice vjerovatnoće i učinka koja se prikazuje na sljedeći način:
|
VJEROVATNOĆA |
VISOKA |
VISOK RIZIK |
||
|
SREDNJA |
||||
|
NISKA |
NIZAK RIZIK |
|||
|
NIZAK |
SREDNJI |
VISOK |
||
|
UČINAK |
U primjeni ove metodologije procjene rizika, razmatraju se vjerovatnoća neuspjeha sistema i učinak koji proizilazi iz neostvarivanja ciljeva sistema. Rezultat odluka se zapisuje u jednu od devet raspoloživih pozicija matrice, a to pokazuje da li se radi o sistemu visokog, srednjeg ili niskog rizika.
Prilikom razmatranja učinka neuspjeha sistema, važno je da revizor ima sposobnost stavljanja stvari u ispravnu perspektivu. Rukovodioci su skloni tvrdnjama da su njihova područja rada ključna za uspjeh, a revizor treba razmotriti cjelokupno poslovanje i osigurati da se, npr. neuspjeh sistema za čišćenje radnog prostora ne svrsta po učinku na veći nivo od neuspjeha sistema za obračun plata.
U nastavku je data tabela kategorizacije učinka i vjerojatnoće rizika.
Kategorizacija učinka
|
Učinak |
Opis |
|
Visok |
Pritisak javnosti za smjenama |
|
Srednji |
Negativan stav javnosti |
|
Nizak |
Djelimično negativan stav javnosti |
Kategorizacija vjerojatnoće
|
Vjerojatnoća |
Opis |
|
Visoka |
Očekuje se da će do događaja doći u većini slučajeva |
|
Srednja |
Događaj se ponekad može dogoditi |
|
Niska |
Nastanak događaja nije vjerovatan |
Važno je istaći i to da se procjena rizika ne radi zbog sebe same. Proizvod procjene rizika je strateški pregled poslovanja budžetskog korisnika. Ovaj pregled trebao bi biti osnova za pripremu strateškog plana interne revizije.
Također, procjenu rizika treba voditi kao "radni" dokument koji je neophodno ažurirati u kontekstu promijenjenih okolnosti i opažanja rizika, naročito kao rezultat aktivnosti interne revizije, drugih revizija ili pregleda rukovodstva, novih inicijativa i drugih promjena.
Donošenje odluke o prioritetima revidiranja
Na osnovu rezultata dobijenih procjenom rizika interni revizori trebaju pripremiti strateški plan za sljedeće tri godine s prijedlogom područja revidiranja u kojima će se obaviti revizija.
O dobijenim rezultatima treba se posavjetovati s višim rukovodstvom i od njega dobiti opću podršku. Postoji vjerojatnoća da će procjena rizika pokazati da su neke revizije važnije nego što se o njima prije mislilo i obrnuto.
Interni revizori obavezno moraju koristiti svoju procjenu pri određivanju rizika i pri odlučivanju kojim područjima treba dati prioritet za revidiranje. Također, kada se utvrde područja koja je potrebno revidirati treba uzeti u obzir i raspoložive ljudske resurse.
Izrada i donošenje strateškog plana
Zbog mogućih promjena koje imaju uticaj na poslovanje budžetskog korisnika (unutrašnje promjene, promjene u okruženju, nove interesne grupe itd.) strateški plan potrebno je ažurirati jednom godišnje. Rezultati obavljenih revizija također, mogu uticati na promjene u strateškom planu.
Procjena koja se obavlja na strateškom nivou donosi prioritetne procese u organizaciji po osnovu njihove važnosti, pri čemu više rangirani imaju prioritet.
Prioriteti na koje ukazuje procjena obavljena na nivou strateškog plana, usklađuju se s drugim prioritetima i potrebama:
- -potrebom da se koordinira rad revizije s drugim organizacijama kako bi interna revizija upotpunila njihov rad i kako se posao ne bi duplao
- -potreba za pokrivanjem cijele organizacije revizijama (npr. uključiti procese koji još nikad nisu bili revidirani)
- -prioritetima koji proizlaze iz najznačajnijih promjena u poslovanju, programima, sistemima ili kontrolama
- -vrijeme koje je proteklo od prethodne revizije procesa, aktivnosti
- -procjena revizora.
2.1.2. Godišnji plan
Godišnji plan priprema se svake godine na osnovu procjene rizika i usvojenog strateškog plana i mora ga odobriti rukovodilac organizacije. Rukovodilac jedinice za internu reviziju priprema godišnji plan na bazi prve godine strateškog plana uz dodatne detalje, kao što je npr. definiranje zadataka koje treba obaviti, utvrđivanje kritičnih oblasti, rokova i resursa potrebnih za narednu godinu.
Godišnjim planom se predviđa raspoređivanje revizora i drugih resursa koji su raspoloživi za period planiranja (sigurno odsustvovanje sa posla, očekivane promjene u pogledu zaposlenih i druge obaveze), a na osnovu ove procjene iz strateškog plana se utvrđuju revizije koje odgovaraju raspoloživim resursima.
Godišnjim planom utvrđuju se revizorski dani koji su potrebni za svaku reviziju, kao i raspored revizija po mjesecima, odnosno kvartalima. Važno je razmotriti da li se određene revizije moraju obaviti u određenim periodima.
Dobra praksa predviđa rezerviranje određenog procenta raspoloživih resursa za "nepredviđene okolnosti", odnosno sposobnost da se pozitivno odgovori na hitne zahtjeve rukovodstva.
Rukovodilac jedinice za internu reviziju treba pripremiti nacrt godišnjeg plana i dostaviti ga na odobrenje rukovodiocu organizacije. Rukovodilac organizacije treba odobriti sve naknadne izmjene. Kopija odobrenog plana dostavlja se relevantnim rukovodiocima organizacije. Preporučena struktura godišnjeg plana data je u prilogu ovog Priručnika (Prilog 3).
2.1.3. Plan pojedinačne revizije/operativni plan
U operativnom planu (planu pojedinačne revizije) precizno se navode resursi za konkretne revizije. Ovaj plan za rukovodioca jedinice za internu reviziju predstavlja važan upravljački "instrument". Plan pojedinačne revizije podliježe standardima i procedurama izvedenim iz međunarodnih standarda. Detaljnija uputstva o pripremi ovih planova sadržana su u dijelu "Obavljanje interne revizije".
Načelno postoje tri osnovne vrste revizija:
- -revizija usklađenosti,
- -revizija sistema i
- -revizija uspješnosti poslovanja (vrijednost za novac).
Uobičajeno je da interni revizori obavljaju reviziju sistema. Ta vrsta revizije obuhvata i druge vrste revizija, znači i elemente revizije usklađenosti i elemente revizije uspješnosti.
Ako rukovodilac zahtijeva da se posebno provjeri obavlja li se poslovanje u bilo kojem dijelu u skladu sa zakonom, onda je prikladno obaviti reviziju usklađenosti.
U slučaju da su provjera ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti, odnosno kvalitet pružanja usluga glavni razlozi za reviziju, onda je prikladno obaviti reviziju uspješnosti.
Osim navedenih revizija, postoje i obavljaju se i druge vrste revizija, od kojih navodimo samo neke za koje smatramo da će biti zastupljene u javnom sektoru, a to su:
- -finansijska revizija,
- -revizija informacionih tehnologija (u daljem tekstu IT) i
- -revizija programa i projekata koje finansira Evropska unija.
Finansijska revizija u suštini je revizija sistema ili usklađenosti vezano uz finansijski sistem ili proces, odnosno uz finansijske i knjigovodstvene transakcije.
Revizija IT sagledava područja ili teme vezane uz IT, poput IT infrastrukture, umreženosti, primjene, IT razvoja, sigurnosti, itd. Zbog prirode ovog područja često je potrebno da revizor s određenim IT znanjem i vještinama obavi ovu vrstu revizije. Uobičajeno je da se radi o reviziji sistema, iako je možda ponekad prikladna i revizija usklađenosti.
Revizija programa i projekata koje finansira Evropska unija bavi se procesima vezanima uz korištenje sredstava iz fondova Evropske unije. Može se obaviti kao revizija sistema ili kao revizija usklađenosti.
U Priručniku je opisana metodologija rada revizije sistema na osnovu procjene rizika. Za revidiranje specifičnih područja, u svrhu ostvarivanja specifičnih ciljeva revizije institucije, obavljaju se i druge vrste revizija. Za obavljanje tih drugih vrsta revizija provodi se edukacija internih revizora putem obuka.
3. Proces interne revizije
Revizorski resursi (vremenski, finansijski i ljudski) uglavnom su ograničeni, pa je neophodno utvrditi prioritete u radu, kako bi se ti resursi najbolje koristili. Zbog toga je neophodno da postoji planiranje interne revizije koje sadrži procjenu rizika izvršenu u organizaciji, saradnjom interne revizije sa rukovodstvom organizacije.
3.1. Pokretanje interne revizije
Osnov za pokretanje pojedinačne interne revizije je Godišnji plan rada interne revizije, koji je odobren od rukovodioca organizacije. Rukovodilac jedinice za internu reviziju dodjeljuje zadatke u skladu sa godišnjim planom revizije, pri čemu zaduženja dodjeljuje prema stručnoj osposobljenosti i vještinama revizora.
Nalog za vršenje revizije
Izuzetno, u slučajevima kada planovi interne revizije (strateški i godišnji) nisu donijeti jer interna revizija nije formalnopravno uspostavljena ili planovi na osnovu procjene rizika još nisu izrađeni, tada se interna revizija pokreće Nalogom za pokretanje interne revizije potpisanim od rukovodioca organizacije. Nalogom potpisanim od rukovodioca pokreću se i ad hoc revizije, odnosno vanredne revizije koje nisu planirane godišnjim planom rada interne revizije, a tokom godine nastaje potreba za njihovim provođenjem. Po izdavanju naloga revizori mogu otpočeti reviziju.
Nalog za vršenje revizije sadrži naziv revizije i revidiranog subjekta, vođu i članove tima, okvirni rok za obavljanje revizije, ciljeve i djelokrug revizije, kao i ostale parametre. Obrazac Nalog za pokretanje revizije dat je u prilogu Priručnika (Prilog 4).
3.2. Obavljanje interne revizije
Vršenje revizije sistema
Prilikom obavljanja revizije sistema revizori trebaju voditi računa da rade u skladu sa profesionalnim odgovornostima. Posebno je bitno:
- -pažljivo planirati i obavljati svaku reviziju, pravilno usmjeriti aktivnosti i alocirati resurse, uzeti u obzir rizike i njihov značaj i voditi računa da se svaka revizija prilagodi okolnostima određenog subjekta revizije,