Evropski sud za ljudska prava četvrto odjeljenje
PREDMET JAKOVLJEVIĆ I DRUGI protiv BOSNE I HERCEGOVINE (Aplikacija br. 51227/16) PRESUDA STRASBOURG 23.7.2019. godine
ČETVRTI ODJEL
PREDMET JAKOVLJEVIĆ I DRUGI protiv BOSNE I HERCEGOVINE
(Aplikacija br. 51227/16) PRESUDA STRASBOURG 23.7.2019. godine
Ova presuda je konačna ali su u njoj moguće uredničke izmjene.
U predmetu Jakovljević i drugi protiv Bosne i Hercegovine,
Evropski sud za ljudska prava (Četvrti odjel), zasijedajući kao odbor u sastavu:
Iulia Antoanella Motoc, predsjednica,
Faris Vehabović,
Péter Paczolay, sudije,
i Andrea Tamietti, zamjenik registrara Odjela,
nakon vijećanja zatvorenog za javnost održanog 2.7.2019. godine,
donio je sljedeću presudu koja je usvojena navedenog datuma:
POSTUPAK
- 1.Postupak u ovom predmetu pokrenut je povodom aplikacije (br. 51227/16) koju su protiv Bosne i Hercegovine Sudu podnijela 32 državljanina Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: podnosioci aplikacije) dana 17.8.2016. godine, u skladu s članom 34. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Konvencija). Lični podaci podnosilaca aplikacije navedeni su u dodatku uz ovu presudu.
- 2.Podnosioce aplikacije zastupala je gđa D. Madžo, advokat iz Jajca. Vladu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: vlada) zastupala je njena zastupnica gđa B. Skalonjić.
- 3.Dana 13.4.2018. vladi je dostavljeno obavještenje o aplikaciji.
- 4.Vlada se usprotivila da ovu aplikaciju razmatra odbor. Nakon što je razmotrio taj prigovor vlade, Sud ga je odbio.
ČINJENICE
I. OKOLNOSTI SLUČAJA
- 5.Činjenice ovog predmeta koje su stranke prezentirale mogu se sažeti na sljedeći način.
A. Postupak izvršenja
- 6.Podnosioci aplikacije radili su u preduzeću Borac-R d.o.o. Jajce (u daljnjem tekstu: Borac-R), koje se bavilo proizvodnjom tekstila. Preduzeće je privatizirano 2005. godine i u isključivom je vlasništvu N.R.
- 7.Prema 11 presuda koje je donio Općinski sud u Jajcu (u daljnjem tekstu: Općinski sud), dana 24.2.2009, 23.3.2009. i 29.9.2009. godine, preduzeću Borac-R naređeno je da podnosiocima aplikacije isplati različite iznose na ime neisplaćenih naknada iz radnog odnosa, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom; također mu je naređeno da izvrši uplate doprinosa na ime MIO/PIO, te troškove postupka.
- 8.Prema 11 presuda koje je donio Kantonalni sud u Novom Travniku (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) od 28.10.2009, 24.11.2009, 2.12.2009, i 24.2.2010. godine, djelimično su usvojene žalbe podnosilaca aplikacije u dijelu u kojem su se odnosile na isplatu doprinosa za zdravstveno osiguranje i troškove postupka.
- 9.Dana 4.2. i 8.2. te 23.3.2010. podnosioci aplikacije podnijeli su zahtjev za donošenje rješenja o izvršenju u njihovim predmetima.
- 10.Dana 12.5.2010. Općinski sud donio je rješenja o izvršenju za sve podnosioce aplikacije.
- 11.Dana 17.5.2010. Borac-R podnio je prigovor protiv rješenja o izvršenju.
- 12.Dana 31.5.2010. podnosioci aplikacije podnijeli su zahtjev Općinskom sudu za hitan popis i procjenu pokretne imovine preduzeća Borac-R, upozorivši sud na provalne krađe u prostorijama Borca-R.
- 13.Dana 2.6.2010. Općinski sud donio je odluku da se izvrši popis pokretne imovine Borca-R.
- 14.Presudom od 1.7.2010. Općinski sud odbio je prigovor protiv te odluke koji je podnio Borac-R. Dana 16.7.2010. Borac-R žalio se na tu presudu.
- 15.Dana 3.8.2010. podnosioci aplikacije podnijeli su zahtjev za ubrzanje izvršnog postupka.
- 16.Dana 6.9.2010. Općinski sud naredio je pljenidbeni popis pokretne imovine Borca-R, koji je proveden 24.9.2010. Najvrednija pokretna imovina sastojala se od raznih mašina za proizvodnju tekstilnih proizvoda. Istog dana sudski izvršilac promijenio je brave na prostorijama Borca-R, budući da je N.R., vlasnik Borca-R (vidjeti tačku 6. u tekstu), odbio da ih otvori.
- 17.Dana 8.12.2010. Kantonalni sud usvojio je žalbu Borca-R, poništio odluku Općinskog suda od 1.7.2010. i vratio predmet na ponovno razmatranje.
- 18.Dana 13.7.2011. Općinski sud djelimično je prihvatio prigovor Borca-R (vidjeti tačku 11) u dijelu koji se odnosio na zakonsku kamatu na doprinose za zdravstveno osiguranje podnosilaca aplikacije.
- 19.Dana 26. 9. 2011. sudski izvršilac podnio je krivičnu prijavu Policijskoj upravi Jajce protiv nepoznatih počinilaca zbog oštećenja brojnih mašina i krađe različite pokretne imovine koja se nalazila u prostorijama Borca-R. On je naveo da su navodna krivična djela počinjena tokom prethodna četiri mjeseca i procijenio štetu na mašinama na iznos od 12.700 konvertibilnih maraka (BAM), 1 ali nije mogao procijeniti štetu na električnim instalacijama. Također je istakao da u prethodnih „osam do deset mjeseci“ prostorije Borca-R nisu imale nikakvo fizičko osiguranje „ili bilo kakav oblik zaštite“, budući da je izvršenik bio predmet sudskog postupka.
- 20.Dana 5.10.2011. sudski izvršilac je, uz policijsku pratnju, ponovo izvršio pregled prostorija Borca-R i konstatirao da su ulazna vrata provaljena, ali nije zabilježio da je nešto ukradeno osim onih predmeta koji su već bili navedeni 26. 9. 2011. (vidjeti tačku 19).
- 21.Dana 13.10. 2011. održana je prva javna prodaja pokretne imovine Borca-R, ali je bila neuspješna.
- 22.Dana 17.10.2011. podnosioci aplikacije podnijeli su zahtjev za održavanje druge javne prodaje.
- 23.Dana 9.11.2011. sudski izvršilac podnio je Policijskoj upravi Jajce krivičnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog štete na jednoj od mašina Borca-R i čupanja električnih kablova s jednog zida. On je procijenio štetu na 700 KM. Ponovio je da ne postoji nikakav oblik zaštite prostorija Borac-R.
- 24.Dana 10.11.2011. sudski istražilac naredio je zatvaranje svih ulaza u prostorije Borca-R kako bi se ubuduće spriječile provalne krađe.
- 25.Dana 15. 12. 2011. održana je druga javna prodaja pokretne imovine Borca-R; dio pokretne imovine prodan je za ukupan iznos od 19.425 KM. Sudski istražilac je nakon konsultacija sa sudijom potom okončao prodaju zbog remećenja od strane advokata BorcaR.
- 26.Dana 16.12.2011. i 2.4, 21.9. te 1. i 18.10.2012. podnosioci aplikacije podnijeli su Općinskom sudu prijedloge za nastavak druge javne prodaje, ali su kasnije također zatražili da se o tim prijedlozima hitno odluči s obzirom na provalne krađe izvršene nad imovinom Borca-R. Uz posljednji prijedlog podnosioci aplikacije podnijeli su i izvještaj Policijske uprave Jajce od 21.9.2012. o svim provalnim krađama počinjenim protiv imovine Borca-R do tada.
- 27.Dana 29.8.2012. sudski izvršilac podnio je krivičnu prijavu Policijskoj upravi Jajce protiv nepoznatih počinilaca zbog oštećenja velikog broja mašina u periodu od 15.7.2012. do tog momenta. On je naveo da ne može procijeniti štetu dok se ne izvrši novi popis.
- 28.Dana 14. 9. 2012. Općinski sud donio je odluku kojom je naređen nastavak javne prodaje.
- 29.Dana 15.10.2012. održan je nastavak druge javne prodaje. Podnosioci aplikacije kupili su svu pokretnu imovinu koja je bila na ponudi za 20.000 KM, ali bez deponovanja (u skladu s članom 92. Zakona o izvršnom postupku iz 2003. godine) 2 iznosa prodajne cijene kod suda.
- 30.Dana 19.10.2012. Općinski sud donio je rješenje o dosudi za imovinu koju su kupili podnosioci aplikacije, te odredio da će se predaja u posjed te imovine izvršiti tokom vikenda, budući da je učestalost provalnih krađa u prostorijama Borac-R ukazivala na opasnost da bi ta imovina mogla biti oštećena ili ukradena.
- 31.Dana 11.3, 7.5. i 6.9.2013. podnosioci aplikacije podnijeli su prijedlog Općinskom sudu za nastavak postupka izvršenja vršenjem novog popisa, procjene i prodaje pokretne imovine koja još nije bila prodata; oni su također podsjetili sud na već izvršene provalne krađe.
- 32.Dana 29.5.2013. Općinski sud donio je rješenje kojim je utvrdio da je izvršeno djelimično namirenje zahtjeva podnosilaca aplikacije iz imovine stečene na javnoj prodaji od 15.10.2012. (vidjeti tačku 28) u jednakom iznosu od 625 KM za svakog podnosioca aplikacije.
- 33.Dana 24.9.2013. Općinski sud odbio je prijedlog podnosioca aplikacije za nastavak postupka izvršenja, zaključivši da su zahtjevi podnosilaca već namireni rješenjem o djelimičnom namirenju od 29. 5. 2013. Dana 1.10.2013. podnosioci aplikacije podnijeli su prigovor protiv tog rješenja.
- 34.Dana 7.10.2013. Općinski sud donio je rješenje kojim je naredio djelimično namirenje potraživanja S.L. (još jedan od tražilaca izvršenja protiv Borca-R) – u iznosu od 17.745 KM na osnovu prioriteta njegovog potraživanja – iz prihoda javne prodaje od 15.12.2011. (vidjeti tačku 25).
- 35.Dana 10.12.2013. i 19.3.2014. podnosioci aplikacije ponovo su tražili od Općinskog suda hitno odlučivanje o njihovom prigovoru protiv njegovog rješenja od 24. 9.2013. (vidjeti tačku 33).
- 36.Dana 21.3.2014. Općinski sud odbio je prijedlog podnosioca aplikacije.
- 37.Dana 1.4.2014. podnosioci aplikacije žalili su se protiv tog rješenja.
- 38.Dana 3.9.2014. Kantonalni sud usvojio je žalbu podnosilaca aplikacije, poništio rješenje Općinskog suda od 21.3.2014. (vidjeti tačku 36) i vratio predmet na ponovno razmatranje. Sud je utvrdio da su potraživanja podnosilaca aplikacije mnogo viša od iznosa koji im je dosuđen djelimičnim namirenjem (vidjeti tačku 32).
- 39.Dana 4.12.2014. Općinski sud poništio je svoje prvo rješenje od 24. 9. 2013. (vidjeti tačku 33), te dozvolio nastavak postupka izvršenja novim popisom, procjenom i prodajom pokretne imovine BorcaR. Sud je napomenuo da zna za provalne krađe počinjene protiv Borca-R, ali je ukazao da se on ne može smatrati odgovornim za njih. Sud je naveo da su podnosioci aplikacije bili pozvani da preuzmu u posjed pokretnu imovinu Borca-R na čuvanje (u skladu s članom 122. Zakona o izvršnom postupku iz 2003), uključujući i mašine, ali da su oni to odbili tvrdeći da nemaju gdje da je uskladište.
- 40.Dana 23.1.2015. Općinski sud donio je rješenje kojim je naredio sudskom izvršiocu da izvrši popis i procjenu, pljenidbu pokretne imovine Borca-R u roku od 15 dana.
- 41.Dana 30.1.2015. sudski izvršilac pregledao je prostorije Borca-R i utvrdio da je imovina koja je tamo zatečena u potpunosti devastirana i uništena, te da nije bilo vrijedne pokretne imovine koja bi mogla biti predmet izvršenja.
- 42.Dana 15.12.2015. Općinski sud okončao je postupak izvršenja nad pokretnom imovinom Borca-R, budući da podnosioci aplikacije nisu predložili da se postupak izvršenja nastavi u tom smislu.
- 43.U međuvremenu, dana 28.4.2015. podnosioci aplikacije predložili su novi način izvršenja podnoseći prijedlog za pljenidbeni popis i prijenos potraživanja Borca-R, u iznosu od 8.872 KM sa zakonskom kamatom, protiv N.R. (kao vlasnika Borca-R). Taj iznos predstavljao je 50% iznosa koji su Borac-R i N.R. zajedno dugovali S.L. (vidjeti tačku 34), koji je primio puni iznos ovog potraživanja samo od Borca-R u izvršnom postupku. Podnosioci aplikacije smatrali su da Borac-R, kao njihov dužnik, stoga ima zakonsko pravo na kompenzaciju od N.R.
- 44.Dana 30.6.2015. Općinski sud odbio je zahtjev podnosilaca aplikacije. Sud je obrazložio da Borac-R ima pravo na obeštećenje u odnosu na N.R., ali da se ono može ostvariti samo u posebnom parničnom postupku, te samo ako Borac-R odluči da pokrene takav postupak; do okončanja tog postupka podnosioci aplikacije ne mogu zahtijevati prijenos takvog potraživanja protiv samog N.R.
- 45.Dana 14.7.2015. podnosioci aplikacije podnijeli su prigovor protiv tog rješenja.
- 46.Dana 22. 9. 2015. podnosioci aplikacije pokrenuli su tužbu protiv N.R., budući da sam Borac-R nije pokrenuo parnični postupak protiv N.R. (smatrali su da taj propust nanosi štetu njihovim interesima – vidjeti tačku 44).
- 47.Dana 15.12.2015. Općinski sud odbio je prigovor podnosilaca aplikacije od 14.7.2015. (vidjeti tačku 45).
- 48.Dana 12.1.2016. podnosioci aplikacije žalili su se na to rješenje.
- 49.Dana 22.12.2016. Kantonalni sud uvažio je žalbu podnosilaca aplikacije, poništio rješenje Općinskog suda od 15.12.2015. (vidjeti tačku 47) i predmet vratio na ponovno razmatranje.
- 50.Dana 14.4.2017. podnosioci aplikacije podnijeli su prijedlog za hitno donošenje rješenja o izvršenju u njihovom predmetu.
- 51.Dana 26.12.2017. Općinski sud u Travniku odbio je tužbu podnosilaca aplikacije (vidjeti tačku 46). Kako izgleda, podnosioci aplikacije nisu se žalili na tu odluku.
- 52.Dana 10.1.2018. Općinski sud dozvolio je izvršenje koje su podnosioci aplikacije predložili zahtjevom od 28.4.2015. (vidjeti tačku 43).
- 53.Borac-R i N.R. neutvrđenog dana podnijeli su odvojene žalbe protiv tog rješenja, tvrdeći da potraživanje koje su podnosioci aplikacije tražili ne postoji.
- 54.Dana 15.3.2018. Kantonalni sud odbio je te žalbe. Objasnio je da rješenjem donesenim u izvršnom postupku nije izvršen prijenos potraživanja Borca-R na podnosioce aplikacije, već da im je dato pravo da to zatraže. Ukoliko N.R. ne pristane na taj zahtjev, podnosioci aplikacije bi morali pokrenuti poseban parnični postupak protiv njega.
- 55.Dana 2.7.2018. Općinski sud obavijestio je podnosioce aplikacije da N.R. nije podnio zahtjev koji je predmet izvršenja.
- 56.Prema informacijama koje su dostavili podnosioci aplikacije dana 31.10.2018, izvršni postupak u njihovom predmetu okončan je 2.7.2018. (vidjeti tačku 55).
B. Postupak pred Ustavnim sudom
- 57.Dana 28.5.2015. podnosioci aplikacije podnijeli su apelaciju Ustavnom sudu.
- 58.Dana 3.2.2016. Ustavni sud odbio je tu apelaciju. Ustavni sud utvrdio je da je izvršni postupak bio relativno složen, da je bio veoma značajan za podnosioce aplikacije, te da oni ni na koji način nisu doprinijeli njegovoj dužini. Međutim, on je smatrao da sudovi nisu odugovlačili postupak, te da su postojale „objektivne okolnosti“ – odnosno provalna krađa imovine Borca-R – koje su doprinijele dužini postupka.
C. Krivični postupak
- 59.Dana 7.7.2014. Općinski sud oglasio je krivim D.B. za krivično djelo teške provalne krađe počinjeno protiv imovine Borca-R 6.12.2013. Izrekao mu je zatvorsku kaznu u trajanju od pet mjeseci uslovno na period od godinu dana.
- 60.Dana 24.4.2015. Općinski sud oglasio je krivim M.T., M.B. i T.B. za krivično djelo provalne krađe protiv imovine Borca-R počinjeno 29.9.2013. Izrečena im je zatvorska kazna u trajanju od tri mjeseca uslovno na period od godinu dana.
- 61.Dana 28.9.2015. Općinski sud oglasio je krivim H.K. i M.T. za krivično djelo provalne krađe protiv imovine Borca-R počinjeno 17. i 24.2.2015. Izrečena im je zatvorska kazna u trajanju od tri mjeseca uslovno na period od godinu dana. Dana 16.5.2016. Kantonalni sud je djelimično uvažio žalbu koju je podnijelo kantonalno tužilaštvo u vezi sa M.T. i osudio ga na pet mjeseci zatvora.
- 62.Dana 1.11.2016. Općinski sud oglasio je krivim M.B. i M.J. za krivično djelo provalne krađe protiv imovine Borca-R počinjeno 26.3.2015. M.J. je izrečena zatvorska kazna u trajanju od tri mjeseca uslovno na period od godinu dana; M.B. je osuđen na tri mjeseca zatvora.
- 63.Dana 26.6.2014. Policijska uprava Jajce podnijela je kantonalnom tužilaštvu izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv M.M., nakon što je protiv njega podnesena krivična prijava za provalnu krađu koja je navodno počinjena protiv imovine Borca-R dana 27.5.2014. Kako izgleda, tim povodom nije pokrenut krivični postupak.
- 64.Dana 2.9.2015. Policijska uprava Jajce podnijela je kantonalnom tužilaštvu izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv A.O. i H.K., nakon što je protiv njih podnesena krivična prijava za tešku provalnu krađu koja je navodno počinjena protiv imovine Borca-R dana 8.7.2015. Kako izgleda, tim povodom nije pokrenut krivični postupak.
- 65.Prema dostavljenim informacijama vlade od 17.9.2018, do tog datuma nisu bile identificirane osobe protiv kojih je sudski izvršilac podnio krivične prijave zbog provalnih krađa počinjenih protiv imovine Borca-R u toku 2011. i 2012. godine (vidjeti tačke 19, 23. i 27).
II. RELEVANTNO DOMAĆE PRAVO
- 66.Zakonom o izvršnom postupku iz 2003. godine izričito je propisano da je izvršni postupak „hitan“ (član 5). Novčana potraživanja (poput onih koja su istaknuta tokom predmetnog slučaja) izvršavaju se hronološkim redoslijedom (član 66). Slično tome, ako povjerilac zatraži da se njegovo potraživanje izvrši iz pokretne ili nepokretne imovine dužnika, izdaje se nalog za pljenidbeni popis imovine o kojoj je riječ; u takvim slučajevima povjerilac s najstarijim nalogom za pljenidbeni popis bit će prvi namiren (članovi 98, 124. i 134.). Ako je kupac imovine tražilac izvršenja, a nema drugih povjerilaca koji imaju hronološki prioritetna potraživanja, on ne mora položiti prodajnu cijenu na sudu do visine svog potraživanja (član 92).
- 67.Članom 122. propisano je da sudski izvršilac popisane stvari mora ostaviti na čuvanje izvršeniku, ako sud, na prijedlog tražioca izvršenja, nije odredio da se one predaju na čuvanje tražiocu izvršenja ili trećoj osobi. U ovoj drugoj situaciji rizik od uništenja ili oštećenja stvari datih na čuvanje tražiocu izvršenja ili trećoj osobi snosi tražilac izvršenja, osim ako je uništenje ili oštećenje posljedica više sile. Tim članom dalje se propisuje da će se gotov novac, vrijednosni papiri i dragocjenosti predati u sudski depozit, kao i druge stvari veće vrijednosti, ako su pogodne za takav način čuvanja.
- 68.Članom 44. propisuje se da je sudski izvršilac ovlašten da udalji osobu koja ometa provođenje izvršenja, te da je policija dužna pružiti sudskom izvršiocu svu potrebnu pomoć. Po potrebi, sudski izvršilac može naložiti i upotrebu sile prema osobi koja ometa izvršenje.
PROPISI
I. NAVODNA POVREDA ČLANA 6. STAV 1. KONVENCIJE I ČLANA 1. PROTOKOLA br. 1
- 69.Podnosioci aplikacije podnijeli su dvije zasebne iako međusobno povezane pritužbe: oni tvrde (1) da se država treba smatrati odgovornom zbog neizvršenja presuda donesenih u njihovu korist, jer je propustila da zaštiti pokretnu imovinu Borca-R (u daljnjem tekstu: prva pritužba podnosilaca aplikacije); i (2) da čak i pod pretpostavkom da se država ne može okriviti za to, treba je smatrati odgovornom zbog kašnjenja i pretjerane dužine postupka izvršenja (u daljnjem tekstu: druga pritužba podnosilaca aplikacije). Oni se pozivaju na član 6. stav 1. Konvencije i član 1. Protokola br. 1. uz Konvenciju koji u relevantnom dijelu glasi:
Član 6. stav 1.
„Prilikom odlučivanja o njegovim građanskim pravima i obavezama... svako ima pravo na...suđenje u razumnom roku....pred...sudom.....“
Član 1. Protokola br. 1
„Svaka fizička i pravna osoba ima pravo na nesmetano uživanje svoje imovine. Niko ne može biti lišen njegove imovine osim kada je to u javnom interesu i u skladu sa uslovima propisanim zakonom i općim principima međunarodnog prava.
Prethodne odredbe, međutim, ni na koji način ne umanjuju pravo države da primijeni zakone koje smatra potrebnim kako bi regulirala korištenje imovine u skladu s općim interesom ili kako bi osigurala plaćanje poreza ili drugih doprinosa ili kazni.“
A. Dopuštenost
1. Prva pritužba podnosilaca aplikacije
- 70.Vlada je iznijela niz prigovora. Sud smatra da nema potrebe da ih ispituje budući da je ova pritužba u svakom slučaju očigledno neosnovana iz sljedećih razloga.
- 71.Sud primjećuje da se u predmetu podnosilaca aplikacije izvršni postupak vodio protiv privatnog preduzeća. U vezi s tim, on ponavlja da odgovornost države za izvršenje presuda protiv privatne stranke ne ide dalje od učešća organa države, uključujući i domaće sudove, u postupku izvršenja (vidjeti Fuklev protiv Ukrajine, br. 71186/01, tačka 67, 7.6.2005). Jedini zadatak Suda jeste da ispita da li su mjere koje su u predmetnom slučaju primijenili domaći organi bile adekvatne i dovoljne (vidjeti Orel protiv Hrvatske (odl.), br. 51506/13, tačka 70, 7.6.2013).
- 72.Sud primjećuje da je izmiren samo mali dio potraživanja podnosilaca aplikacije (vidjeti tačku 32), te da na dan posljednjih informacija kojima Sud raspolaže (vidjeti tačku 56), preostali dio duga još nije bio izmiren. Podnosioci aplikacije naveli su da, barem dijelom, njihov dug nije izmiren zbog krađe i propadanja pokretne imovine njihovog dužnika Borca-R (vidjeti tačku 69).
- 73.U vezi s tim Sud primjećuje da se relevantnim zakonom propisuje mogućnost da se pokretna imovina čuva u sudskom depozitu, ako je pogodna za takav način čuvanja (vidjeti tačku 67). Zbog prirode najvrednije pokretne imovine Borca-R, koja se sastojala od brojnih mašina (vidjeti tačku 16), jasno je da taj uslov nije bio ispunjen, a podnosioci aplikacije nisu tvrdili suprotno. Dapače, i oni sami su također odbili da preuzmu takvu imovinu na čuvanje, tvrdeći da nemaju gdje da je uskladište (vidjeti tačku 39). Ostaje pitanje da li su domaći organi preduzeli mjere koje bi se mogle smatrati adekvatnim i dovoljnim za zaštitu te imovine.
- 74.Sud primjećuje da su domaći organi preduzeli niz mjera kako bi zaštitili imovinu Borca-R za vrijeme izvršnog postupka. One su uključivale zamjenu brava na prostorijama Borca-R, kao i preduzimanje neophodnih popravki (vidjeti tačke 16. i 24). Sudski izvršilac je također podnosio krivične prijave policiji zbog svih provalnih krađa počinjenih protiv imovine Borca-R (vidjeti tačke 19, 23. i 27). Iako te prijave nisu rezultirale krivičnim gonjenjem, nema osnova za vjerovanje da su razlog za to propusti u krivičnim istragama, a podnosioci aplikacije nisu pružili bilo kakve dokaze koji govore suprotno. Dapače, vlasti su krivično gonile i osudile niz osumnjičenih osoba u vezi s navedenim incidentima provalnih krađa počinjenih protiv imovine Borca-R (vidjeti tačke 59-62).
- 75.S obzirom na navedena razmatranja, Sud ne može zaključiti da su mjere koje su vlasti preduzele kako bi zaštitile pokretnu imovinu Borca-R za vrijeme trajanja izvršnog postupka bile neadekvatne, odnosno nedovoljne.
- 76.Prema tome, prva pritužba podnosilaca aplikacije očigledno je neosnovana i mora se odbaciti u skladu s članom 35. st. 3.(a) i 4. Konvencije.
- 2.Druga pritužba podnosilaca aplikacije
- 77.Sud primjećuje da druga pritužba podnosilaca aplikacije nije očigledno neosnovana u smislu člana 35. stav 3.(a) Konvencije, niti je nedopuštena po bilo kojem drugom osnovu. Ona se, prema tome, mora proglasiti dopuštenom.
B. Meritum
1. Argumenti stranaka
- 78.Podnosioci aplikacije ponovili su svoju pritužbu (vidjeti tačku 69).
- 79.Vlada je smatrala da je postupak izvršenja bio složen, te da nema elemenata koji ukazuju na to da su ga sudovi neopravdano odugovlačili. Vlada je je istaknula da su „objektivne okolnosti“ – odnosno provale i krađe imovine Borca-R – doprinijele dužini postupka.
2. Period koji je potrebno uzeti u obzir
- 80.Sud zapaža da je izvršni postupak počeo 12.5.2010. (vidjeti tačku 10), a da je okončan 2.7.2018. (vidjeti tačku 56).
- 81.Sud je uvjeren u to da je ukupni period koji je potrebno uzeti u obzir osam godina, jedan mjesec i 20 dana. Tolika dužina izvršnog postupka o kojem je riječ mogla bi biti opravdana samo pod izuzetnim okolnostima.
3. Ocjena Suda
- 82.Sud ponavlja da se opravdanost dužine postupka mora cijeniti u svjetlu okolnosti predmeta i u odnosu na sljedeće kriterije: složenost predmeta, ponašanje podnosilaca aplikacije i relevantnih organa vlasti, te šta je za podnosioca aplikacije bilo dovedeno u pitanje u tom sporu (vidjeti, među brojnim izvorima, Frydlender protiv Francuske [VV], br. 30979/96, tačka 43, ESLJP 2000VII).
- 83.Sud primjećuje da je dana 3.2.2016. Ustavni sud BiH utvrdio da dužina izvršnog postupka nije bila nespojiva sa uslovom „razumnog roka“ iz člana 6. stav 1. Konvencije (vidjeti tačku 58). Sud se ne slaže s obrazloženjem Ustavnog suda iz sljedećih razloga.
- 84.U vrijeme donošenja odluke Ustavnog suda, izvršni postupak je već trajao skoro šest godina. Naročito, Općinskom sudu trebalo je godinu i pet mjeseci da održi prvu javnu prodaju (vidjeti tačke 10. i 21). Druga javna prodaja održana je uskoro nakon toga, ali je prerano okončana zbog ometanja od strane advokata Borca-R (vidjeti tačku 25). Vlada nije pružila bilo kakve informacije da su domaći organi reagirali na bilo koji način na takvo ponašanje ili iskoristili mjere koje su im bile na raspolaganju kako bi disciplinirali učesnike u postupku i osigurali da se prodaja završi (vidjeti, mutatis mutandis, Georgiy Nikolayevich Mikhaylov protiv Rusije, br. 4543/04, tačka 68, 1.4.2010). Prije nastavka druge prodaje došlo je do daljnjeg kašnjenja u trajanju od devet mjeseci (vidjeti tačku 28). Sud ne može prihvatiti argument Ustavnog suda koji je vlada ponovila (vidjeti tačke 58. i 79) da su ponavljane provalne krađe spriječile vlasti da ranije održe ročišta za javnu prodaju. Prošlo je više od godine i deset mjeseci dok nije naređen novi popis pokretne imovine Borca-R (vidjeti tačke 31- 40).
- 85.Sud primjećuje da podnosioci aplikacije nisu pokazivali nemarnost u vođenju krivičnog postupka, već su često tražili ažurno postupanje sudova. Takve urgencije za ažurno postupanje u izvršnom postupku, čak i ako na njih nije odgovoreno, predstavljaju faktor koji ide aplikantima u prilog (vidjeti, mutatis mutandis, Kalanoski protiv Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije, br. 31391/03, tačka 26, 17.12.2009).
- 86.Sud ne smatra da je vođenje izvršnog postupka i njegovo ukupno trajanje spojivo s domaćim zakonskim uslovom o hitnosti izvršnog postupka (vidjeti tačku 66). Dapače, zbog same njihove prirode, potrebno je ekspeditivno voditi takve postupke (vidjeti Comingersoll S.A. protiv Portugala [VV], br. 35382/97, tačka 23, ESLJP 2000IV i Mužević protiv Hrvatske, br. 39299/02, tačka 84, 16.11.2006), naročito s obzirom na predmet potraživanja podnosilaca aplikacije – odnosno, neisplaćene plaće i uplate penzijskog i zdravstvenog osiguranja (vidjeti tačku 7) koji su nesumnjivo bili od velike važnosti za podnosioce aplikacije i gdje je bila potrebna velika revnost u postupanju (vidjeti, mutatis mutandis, Ruotolo protiv Italije, 27.2.1992, tačka 17, Serija A br. 230D, i Obermeier protiv Austrije, 28.6.1990, tačka 72, Serija A br. 179). Sud ponavlja da država ima obavezu da organizira sistem izvršenja presuda koji je efikasan kako u zakonodavstvu tako i u praksi, te koji osigurava njihovo izvršenje bez neopravdanog kašnjenja (vidjeti Fuklev citiran gore, tačka 84).
- 87.Nakon što je ispitao sve materijale koji su mu dostavljeni, Sud smatra da je ukupna dužina izvršnog postupka u ovom slučaju bila prekomjerna.
- 88.Prema tome, došlo je do povrede člana 6. stav 1. Konvencije.
- 89.S obzirom na navedeni zaključak i činjenicu da su pritužbe podnosilaca aplikacije prema članu 1. Protokola br. 1 iste kao i one koje su već ispitane prema članu 6. stav 1. Konvencije, Sud ne smatra potrebnim da utvrdi da li je došlo i do povrede navedene odredbe (vidjeti, mutatis mutandis, Di Pede protiv Italije, 26.9.1996, tačka 35, Izvještaji o presudama i odlukama 1996IV).
II. NAVODNA POVREDA ČLANA 13. KONVENCIJE
- 90.Konačno, podnosioci aplikacije pozvali su se na član 13. Konvencije, ali nisu potkrijepili svoju pritužbu prema toj odredbi.
- 91.Prema tome, ova pritužba očigledno je neosnovana, te se mora odbaciti u skladu s članom 35. tačke 3.(a) i 4. Konvencije.
III. PRIMJENA ČLANA 41. KONVENCIJE
- 92.Članom 41. Konvencije propisano je:
"Ako Sud utvrdi da je došlo do povrede Konvencije ili njenih Protokola, te ako zakonodavstvo visoke ugovorne strane o kojoj je riječ omogućava samo djelimično obeštećenje, Sud će, po potrebi, odrediti pravičnu naknadu oštećenoj strani."
A. Odšteta
- 93.Podnosioci aplikacije potražuju ukupan iznos od 96.625 eura (EUR) na ime materijalne štete, i po 3.000 eura za svakog od njih na ime nematerijalne štete.
- 94.Vlada je smatrala da su ovi iznosi prekomjerni.
- 95.Sud smatra da podnosioci aplikacije nisu pokazali postojanje uzročno-posljedične veze između utvrđenih povreda i materijalne štete koju navode; Sud stoga odbija ovaj zahtjev. S druge strane Sud prihvata da su podnosioci aplikacije pretrpjeli određenu nematerijalnu štetu usljed povreda Konvencije utvrđenih u ovom slučaju, a koja se ne može dovoljno nadoknaditi samo utvrđivanjem povrede. Vršeći svoju ocjenu na pravičnoj osnovi kako to nalaže član 41. Konvencije, Sud dodjeljuje podnosiocima aplikacije po 2.000 eura na ime nematerijalne štete.
B. Troškovi i izdaci
- 96.Podnosioci aplikacije također potražuju ukupan iznos od 1.060 eura za troškove i izdatke pred domaćim sudovima i pred Sudom.
- 97.Vlada nije osporila visinu ovog iznosa.
- 98.Prema praksi Suda, aplikant ima pravo na naknadu troškova i izdataka samo u mjeri u kojoj je pokazano da su oni stvarno nastali, da su bili neophodni u vezi s utvrđenom povredom, te da je njihov iznos razuman. To znači da ih je aplikant morao platiti, ili da ih je obavezan platiti u skladu sa zakonskom ili ugovornom obavezom, te da su oni bili neizbježni kako bi se spriječila utvrđena povreda ili dobila naknada. Sud zahtijeva fakture i račune po stavkama koji sadrže dovoljno detalja kako bi omogućili Sudu da ustanovi u kojoj mjeri su zadovoljeni navedeni zahtjevi (vidjeti Maktouf i Damjanović protiv Bosne i Hercegovine [VV], br. 2312/08 i 34179/08, tačka 94, ESLJP 2013 (izvaci)). Podnosioci aplikacije nisu u potpunosti zadovoljili ove kriterije, ali se vlada nije protivila visini troškova i izdataka, tako da Sud smatra razumnim dodijeliti potraživani iznos svim podnosiocima aplikacije zajedno.
C. Zatezna kamata
- 99.Sud smatra primjerenim da zatezna kamata bude zasnovana na najnižoj kreditnoj stopi Evropske centralne banke uvećanoj za tri postotna boda. Iz navedenih razloga, Sud jednoglasno,
Iz navedenih razloga, Sud jednoglasno,
- 1.Izjavljuje da je pritužba u odnosu na dužinu postupka dopuštena, a preostali dio aplikacije nedopušten;
- 2.Utvrđuje da je došlo do povrede člana 6. stav 1. Konvencije;
- 3.Utvrđuje da nije potrebno razmatrati da li je došlo do povrede člana 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju;
- 4.Utvrđuje:
(a) da odgovorna država u roku od tri mjeseca ima isplatiti sljedeće iznose pretvorene u valutu tužene države prema kursu na dan izmirenja:
(i) 2.000 eura (dvije hiljade eura) svakom od podnosilaca aplikacije, plus svaki porez koji im se može zaračunati, na ime nematerijalne štete;
(ii) 1.060 eura (hiljadu i šezdeset eura) podnosiocima aplikacije zajedno, plus svaki porez koji se može zaračunati podnosiocima aplikacije, na ime troškova i izdataka;
(b) da će se od isteka navedena tri mjeseca do izmirenja obračunavati obična kamata na navedene iznose u periodu neplaćanja po stopi jednakoj najnižoj kreditnoj stopi Evropske centralne banke uvećanoj za tri postotna boda;
- 5.Odbija preostali dio zahtjeva podnosilaca aplikacije za pravičnu naknadu.
Sačinjeno na engleskom jeziku i dostavljeno u pisanoj formi dana 23.7.2019, u skladu s pravilom 77. stavovi 2. i 3. Pravila Suda.
DODATAK
|
Br. |
Podnosilac aplikacije |
Godina rođenja Prebivalište Državljanstvo |
|
1. |
Anđelka JAKOVLJEVIĆ |
1970. Jajce Bosna i Hercegovina |
|
2. |
Anđa BAKOVIĆ |
1951. Jajce Bosna i Hercegovina |
|
3. |
Celija BARIŠIĆ |
1954. Jajce Bosna i Hercegovina |
|
4. |
Faruk BEGOVIĆ |
1976. Jajce Bosna i Hercegovina |
|
5. |
Senija BEGOVIĆ |
1957. Jajce Bosna i Hercegovina |
|
6. |
Lutvija BEHARIĆ |
1953. Jajce Bosna i Hercegovina |
|
7. |
Zijad BEHARIĆ |
1951. Jajce Bosne i Hercegovine |
|
8. |
Mara BEŠLIJA |
1947. Jajce Bosna i Hercegovina |
|
9. |
Senija ĆANO |
1951. Jajce Bosna i Hercegovina |
|
10. |
Marko ČAVAR |
1954. Jajce Bosna and Heregovina |
|
11. |
Amela ČELALIĆ |
1978. Jajce Bosna i Hercegovina |
|
12. |
Nasima ĆOSIĆ |
1954. Jajce Bosna i Hercegovina |
|
13. |
Sedina CRNKIĆ |
1956. Jajce Bosna i Hercegovina |
|
14. |
Derviša GLUHIĆ |
1956. Jajce Bosna i Hercegovina |
|
15. |
Manda HAJDER |
1965. Jajce Bosna i Hercegovina |
|
16. |
Amela HALABA |
1979. Jajce Bosna i Hercegovina |
|
17. |
Šemsa JAŠAREVIĆ |
1956. Jajce Bosna i Hercegovina |
|
18. |
Ruža JELICA |
1964. Jajce Bosna i Hercegovina |
|
19. |
Enisa JUSIĆ |
1963. Jajce Bosna i Hercegovina |
|
20. |
Sabiha KARABAŠIĆ |
1966. Jajce Bosna i Hercegovina |
|
21. |
Ana LADAN |
1949. Jajce Bosna i Hercegovina |
|
22. |
Anđa LADAN |
1952. Jajce Bosna i Hercegovina |
|
23. |
Svjetlana LADAN |
1966. Jajce Bosna i Hercegovina |
|
24. |
Aida MAGLIĆ |
1959. Jajce Bosna i Hercegovina |
|
25. |
Ajša MALKOČ |
1949. Jajce Bosna i Hercegovina |
|
26. |
Slavica MARJANOVIĆ |
1973. Jajce Bosna i Hercegovina |
|
27. |