Vijeće ministara Bosne i Hercegovine
Odluka o usvajanju prioriteta u integraciji preduzetničkog učenja i preduzetničke ključne kompetencije u obrazovne sisteme u Bosni i Hercegovini (2021.-2030.)
Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), a u vezi sa zaključkom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine sa 76. sjednice održane 04. oktobra 2016. godine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 18. sjednici, održanoj 22. oktobra 2020. godine, donijelo je
ODLUKU
O USVAJANJU PRIORITETA U INTEGRACIJI PREDUZETNIČKOG UČENJA I PREDUZETNIČKE KLJUČNE KOMPETENCIJE U OBRAZOVNE SISTEME U BOSNI I HERCEGOVINI (2021.-2030.)
Član 1.Predmet Odluke
Ovom odlukom usvajaju se "Prioriteti u integraciji preduzetničkog učenja i preduzetničke ključne kompetencije u obrazovne sisteme u Bosni i Hercegovini (2021-2030)".
Član 2.Primjena Odluke
Dokument usvojen ovom odlukom predstavlja okvir devetogodišnjeg djelovanja za sve institucije koje su, u skladu sa svojim nadležnostima, navedene kao nosioci aktivnosti za realizaciju Prioriteta ili koordinaciju realizacije Prioriteta.
Član 3.Sastavni dio Odluke
Sastavni dio ove odluke su "Prioriteti u integraciji preduzetničkog učenja i preduzetničke ključne kompetencije u obrazovne sisteme u Bosni i Hercegovini (2021.-2030)".
Član 4.Stupanje na snagu
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH".
VM broj 235/20
22. oktobra 2020. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Zoran Tegeltija, s. r.
PRIORITETI U INTEGRACIJI PREDUZETNIČKOG UČENJA I PREDUZETNIČKE KLJUČNE KOMPETENCIJE U OBRAZOVNE SISTEME U BOSNI I HERCEGOVINI (2021. - 2030.)
Pripremu ovog dokumenta podržala je Evropska trening fondacija
Skraćenice
|
APOSO |
Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (BiH) |
|
BiH |
Bosna i Hercegovina |
|
DigComp |
Evropski okvir za digitalnu kompetenciju |
|
EBRD |
Evropska banka za obnovu i razvoj |
|
EC |
Evropska komisija |
|
ELES |
EU finansirani projekt "Preduzetničko učenje u obrazovnim sistemima u BiH, faza II." |
|
EntreComp |
Evropski okvir za preduzetničku kompetenciju |
|
ETF |
Evropska trening fondacija |
|
FBiH |
Federacija Bosne i Hercegovine |
|
GPRŠ |
Godišnji program rada škole |
|
HEA |
Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta (BiH) |
|
ICT |
Informaciono-komunikacijske tehnologije |
|
IPA |
eng. Instruments for Pre-Accesion Aid - Instrumenti predpristupne pomoći |
|
KPR |
Kontinuirani profesionalni razvoj |
|
ISCED |
Međunarodni standard klasifikacije obrazovanja |
|
MCP |
Ministarstvo civilnih poslova (BiH) |
|
MSP |
Mala i srednja preduzeća |
|
OECD |
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj |
|
PZ |
Pedagoški zavod |
|
QA |
eng. Quality assurance - Osiguranje kvaliteta |
|
RS |
Republika Srpska |
|
SBA |
eng. Small Business Act - Akt o malom gospodarstvu (EU) |
|
TAIEX |
EU instrument za tehničku pomoć i razmjenu informacija |
|
ToT |
Trening trenera |
|
VET |
eng. Vocational Education and Training - stručno obrazovanje i obuka |
|
VM |
Vijeće ministara (BiH) |
Sadržaj
- 1.UVOD
- 2.KONTEKST EU POLITIKA
2.1. Evropski okvir za preduzetničku kompetenciju
2.2. Preduzetničko učenje - 3.PREGLED I ANALIZA INVENTURE POSTIGNUĆA
- 4.PRIORITETI
4.1. Kratkoročni prioriteti (2021. - 2023.)
4.2. Srednjoročni prioriteti (2024. - 2026.)
4.3. Dugoročni prioriteti (2027. - 2030.)
4.4. Neformalno preduzetničko učenje kao podrška MSP - 5.ZAKLJUČCI I NAREDNI KORACI
Bibliografija i reference
Prilog: Popis članova Fokus grupe
1. UVOD
Društvo znanja i četvrta industrijska - digitalna revolucija stavljaju pred obrazovne sisteme ozbiljne izazove modernizacije kako bi mogli obrazovati sadašnje i buduće generacije za život i rad u globalnoj ekonomiji. To podrazumijeva razvoj takvih ljudskih potencijala koji će moći održavati i razvijati konkurentsku sposobnost, brzo i efikasno se prilagođavati promjenama uvjeta na tržištima i novim tehnologijama na način koji nije destruktivan za zajednicu i društvo, te ostvarenje temeljnih društvenih ciljeva, kao što su rast produktivnosti, socijalna kohezija, održivi razvoj i demokratski procesi. U obrazovne sisteme treba nužno uključiti vještine i kompetencije koje će fokus staviti na veću sposobnost prilagođavanja brzo-mijenjajućoj ekonomiji i inkluzivnom društvu.
Kako bi odgovorila ovim izazovima, Evropska unija od 2006. godine razvija ključne kompetencije za cjeloživotno učenje. One predstavljaju svojevrsnu promjenu obrazovne paradigme koja pomjera fokus obrazovanja prema sticanju funkcionalnih znanja, interaktivnog korišćenja tehnologije, znanja i vještina, sposobnosti komuniciranja s heterogenim grupama i autonomnim djelovanjem.
Ključne kompetencije su temelj zapošljivosti i fleksibilnosti u globalnoj ekonomiji koje odgovaraju na izazove postmodernog doba u kojem se promjene ubrzavaju, a kompleksnost i međuzavisnost lokalnog i globalnog se povećava.
Prema Evropskom referentnom okviru ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje (revidirana verzija, 2018.), preduzetnička kompetencija odnosi se na sposobnost djelovanja na temelju mogućnosti i ideja te njihovo pretvaranje u vrijednosti za druge. Temelji se na kreativnosti, kritičkom razmišljanju i rješavanju problema, preuzimanju inicijative i ustrajnosti te sposobnosti saradnje s drugima radi planiranja projekata i upravljanja projektima koji su od kulturne, društvene ili komercijalne vrijednosti. Nešto drugačiji koncept od preduzetničke kompetencije predstavlja preduzetničko učenje, koncept obrazovanja i obuke koji podržava preduzetnički način razmišljanja i koji je zasnovan na razvoju pojedinaca, uključujući osnovne principe efektivnosti u svakodnevnom životu, a koji svi vode ka preduzetničkoj pismenosti društva u cjelini. Oba koncepta su komplementarna i međusobno ovisna i ovaj dokument razvija prioritete i za preduzetničku kompetenciju i za preduzetničko učenje u obrazovnim sistemima u Bosni i Hercegovini.
Važnost preduzetničkog učenja za podršku zapošljivosti, samozapošljavanju kao i pokretanju malih preduzeća prepoznata je u brojnim politikama EU-a. Dokument o EU politici Podsticanje preduzetničkog razmišljanja kroz obrazovanje i učenje (2006) [10] formulirao je sistemske pristupe preduzetničkom učenju, kako bi se poboljšala uloga obrazovanja u stvaranju preduzetničke kulture u Evropskim društvima. Dokument daje preporuke za stvaranje skladnih okvira u državama članicama, za podršku školama i nastavnicima, ali i uključivanje vanjskih aktera i preduzeća. Posebne preporuke date su visokoškolskim ustanovama da integriraju preduzetništvo kroz različite predmete i kursove, posebno na i tehničkim i prirodnomatematičkim fakultetima, ali i vlastima država članica EU da podrže obuku za univerzitetske nastavnike, te da razviju mreže za razmjenu dobrih praksi i podsticanja mobilnosti nastavnika između univerziteta i poslovnog svijeta, uključujući uključivanje poslovnih ljudi u nastavu.
Dokument Preispitivanje obrazovanja: Investiranje u vještine za bolje socioekonomske rezultate (2012) [11] identificirao je ključne akcije za započinjanje ambicioznih reformi koje zahtijevaju snažne zajedničke napore i EU-a i država članica. Predviđene su akcije preduzetničkog učenja koje uključuju: objavljivanje smjernica o politici preduzetničkog učenja kojim će se uspostaviti okvir za smjernice za obrazovne institucije i razvoj alata za praćenje napretka i sticanje preduzetničkih kompetencija.
Osim već navedenih politika i aktivnosti preduzetničkog učenja u okviru SBA, u Akcijskom planu Preduzetništvo 2020 (2013.) [12] predstavljen je koherentni okvir za preduzetničko učenje koji identificira tri područja za neposrednu intervenciju. Jedno od tri područja je preduzetničko učenje i osposobljavanje za podršku rastu i stvaranju poslovanja. Posebno je naglašeno da će mladi ljudi s preduzetničkim obrazovanjem vjerovatno osnivati vlastite firme. Do 20% učenika koji u srednjim školama učestvuju u programu mini preduzeća, kasnije će pokrenuti vlastitu firmu. To je čak pet puta više nego u općoj populaciji. Preduzeća koja su započeli ti studenti također su ambicioznija.
To je bio razlog što sve inicijative EU posvećuju posebnu pažnju "učenju kroz rad i praksu" i posebnu preporuku EU-a za omogućavanje učenicima i studentima konkretnog preduzetničkog iskustva prije napuštanja obaveznog obrazovanja. Osim uspostave okvira politika, EU također podržava obrazovne i druge institucije u državama članicama i drugdje u provedbi aktivnosti preduzetničkog učenja odgovarajućim proračunima u okviru programa Erasmus + (pod nadzorom Generalne uprave EU-a za obrazovanje i kulturu), strukturnih i investicijskih fondova i posebno kroz program COSME 1.
3. PREGLED I ANALIZA INVENTURE POSTIGNUĆA
Bosna i Hercegovina, kao potencijalni kandidat za pristupanje EU 2, je prihvatila koncept cjeloživotnog učenja utemeljenih na razvijanju ključnih kompetencija. Nakon provedenog istraživanja [13], Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH identificirala je deset ključnih kompetencija za BiH koje se trebaju razvijati kroz sve razrede i nastavne predmete u osnovnoj i srednjoj školi, dodajući još dvije na osam razvijenih kroz Evropski referentni okvir (kreativno-produktivna i tjelesno-zdravstvena kompetencija). Na temelju ključnih kompetencija, analiza postojećih nastavnih planova i programa u BiH, kao i analiza nastavnih planova i programa u zemljama regije, EU i šire, Agencija je u bliskoj saradnji s nadležnim obrazovnim vlastima razvila Zajedničku jezgru nastavnih planova i programa definiranu na ishodima učenja [14], koja se sastoje od osam obrazovnih područja: jezično-komunikacijskog, matematičkog, prirodoslovnog, društveno-humanističkog, područja tehnike i informacijskih tehnologija, umjetničkog, tjelesnog i zdravstvenog područja, te kroskurikularno i međupredmetno područje. Primijenjena je jedinstvena metodologija koja podrazumijeva određivanje oblasti, komponenti, ishoda učenja i pokazatelja koji se prožimaju određenim ključnim kompetencijama (označenim u dokumentima različitim bojama) što ovisi od specifičnosti odgojno-obrazovnoga područja i nastavnih predmeta unutar određenoga područja. Pokazatelji su određeni u skladu sa razvojnim uzrastom djeteta na kraju ranoga odgoja i obrazovanja (kraj treće godine), na kraju predškolskoga odgoja i obrazovanja (uzrast od 5/6 godina), na kraju trećega razreda (uzrast od 8/9 godina), na kraju šestoga razreda (uzrast od 11/12 godina), na kraju devetogodišnjega odgoja i obrazovanja (uzrast od 14/15 godina) i na kraju srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja (uzrast od 18/19 godina). Kroz sve dokumente u definiranim pokazateljima prožima se preduzetnička kompetencija. Poseban naglasak na preduzetničku kompetenciju je u dokumentu Zajedničke jezgre nastavnih planova i programa definirane na ishodima učenja za kroskurikularno i međupredmetno područje [15], koji ima komponentu preduzetništvo, za koju su definirani ishodi učenja s pripadajućim pokazateljima za određeni uzrast.
Značajan napredak je postignut u razvoju preduzetničkog učenja i integraciji preduzetničke kompetencije. Tomu je posebno doprinijela "Strategija učenja o preduzetništvu u obrazovnim sitemima u Bosni i Hercegovini za period 2012. - 2015. s akcijskim planom" ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", broj 31/12) [16], pripremljena u okviru EU projekta IPA 2007 "Preduzetničko učenje u obrazovnim sistemima u BiH". Strategija je obuhvatila sve nivoe formalnog obrazovanja - osnovno, srednje i visoko, kao i neformalno obrazovanje. Njome je utvrđeno šest strateških prioriteta:
i. Uspostavljanje partnerstava za preduzetničko učenje;
ii. Podizanje svijesti o preduzetničkom učenju na svim nivoima;
iii. Promocija preduzetničkog učenju u osnovnom i srednjem obrazovanju (formalno obrazovanje - pristup baziran na ključnoj kompetenciji);
iv. Promocija preduzetničkog učenja u visokom obrazovanju;
v. Promocija preduzetničkog učenja u obrazovanju odraslih i neformalnom obrazovanju;
vi. Provedba i monitoring strategije.
2. KONTEKST EU POLITIKA
U tom smislu, ovi Prioriteti u integraciji preduzetničkog učenja i preduzetničke ključne kompetencije u obrazovne sisteme u Bosni i Hercegovini su namijenjeni nadležnim obrazovnim vlastima i ostalim partnerima sektora obrazovanja i obuke u BiH za korištenje prilikom izrada vlastitih akcijskih planova. Pristup ključnim kompetencijama je integralan, te se u kontekstu cjeloživotnog učenja odnosi na sve oblike učenja - formalno, neformalno i informalno, kao i na sve nivoe formalnog obrazovanja - predškolsko, osnovno, srednje i visoko, te obrazovanje odraslih.
Dokument daje pregled relevantnih EU politika koje predstavljaju temelju za utvrđivanje relevantnih ishoda učenja i modernizaciju nastavnih planova i programa u Bosni i Hercegovini, pregled do sada preduzetih aktivnosti na razvoju preduzetničkog učenja integraciji preduzetničke kompetencije u obrazovne sisteme u BiH, te popis kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih prioriteta. Uz svaki od prioriteta razvijena je i lista mogućih aktivnosti, čijim bi se provođenjem ostvarila svrha ovoga dokumenta - puna integracija preduzetničkog učenja i preduzetničke kompetencije u obrazovne sisteme u BiH.
Cilj dokumenta je usaglasiti prioritete i iduće korake u razvoju preduzetničkog učenja i preduzetničke kompetencije sukladno relevantnim ključnim EU politikama definiranim u Evropskom okviru za preduzetničku kompetenciju (EntreComp) [1]. Aktivnosti na izradi dokumenta realizirane su uz uključenost kreatora obrazovnih politika i obrazovnih stručnjaka - predstavnika nadležnih ministarstava, pedagoških zavoda, obrazovnih ustanova, i nastavnika.
Dokument je poslužio kao osnova za izradu ovih Prioriteta za integraciju preduzetničkog učenja i preduzetničke ključne kompetencije u obrazovne sisteme u BiH (2021. - 2030.), koji su također izrađeni uz podršku ETF Strateškog projekta o preduzetništvu i preduzetničkim vještinama za podršku Bosni i Hercegovini u definiranju sljedećih koraka za promoviranje ključnih kompetencija (preduzetnička i digitalna). Projekt je realizirala ETF u saradnji s Ministarstvom civilnih poslova BiH i nadležnim obrazovnim vlastima u Bosni i Hercegovini u periodu februar 2018. godine - septembar 2019. godine.
Rad na definiranju prioriteta za integraciju preduzetničkog učenja i preduzetničke ključne kompetencije u obrazovne sisteme u BiH zahtijevao je značajne napore kako bi se analizirao dostignuti napredak, mogućnosti i najbolje evropske prakse u ovoj oblasti. U tu svrhu, Evropska trening fondacija (ETF) 3, u saradnji s Ministarstvom civilnih poslova Bosne i Hercegovine, podržala je 2018. godine Fokus grupu koja je imala zadatak utvrditi kako ostvariti napredak u razvoju preduzetničkih i digitalnih kompetencija. U raspravi širokog spektra učesnika u kojem su učestvovali: Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, sve nadležne obrazovne vlasti, pedagoški zavodi, Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje Bosne i Hercegovine, predstavnici obrazovnih institucija i nastavnika, izrađen je policy dokument Prioriteti u integraciji preduzetničke i digitalne ključne kompetencije u obrazovne sisteme u BiH (2019. - 2030.).
2.2. Preduzetničko učenje
Za svaku od ovih 15 kompetencija, EnterComp okvir razvija ishode učenja na 8 nivoa (u osnovi, prema Bloomovoj taksonomiji) i daje sveobuhvatnu listu od 442 ishoda učenja. Okvir nije obavezujući, već daje referencu obrazovnim vlastima i školama za tretiranje preduzetničke kompetencije unutar vlastitog okruženja. On je zbog toga izuzetno podesan kao osnova za razvijanje nastavnog plana i programa i aktivnosti učenja koje razvijaju preduzetništvo kao kompetenciju. Isto tako, može se koristiti za definiranje parametara kako bi se procijenile preduzetničke kompetencije učenika i građana.
Budući da su integracija preduzetničkog učenja i preduzetničke kompetencije u obrazovne sisteme međusobno povezane i međusobno ovisne, vrlo često se baziraju na različitim zajedničkim aktivnostima (kao što su obuke, promocije itd.), one su razvijene i prezentirane zajedno. Općenito govoreći, preduzetničko učenje više je povezano sa stručnim obrazovanjem i obukom, visokim obrazovanjem i posebno neformalnim učenjem, gdje će se zahtijevati više pažnje sticanju preduzetničkih vještina - u osnovi ranih poslovnih vještina za učenike, studente i polaznike, dok je preduzetnička kompetencija povezana sa svim obrazovnim nivoima i svim načinima učenja. Ipak, za očekivati je veća posvećenost preduzetničkoj kompetenciji u nižim nivoima obrazovanja (predškolsko, osnovno, opće srednje), budući da cjelokupni koncept svih ključnih kompetencija ima poseban fokus na tim obrazovnim nivoima. To naravno ne isključuje posvećenost ključnim kompetencijama i na ostalim obrazovnim nivoima (srednje stručno obrazovanje i obuka, visoko obrazovanje, obrazovanje odraslih).
Prioriteti su razvijeni na temelju planiranja, pregleda i analize postojećeg stanja, te su predstavljeni kao kratkoročni, srednjoročni i dugoročni (prioriteti prate cikluse SBA pregleda). Kratkoročni prioriteti razvijeni su za period od 2021. do 2023. godine. Srednjoročni prioriteti razvijeni su za period 2024. - 2026. godina, a dugoročni od 2027. do 2030. godine. Kratkoročni prioriteti su razvijeni detaljno, a kako se rok planiranja udaljava, tako se i općenitost prioriteta povećava. Metodološki, nakon svakog od ova tri perioda bi trebalo obaviti evaluaciju postignutih aktivnosti kako bi se procijenio učinak provedenih aktivnosti, te uspostavio sistem planiranja na bazi ovdje iznesenih prioriteta.
Uz svaki prioritet razvijene/definirane su aktivnosti, odgovorne institucije za njihovu realizaciju, ili za koordinaciju realizacije aktivnosti, indikatori ispunjenja aktivnosti i vremenski okvir. Ovako predstavljeni prioriteti mogu poslužiti nadležnim organima prilikom izrade strateških dokumenata, akcijskih planova i planiranja općenito.
U integraciji preduzetničke ključne kompetencije postignut je značajan napredak u prethodnim godinama. Razvijen je model, identificirani su ključni nositelji aktivnosti, postoji kontingent prakse budući da je preduzetnička ključna kompetencija ušla u formalne obrazovne sisteme. Prioriteti za integraciju preduzetničke kompetencije predstavljaju nastavak procesa započetog prije jedne decenije.
U središtu modela integracije je razvoj kompetencija u školskom učenju kroz integrativni pristup, dakle kroz sve predmete, te međupredmetno i izvannastavno (kroz školske projekte, partnerstva, sekcije i slično). Da bi se to postiglo ključno je stvoriti podesnu sredinu za učenje u obrazovnoj ustanovi, te imati nastavnike obučene za integraciju ključnih kompetencija. Zbog toga je definiranje prioriteta fokusirano na konkretne aktivnosti širokog spektra učesnika, kako bi sticanje preduzetničkih i digitalnih kompetencija počelo od najranije životne dobi učenika, kroz formalne obrazovne sisteme. Ipak, u središtu modela su nastavnici i obrazovne ustanove i podizanje njihovih kapaciteta kako bi mogli zadovoljiti potrebe onih koji uče (učenici, studenti, polaznici obrazovanja odraslih).
|
|
Kompetencije |
Savjeti |
Deskriptori |
|
3. Djelovanje |
3.1. Preuzimanje inicijative |
Samo naprijed! |
- Inicirati procese u kojima nastaju nove vrijednosti - Suočiti se s izazovima - Raditi samostalno na postizanju ciljeva i planirati zadatke |
|
3.2 Planiranje i upravljanje |
Definirajte prioritete, organizirajte, pratite |
- Postaviti dugoročne, srednjoročne i kratkoročne ciljeve - Definirati prioritete i akcione planove - Prilagoditi se nepredviđenim promjenama |
|
|
3.3. Rješavanje nejasnih i rizičnih situacija |
Donosite odluke koje će riješiti nejasne i rizične situacije |
- Donijeti odluku kada je rezultat te odluke neizvjestan, kada su informacije djelimične ili dvosmislene, ili kada postoji rizik od neželjenih ishoda - U proces kreiranja vrijednosti uključiti strukturiran način testiranja ideje i prototipova od samog početka kako biste umanjili rizik od neuspjeha - Rješavati dinamične situacije efikasno i fleksibilno |
|
|
3.4. Rad sa drugima |
Udružite se, sarađujte, umrežite se |
- Sarađivati sa drugima kako bi se ideje pretočile u aktivnosti - Stvarati mreže - Rješavati konflikte i suočiti se s konkurencijom na pozitivan način kada je to potrebno |
|
|
3.5. Učenje putem iskustva |
Učite kroz praksu |
- Koristiti svaku inicijativu za stvaranje vrijednosti kao mogućnost za učenje - Učiti od drugih, uključujući mentore i vršnjake - Promisliti i naučiti iz uspješnih situacija i grešaka (svojih i tuđih) |
|
|
Kompetencije |
Savjeti |
Deskriptori |
|
2. Resursi |
2.1. Samosvijest i osobna efikasnost |
Vjerujte u sebe i stalno se usavršavajte |
- Razmisliti o potrebama, kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim planovima - Identificirati i procijeniti individualni i grupni rad i njihove prednosti i nedostatke - Vjerovati u sposobnost da utječete na tok događaja, uprkos nedoumicama, preprekama i privremenim neuspjesima |
|
2.2. Motivacija i istrajnost |
Fokusirajte se na cilj i ne odustajte |
- Budite odlučni da ideje pretvorite u djela - Budite strpljivi u nastojanjima da ostvarite dugoročne ciljeve, bilo da su individualni ili grupni - Budite spremni na pritiske, poteškoće i privremene neuspjehe |
|
|
2.3. Pokretanje resursa |
Sakupite i upravljajte resursima koji su vam potrebni |
- Upravljati materijalnim, nematerijalnim i digitalnim resursima potrebnim da biste ideje pretvorili u djelo - Iskoristiti ograničene resurse na najbolji mogući način - Usvojiti neophodne kompetencije, u bilo kojoj fazi, uključujući tehničke, pravne, poreske i digitalne kompetencije |
|
|
2.4. Finansijska i ekonomska pismenost |
Razvijajte finansijska i ekonomska znanja i vještine |
- Napraviti troškove pretvaranja ideje u aktivnost - Planirati, primijeniti i evaluirati finansijske odluke u vremenskim intervalima - Upravljati finansijama kako bi aktivnost koja stvara vrijednost mogla trajati duže |
|
|
2.5. Angažiranje drugih učesnika |