Vijeće ministara Bosne i Hercegovine
Odluka o usvajanju dokumenta "Poboljšanje kvaliteta i relevantnosti stručnog obrazovanja i obuke u Bosni i Hercegovini – na osnovu Zaključaka iz Rige (2021.-2030.)
Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 24. sjednici, održanoj 28. januara 2021. godine, donijelo je
ODLUKU
O USVAJANJU DOKUMENTA "POBOLJŠANJE KVALITETA I RELEVANTNOSTI STRUČNOG OBRAZOVANJA I OBUKE U BOSNI I HERCEGOVINI – NA OSNOVU ZAKLJUČAKA IZ RIGE (2021.-2030.)
Član 1.Predmet Odluke
(1) Ovom odlukom usvaja se dokument "Poboljšanje kvaliteta i relevantnosti stručnog obrazovanja i obuke u Bosni i Hercegovini – Na osnovu Zaključaka iz Rige (2021.-2030.)".
(2) Dokument "Poboljšanje kvaliteta i relevantnosti stručnog obrazovanja i obuke u Bosni i Hercegovini – Na osnovu Zaključaka iz Rige (2021.-2030.)" sastavni je dio ove odluke.
Član 2.Sadržaj i primjena Odluke
(1) Prioriteti i aktivnosti definirani u ovom dokumentu temelje se na pet ciljeva razvoja stručnog obrazovanja i obuke u Bosni i Hercegovini, usklađenih sa Zaključcima iz Rige dogovorenih na nivou država članica EU.
(2) Cilj prioriteta definiranih u dokumentu je da do 2030. godine nadležne obrazovne vlasti u Bosni i Hercegovini postignu punu realizaciju Zaključaka iz Rige što će doprinijeti integraciji stručnog obrazovanja i obuke u tzv. Evropski prostor stručnog obrazovanja i obuke i ubrzati evropski put BiH.
(3) Dokument usvojen ovom odlukom predstavlja okvir desetogodišnjeg djelovanja za sve institucije koje su, u skladu sa svojim nadležnostima, navedene kao nosioci aktivnosti za realizaciju definiranih prioriteta.
Član 3.Stupanje na snagu
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH".
VM broj 33/21
28. januara 2021. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Zoran Tegeltija, s. r.
POBOLJŠANJE KVALITETA I RELEVANTNOSTI STRUČNOG OBRAZOVANJA I OBUKE U BOSNI I HERCEGOVINI
- NA OSNOVU ZAKLJUČAKA IZ RIGE - 2021. – 2030.
Izradu dokumenta podržao KulturKontakt Austria/OeAD GmbH
Dokument "Poboljšanje kvaliteta i relevantnosti stručnog obrazovanja i obuke u Bosni i Hercegovini - na osnovu Zaključaka iz Rige (2021. – 2030.)" izradila je Radna grupa uz podršku regionalnih i eksperata iz Evropske trening fondacije (ETF). KulturKontakt Austria/OeAD GmbH pružio je stručnu, tehničku i finansijsku podršku procesu razvoja ovog dokumenta. Ministarstvo civilnih poslova BiH izražava zahvalnost KulturKontakt Austria/OeAD GmbH na pruženoj podršci.
Sadržaj
- 1.Uvod
- 2.Cilj 1. Učenje temeljeno na radu, u svim oblicima
- 3.Cilj 2. Dalji razvoj osiguranja kvaliteta u skladu sa Evropskim okvirom za osiguranje kvaliteta u stručnom obrazovanju i obuci (EQAVET)
4 Cilj 3. Povećanje dostupnosti stručnog obrazovanja i obuke i kvalifikacija za sve - 5.Cilj 4. Ključne kompetencije u inicijalnom i kontinuiranom stručnom obrazovanju i obuci
- 6.Cilj 5. Profesionalni razvoj nastavnika, trenera i mentora u stručnom obrazovanju i obuci
- 7.Izvori
8.Annex
1.Uvod
Stručno obrazovanje i obuka su u procesu stalnog unapređivanja i razvoja od usvajanja Kopenhaške deklaracije (2002.), Bruges kominikea 2010., dokumenta Promišljanje o obrazovanju: ulaganje u vještine za bolje društveno-ekonomske rezultate (2012.) te Zaključaka iz Rige (2015.). Zaključci iz Rige također imaju značajnu ulogu u definisanju pristupa i strateškog razmišljanja o budućnosti srednjeg stručnog obrazovanja i obuke i nakon 2020. godine.
Svijet se nalazi u četvrtoj industrijskoj revoluciji gdje je potrebno inspirisati ljude da stvaraju, inoviraju i stalno unapređuju svoje vještine za nove tehnologije. U današnjem "pametnom svijetu" rada, stručno obrazovanje i obuka postaju "pametan izbor".
U sklopu Kopenhaškog procesa, ministri odgovorni za razvoj stručnog obrazovanja i obuke zemalja članica EU, zemalja kandidatkinja za članstvo u EU, država Evropskog ekonomskog prostora (EEA), Evropska komisija i evropski socijalni partneri, sastali su se u Rigi 2015. godine i utvrdili pet srednjoročnih ciljeva koji čine temelj plana za modernizaciju stručnog obrazovanja i obuke za period do 2020.
Zaključci iz Rige 1 iz 2015. godine naglašavaju ulogu stručnog obrazovanja i obuke u kontekstu pametnog rasta i radnih mjesta u okviru strateškog okvira za evropsku saradnju u obrazovanju i obuci (ET2020.).
Potreba za utvrđivanjem prioriteta u Zaključcima iz Rige leži u činjenici da se Evropa i dalje suočava sa ekonomskim i socijalnim izazovima, sa relativno visokim nivoom nezaposlenosti mladih u mnogim državama članicama EU, sa nedostatkom osnovnih vještina kod četvrtine odrasle radne snage, te sa potrebom za unapređivanje vještina radne snage zbog promjena u potražnji na tržištu rada i novih tehnologija.
Stručno obrazovanje i obuka prepoznato je kao važan činilac u sklopu sveukupne strategije rasta ekonomije i otvaranja novih radnih mjesta. Doprinos stručnog obrazovanja i obuke je osobito prepoznat u kontekstu borbe protiv nezaposlenosti mladih, boljeg usklađivanja obrazovanja i obuke i potreba tržišta rada kao i olakšavanja prelaska mladih na tržište rada.
Zaključci iz Rige 5 ciljeva za poboljšanje stručnog obrazovanja i obuke
- 1.Promovisati učenje temeljeno na radu/učenje uz rad u svim njegovim oblicima , sa posebnim naglaskom na praksu (naukovanje/šegrtovanje), uključivanje socijalnih partnera, firmi, komora i pružalaca stručnog obrazovanja i obuke, kao i podsticanjem inovacija i preduzetništva.
- 2.Dalje razviti mehanizme osiguranja kvaliteta u stručnom obrazovanju i obuci u skladu sa preporukom EQAVETA i, kao dio sistema osiguranja kvaliteta, uspostaviti kontinuirane informacije i povratne informacije u sistemima inicijalnog stručnog obrazovanja (I-VETA) i kontinuiranog stručnog obrazovanja (C-VETA) na temelju ishoda učenja.
- 3.Povećati dostupnost stručnog obrazovanja i obuke i kvalifikacija za sve putem fleksibilnijih i propusnih sistema, nudeći efikasne i integrisane usluge usmjeravanja i stavljajući na raspolaganje vrednovanje neformalnog i informalnog učenja.
- 4.Pružiti dodatni podsticaj razvoju ključnih kompetencija u programima stručnog obrazovanja i obuke i ponuditi efikasnije mogućnosti za sticanje ili razvijanje tih vještina kroz inicijalno ili kontinuirano stručno obrazovanje.
- 5.Uvesti sistematične pristupe i mogućnosti za inicijalno i kontinuirano stručno usavršavanje nastavnika, trenera i mentora kako u školi, tako i u okruženju na radnom mjestu.
U Zaključcima iz Rige prepoznata je i uloga transferzalnih oblasti (partnerstvo, efikasno finansiranje i promocija izvrsnosti i inovacija u stručnom obrazovanju i obuci, konzistentna upotreba pristupa temeljenog na ishodima učenja i zajednički razvijenih alata i principa) u unapređenju kvaliteta stručnog obrazovanja i obuke.
Ulaganjem u stručno obrazovanje i obuku na svim nivoima vlasti u BiH razvijat će se visokokvalitetno i dostupno inicijalno obrazovanje koje polaznici, njihovi roditelji i cjelokupno društvo prepoznaju kao privlačno. Stručno obrazovanje i obuka treba da osigura prepoznatljive i kvalitetne kvalifikacije, sticanje ključnih i specifičnih stručnih kompetencija prepoznatih na tržištu rada koje vode napretku i ekonomskom rastu.
Vodeći se ovim ciljem, Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine je u saradnji sa KulturKontaktom Austrija/OeAD GmbH pokrenulo aktivnosti na izradi dokumenta "Poboljšanje kvaliteta i relevantnosti stručnog obrazovanja i obuke u Bosni i Hercegovini - na osnovu Zaključaka iz Rige - 2021. - 2030.".
Jedan od ciljeva ovog dokumenta je sačiniti plan prioriteta i aktivnosti temeljenih na zaključcima iz Rige u BiH za konkurentno i privlačno stručno obrazovanje i obuku u periodu 2021. - 2030. U sklopu izrade dokumenta organizovani su okrugli stolovi o temama: "Proširenje obima i kvaliteta učenja temeljenog na radu", "Osiguranje kvaliteta u stručnom obrazovanju","Inicijalni i kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika i mentora stručnih škola i na radnom mjestu"i "Ključne kompetencije u inicijalnom i kontinuiranom stručnom obrazovanju i obuci".
Podaci o okruglim stolovima, zajedno sa listom učesnika i eksperata, dati su u Anexu 1. Preporuke sa okruglih stolova, analiza propisa i strateških dokumenata iz oblasti obrazovanja i obuke u Bosni i Hercegovini, istraživanja u prethodnom periodu kao i pregled stanja u ovoj oblasti, osnov su za pripremu dokumenta"Poboljšanje kvaliteta i relevantnosti stručnog obrazovanja i obuke u Bosni i Hercegovini - na osnovu Zaključaka iz Rige – 2021. –2030."
Za svaki od ciljeva Riga zaključka prikazan je pregled stanja i izazovi te prioriteti i odgovarajuće aktivnosti za nadležne obrazovne vlasti i odgovarajuće partnere u BiH. Cilj razvijanja prioriteta je da do 2030. godine nadležne obrazovne vlasti u BiH postignu punu realizaciju zaključaka iz Rige, što će doprinijeti integraciji stručnog obrazovanja i obuke u Evropski prostor stručnog obrazovanja i obuke i ubrzati evropski put BiH.
Budući da su prioriteti razvijeni na temelju zaključaka iz Rige i diskusija svih sudionika na okruglim stolovima, u ovom dokumentu su za svaki od ciljeva izdvojeni kratkoročni (2021. - 2023.), srednjoročni (2024. - 2026.) i dugoročni prioriteti (2026. – 2030.), aktivnosti i odgovorne institucije. Nakon svakog od ova tri perioda nadležne obrazovne vlasti bi trebale izvršiti evaluaciju realizacije prioriteta i djelovanja.
2. Cilj 1: Učenje temeljeno na radu, u svim oblicima 2.1. Stanje i izazovi u oblasti praktične nastave i učenja uz rad
Odredbama Okvirnog zakona o srednjem stručnom obrazovanju i obuci u Bosni i Hercegovini 2 propisano je da stručno obrazovanje i obuka, pored ostalog, treba da budu usklađeni sa potrebama, zahtjevima i kretanjima na tržištu rada i da uslove za praksu u školi ili izvan škole treba definisati svaka od nadležnih obrazovnih vlasti. Ovim zakonom propisano je da se nastavnim planom i programom, kojeg donosi nadležni ministar, posebno utvrđuju trajanje i osnovni oblici izvođenja NPP-a, godišnji i sedmični broj sati praktične nastave/obuke.
Praktična nastava u stručnom obrazovanju i obuci, odnosno učenje temeljeno na radu, u Bosni i Hercegovini realizuje se kroz: a) naizmjenično učenje u školi i poslovnom subjektu 3; b) u školskim radionicama, laboratorijama i sl. i c) kroz ferijalnu praksu 4.
a) Praktična nastava, organizovana tako da učenici tokom školske godine jedan do tri dana sedmično provode na učenju uz rad u poslovnom subjektu je najzastupljeniji oblik realizacije praktične nastave u stručnom obrazovanju i obuci u Republici Srpskoj, u kantonima/županijama u Federaciji BiH i Brčko distriktu BiH. Škole i poslovni subjekti svoja prava i obaveze uređuju odgovarajućim dokumentom (ugovorom). Ovaj oblik učenja temeljenog na radu, gdje se teorijski dio nastave realizuje u školi, a praktična nastava u cjelini ili njen dio u poslovnom subjektu, predstavlja školski oblik realizacije praktične nastave jer je škola zadužena za nastavu u cjelini, uključujući i praćenje postignuća učenika na praktičnoj nastavi iako se ona realizuje kod poslodavca. Poslovni subjekt ustupa svoj prostor i opremu za realizaciju praktične nastave, podršku učeniku pružaju zaposleni/mentori u poslovnim subjektima.
b) U nekim stručnim školama u Bosni i Hercegovini za određene programe praktična nastava se realizuje u laboratorijama, školskim radionicama, kuhinjama, preduzećima za vježbu i slično. U objektima škole učenici razvijaju praktične vještine u situacijama učenja koje odgovaraju stvarnom životu, osposobljavajući se na taj način za rad u realnom radnom okruženju.
c) Ferijalna praksa je oblik učenja temeljenog na radu za vrijeme koje učenici provode određeno vrijeme u poslovnom subjektu (najčešće 10 do 15 dana), uglavnom u toku ljetnog raspusta. Zastupljenost ferijalne prakse kao oblika učenja uz rad je različita u školama u Bosni i Hercegovini, od potpunog odsustva ovog oblika učenja do djelimične zastupljenosti u nekim kantonima/županijama. Negdje je taj oblik prakse obavezan, a negdje postoji samo kao dobrovoljni izbor učenika i roditelja.
Učenje temeljeno na radu, koje odgovara naizmjeničnim shemama učenja u školi i u preduzeću, u kojem poslovni subjekt preuzima obavezu praktične obuke učenika i provjeru postignuća učenika, koje se najčešće zove "dualno obrazovanje", zastupljeno je samo na pilot osnovi u malom broju škola u Republici Srpskoj i pojedinim kantonima/županijama u Federaciji BiH.
Imajući u vidu značaj učenja temeljenog na radu i učenja u radnom okruženju za razvoj vještina i kompetencija kod učenika kao i činjenicu da je za učenje temeljeno na radu potrebna uključenost, saradnja i podjela odgovornosti poslovnih subjekata, njihovih udruženja, privrednih komora i obrazovnih ustanova, treba stvarati uslove za realizaciju različitih oblika učenja temeljenog na radu: naizmjenične sheme praktičnog obrazovanja u školi i poslovnim subjektima; školski oblik učenja temeljenog na radu, rad u preduzećima za vježbu, radionicama kao i ferijalnu praksu.
Važeći propisi o stručnom obrazovanju i obuci u Bosni i Hercegovini omogućavaju praktičnu obuku i učenje uz rad na radnom mjestu, u poslovnim subjektima. Nadležne obrazovne vlasti nose odgovornost za organizaciju, realizaciju, monitoring i evaluacije. Međutim, važeći propisi, prema mišljenju poslodavaca, ne daju dovoljno prostora za njihovo sudjelovanje u izradi programa i nema dovoljno fleksibilnosti u organizaciji učenja temeljenog na radu. Obim prakse nije dovoljan, a programi treba da budu fleksibilniji i u funkciji potreba tržišta rada.
2.2 Oblasti djelovanja(prioritetne oblasti)
2.2.1. Učenje temeljeno na radu promovisati i učiniti privlačnim za poslovne subjekte i učenike
Jedan od najvećih izazova za tršište rada je osigurati potrebne vještine, odnosno da ono što učenici uče u školi zadovolji potrebe radnog mjesta. Način prevazilaženja tog izazova je i korištenje radnog mjesta kao pravog okruženja za učenje. Učenje temeljeno na radu (Work Based Learning, WBL) je prepoznato kao pristup koji obezbjeđuje relevantnu radnu snagu i osigurava visoku prelaznu stopu iz obrazovanja na tržište rada. To je strukturiran način da se poveća nivo znanja, vještina i kompetencija postojećih i budućih zaposlenih koji su potrebni poslovnim subjektima i koji će doprinijeti produktivnosti, održivosti i dugoročnom rastu ekonomije.
Učenje temeljeno na radu je moguće ostvariti samo u bliskoj saradnji škola i poslovnih subjekata i njihovih udruženja. Dobar partnerski odnos škole sa poslovnim subjektima i njihovim udruženjima je od suštinskog značaja za kvalitet učenja temeljenog na radu, bez obzira na njegov oblik.
Praktična nastava i obuka na radnom mjestu pomaže učeniku da razvija vještine za poslove u okviru određenog zanimanja uz podršku mentora i drugih zaposlenih kod poslodavca. Učenik stiče pouzdanost i rutinu u izvršavanju radnih zadataka i poslova u profesiji za koju se obrazuje, u skladu sa utvrđenim standardima kvaliteta, razvija praktične vještine i ključne kompetencije (npr. timski rad, inovativnost), što povećava mogućnost njegovog zaposlenja nakon završetka obrazovanja kod poslodavca ili na drugom mjestu gdje je realizovao praktičnu nastavu. Također, učenik se sreće sa najnovijim tehnologijama koje preduzeća posjeduju i na taj način razvija i specifične stručne kompetencije. U toku praktičnog obrazovanja i obuke učenik razvija i preduzetničku kompetenciju i transferzalne životne vještine koje mu omogućavaju brže uključivanje u posao i lakše zapošljavanje.
Način organizacije i obim učenja uz rad potrebno je prilagoditi kontekstima koji odgovaraju konkretnim poslovnim subjektima ali i učenicima, te pri tome osigurati kvalitet obuke.
Učenje u realnom radnom okruženju olakšava inkluziju – učenici s posebnim potrebama mogu da nađu svoje mjesto za učenje u poslovnom subjektu koje odgovara njihovim mogućnostima uz odgovarajuću saradnju i podršku škole i poslovnog subjekta.
U identifikovanju potreba tržišta rada i poslovnih subjekata treba da su uključene i lokalne zajednice. Lokalne zajednice mogu, znajući mogućnosti i izazove u obezbjeđenju kvalifikovane radne snage, da pruže podršku i poslovnim subjektima i obrazovnim ustanovama u realizaciji odgovarajućih dogovorenih politika koje će omogućiti brži odgovor sektora obrazovanja na potrebe privrede.
2.2.2. Uključenost socijalnih partnera u stručno obrazovanje i obuku u kreiranje politika u stručnom obrazovanju
Za poslodavce (javni i privatni sektor i njihova udruženja) je značajno stvoriti institucionalni uticaj na proces planiranja i upravljanja inicijalnim stručnim obrazovanjem i obukom. Aktivno učešće poslovnih subjekata i njihovih udruženja/komora u kreiranju politika i prioriteta u stručnom obrazovanju i obuci omogućit će da, pored ostalog, poslodavci razumiju oblike učenja temeljenog na radu i druge oblike saradnje između škola i preduzeća. U skladu sa uspostavljenim oblikom saradnje između sektora obrazovanja i poslovnih subjekata i njihovih udruženja, odnosno sektorskih organizacija, potrebno je u propisima jasno definisati uloge i odgovornosti svih partnera. Za ovaj vid saradnje potrebno je poslovnim subjektima pružiti strukturiranu podršku u izgradnji kapaciteta.
U izradi nastavnog plana i programa u dijelu praktične nastave potrebno je osigurati da sadržaj, trajanje i očekivani ishodi učenja u školi i poslovnom subjektu predstavljaju koherentnu cjelinu koja omogućava i njihovu realizaciju.
2.2.3. Preduslovi i podrška implementaciji učenja temeljenog na radu
Iako različiti oblici učenja temeljenog na radu, koji su u prethodnom dijelu poglavlja opisani, imaju različite preduslove i različite uloge/obaveze/prava za škole i poslovne subjekte 5, za obezbjeđenje strukturiranog, stalnog, transparentnog i efikasnog dijaloga između partnera iz sektora obrazovanja i obuke i sektora rada i zapošljavanja u koordinaciji i donošenju odluka, vezanih za učenje temeljeno na radu, veoma je značajno i postojanje savjetodavnih vijeća. Formiranje tripartitnih savjetodavnih vijeća propisano je Okvirnim zakonom o srednjem stručnom obrazovanju i obuci u BiH.
Tripartitna savjetodavna vijeća mogu donosiocima odluka predložiti modalitete za uključivanje partnera u ovaj oblik učenja. Vijeća mogu pomoći, pored ostalog, u definisanju profila i standarda zanimanja i određivanju obima i načina realizacije praktične nastave i obuke, monitoringa i evaluacije njenog sprovođenja, u utvrđivanju kriterija za izbor poslovnih subjekata kod kojih se realizuje učenje uz rad (licenciranja poslovnih subjekata), što je posebno značajno kod dualnog oblika obrazovanja.
Osnovni princip za kvalitet praktične nastave i obuke učenika u poslovnom subjektu je obezbijediti da boravak učenika u njima bude relevantan, kako bi učenik stekao znanja i vještine, potrebne za njegovo buduće zanimanje, u skladu sa utvrđenim standardima. Da bi se to ostvarilo, potrebno je obezbijediti mjere podrške mentoru učenika u poslovnom subjektu prije, za vrijeme i nakon praktične obuke učenika. Mjere podrške uključuju pomoć u savladavanju sadržaja programa praktične nastave i obuke te administrativnu i pedagošku podršku škole.
Prije početka praktične obuke učenika potrebno je utvrditi mogućnosti poslovnog subjekta za organizovanje praktične obuke i izabrati odgovarajući oblik realizacije učenja temeljenog na radu, imajući u vidu sadržaj programa praktične nastave, u skladu sa unaprijed utvrđenim kriterijima koja definiše nadležna obrazovna vlast. Postupak utvrđivanja uslova u poslovnom subjektu za praktičnu nastavu treba da provode škola i udruženje/komore zajedno, ili tripartitna savjetodavna vijeća, naročito kada je u pitanju dualni oblik ili realizacija elemenata dualnog obrazovanja. Kriterije i postupke za utvrđivanje uslova treba definisati unaprijed, u saradnji svih zainteresovanih strana, uključujući i nadležnu obrazovnu vlast. Učenik, odnosno njegov roditelj i poslovni subjekt treba da budu upoznati sa svim aspektima učenja uz rad i sa svojim pravima i obavezama.
U procesu izbora poslovnog subjekta potrebno je utvrditi njihovu opremljenost za realizaciju svih programa praktične nastave. Ukoliko nije moguće neke dijelove praktične nastave realizovati u jednom poslovnom subjektu, važno je osigurati taj dio u drugom poslovnom subjektu ili školi.
U okviru realizacije dualnog oblika ili realizacije određenih elemenata dualnog oblika srednjeg stručnog obrazovanja, praktičnu nastavu i obuku u poslovnom subjektu treba da realizuje kvalifikovani mentor. Uslove koji su potrebni za mentora odredit će nadležna obrazovna vlast svojim pravilnicima o realizciji praktične nastave. Međutim, temeljni uslovi za mentora (prije svega u dualnom obliku,jer mentor obučava učenika i provjerava njegova postignuća)treba da budu: najmanje kvalifikacija nivoa kao učenik kojeg obrazuje, odgovarajući profil i radno iskustvo u struci (najmanje 3 ili 5 godina). Mentoru je neophodno obezbijediti dodatnu pedagoško-didaktičku obuku za rad sa učenicima, u skladu sa programom obuke akreditiranim od nadležnog tijela ili službe.
Kada se stvore uslovi za realizaciju praktične nastave i obuke koja odgovara dualnom obliku/realizaciji određenih elemenata dualnog oblika, udruženje/privredna komora Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH treba da vode registar svih poslovnih subjekata kod kojih se realizuje učenje uz rad. I u slučaju realizacije naizmjeničnog učenja u školi i poslovnom subjektu i dualnog oblika realizacije praktične nastave i obuke, škola vodi registar poslovnih subjekata kod kojih učenici realizuju praktičnu nastavu i obuku za sve nastavne planove i programe i razrede kako je to definisano ugovorom.
Prije početka obuke kod poslovnog subjekta potrebno je da učenici budu osigurani, te je u vezi s tim potrebno definisati ko je u obavezi pružanja osiguranja učenicima. Takođe, prije početka obuke kod poslovnog subjekta, učenici treba da budu osposobljeni za poštivanje propisa o zaštiti na radu i da budu upoznati sa zdravstvenim i sigurnosnim propisima vezanim za mlade.
U okviru realizacije praktične nastave i obuke, odnosno učenja uz rad, koja odgovara dualnom obliku/realizaciji određenih elemenata dualnog oblika stručnog obrazovanja i obuke, mentor učenika u poslovnom subjektu treba da dobije administrativnu, pedagošku i stručnu podršku škole od nastavnika praktične nastave i/ili koordinatora praktične nastave. Naime, mentorima je neophodna kontinuirana saradnja sa nastavnicima i/ili koordinatorima praktične nastave, kao i obuka za provođenje odgovarajućeg programa predmeta/modula praktične nastave, odnosno očekivanih ishoda učenja, kao i odgovarajući obrasci za planiranje praktične obuke, praćenje prisutnosti učenika, praćenje postignuća učenika i dr.
Koordinator praktične nastave i/ili nastavnik praktične nastave treba da mentoru pruži pomoć u izradi plana realizacije praktične nastave za određeni razred u skladu sa sadržajem programa predmeta/modula praktične nastave.
Nakon praktične obuke učenika kod poslodavca potrebno je organizovati vjerodostojno utvrđivanje rezultata učenja uz rad i dostizanja planiranih ishoda učenja svakog učenika. Mentori, koordinatori praktične nastave i/ili nastavnici praktične nastave treba da su obučeni za vrednovanje postignuća učenika, monitoring i evaluaciju učenja uz rad i upravljanje procesom osiguranja kvaliteta. Određeni principi ocjenjivanja koji se primjenjuju na učenje u učionici treba da se primjenjuju i u učenju temeljenom na radu. Ono što se procjenjuje u smislu ishoda učenja, kao i kriteriji ocjenjivanja i uslovi u kojima se realizuje provjera, treba da budu što bliži stvarnom radnom procesu. Ukoliko su u vrednovanje postignuća učenika uključene eksterne komisije ili ispitni odbori, potrebno je definisati kvalifikacije i profesionalno iskustvo članova tih komisija ili odbora koji vrednuju rezultate učenja temeljenog na radu.
2.2.4. Troškovi i koristi učenja uz rad
Najčešći vid podjele troškova praktične nastave učenika u preduzeću je da nadležne vlasti organizuju i finansiraju obrazovanje i obuku u školama, dok poslovni subjekti preuzimaju finansiranje, odgovornost za nadzor i obuku dok su učenici na radnom mjestu, prvenstveno onog oblika praktične nastave kojeg nazivamo dualnim, gdje učenici ostvaruju i pravo na novčanu naknadu. Uključivanje poslovnih subjekata iz privatnog i javnog sektora u podjelu troškova znači podjelu odgovornosti svih partnera za stvaranje kvalifikovane radne snage koja je osnov za ekonomski napredak.
Moguće su i drugačije sheme finansiranja praktične nastave učenika kod poslodavca, naprimjer, formiranje fondova od dijela doprinosa koja inače izdvajaju poslovni subjekti čak i kada nemaju polaznike na praksi. Finansijski resursi bi se koristili za strukturnu podršku za one poslovne subjekte koji provode učenje temeljeno na radu, obuke za mentore, osiguranje učenika i drugo.
Modalitete finansiranja učenja uz rad treba da definišu zajednički poslodavci i njihova udruženja i obrazovne vlasti u čemu značajnu ulogu mogu imati tripartitna savjetodavna vijeća.
2.3. Prioriteti i aktivnosti (2021. – 2030.)
Cilj 1 Riga zaključaka
|
Prioritet |
Aktivnosti |
Odgovorne institucije |
Indikatori |
Period |
|
Promocija učenja temeljenog na radu učiniti ga privlačnim za đake; poslovne subjekte; poslodavce i socijalne partnere |
Jačati saradnju srednjih stručnih škola sa poslovnim subjektima |
nadležne obrazovne vlasti; preduzetništva; privredne komore; udruženja poslodavaca i obrtničke komore |
Učenje temeljeno na radu se provodi u svim oblicima |
2021.- u procesu |
|
Jačati ulogu lokalne zajednice kroz savjetodavna vijeća u školama |
škole; poslovni subjekti; lokalne zajednice |
Uzajamne posjete predstavnika lokalne zajednice i škola se realizuju |
2021. - u procesu |
|
|
Promovisati zanimanja koja su potrebna na tržištu rada sa naglaskom na naukovanje |
nadležne obrazovne vlasti; ministarstva; preduzetništva privrede; privredne komore; udruženja poslodavaca; obrtničke komore; poslovni subjekti |
Broj učenika na praksi u poslovnim subjektima u okviru dualnog oblika/realizacije određenih elemenata dualnog oblika srednjeg stručnog obrazovanja |
2021. - u procesu |
|
|
Povećati fleksibilnost oblika učenja temeljenog na radu za efikasniji odgovor na potrebe đaka i poslovnih subjekata |
nadležne obrazovne vlasti; obrazovne institucije; poslovni subjekti; privredne i obrtničke komore; udruženja poslodavaca |
Broj upisanih učenika u srednjem stručnom obrazovanju |
2021. - u procesu |
|
|
Uloga socijalnih partnera u kreiranju politika stručnog obrazovanja i obuke |
Povećati uticaj na proces planiranja i upravljanja u inicijalnom stručnom obrazovanju i obuci kroz tripartitna savjetodavna vijeća |
nadležne obrazovne vlasti; poslovni subjekti; privredne komore; udruženja poslodavaca; obrtničke komore; tripartitna savjetodavna vijeća |
Uspostavljen institucionalni okvir učešća poslovnih subjekata i/ili njihovih predstavnika u planiranju i upravljanju |
2021. - u procesu |
|
Realizovati ugovore sa definisanim pravima i obavezama svih učesnika u procesu shodno relevantnim pravilnicima nadležnih obrazovnih vlasti |
nadležne obrazovne vlasti; poslovni subjekti i |
Definisane uloge i odgovornosti svih učesnika u procesu praktične obuke u poslovnim subjektima i školi |
2021. - u procesu |
|
|
Socijalne partnere uključiti u modernizaciju nastavnih planova i programa |
nadležne obrazovne vlasti; socijalni partneri |
Modernizovani nastavni planovi i programi i shodno potrebama tržišta rada |
2021. - u procesu |
|
|
Osigurati mjere zaštite na radu za sve učenike na praktičnoj nastavi u poslovnim subjektima |
nadležne obrazovne vlasti;poslovni subjekti |
Osigurane mjere zaštite na radu |
2021. - u procesu |
|
|
|
Osigurati certificiranje poslovnih subjekata u saradnji sa poslodavcima |
nadležna ministarstva; privredne komore; udruženja poslodavaca; obrtničke komore; obrazovne institucije |
Certificiranje poslovnih subjekata se izvodi u saradnji sa poslodavcima |
2025. – 2030. |
|
Razvoj kvalitetne praktične nastave |
Definisanje kriterija za izbor poslovnih subjekata prema obliku učenja temeljenog na radu i profilu zanimanja
|
obrazovne institucije; privredne i obrtničke komore |
Kriteriji za izbor poslovnih subjekata prema obliku učenja temeljenog na radu i profilu zanimanja definisani |
2021. - u procesu |
|
Odabrati preduzeća koja će pružiti odgovarajuću praksu za određeni profil zanimanja |
obrazovne institucije; poslovni subjekti; privredne i obrtničke komore |
Odabrani privredni subjekti odgovaraju u potpunosti profilu zanimanja |
2021. - u procesu |
|
|
Organizovati obuku mentora za izvođenje praktične nastave za sve poslovne subjekte koji pružaju praktičnu obuku u okviru dualnog oblika /realizaciji određenih elemenata dualnog oblika srednjeg stručnog obrazovanja i obuke |
prosvjetno-pedagoški zavodi/ Zavod za školstvo (PPZ/ZZŠ); poslovni subjekti; privredne komore; nadležne obrazovne vlasti |
Obuka mentora se sprovodi |
2021. - u procesu |
|
|
Organizovati obuku koordinatora i/ili nastavnika praktične nastave i mentora u poslovnim subjektima o primjeni mehanizama osiguranja kvaliteta |
PPZ/ZZŠ |
Obuka mentora o primjeni mehanizama osiguranja kvaliteta se sprovodi |
2021. - 2025. |
|
|
Osigurati obuku za nastavnike praktične nastave i mentore u području vrednovanja učeničkih postignuća (ishodi učenja) |
PPZ/ZZŠ |
Obuke za vrednovanje učeničkih postignuća se provode |
2021. – 2025. |
|
|
Učenje temeljeno na radu provoditi u skladu sa Evropskim referentnim okvirom za osiguranje kvaliteta stručnog obrazovanja i obuke |
nadležnne obrazovne vlasti; PPZ/ZZŠ |
Evropski referenti okvir za osiguranje stručnog obrazovanja i obuke se provodi u praktičnoj nastavi |
2025. – 2030. |
|
|
Održivi mehanizmi finansiranja učenja temeljenog na radu |
Osigurati stalno finansiranje za izvođenje praktične nastave u poslovnim subjektima |
nadležne obrazovne vlasti; poslovni subjekti |