BOSNA I HERCEGOVINA UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE
Uputstvo o carinskom postupku unutrašnje obrade
Na osnovu člana 15. Zakona o Upravi za indirektno oporezivanje (''Službeni glasnik BiH", broj 89/05) i člana 61. stav (2) Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", br. 32/02, 102/09 i 72/17), direktor Uprave za indirektno oporezivanje donosi
UPUTSTVO
O CARINSKOM POSTUPKU UNUTRAŠNJE OBRADE
GLAVA I OPĆE ODREDBE
Član 1.Predmet
Ovim uputstvom propisuje se način postupanja prilikom podnošenja zahtjeva za carinski postupak unutrašnje obrade (u daljnjem tekstu: postupak unutrašnje obrade), izdavanje odobrenja i provođenje postupka unutrašnje obrade.
Član 2.Upotreba izraza u muškom ili ženskom rodu
Riječi koje su radi preglednosti u ovom uputstvu navedene u jednom rodu bez diskriminacije odnose se i na muški i na ženski rod.
Član 3.Zakoni i drugi propisi
Ako nije drugačije navedeno u ovom uputstvu, podrazumijeva se da svako upućivanje u ovom uputstvu na zakone i druge propise uključuje i izmjene i dopune tih zakona i drugih propisa koje su stupile na snagu do dana stupanja na snagu ovog uputstva i nakon tog dana.
Član 4.Pravni osnov
Postupak unutrašnje obrade, kao postupak s odgođenim plaćanjem i postupak s ekonomskim dejstvom, reguliran je:
- a)članom 98. do 104., članom 123. stav (1) tačka b) i stav (2) i članom 131. do 147. Zakona o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 58/15) (u daljnjem tekstu: Zakon),
- b)članom 151. i 152., odredbama člana 354. do 375. i člana 513. koje se odnose na postupak unutrašnje obrade, članom 387. i članom 388. do 403. Odluke o provođenju Zakona o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 13/19, 54/19, 21/20, 47/21, 49/21, 4/22 i 23/22) (u daljnjem tekstu: Odluka), što uključuje i Prilog 23., 24., 26., 55., 56., 57. i 67. Odluke i
- c)odredbama Zakona i Odluke i drugih carinskih propisa koje se odnose na pojednostavljene postupke koji se mogu odobriti za postupak unutrašnje obrade (za početak i završetak tog postupka) i na popunjavanje carinske deklaracije.
Član 5.Definicije
(1) U svrhu ovog uputstva, pojedini izrazi imaju sljedeće značenje:
- a)''podnosilac zahtjeva'' znači lice koje podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za postupak unutrašnje obrade,
- b)''odobrenje'' znači odobrenje kojim je određenom licu, u skladu sa carinskim propisima, odobreno korištenje postupka unutrašnje obrade,
- c)"imalac odobrenja" znači lice kojem je izdato odobrenje za postupak unutrašnje obrade,
- d)''izdavalac odobrenja'' znači carinski organ iz člana 9. stav (6) ovog uputstva koji izdaje odobrenje za postupak unutrašnje obrade,
- e)"nadzorni carinski ured" znači carinska ispostava koja je u odobrenju navedena kao ovlaštena za nadzor nad postupkom unutrašnje obrade,
- f)"prijavni carinski ured" znači carinska ispostava ili carinske ispostave koje su u odobrenju navedene kao ovlaštene za prihvatanje carinske deklaracije za stavljanje robe u postupak unutrašnje obrade,
- g)"otpusni carinski ured" znači carinska ispostava ili carinske ispostave koje su u odobrenju navedene kao ovlaštene za prihvatanje carinske deklaracije na osnovu koje se za robu, nakon stavljanja u postupak unutrašnje obrade, određuje novo (sljedeće) carinski odobreno postupanje ili upotreba kojim se završava (razdužuje) postupak unutrašnje obrade,
- h)"posao oplemenjivanja (lohn posao)'' znači svaku obradu uvozne robe koja je posredno ili neposredno stavljena na raspolaganje imaocu odobrenja prema specifikacijama i uputstvima i za račun nalogodavca sa sjedištem u drugoj državi, pri čemu plaćanja obično obuhvataju samo troškove proizvodnje,
- i)''uvozna roba'' znači roba stavljena u postupak unutrašnje obrade po sistemu odgođenog plaćanja, te roba nad kojom je, postupkom unutrašnje obrade po sistemu povrata, sproveden postupak puštanja u slobodan promet, uz ispunjavanje carinskih formalnosti predviđenih članom 144. Zakona,
- j)''roba u nepromijenjenom stanju'' je naziv za uvoznu robu koja u postupku unutrašnje obrade nije bila predmet ni jednog oblika obrade ili prerade,
- k)''ekvivalentna roba'' znači domaća roba koja se koristi umjesto uvozne robe u proizvodnji dobijenih proizvoda,
- l)''dobijeni proizvod'' znači svi proizvodi nastali iz procesa unutrašnje obrade,
- m)"glavni dobijeni proizvodi" znači dobijeni proizvodi za čiju proizvodnju je bio odobren postupak unutrašnje obrade,
- n)''sporedni dobijeni proizvodi" znači dobijeni proizvodi koji su, pored glavnih dobijenih proizvoda, navedeni u odobrenju, a koji se razlikuju od glavnih dobijenih proizvoda i nužni su nusproizvod u procesu obrade,
- o)''normativ proizvodnje'' znači količina ili procenat dobijenih proizvoda koji se dobiju obradom određene količine uvozne robe,
- p)''rok za završetak postupka" znači rok do kojeg robi u nepromijenjenom stanju ili dobijenim proizvodima mora biti određeno novo (sljedeće) carinski odobreno postupanje ili upotreba, uključujući, ovisno od slučaja, i zahtjev za povrat uvoznih dažbina nakon obavljene unutrašnje obrade (sistem povrata),
- r)''prethodni izvoz" znači sistem koji omogućava da se dobijeni proizvodi proizvedeni od ekvivalentne robe, izvezu prije stavljanja uvozne robe u postupak unutrašnje obrade (po sistemu odgođenog plaćanja),
- s)''evidencija o robi" znači podaci imaoca odobrenja koji sadrže sve potrebne informacije i tehničke pojedinosti na bilo kojem mediju, a koji carinskom organu omogućavaju nadzor i kontrolu postupka unutrašnje obrade, naročito u pogledu kretanja robe ili promjene njenog carinskog statusa,
- t)''dug'' znači uvozne dažbine i drugi indirektni porezi primjenjivi na robu stavljenu u postupak unutrašnje obrade,
- u)''garancija'' znači osiguranje za plaćanje duga, koje, shodno članu 213. stav (1) Zakona, uključuje osiguranje plaćanja svih propisanih uvoznih dažbina i drugih indirektnih poreza koje je carinski organ, u skladu sa carinskim i drugim propisima, dužan naplaćivati prilikom uvoza i izvoza robe,
- v)''UIO'' znači Uprava za indirektno oporezivanje.
(2) Drugi izrazi koji se koriste u ovom uputstvu, a kojima nije određeno značenje ovim uputstvom, imaju značenje koje im je određeno Zakonom i Odlukom.
GLAVA II SISTEMI UNUTRAŠNJE OBRADE, PROCESI OBRADE I OGRANIČENJA
Član 6.Sistemi unutrašnje obrade
(1) Postupak unutrašnje obrade, uz primjenu jedne ili više faza procesa obrade, ne dovodeći u pitanje primjenu člana 132. Zakona (upotreba ekvivalentne robe), može se odobriti:
- a)po sistemu odgođenog plaćanja: koji podrazumijeva da strana roba namijenjena ponovnom izvozu iz carinskog područja Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: BiH) u obliku dobijenih proizvoda, ne podliježe plaćanju uvoznih dažbina niti primjeni mjera trgovinske politike, osim kada takve mjere zabranjuju ili ograničavaju ulazak robe u carinsko područje BiH, ili
- b)po sistemu povrata: koji podrazumijeva da se strana roba istovremeno pušta u slobodan promet uz plaćanje uvoznih dažbina i stavlja u postupak unutrašnje obrade po ovom sistemu, a imalac odobrenja može ostvariti pravo na povrat plaćenih uvoznih dažbina kada uvoznu robu izveze iz carinskog područja BiH u obliku dobijenih proizvoda ili u nepromijenjenom stanju.
(2) Podnosilac zahtjeva može zahtijevati postupak unutrašnje obrade po sistemu odgođenog plaćanja ili po sistemu povrata. Ako su ispunjeni uvjeti za oba sistema, podnosilac zahtjeva može izabrati za njega povoljniji sistem.
Član 7.Procesi obrade
(1) Shodno članu 131. stav (2) tačka a) Zakona, u postupku unutrašnje obrade mogu se obavljati sljedeći procesi obrade:
- a)obrada robe, uključujući njenu montažu ili sklapanje ili ugradnju u drugu robu,
- b)prerada i dorada robe,
- c)popravak robe, uključujući njeno obnavljanje i dovođenje u ispravno stanje,
- d)upotreba određene robe koja nije sadržana u dobijenim proizvodima, ali koja omogućava ili olakšava proizvodnju tih proizvoda, čak i ako se u potpunosti ili djelimično utroši u proizvodnji, ne dovodeći u pitanje primjenu člana 8. ovog uputstva.
(2) Postupak unutrašnje obrade može se odobriti i za stranu robu koja se podvrgava uobičajenim oblicima postupanja iz Priloga 56. Odluke.
Član 8.Ograničenja u pogledu robe
(1) Shodno članu 390. Odluke, postupak unutrašnje obrade ne može se odobriti za sljedeću robu:
- a)gorivo i druge izvore energije, osim onih, koji su nužno potrebni za ispitivanje dobijenih proizvoda ili za utvrđivanje grešaka kod popravke konkretne uvozne robe,
- b)druga maziva, osim onih koja su nužno potrebna za ispitivanje, podešavanje i povlačenje (vraćanje) dobijenih proizvoda,
- c)opremu i alate.
(2) Opremom i alatom iz stava (1) tačka c) ovog člana smatraju se oprema i alati, te njihovi rezervni dijelovi koji su kao takvi definirani Carinskom tarifom Bosne i Hercegovine, neovisno od toga da li su namijenjeni za jednokratnu ili višekratnu upotrebu.
GLAVA III PODNOŠENJE ZAHTJEVA I IZDAVANJE ODOBRENJA
Član 9.Podnošenje zahtjeva u pisanoj formi
(1) Primjena postupka unutrašnje obrade uvjetovana je prethodnim podnošenjem zahtjeva i izdavanjem odobrenja.
(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja za postupak unutrašnje obrade može podnijeti lice koje namjerava obavljati procese obrade u postupku unutrašnje obrade ili lice koje organizuje njihovo obavljanje.
(3) Zahtjev za izdavanje odobrenja za postupak unutrašnje obrade podnosi se u pisanoj formi na obrascu iz Priloga 26. Odluke (opći i dopunski obrazac), popunjen u skladu sa Objašnjenjem datim u tom prilogu.
(4) Zahtjev sadrži sve podatke i informacije potrebne za izdavanje odobrenja i oni moraju biti detaljni, razumljivi i tačni, kako bi se moglo utvrditi da li su ispunjeni propisani uvjeti za odobravanje postupka unutrašnje obrade.
(5) Zahtjev za produženje važenja, izmjenu i/ili dopunu odobrenja može se podnijeti u obliku uobičajenog pisanog zahtjeva (ne mora na obrascu iz Priloga 26. Odluke), uz prilaganje potrebne dokumentacije i navođenje razloga koji opravdavaju taj zahtjev.
(6) Zahtjev za izdavanje odobrenja za postupak unutrašnje obrade podnosi se izdavaocu odobrenja. Izdavalac odobrenja je:
- a)ako se proces obrade obavlja u jednom mjestu: Odsjek za carinske poslove regionalnog centra UIO nadležnog prema mjestu u kojem će se obavljati proces obrade,
- b)ako se proces obrade obavlja u više mjesta sa područja različitih regionalnih centara UIO: Odsjek za carinske poslove regionalnog centra nadležnog prema mjestu u kojem će se obavljati pretežni dio procesa obrade, o čemu se podaci navode u zahtjevu.
(7) Zahtjev za izdavanje odobrenja za postupak unutrašnje obrade i potrebna dokumenta (izvod iz sudskog registra ili rješenje o registraciji djelatnosti, ugovor kod lohn posla, normativ proizvodnje, dokaz o ispunjenosti ekonomskih uvjeta u slučaju iz člana 12. stav (2) ovog uputstva, izgled i sadržaj evidencije o robi i drugi dokumenti o podacima koji su navedeni u zahtjevu) podnose se u dva primjerka. Jedan primjerak ostaje u spisu predmeta kod izdavaoca odobrenja, a drugi primjerak dostavlja se nadzornom carinskom uredu sa izdatim odobrenjem.
(8) Ako izdavalac odobrenja ocijeni da podaci dati u zahtjevu nisu potpuni ili dovoljni za izdavanje odobrenja ili uz zahtjev nisu priložena sva potrebna dokumenta, zatražit će od podnosioca zahtjeva da mu dostavi nedostajuće i/ili dodatne podatke, informacije i dokumenta, u roku koji mu za to odredi.
(9) Zahtjev treba podnijeti najmanje 30 dana prije planiranog uvoza robe, obzirom da se roba ne može uvoziti odnosno staviti u postupak unutrašnje obrade prije izdavanja odobrenja.
Član 10.Carinska deklaracija kao zahtjev i pojednostavljeno odobravanje
(1) Odobrenje za postupak unutrašnje obrade može se zahtijevati podnošenjem carinske deklaracije, osim zahtjeva koji uključuje ekvivalentnu robu.
(2) Carinska deklaracija kao zahtjev za postupak unutrašnje obrade može se podnijeti za sljedeće situacije navedene pod tačkom 1., 3. i 4. u okviru šifre ''30'' ekonomskih uvjeta iz Dodatka Priloga 26. Odluke:
- a)radnje obrade uvozne robe nekomercijalnog karaktera,
- b)uobičajeni oblici postupanja iz člana 383. odnosno Priloga 56. Odluke, koji se provode nad stranom robom koja nije smještena u slobodnu zonu, niti je u privremenom smještaju, niti je u postupku carinskog skladištenja,
- c)popravka.
(3) U slučajevima iz stava (2) tač. a) i c) ovog člana, carinska deklaracija može se prihvatiti kao zahtjev za postupak unutrašnje obrade uz sljedeće uvjete:
- a)ako se radnje obrade i/ili popravka robe odnose na jednostavne radnje obrade i/ili popravke,
- b)da je moguće lako identifikovati robu,
- c)da je moguće lako i jednostavno obaviti kontrolu postupka unutrašnje obrade.
(4) U slučajevima iz stava (2) ovog člana carinska deklaracija za postupak unutrašnje obrade (postupak ''51'') podnosi se carinskoj ispostavi nadležnoj prema mjestu gdje se treba obaviti unutrašnja obrada. Podnošenje carinske deklaracije smatra se podnošenjem zahtjeva, a prihvatanje deklaracije od strane carinske ispostave odobrenjem (pojednostavljeno odobravanje).
(5) Ne dovodeći u pitanje primjenu člana 151. Odluke, deklarant uz carinsku deklaraciju iz stava (4) ovog člana prilaže i dokument sa podacima iz člana 357. stav (2) Odluke, na obrascu iz Priloga 1. ovog uputstva, osim ako podaci nisu potrebni za postupak ili su već unijeti u carinsku deklaraciju. Taj dokument, kada je priložen, čini sastavni dio carinske deklaracije.
(6) Carinska deklaracija kojom se završava postupak unutrašnje obrade započet po carinskoj deklaraciji iz stava (4) ovog člana podnosi se carinskoj ispostavi kod koje je taj postupak započet.
Član 11.Uvjeti za izdavanje odobrenja
(1) Postupak unutrašnje obrade može se odobriti licu koje obavlja pojedine procese obrade ili kompletnu obradu ili licu koje organizuje njihovo obavljanje (organizuje nabavku robe i prodaju dobijenih proizvoda, angažira druga lica bilo za pojedine faze obrade ili za kompletnu obradu).
(2) Odobrenje iz stava (1) ovog člana može se izdati samo:
- a)licu registriranom u BiH i kod UIO (Jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza) po osnovu obavljanja vanjskotrgovinskog prometa. Izdavalac odobrenja provodi službenu provjeru registracije kod UIO, uz ispis provjere. Licu registriranom izvan BiH može se, shodno članu 135. tačka a) Zakona, izdati odobrenje samo ako uvozi nekomercijalnu robu (povremeni uvoz robe, a vrsta i količina upućuju na to da je roba namijenjena za pojedinačnu ličnu upotrebu, za potrebe lica koje je unosi ili njegovog domaćinstva),
- b)ako se uvozna roba može prepoznati u dobijenim proizvodima (metod identifikacije), osim u slučaju upotrebe određene robe iz člana 131. stav (2) tačka a) alineja 4) Zakona (vidi član 8. ovog uputstva) ili upotrebe ekvivalentne robe u skladu sa uvjetima iz člana 132. Zakona,
- c)ako se postupkom unutrašnje obrade postižu povoljniji uvjeti za izvoz ili ponovni izvoz dobijenih proizvoda, pod uvjetom da nisu ugroženi osnovni interesi proizvođača u BiH (ekonomski uvjeti),
- d)ako podnosilac zahtjeva namjerava ponovo izvesti ili izvesti glavne dobijene proizvode,
- e)licu koje pruži sve potrebne garancije da će pravilno provoditi postupak unutrašnje obrade,
- f)ako carinski organ ima mogućnost nadzora i kontrole nad postupkom unutrašnje obrade, bez potrebe za uvođenjem administrativnih mjera nesrazmjernim ekonomskim potrebama koje su u pitanju.
Član 12.Ekonomski uvjeti
(1) Shodno članu 391. Odluke, smatra se da su ekonomski uvjeti ispunjeni, osim kada postoje pokazatelji da su bitni interesi bh. proizvođača ozbiljno ugroženi.
(2) Kada je u vezi sa namjeravanom unutrašnjom obradom šifra koja se odnosi na ekonomske uvjete iz Dodataka Priloga 26. Odluke šifra ''10'', ''11'' i ''12'', u tom slučaju podnosilac zahtjeva mora, prije podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za postupak unutrašnje obrade, od Vanjskotrgovinske komore BiH pribaviti odgovarajući dokaz da su ispunjeni ekonomski uvjeti za izdavanje odobrenja za unutrašnju obradu koja je u pitanju.
(3) Kod unutrašnje obrade u slučaju iz stava (2) ovog člana, provjeravanjem se utvrđuje nemogućnost korištenja domaćih izvora, posebno uzimajući u obzir sljedeće kriterijume:
- a)neraspoloživost robe proizvedene u BiH istog kvaliteta i istih tehničkih karakteristika kao i roba koja se namjerava uvoziti radi njenog korištenja u postupku unutrašnje obrade,
- b)razlike u cijeni između robe proizvedene u BiH i robe koja se namjerava uvoziti,
- c)ugovorne obaveze.
(4) Detaljni kriteriji i šifre za ekonomske uvjete koji se koriste za potrebe primjene odobrenja za postupak unutrašnje obrade navedeni su u Dodatku Priloga 26. Odluke, i isti se uzimaju u obzir u provjeri ispunjenosti ekonomskih uvjeta, ovisno za koji ekonomski uvjet se vrši provjera.
Član 13.Odluka po zahtjevu za izdavanje odobrenja u pisanoj formi
(1) Po podnijetom zahtjevu za izdavanje odobrenja za postupak unutrašnje obrade iz člana 9. ovog uputstva, izdavalac odobrenja donosi i dostavlja podnosiocu zahtjeva odobrenje ili obrazloženo rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje odobrenja, u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva (član 360. Odluke).
(2) Odobrenje za postupak unutrašnje obrade po zahtjevu iz člana 9. ovog uputstva izdaje se na obrascu iz Priloga 26. Odluke (opći i dopunski obrazac).
(3) U odobrenju definiraju se svi elementi značajni za odvijanje postupka unutrašnje obrade, među kojima su: roba koja se stavlja u postupak unutrašnje obrade i glavni i sporedni dobijeni proizvodi (jasan trgovački i/ili tehnički opis robe, četvorocifrena tarifna oznaka, a pri upotrebi ekvivalentne robe navodi se osmocifrena tarifna oznaka Carinske tarife BiH), predviđena (procijenjena) količina i vrijednost robe, normativ utroška, sredstva i način identifikacije uvozne robe u dobijenim proizvodima, mjesto i način vođenja evidencije, mjere carinskog nadzora, rokovi, eventualni premještaji, eventualna upotreba ekvivalentne robe, puštanje u slobodan promet bez podnošenja carinske deklaracije određene količine robe ako je unaprijed odobreno u skladu sa članom 398. Odluke (vidi član 45. ovog uputstva).
(4) U odobrenju, između ostalog, navodi se nadzorni, prijavni i otpusni carinski ured, uzimajući u obzir i sljedeće:
- a)kod određivanja otpusnog carinskog ureda primjenjuje se član 179. stav (3) Zakona,
- b)nadzorni carinski ured je:
- 1)ako se proces obrade obavlja u jednom mjestu: carinska ispostava nadležna prema mjestu u kojem će se obavljati proces obrade, a
- 2)ako se proces obrade obavlja u više mjesta: carinska ispostava nadležna prema mjestu u kojem će se obavljati pretežni dio procesa obrade (o čemu se podaci navode u zahtjevu).
- 1)
(5) Ako podnosilac zahtjeva za obavljanje faza obrade (bilo pojedine ili kompletnu obradu) angažira druga lica (operatere), tada se u odobrenju (u polju ''pojedinosti o planiranim radnjama'') navodi puno ime i adresa tih operatera, sa tačnim opisom poslova koje obavljaju i naznačenjem mjesta gdje iste obavljaju i po mogućnosti vremenskih rokova potrebnih za obradu. U ovom slučaju radi se samo o jednom postupku unutrašnje obrade, odnosno samo je jedan imalac odobrenja.
(6) U odobrenju određuje se imaocu i obaveza podnošenja obrasca za završetak postupka (razdužni list). Odobrenje se, pored elemenata sadržanih u obrascu iz Priloga 26. Odluke, može dopuniti i dodatnom klauzulom o dužnosti imaoca odobrenja o poštovanju svih propisa i ispunjavanju obaveza koje proističu iz odobrenog postupka unutrašnje obrade, kao i drugim neophodnim klauzulama.
(7) U odobrenju treba unijeti i: druge relevantne informacije u vezi odobrenog postupka unutrašnje obrade, obrazloženje, informaciju o naplati eventualno propisane administrativne takse, pouku o pravnom lijeku iza koje se navode i prilozi uz odobrenje, kao i kome se odobrenje dostavlja. Ako žalba ne odlaže izvršenje odobrenja, to se, s pozivom na odredbu propisa koji to predviđa, navodi u odobrenju.
(8) Imalac odobrenja mora obavijestiti izdavaoca odobrenja o svim činjenicama koje nastanu poslije izdavanja odobrenja, a koje mogu uticati na daljnje važenje ili sadržaj odobrenja.
Član 14.Odobrenje sa retroaktivnim važenjem
(1) Za postupak unutrašnje obrade izdavalac odobrenja može izdati odobrenje sa retroaktivnim važenjem, koje odobrenje počinje važiti najranije na dan podnošenja zahtjeva, osim u slučaju iz st. (2) i (3) ovog člana (član 362. Odluke).
(2) Ako se zahtjev odnosi na obnavljanje odobrenja za istu vrstu radnji (postupka) i robe, odobrenje se može izdati sa retroaktivnim važenjem od dana kada je prvobitno odobrenje prestalo važiti.
(3) U izuzetnim slučajevima, može se izdati odobrenje sa retroaktivnim važenjem, ali ne duže od jedne godine prije datuma podnošenja zahtjeva, pod uvjetom da se dokaže da postoji ekonomska opravdanost i da:
- a)zahtjev nije povezan s pokušajem prijevare ili očitog nemara,
- b)rok važenja odobrenja koji je bio odobren u skladu sa članom 361. Odluke nije prekoračen,
- c)knjigovodstvo podnosioca zahtjeva potvrđuje da se svi zahtjevi postupka mogu smatrati ispunjenim i da se, prema potrebi, može utvrditi identifikacija robe za taj period, te da takvo knjigovodstvo omogućava kontrolu nad postupkom, i
- d)se sve formalnosti, neophodne za uređenje situacije u vezi sa robom mogu provesti, uključujući, prema potrebi, poništenje carinske deklaracije.
Član 15.Identifikacija uvozne robe
(1) U odobrenju navode se sredstva i način identifikacije to jest prepoznavanja uvozne robe ugrađene u dobijenim proizvodima (navođenje serijskog ili proizvođačkog broja, stavljanje plombi ili drugih potrebnih oznaka, uzimanje uzoraka, davanje ilustracija ili tehničkih i drugih opisa robe, obavljanje analiza, prema potrebi podnošenje odgovarajućeg Informativnog obrasca (INF) iz člana 375. tačka b) Odluke, te ostala moguća sredstva identifikacije), kao i uvjeti za pravilno obavljanje radnji u kojima se koristi ekvivalentna roba.
(2) Metode osiguravanja identifikacije robe ili uvjeti iz stava (1) ovog člana mogu uključivati i provjeru evidencije o robi koja se vodi za potrebe postupka unutrašnje obrade.
Član 16.Rok važenja odobrenja
(1) U odobrenju određuje se rok važenja odobrenja, uzimajući u obzir konkretne okolnosti pod kojima se obavlja postupak unutrašnje obrade, odnosno imajući u vidu ekonomske uvjete i posebne potrebe podnosioca zahtjeva.
(2) Rok važenja odobrenja ne može biti duži od tri godine od dana početka važenja odobrenja, osim u posebno opravdanom i obrazloženom slučaju.
(3) Odobrenje počinje važiti od dana izdavanja odobrenja ili od kasnijeg dana navedenog u odobrenju.
(4) U roku važenja odobrenja strana roba na koju se isto odnosi može se prijaviti za postupak unutrašnje obrade.
Član 17.Rok za završetak postupka
(1) U odobrenju određuje se rok za završetak postupka unutrašnje obrade.
(2) Rok za završetak postupka je rok do kojeg uvozna roba stavljena u postupak unutrašnje obrade ili dobijeni proizvodi moraju biti izvezeni ili ponovno izvezeni ili im određeno drugo novo carinski odobreno postupanje ili upotreba. Pri tome, uzima se u obzir vrijeme potrebno za obavljanje planiranih proizvodnih radnji u postupku unutrašnje obrade za datu količinu uvozne robe, kao i vrijeme potrebno za pripremu za izvoz ili ponovni izvoz robe ili dobijenih proizvoda. Podnosilac zahtjeva za izdavanje odobrenja za postupak unutrašnje obrade po sistemu povrata treba u zatraženi rok za završetak postupka uključiti i period od šest mjeseci iz člana 374. stav (1) tačka b) Odluke, za podnošenje zahtjeva za povrat ili otpust uvoznih dažbina.
(3) Rok za završetak postupka teče od dana prihvatanja carinske deklaracije po kojoj je uvozna roba stavljena u postupak unutrašnje obrade, odnosno, za slučaj premještanja, od dana kada je roba premještena od imaoca odobrenja koji robu premješta (vidi član 44. ovog uputstva). Taj rok, prijavni carinski ured, unosi u navedenu carinsku deklaraciju i to u polje deklaracije i na način propisan pravilima o popunjavanju carinske deklaracije, kao i u inspekcijski akt te deklaracije.
Primjer: Firma "A", po izdatom odobrenju za postupak unutrašnje obrade, obavlja uvoz repromaterijala (RM1 i RM2) za proizvodnju dobijenih proizvoda (DP), a odobreni rok za ponovni izvoz je četiri mjeseca. Uvoz je obavljen i to:
- -po carinskoj deklaraciji od 01.11.2022. godine uvezen je RM1,
- -po carinskoj deklaraciji od 01.12.2022. godine uvezen je RM2.
Postupak unutrašnje obrade po carinskoj deklaraciji od 01.11.2022. godine treba se završiti do 01.03.2023. godine, a po deklaraciji od 01.12.2022. godine do 01.04.2023. godine.
(4) Rok za završetak postupka može biti duži od roka važenja odobrenja (na primjer: odobrenje važi do 31.12.2022. godine, roba je stavljena u postupak unutrašnje obrade po carinskoj deklaraciji prihvaćenoj dana 25.12.2022. godine sa rokom ponovnog izvoza od četiri mjeseca, rok za završetak postupka po toj deklaraciji je 25.04.2023. godine).
(5) Osim za dobijene proizvode ili robu u nepromijenjenom stanju iz člana 18. ovog uputstva, rok za završetak postupka određen odobrenjem, nadzorni carinski ured izuzetno, u posebno opravdanim okolnostima, može produžiti, na blagovremeni zahtjev imaoca odobrenja (vidi čl. 18. i 22. ovog uputstva). Zahtjev sadrži:
- a)referentne podatke o carinskoj deklaraciji za koju se traži produženje odobrenog roka za završetak postupka,
- b)opravdane razloge za produženje roka (na primjer zahtjev firme koja prima dobijene proizvode za odgađanje isporuke dobijenih proizvoda, odložena isporuka zbog problema tehničke prirode - kvar mašine u procesu proizvodnje, problemi sa isporukom zbog političke ili ekonomske situacije, slučaj više sile ili drugo),
- c)period produženja,
- d)količinu uvozne robe koja je preostala za razduženje,
- e)podatke o garanciji za osiguranje carinskog duga za dati postupak, koja mora pokrivati period produženja.
(6) Odluku o odobravanju zahtjeva iz stava (5) ovog člana nadzorni carinski ured donosi u skraćenom postupku, u vidu zabilješke na zahtjevu, nakon čega kopiju istog uručuje imaocu odobrenja. Odobreni produženi rok za završetak postupka upisuje u inspekcijski akt carinske deklaracije koja je u pitanju kao i na primjerku iste koji se nalazi kod tog ureda (ako je podnijeta u pisanoj formi), osim ako propisima o popunjavanju carinske deklaracije nije drugačije propisano.
Član 18.Izuzeci kod određivanja roka za završetak postupka
(1) Neovisno da li se primjenjuje objedinjavanje rokova iz člana 19. ovog uputstva, rok za završetak postupka, shodno članu 394. stav (3) Odluke, ne smije se prekoračiti za sljedeće dobijene proizvode ili robu u nepromijenjenom stanju:
- a)četiri mjeseca za mlijeko i mlječne proizvode iz tarifnog broja 0401 do 0406 Carinske tarife BiH,
- b)dva mjeseca u slučaju klanja bez tovljenja životinja iz Poglavlja 1 Carinske tarife BiH,
- c)tri mjeseca za tovljenje (prema potrebi, uključujući i klanje) životinja iz tarifnog broja 0104 i 0105 Carinske tarife BiH,
- d)šest mjeseci za tovljenje (prema potrebi, uključujući i klanje) drugih životinja iz Poglavlja 1 Carinske tarife BiH,
- e)šest mjeseci u slučaju prerade mesa.
(2) Izdavalac odobrenja može, na zahtjev imaoca odobrenja, u slučaju obavljanja daljnjih postupaka obrade ili zbog posebnih okolnosti, produžiti rok iz stava (1) ovog člana, s tim da ukupni period ne smije biti duži od 12 mjeseci.
Član 19.Objedinjavanje rokova
(1) Shodno članu 136. stav (2) Zakona, radi pojednostavljenja, a po zahtjevu imaoca odobrenja, izdavalac odobrenja može odobriti da se rok za završetak postupka koji počinje u toku kalendarskog mjeseca ili kvartala završava posljednjeg dana narednog kalendarskog mjeseca ili kvartala (takozvana globalizacija).
(2) Pojednostavljenje iz stava (1) ovog člana može se odobriti u slučaju kontinuirane proizvodnje kada se uvozi više različitih vrsta repromaterijala koji se koriste u proizvodnji više dobijenih proizvoda, a proizvodnja se odvija u pravilnim ciklusima i ponovni izvoz za dobijene proizvode uglavnom je stalan.
(3) Ako rok za završetak postupka ističe određenog datuma za svu robu stavljenu u postupak unutrašnje obrade u određenom vremenskom periodu, u odobrenju može se, shodno članu 394. stav (2) Odluke, odrediti da se rok za završetak postupka automatski istovremeno produžava za svu uvoznu robu koja se još uvijek nalazi u postupku tog datuma. Izdavalac odobrenja može zahtijevati da se toj robi odredi novo carinski odobreno postupanje ili upotreba, u roku koji on odredi.
(4) Kod odobrenog mjesečnog objedinjavanja rokova, svi rokovi za ponovni izvoz koji počinju teći u određenom mjesecu, ističu zadnjeg dana narednog kalendarskog mjeseca (na primjer: roba je prijavljena za postupak unutrašnje obrade 10., 15. i 25.11.2022. godine, u ovom slučaju rok za završetak postupka za svu robu ističe 31.12.2022. godine).
(5) Kod odobrenog kvartalnog objedinjavanja rokova, svi rokovi za ponovni izvoz koji počinju teći u određenom kvartalu, ističu zadnjeg dana narednog kvartala (na primjer: roba je prijavljena za postupak unutrašnje obrade 05., 20. i 30.10.2022. godine, zatim 10., 19. i 27.11.2022. godine i 05., 15. i 28.12.2022. godine, u ovom slučaju rok za završetak postupka za svu robu ističe 31.03.2023. godine).
Član 20.Ekvivalentna roba
(1) U odobrenju za postupak unutrašnje obrade, na zahtjev imaoca odobrenja i uz ispunjavanje propisanih uvjeta, može se, shodno članu 132. Zakona, odobriti upotreba ekvivalentne robe u proizvodnji dobijenih proizvoda, umjesto uvozne robe. Ekvivalentna roba mora biti istog kvaliteta i istih svojstava i iste osmocifrene tarifne oznake kao uvozna roba, što podnosilac zahtjeva treba argumentirano obrazložiti.
(2) Izuzetno, ako to zahtijevaju okolnosti pojedinog slučaja, izdavalac odobrenja može odobriti da ekvivalentna roba bude višeg stepena obrade nego uvozna roba, uz uvjet da se bitni dio procesa unutrašnje obrade u vezi sa tom ekvivalentnom robom obavlja u pogonima imaoca odobrenja ili za njegov račun u drugim pogonima, izuzimajući vanredne slučajeve.
(3) Od situacije u kojoj se postupak unutrašnje obrade obavlja uz upotrebu ekvivalentne robe treba razlikovati situaciju kada se u procesu izrade dobijenih proizvoda koristi i domaća roba koja nije ekvivalentna roba. U takvoj situaciji, podnosilac zahtjeva u normativu proizvodnje navodi i podatke o toj domaćoj robi koja nije ekvivalentna roba.
Član 21.Ekvivalentna roba i prethodni izvoz
(1) Shodno članu 132. stav (1) tačka b) Zakona, izdavalac odobrenja može odobriti da se dobijeni proizvodi proizvedeni od ekvivalentne robe izvezu prije uvoza robe za unutrašnju obradu, pri čemu se, u skladu sa članom 22. ovog uputstva, određuje rok u kojem se treba obaviti naknadni uvoz robe.
(2) Prethodni izvoz može se, na primjer, koristiti:
- a)kada imalac odobrenja dobije hitan nalog za izvoz dobijenih proizvoda, a nema na zalihama robe uvezene po postupku unutrašnje obrade. Imalac odobrenja može izraditi dobijeni proizvod koristeći ekvivalentnu robu i obaviti prethodni izvoz. Nakon toga može uvesti uvoznu robu i koristiti je bez plaćanja uvoznih dažbina,
- b)kada imaocu odobrenja nije unaprijed poznato koji će dio njegove proizvodnje biti predmetom unutrašnjeg tržišta, a koji dio izvozne prodaje.
(3) Za upotrebu ekvivalentne robe u postupku unutrašnje obrade i prethodni izvoz od nje dobijenih proizvoda, potrebno je prethodno dobiti odobrenje od izdavaoca odobrenja.
(4) Upotreba ekvivalentne robe ili prethodnog izvoza ne mijenja porijeklo izvezene robe koja zadržava svoje stvarno porijeklo.
(5) Prethodni izvoz ne može se koristiti u postupku unutrašnje obrade po sistemu povrata dažbina.
Član 22.Rok kod prethodnog izvoza
(1) Kod prethodnog izvoza dobijenih proizvoda proizvedenih od ekvivalentne robe (postupak ''11''), u odobrenju navodi se rok u kojem se uvozna roba mora staviti u postupak unutrašnje obrade, uzimajući u obzir vrijeme potrebno za nabavku i prijevoz uvozne robe u BiH.
(2) Shodno članu 395. Odluke, rok iz stava (1) ovog člana, računajući od dana prihvatanja izvozne carinske deklaracije za dobijene proizvode proizvedene od ekvivalentne robe (postupak ''11''), ne smije biti duži od:
- a)tri mjeseca za robu na koju se, prema posebnim propisima, primjenjuju mjere trgovinske politike i/ili mjere poljoprivredne politike,
- b)šest mjeseci za svu ostalu robu.
(3) Rok od šest mjeseci iz stava (2) tačka b) ovog člana može se produžiti na obrazloženi zahtjev imaoca odobrenja koji je blagovremeno podnijet nadzornom carinskom uredu, s tim da ukupan period nije duži od 12 mjeseci. U pogledu odluke o odobravanju tog zahtjeva, član 17. stav (6) ovog uputstva primjenjuje se na odgovarajući način.
Član 23.
(Formalnosti za korištenje ekvivalentne robe
u unutrašnjoj obradi po sistemu odgođenog plaćanja)
(1) Korištenje ekvivalentne robe u postupku unutrašnje obrade po sistemu odgođenog plaćanja u skladu sa članom 132. Zakona ne podliježe carinskim formalnostima za njeno stavljanje u taj postupak.
(2) Za carinske svrhe, ekvivalentna roba i iz nje dobijeni proizvodi postaju stranom robom, a uvozna roba postaje domaćom robom odmah po prihvatanju carinske deklaracije za odnosnu uvoznu robu kojom se završava postupak unutrašnje obrade i na istu se ne plaćaju uvozne dažbine.
(3) Kada je uvozna roba puštena u promet prije završetka postupka, njen carinski status mijenja se u trenutku puštanja u promet. U izuzetnim slučajevima, kada se za ekvivalentnu robu očekuje da u tom trenutku neće biti prijavljena na vrijeme, izdavalac odobrenja može, na zahtjev imaoca odobrenja, odobriti da ekvivalentna roba u nekom kasnijem trenutku i u okviru primjerenog roka mora biti prijavljena.
(4) Kod odobrenog prethodnog izvoza dobijenih proizvoda proizvedenih od ekvivalentne robe u postupku unutrašnje obrade (EX - IM) nema prethodnog dokumenta, a polje 40, 37, 44 i druga polja izvozne carinske deklaracije popunjavaju se na način propisan pravilima o popunjavanju carinske deklaracije.
(5) Shodno članu 132. stav (5) Zakona, ako se dobijeni proizvodi proizvedeni od ekvivalentne robe u unutrašnjoj obradi izvoze iz BiH prije uvoza uvozne robe, a podlijegali bi plaćanju izvoznih dažbina ako ne bi bili izvezeni ili ponovo izvezeni u okviru postupka unutrašnje obrade, imalac odobrenja polaže garanciju radi osiguranja naplate izvoznih dažbina koje bi trebalo platiti ako se uvozna roba ne uveze u odobrenom roku naknadnog uvoza.
(6) Kod prethodnog izvoza:
- a)dobijeni proizvodi postaju stranom robom u trenutku prihvatanja izvozne carinske deklaracije (postupak ''11''), pod uvjetom da se roba koja se uvozi stavi u postupak unutrašnje obrade i
- b)uvozna roba postaje domaćom robom u trenutku njenog stavljanja u postupak unutrašnje obrade.
Član 24.Normativ
(1) Carinski organ utvrđuje (određuje) normativ proizvodnje ili prihvata normativ proizvodnje podnosioca zahtjeva ili, prema potrebi, metod za određivanje normativa.
(2) Normativ se utvrđuje na osnovu stvarnih okolnosti u kojima se proces obrade obavlja ili treba obaviti. Normativ se utvrđuje, kada je to moguće, na osnovu proizvodnih ili tehničkih podataka ili, ako takvi podaci nisu dostupni, na osnovu podataka koji se odnose na radnje iste vrste u kojima se obavila ili treba obaviti unutrašnja obrada (vidi član 20. stav (3) ovog uputstva).
(3) Normativ se utvrđuje u odobrenju ili u trenutku stavljanja predmetne robe u postupak unutrašnje obrade.
(4) U proizvodnji u kojoj nije moguće na početku unutrašnje obrade precizno utvrditi normativ utroška materijala, u odobrenju se navodi predloženi (privremeni) normativ, s tim da je imalac odobrenja obavezan, prije prvog ponovnog izvoza ili izvoza dobijenih proizvoda ili određivanja istima nekog drugog novog carinski odobrenog postupanja ili upotrebe, dostaviti nadzornom carinskom uredu stvarni normativ utroška materijala, a jedan primjerak i izdavaocu odobrenja. Na osnovu stvarnog normativa razdužuje se roba za koju je završen postupak unutrašnje obrade i obračun uvoznih dažbina u slučaju puštanja u slobodan promet.
(5) Kada to okolnosti dozvoljavaju, a posebno kada se proces obrade uobičajeno obavlja uz jasno određene tehničke uvjete sa robom istih svojstava, a dobijeni proizvodi su ujednačenog kvaliteta, može se prihvatiti standardni normativ utvrđen na osnovu prethodno utvrđenih stvarnih podataka.
(6) Normativ proizvodnje carinski organ može provjeriti i naknadno.
Član 25.Količinska i vrijednosna metoda obračuna
(1) Udio uvozne robe ugrađene u dobijene proizvode izračunava se radi:
- a)utvrđivanja uvoznih dažbina, koje se moraju platiti, ili
- b)primjene mjera trgovinske politike.
(2) Shodno članu 371. Odluke, udio iz stava (1) ovog člana izračunava se primjenom količinske ili vrijednosne metode ovisno od okolnosti, ili nekom drugom metodom koja daje slične rezultate. Za potrebe obračuna, dobijeni proizvodi uključuju prerađene proizvode ili poluproizvode.
(3) Količinska metoda primjenjuje se:
- a)ako se proizvodi samo jedna vrsta dobijenog proizvoda; u tom slučaju odgovarajuća količina uvozne robe stavljene u postupak unutrašnje obrade za koju se smatra da je sadržana u količini dobijenih proizvoda za koje je nastao carinski dug, srazmjerna je procentu tih dobijenih proizvoda u odnosu na ukupnu količinu dobijenih proizvoda, odnosno ukupna količina svake vrste uvozne robe pomnoži se sa koeficijentom koji se dobije iz odnosne količine dobijenih proizvoda za koje je nastao carinski dug i ukupne količine dobijenih proizvoda,
|
Primjer obračuna: |
- Uvozna roba: UR1 = 100 kg i UR2 = 50 kg |
|
- Dobijeni proizvodi: DP1 = 125 kg |
|
|
- 10 kg DP1 pušteno u slobodan promet
|
|
|
UR1 = 100 kg x 10 = 8 kg 125 |
|
|
|
|
|
UR2 = 50 kg x 10 = 4 kg 125 |
- b)ako se procesom obrade dobija nekoliko vrsta dobijenih proizvoda i u svakom od tih proizvoda sadržani su svi elementi uvozne robe stavljene u postupak unutrašnje obrade; u tom slučaju količina uvozne robe za koju se smatra da je sadržana u količini pojedinog dobijenog proizvoda za koji je nastao carinski dug, srazmjerna je:
- 1)udjelu između pojedine vrste dobijenog proizvoda, neovisno od toga da li je carinski dug nastao, i ukupne količine svih dobijenih proizvoda, i
- 2)udjelu između količine dobijenih proizvoda, za koje je nastao carinski dug, i ukupne količine dobijenih proizvoda iste vrste.
- 1)
|
Primjer obračuna: |
- Uvozna roba: UR1 = 100 kg |
|
- Dobijeni proizvodi: |
|
|
- DP1 = 80 kg |
|
|
- DP2 = 10 kg |
|
|
- Pušteno u slobodan promet: 4 kg DP1 i 2 kg DP2 |
|
|
- Dodatne informacije: |
|
|
- 80 kg UR1 može se naći u 80 kg DP1 |
|
|
- 10 kg UR1 može se naći u 10 kg DP2. |
|
Obračun: |
- Ukupna količina UR1 zastupljena u ukupnoj količini DP1: |
|
100 kg x 80 = 88,89 kg 90 |
|
|
- Ukupna količina UR1 zastupljena u 4kg DP1: |
|
|
88,89 kg x 4 = 4,44 kg 80 |
|
|
|
|
|
- Ukupna količina UR1 zastupljena u ukupnoj količini DP2: |
|
|
100 kg x 10 = 11,11 kg 90 |
|
|
|
|
|
- Ukupna količina UR1 zastupljena u 2 kg DP2: |
|
|
11,11 kg x 2 = 2,22 kg 10 |
(4) Pri odlučivanju da li su ispunjeni uvjeti za primjenu metode obračuna iz stava (3) tač. a) ili b) ovog člana, gubici se ne uračunavaju. Ne dovodeći u pitanje primjenu člana 516. Odluke, gubici znače udio uvozne robe koji je u procesu obrade uništen ili izgubljen, naročito isparavanjem, sušenjem, ispuštanjem u obliku plina ili cijeđenjem.
(5) Vrijednosna metoda primjenjuje se ako se ne može primjeniti količinska metoda.
(6) Količina uvozne robe za koju se smatra da je sadržana u količini određenog dobijenog proizvoda za koji je nastao carinski dug, srazmjerna je:
- a)vrijednosti ove određene vrste dobijenog proizvoda, neovisno od toga da li je carinski dug nastao, kao procenat u ukupnoj vrijednosti svih dobijenih proizvoda, i
- b)vrijednosti dobijenih proizvoda, za koje je nastao carinski dug, kao procenat ukupne vrijednosti dobijenih proizvoda iste vrste.
(7) Kod primjene vrijednosne metode, kao vrijednost svakog od različitih dobijenih proizvoda uzima se zadnja ex-works (franko tvornica) cijena u BiH ili zadnja prodajna cijena u BiH za iste ili slične proizvode, pod uvjetom da na njih nije uticao odnos između kupca i prodavca.
(8) Ako se vrijednost ne može utvrditi u skladu sa st. (5), (6) i (7) ovog člana, ona se utvrđuje primjenom druge prihvatljive metode, koja daje slične rezultate.
|
Primjer obračuna: |
- Uvozna roba: UR1 = 100 kg |
|
- Dobijeni proizvodi: |
|
|
- DP1 = 20 kg |
|
|
- DP2 = 40 kg |
|
|
- DP3 = 30 kg |
|
|
|
|
|
- Vrijednost dobijenih proizvoda: |
|
|
- DP1 = 20 kg x 10 EUR/ kg = 200 EUR |
|
|
- DP2 = 40 kg x 7,5 EUR/ kg = 300 EUR |
|
|
- DP3 = 30 kg x 2,5 EUR/ kg = 75 EUR |
|
|
Ukupno: 575 EUR |
|
|
|