KONKURENCIJSKO VIJEĆE BOSNE I HERCEGOVINE
RJEŠENJE
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine, na osnovu člana 25. stav (1) tačka e) i člana 41. stav (1) tačka c) i stav (2) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05, 76/07 i 80/09), člana 105. i člana 13. Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04, 88/07, 93/09, 41/13 i 53/16) u postupku pokrenutom po Zahtjevu za pokretanje postupka privrednog subjekta Telemach BH d.o.o. Sarajevo, Džemala Bijedića br. 216, 71000 Sarajevo, kojeg zastupa advokat Nihad Sijerčić, Fra Anđela Zvizdovića 1, BC UNITIC, Tower B/II, 71 000 Sarajevo, protiv privrednih subjekata Mtel a.d. Banja Luka,Vuka Karadžića 2, 78000 Banja Luka, Logosoft d.o.o. Sarajevo, Igmanska 9, 71000 Sarajevo, Blicnet d.o.o. Banja Luka, Majke Jugovića 25, 78000 Banja Luka, Telrad Net d.o.o Bijeljina, Hase 1, 76300 Bijeljina i Elta Kabel d.o.o. Doboj, Dobojske brigade bb, 74000 Doboj, radi utvrđivanja postojanja zloupotrebe vladajućeg položaja u smislu člana 10. stav (2) tačke a), b) i c) Zakona o konkurenciji, na 102. (stotinudrugoj) sjednici održanoj dana 04.04.2022. godine, donijelo je
RJEŠENJE
- 1.Odbija se zahtjev privrednog subjekta Telemach BH d.o.o. Sarajevo, Džemala Bijedića br. 216, 71000 Sarajevo, podnesen protiv privrednih subjekata Mtel a.d. Banja Luka,Vuka Karadžića 2, 78000 Banja Luka, Logosoft d.o.o. Sarajevo, Igmanska 9, 71000 Sarajevo, Blicnet d.o.o. Banja Luka, Majke Jugovića 25, 78000 Banja Luka, Telrad Net d.o.o Bijeljina, Hase 1, 76300 Bijeljina i Elta Kabel d.o.o. Doboj, Dobojske brigade bb, 74000 Doboj radi utvrđivanja postojanja zloupotrebe dominantnog položaja u smislu člana 10. stav (2) tačka a) Zakona o konkurenciji na tržištu paketiranih multiple-play telekomukacijskih usluga (maloprodajni nivo) u Bosni i Hercegovini, kao neosnovan.
- 2.Odbija se zahtjev privrednog subjekta Telemach BH d.o.o. Sarajevo, Džemala Bijedića br. 216, 71000 Sarajevo, podnesen protiv privrednih subjekata Mtel a.d. Banja Luka,Vuka Karadžića 2, 78000 Banja Luka, Logosoft d.o.o. Sarajevo, Igmanska 9, 71000 Sarajevo, Blicnet d.o.o. Banja Luka, Majke Jugovića 25, 78000 Banja Luka, Telrad Net d.o.o Bijeljina, Hase 1, 76300 Bijeljina i Elta Kabel d.o.o. Doboj, Dobojske brigade bb, 74000 Doboj, radi utvrđivanja postojanja zloupotrebe dominantnog položaja u smislu člana 10. stav (2) tačka b) Zakona o konkurenciji na tržištu paketiranih multiple-play telekomukacijskih usluga (maloprodajni nivo) u Bosni i Hercegovini, kao neosnovan.
- 3.Odbija se zahtjev privrednog subjekta Telemach BH d.o.o. Sarajevo, Džemala Bijedića br. 216, 71000 Sarajevo, podnesen protiv privrednih subjekata Mtel a.d. Banja Luka,Vuka Karadžića 2, 78000 Banja Luka, Logosoft d.o.o. Sarajevo, Igmanska 9, 71000 Sarajevo, Blicnet d.o.o. Banja Luka, Majke Jugovića 25, 78000 Banja Luka, Telrad Net d.o.o Bijeljina, Hase 1, 76300 Bijeljina i Elta Kabel d.o.o. Doboj, Dobojske brigade bb, 74000 Doboj, radi utvrđivanja postojanja zloupotrebe dominantnog položaja u smislu člana 10. stav (2) tačka c) Zakona o konkurenciji i člana 9. stav (1) tačka a) Odluke o definisanju kategorija dominantnog položaja na tržištu paketiranih multiple-play telekomukacijskih usluga (maloprodajni nivo) u Bosni i Hercegovini, kao neosnovan.
- 4.Odbija se zahtjev privrednog subjekta Telemach BH d.o.o. Sarajevo, Džemala Bijedića br. 216, 71000 Sarajevo, podnesen protiv privrednih subjekata Mtel a.d. Banja Luka,Vuka Karadžića 2, 78000 Banja Luka, Logosoft d.o.o. Sarajevo, Igmanska 9, 71000 Sarajevo, Blicnet d.o.o. Banja Luka, Majke Jugovića 25, 78000 Banja Luka, Telrad Net d.o.o Bijeljina, Hase 1, 76300 Bijeljina i Elta Kabel d.o.o. Doboj, Dobojske brigade bb, 74000 Doboj radi utvrđivanja postojanja zloupotrebe dominantnog položaja u smislu člana 10. stav (2) tačka a) Zakona o konkurenciji na tržištu pružanja usluga interneta poslovnim korisnicima u Bosni i Hercegovini, kao neosnovan.
- 5.Odbija se zahtjev privrednog subjekta Telemach BH d.o.o. Sarajevo, Džemala Bijedića br. 216, 71000 Sarajevo, podnesen protiv privrednih subjekata Mtel a.d. Banja Luka,Vuka Karadžića 2, 78000 Banja Luka, Logosoft d.o.o. Sarajevo, Igmanska 9, 71000 Sarajevo, Blicnet d.o.o. Banja Luka, Majke Jugovića 25, 78000 Banja Luka, Telrad Net d.o.o Bijeljina, Hase 1, 76300 Bijeljina i Elta Kabel d.o.o. Doboj, Dobojske brigade bb, 74000 Doboj, radi utvrđivanja postojanja zloupotrebe dominantnog položaja u smislu člana 10. stav (2) tačka c) Zakona o konkurenciji na tržištu pružanja usluga interneta poslovnim korisnicima u Bosni i Hercegovini, kao neosnovan.
- 6.Obavezuje se Telemach BH d.o.o. Sarajevo, Džemala Bijedića br. 216, 71000 Sarajevo da, privrednim subjektima Mtel a.d. Banja Luka,Vuka Karadžića 2, 78000 Banja Luka, Logosoft d.o.o. Sarajevo, Igmanska 9, 71000 Sarajevo, Blicnet d.o.o. Banja Luka, Majke Jugovića 25, 78000 Banja Luka, Telrad Net d.o.o Bijeljina, Hase 1, 76300 Bijeljina i Elta Kabel d.o.o. Doboj, Dobojske brigade bb, 74000 Doboj isplati iznos od 351,00 KM (tristopedestjedna konvertibilna marka) KM na ime troškova postupka u roku od 8 (osam) dana od prijema ovog Rješenja
- 7.Obavezuje se privredni subjekt Telemach BH d.o.o. Sarajevo, Džemala Bijedića br. 216, 71000 Sarajevo da plati administrativnu taksu na Rješenje, u iznosu od 1.500,00 KM, u korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine.
- 8.Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Obrazloženje
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Konkurencijsko vijeće) je dana 06.04.2021. godine, zaprimilo Zahtjev za pokretanje postupka (u daljem tekstu: Zahtjev) od strane privrednog subjekta Telemach BH d.o.o. Sarajevo, Džemala Bijedića br. 216, 71000 Sarajevo (u daljem tekstu: Telemach ili Podnosilac zahtjeva), kojeg zastupa advokat Nihad Sijerčić, Fra Anđela Zvizdovića 1, BC UNITIC, Tower B/II, 71000 Sarajevo, protiv privrednih subjekata Mtel a.d. Banja Luka,Vuka Karadžića 2, 78000 Banja Luka (u daljem tekstu: Mtel ili Protivna strana), Logosoft d.o.o. Sarajevo, Igmanska 9, 71000 Sarajevo (u daljem tekstu: Logosoft ili Protivna strana), Blicnet d.o.o. Banja Luka, Majke Jugovića 25, 78000 Banja Luka (u daljem tekstu: Blicnet ili Protivna strana) Telrad Net d.o.o Bijeljina, Hase 1, 76300 Bijeljina (u daljem tekstu: Telrad Net ili Protivna strana) i Elta Kabel d.o.o. Doboj, Dobojske brigade bb, 74000 Doboj (u daljem tekstu: Elta Kabel ili Protivna strana). Privredni subjekti Mtel, Logosoft, Blicnet, Telrad i Elta Kabel su u Zahtjevu označeni kao "Telekom Srbija grupa" koja zloupotrebljava dominantan položaja u smislu člana 10. stavak (2) tačke a), b) i c) ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05, 76/07 i 80/09) (u daljem tekstu: Zakon).
Konkurencijsko vijeće je dana 06.05.2021. godine uputilo Podnosiocu zahtjeva akt broj: UP-04-26-2-014-2/21 kojim je tražilo preciziranje i dopunu Zahtjeva.
Dana 18.05.2021. godine, Konkurencijsko vijeće je pod brojem: UP-04-26-2-014-3/21 zaprimilo dopunu Zahtjeva (u daljem tekstu: Dopuna zahtjeva) od privrednog subjekta Telemach.
Kompletiranjem predmetnog Zahtjeva, Konkurencijsko vijeće je na osnovu člana 28. stav (3) Zakona dana 15.09.2021. godine izdalo Potvrdu o prijemu kompletnog i urednog Zahtjeva, broj: UP-04-26-2-014-4/21.
Na osnovu dokumentacije dostavljene uz Zahtjev, Konkurencijsko vijeće je ocijenilo da nije moguće bez provedenog postupka utvrditi postojanje povrede Zakona na koje Podnosilac zahtjeva ukazuje, te je donijelo Zaključak o pokretanju postupka dana 15.09.2021. godine, pod brojem: UP-04-26-2-014-6/21.
U skladu sa relevantnim odredbama Zakona, Konkurencijsko vijeće je dostavilo Zaključak o pokretanju postupka punomoćniku Podnosioca zahtjeva, aktom broj: UP-04-26-2-014-6/21. Konkurencijsko vijeće je u skladu sa članom 33. stav (1) Zakona, dostavilo Zaključak o pokretanju postupka i Zahtjev operatorima Mtel, Logosoft, Blicnet, Telrad i Elta Kabel.
Usmena rasprava održana je dana 02.12.2021. godine u prostorijama Konkurencijskog vijeća uz prisustvo punomoćnika Podnosioca zahtjeva, advokata Nihada Sijerčića iz Sarajeva, te punomoćnika Protivnih strana, advokata Ezmane Turković i Emina Olovčića iz Sarajeva.
Konkurencijsko vijeće je na 98. (devedestosmoj) sjednici održanoj dana 05.01.2022. godine usvojilo Zaključak o produženju roka za donošenje konačnog rješenja broj: UP-04-26-2-014-42/21 kojim se produžava rok za donošenje konačnog rješenja za dodatna 3 (tri) mjeseca, u postupku koji se vodi pred Konkurwncijskim vijećem.
Na usmenoj raspravi punomoćnik Podnosioca zahtjeva je predložio izvođenje dokaza putem vještačenja. Konkurencijsko vjeće je naknadno uputilo punomoćniku Podnosioca zahtjeva akt broj: UP-04-26-2-014-51/21 da se izjasni o okolnostima vještačenja, imenima vještaka, te o troškovima vještačenja. Podneskom broj: UP-04-26-2-014-53/21, Podnosilac zahtjeva se očitovao na traženo i dostavio imena vještaka, koji su kontaktirani od strane Konkurencijskog vijeća. Vještak ekonomske struke dr. Aida Soko je prihvalila da obavi vještačenje, dok je vještaka informacijsko-komunikacijskih nauka Zoran Memić odbio vještačenje, zbog izbivanja iz zemlje. Punomoćnik Podnosioca zahtjeva je u podnesku broj: UP-04-26-2-014-55/21 predložio novog vještaka informacijsko-komunikacijskih nauka Enesa Čengića. Na 99. sjednici Konkurencijskog vijeća održanoj 17.02.2022.godine usvojen je Zaključak o finansijskom vještačenju broj: UP-04-26-2-014-57/21 kojim je za vještaka u predmetnom postupku imenovana dr. Aida Soko, dok nije nije usvojen Zaključak o vještačenju po vještaku informacijsko-komunikacijskih nauka Enesu Čengiću.
1. Stranke u postupku
Stranke u postupku su privredni subjekti Telemach BH d.o.o. Sarajevo, Džemala Bijedića br. 216, 71000 Sarajevo, Mtel a.d. Banja Luka,Vuka Karadžića 2, 78000 Banja Luka, Logosoft d.o.o. Sarajevo, Igmanska 9, 71000 Sarajevo, Blicnet d.o.o. Banja Luka, Majke Jugovića 25, 78000 Banja Luka, Telrad Net d.o.o. Bijeljina, Hase 1, 76300 Bijeljina i Elta Kabel d.o.o. Doboj, Dobojske brigade bb, 74000 Doboj.
1.1. Privredni subjekat Telemach BH d.o.o. Sarajevo-Podnosilac zahtjeva
Privredni subjekat Telemach BH d.o.o. Sarajevo je registrovan u Općinskom sudu u Sarajevu pod matičnim brojem upisa: 65-01-0620-08 (stari broj upisa: 1-18109) sa osnovnim kapitalom od 35.417.011,31 KM. Privredni subjekat Telemach se nalazi u 100% vlasništvu privrednog subjekta BOSNIA BROADBAND S.a.r.l., Luxembourg, 2, Rue Edward Steichen, 2540 Luxembourg. Privredni subjekat Telemach je telekomunikacijska kompanija koja djeluje kao operator digitalne i analogne kablovske televizije, pružalac usluge širokopojasnog interneta i operator fiksne telefonije.
1.2. Privredni subjekat Mtel a.d. Banja Luka -Protivna strana
Privredni subjekat Mtel a.d. Banja Luka je registrovan u Okružnom privrednom sudu u Banja Luci pod matičnim brojem upisa: 1-9217-00 sa osnovnim kapitalom od 491.383.755,00 KM. Osnovne registrovane djelatnosti privrednog subjekta Mtel su: emitovanje televizijskog i radijskog programa, djelatnosti žičane, bežične, setelitske telekomunikacije i ostale telekomunikacione djelatnosti.
1.3. Privredni subjekat Logosoft d.o.o. Sarajevo-Protivna strana
Privredni subjekat Logosoft d.o.o. Sarajevo registrovan je u Općinskom sudu u Sarajevu, pod brojem: 65-01-0594-11 (strai broj upisa: 1-15529), sa osnovnim kapitalom od 12.000,00 KM. Privredni subjekat Logosoft se nalazi u 100% vlasništvu privrednog subjekta Mtel. Pretežna registrovana djelatnost privrednog subjekta Logosoft je žičana telekomunikacija.
1.4. Privredni subjekat Blicnet d.o.o. Banja Luka-Protivna strana
Privredni subjekat Blicnet d.o.o. Banja Luka osnovan je 1992. godine i registrovan u Okružnom privrednom sudu u Banja Luci, pod matičnim brojem upisa: 1-3645-00 (JIB: 4400999050002), sa osnovnim kapitalom od 20.914.186,70 KM. Privredni subjekat Blicnet se nalazi u 100% vlasništvu privrednog subjekta Mtel. Pretežne registrovane djelatnosti privrednog subjekta Blicnet su pružanje telekomunikacijskih usluga, internet usluga i usluge distribucije RTV programa, planiranja i razvoja računarskih mreža, prodaja opreme potrebne za povezivanje računarskih LAN (Local Area Network) i WAN (Wide Area Network) mreža, te implementacija IP telefonije.
1.5. Privredni subjekat Telrad Net d.o.o. Bijeljina-Protivna strana
Privredni subjekat Telrad Net d.o.o. Bijeljina upisan je u registar Okružnog privrednog suda u Bijeljini, pod matičnim brojem upisa: 59-01-0101-10 (JIB: 4403228500005), sa osnovnim kapitalom od 19.857.744,85 KM. Privredni subjekat Telrad Net se nalazi u 100% vlasništvu privrednog subjekta Mtel. Pretežne registrovane djelatnosti privrednog subjekta Telrad Net su pružanje usluga žičane i bežične telefonije, kablovskog interneta, te usluge kablovske televizije.
1.6. Privredni subjekat Elta Kabel d.o.o. Doboj-Protivna strana
Privredni subjekt Elta Kabel d.o.o. Doboj upisan je u registar Okružnog privrednog suda u Doboju, pod matičnim brojem upisa: 60-01-0117-11 (stari broj upisa: 1-4592-00), sa osnovnim kapitalom od 5.000,00 KM. Privredni subjekat Elta Kabel se nalazi u 100% vlasništvu privrednog subjekta Mtel. Pretežna registrovana djelatnost privrednog subjekta Elta Kabel je prenos slike, zvuka ili ostalih informacija i isti pruža usluge kablovske televizije u Republici Srpskoj, a također pruža i usluge kablovskog interneta, te vrši uvoz profesionalne opreme za kablovsku televiziju.
2. Pravni okvir predmetnog postupka
Konkurencijsko vijeće je u toku postupka primijenilo odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06 i 34/10) (u daljem tekstu: Odluka o utvrđivanju relevantnog tržišta), Odluke o definisanju kategorija dominantnog položaja ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06 i 34/10) (u daljem tekstu: Odluka o definisanju kategorija dominantnog položaja) i odredbe Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", broj 29/02, 12/04, 88/07, 93/09 i 41/13 i 53/16) (u daljnjem tekstu: Zakon o upravnom postupku).
Konkurencijsko vijeće je, u skladu sa članom 43. stav (7) Zakona, pri utvrđivanju radnje zloupotrebe dominatnog položaja Protivne strane na relevantnom tržištu, koristilo presudu Evropskog suda pravde u predmetu United Brands Company and United Brands Continentaal BV v. Commission of the European Communities, br. 27/76, [1978] ECR (u daljem tekstu: United Brands).
3. Postupak po zahtjevu za pokretanje postupka
U Zahtjevu Podnosilac zahtjeva u bitnom navodi sljedeće:
- -Podnosilac zahtjeva smatra da Protivna strana zloupotrebljava dominantni položaj na sljedeće načine:
- a)Primjenom prekomjernih cijena operatora Mtel kod pružanja usluge 2-play, 3-play i 4-play (u daljem tekstu: multiple-play), a što je protivno odredbama člana 10. stav (2) tačke a) i b) Zakona.
- b)Primjenom različitih cijena za pružanje istovrsnih usluga članica Telekom Srbija grupe korisnicima, čime su cjenovno diskriminirani korisnici Telekom Srbija grupe koji za istu uslugu plaćaju različite naknade, što je protivno odredbama člana 10. stav (2) tačke b) i c) Zakona i člana 9. stav (1) Odluke o definisanju kategorija dominantnog položaja.
- c)Unakrsnim subvencioniranjem od strane Mtela prema Logosoftu u pružanju usluga fizičkim licima i usluge pristupa internetu korisnicima pravnim osobama, što je protivno odredbama člana 10. stav (2) tačke a) i b) Zakona.
- a)
- -Protivna strana je u postupku Telekom Srbija grupa, koja obuhvata veći broj telekomunikacijskih operatora koji su pod kontrolom privrednog subjekta Telekom Srbija (odnosno Mtel-a kao vladajućeg društva ove grupacije na teritoriji Bosne i Hercegovine).
- -Svi operatori iz Telekom Srbija grupe koji su pod kontrolom Telekom Srbija, a u Bosni i Hercrgovini su u neposrednom vlasništvu Mtela, te predstavljaju jedinstveni ekonomski subjekat (engl. single economic entity), odnosno jednog učesnika na tržištu. Irelevantna je njihova odvojenost u formalnopravnom smislu (više privrednih subjekata), obzirom da njihovo postupanje i nastup na tržištu ovisi o odlukama Mtela, odnosno Telekom Srbija grupe (o ovome više vidjeti u presudi ESP od 14.07.1972, Case C-48/69, Imperial Chemical Industries v Commission, ECLI:EU:C:1972:70, para. 133. Navedeno je potvrđeno u praksi Suda EU odlukama: CFI judgment of 30.09.2003, Case T-203/01 Michelin v Commission, ECLI:EU:T:2003:250, para. 290; CJ judgment of 10.09.2009, Case C-97/08 P Akzo Nobel NV v Commission, ECLI:EU:C:2009:536, para. 58, te u odlukama: CFI judgment of 11 December 2003, Case T-66/99 Minoan Lines SA v Commission, ECLI:EU:T:2003:337, para. 123; 24.10.1996, CJ judgment, Case C-73/95 P Viho Europe BV v Commission, ECLI:EU:C:1996:405).
- -Podnosilac zahtjeva navodi da je Telekom Srbija grupa dominantna na relevantnom tržištu. Naime, na relevantnom tržištu pružanja paketiranih telekomunikacijskih usluge krajnjim korisnicima Telekom Srbija grupa ima značajan tržišni udio, a Mtel je od strane Regulatorne agencije za komunikacije (u daljem tekstu: RAK) određen kao operator sa značajnom tržišnom snagom na tržištu pružanja usluge fiksne i mobilne telefonije, što se u smislu pravila prava konkurencije ima smatrati dominantnim položajem Mtela, odnosno Telekom Srbija grupe. Također, nacrti analiza RAK-a su Mtel definirali kao subjekt sa značajnom tržišnom snagom na praktično svim veleprodajnim tržištima koja je RAK analizirao tokom 2020. godine.
- -Telekom Srbija grupa vrši zloupotrebu dominantnog položaja i to u različitim oblicima:
- a)Cijene koje naplaćuju operatori u okviru Telekom Srbija grupe nisu ujednačene, pri čemu postoji osnovana sumnja da cijene Telekom Srbija grupe za usluge multiple-play-a, koje se nude korisnicima Telekom Srbija grupe (a posebno korisnicima Mtel-a) na tržištu entiteta Republike Srpske predstavljaju prekomjerne cijene (engl. excessive pricing) u smislu člana 10. stav (2) tačke a) i b) Zakona.
- b)Postoje iste sumnje za cijene usluge pristupa internetu korporativnim korisnicima - privrednim društvima (što je za pravna lica najbitnija usluga, jer isti nisu u posebnoj mjeri zainteresirani za pakete usluge koje uključuju distribuciju medijskih sadržaja, kao što su to fizička lica, koja skoro isključivo kupuju pakete usluga) na području Republike Srpske, što također predstavlja prekomjerne cijene (engl. excessive pricing) u smislu člana 10. stav (2) tačke a) i b) Zakona.
- c)Operatori koji posluju u okviru Telekom Srbija grupe primjenjuju različite cijene za pružanje istovrsnih multiple-play usluga, čime diskriminiraju vlastite korisnike koji za istu uslugu plaćaju različite naknade, što je protivno odredbama člana 10. stav (2) tačke b) i c) Zakona i člana 9. stav (1), tačka a) Odluke o definiranju kategorija dominantnog položaja.
- d)Ovakvom strategijom različite cjenovne politike za istovrsne usluge i prekomjernim cijenama koje se naplaćuju korisnicima u Republici Srpskoj, operatori iz Telekom Srbija grupe unakrsno subvencioniraju pružanje usluga po izuzetno niskim cijenama na tržištima gdje nemaju takvu tržišnu snagu, što je protivno odredbama člana 10. stav (2) tačke a) i b) Zakona.
- a)
- -Podnosilac zahtjeva ističe period od 2019. i 2020. godine (kada Telekom Srbija grupa stiče monopol na području Republike Srpske) u kojima je izrazito naglašena praksa zloupotreba dominantnog položaja od strane Telekom Srbija grupe, što je moguće vidjeti i iz javno dostupnih podataka, jer su se krajnji korisnici obraćali sektorskom regulatoru za ove prakse, koji se smatrao nenadležnim i uputio korisnike na Konkurencijsko vijeće.
- -Podnosilac zahtjeva smatra kako operatori Telekom Srbija grupe imaju dominantan položaj na tržištu pružanja usluga pristupa internetu korporativnim korisnicima na području svih općina i gradova u Republici Srpskoj.
- -Podnosilac zahtjeva smatra da se unutar Telekom Srbija grupe primjenjuju cjenovne politike u vidu unakrsnog subvencioniranja, a koje se imaju na način da korisnici operatora u sastavu ove grupacije u Republici Srpskoj plaćanjem prekomjernih visokih cijena snose trošak izrazito niskih cijena operatora (Logosoft) koji posluje u sastavu istog poslovnog subjekta, a što se ima smatrati zloupotrebom dominantnog položaja u smislu člana 10. stav (2) tačke a) i b) Zakona.
- -Evropska komisija je u predmetu De Post-La Poste (Commission Decision of 5 December 2001 relating to a proceeding under Article 82 of the EC Treaty (COMP/37.859-De Post-La Poste) navela da resursi koji su stečeni u monopolu ne bi trebali biti korišteni s ciljem ostvarivanja nefer konkurentske prednosti u sektorima koja su otvoreni za konkurenciju (tj. u kojima ne postoji monopol).
- -Evropska komisija je eksplicitno navela, pozivajući se na predmet Atlas (Commission Decision of 17 July 1996 relating to a proceeding under Article 85 of the EC Treaty and Article 53 of the EEA Agreement Case No IV/35.337- Atlas, para. 60.) da bi takve kompanije mogle eliminirati konkurenciju korištenjem popusta u uslugama u kojima imaju monopolski položaj, a koji bi privukli klijente da koriste njihove druge usluge u kojima nemaju takav položaj.
- -Smjernice Evropske komisije o prioritetima prilikom provođenja propisa u oblasti zloupotrebe dominantnog položaja u relevantnom dijelu navode: "Evropska komisija također može pokrenuti postupak u vezi sa predatorskim praksama dominantnih privrednih subjekata na sekundarnim tržištima na kojima navedeni privredni subjekti još uvijek nisu dominantni. Naročito, veća je vjerovatnoća da Komisija ustanovi postojanje zloupotrebe dominantnog položaja u pogledu djelatnosti koje su zaštićene zakonskim monopolom. Iako dominantni privredni subjekt možda ne mora da se upušta u predatorsko ponašanje kako bi zaštitio svoj dominantni položaj na tržištu koje je zaštićeno zakonskim monopolom, on može da koristi dobit ostvarenu na monopolisanom tržištu kako bi unakrsno subvencionirao svoje djelatnosti na drugom tržištu i time pokuša da spriječi efektivnu konkurenciju na tom drugom tržištu" (Communication from the Commission: Guidance on its enforcement priorities in applying Article 82 of the EC Treaty to abusive exclusionary conduct by dominant undertakings, OJ [2009] C 45/7, para. 63, FN 2.).
- -Stavovi Evropske komisije su direktno primjenjivi na praksu Telekom Srbija grupe, u kojoj se dobit ostvarena na tržištima gdje Telekom Srbija grupa praktično nastupa kao monopolista, koristi kako bi se unakrsno subvencionirale cijene usluga Telekom Srbija grupe koje se primjenjuju na lokalnim tržištima sa visokim stepenom konkurencije.
- -Praksa Telekoma Srbija grupe je moguća na osnovu činjenice većeg broja operatora okupljenih u Telekom Srbija grupi, koji zapravo dominantno djeluju na određenim lokalnim tržištima u Bosni i Hercegovini, koja se međusobno značajno razlikuju u stepenu prisustva tržišne konkurencije.
- -O nezakonitosti unakrsnog subvencioniranja dominantnih privrednih subjekata odlučivala je Evropska komisija i u predmetu Deutsche Post u kojem je utvrđeno da je njemački poštanski operator izvršio zloupotrebu dominantnog položaja koristeći dobit ostvarenu na tržištu na kojem je dominantan (tržištu rezerviranih poštanskih pošiljki) kako bi subvencionirao svoju djelatnost na drugom tržištu na kojem je bio prisutan (tržištu isporuke paketa) i na kojima je bio suočen sa snažnom konkurencijom. Komisija je ustanovila da, bez unakrsnog subvencioniranja sa tržišta rezerviranih poštanskih pošiljki, Deutsche Post ne bi bio u mogućnosti finansirati prodaju ispod troška na tržištu isporuke paketa, gdje je imao značajnu konkurenciju (Case COMP/35.141-Deutsche Post AG, Odluka Komisije od 20.03.2001. godine).
- -Kako bi se u gore navedenom predmetu Evropske komisije utvrdilo postojanje unakrsnog subvencioniranja, primijenjen je test putem kojeg "unakrsno subvencioniranje postoji kada prihodi od jedne usluge nisu dovoljni da pokriju inkrementalne troškove pružanja te usluge i gdje postoji još jedna usluga ili paket usluga kod kojih prihodi premašuju njihove pojedinačne troškove. Usluga za koju prihodi premašuju pojedinačni trošak predstavlja izvor unakrsnog subvencioniranja, a usluga kod koje pojedinačni prihod nije dovoljan za pokrivanje inkrementalnog troška predstavlja destinaciju subvencioniranja (Case COMP/35.141-Deutsche Post AG, para. 6.).
- -Utvrđivanje unakrsnog subvencioniranja je potrebno prije svega utvrditi troškove pružanja određene usluge, a potom i detektovati izvor odnosno destinaciju unakrsnog subvencioniranja. U kontekstu predmetnog Zahtjeva, kao izvor može se odrediti Mtel, dok je destinacija subvencioniranja drugi operatori u Telekom Srbija grupi, od čega se posebno ističe operator Logosoft.
- -Podnosilac zahtjeva smatra da se kao relevantno tržište proizvoda treba odrediti tržište pružanja paketiranih (multiple-play) telekomunikacijskih usluga krajnjim korisnicima (maloprodajni nivo). U odnosu na korporativne korisnike, kao relevantno se može uzeti tržište pružanja usluga pristupa internetu.
- -RAK u Prijedlogu Analize tržišta pristupa javnoj telefonskoj mreži na fiksnoj lokaciji za fizička i pravna lica-maloprodajni nivo od 01.09.2020. godine (u daljem tekstu: Analiza) primjećuje kako se odvojene telekomunikacijske usluge, poput recimo usluge pristupa javnoj telefonskoj mreži na fiksnoj lokaciji, sve češće pružaju u vidu paketiranih usluga krajnjim korisnicima (multiple-play usluge sa nekoliko komponenti).
- -Podnosilac zahtjeva navodi da Protivna strana u gradu Banja Luci ima najviše korisnika. Prema podacima RAK-a u gradu Banja Luci ima najviše korisnika od kojih 2/3 ukupnog broja korisnika u ovom gradu telekomunikacijske usluge koristi u paketima. Od ukupno 87.649 korisnika u Banja Luci, njih 58.011 koristi telekomunikacijske usluge u paketima i to konkretno po strukturi sljedećim paketima.
Tabela 1.
|
Double-play |
Internet i fiksna |
Internet i televizija |
Internet i mobilna telefonija |
|
Broj pretplatnika |
7.378 |
16.980 |
4 |
|
Triple-play |
Internet, TV i fiksna telefonija |
Internet, fiksna telefonija i mobilna telefonija |
Internet, televizija i mobilna telefonija |
|
Broj pretplatnika |
28.535 |
7 |
6 |
|
Qauadruple-play |
Internet, televizija, fiksna telefonija i mobilna telefonija |
||
|
Broj pretplatnika |
5.101 |
- -Operatori Telekom Srbija grupe pružaju više različitih telekomunikacijskih usluga (fiksna telefonija, pristup Internetu, IPTV, mobilna telefonija), a u skladu sa zaključkom RAK-a, takve usluge najvećem broju korisnika pružaju kroz paketirane telekomunikacijske usluge, Podnosilac zahtjeva smatra opravdanim određivanje relevantnog tržišta proizvoda kao tržište pružanja paketiranih (multiple-play) usluga krajnjim korisnicima - fizičkim licima.
- -Podnosilac zahtjeva navodi da ovako definirano relevantno tržište proizvoda omogućava evaluaciju tržišnih efekata multiple-play usluga koje se pružaju najvećem broju korisnika, a koje karakterizira visok stepen povezanosti koji može rezultirati različitim oblicima zloupotrebe dominantnog položaja.
- -U slučaju kada su u pitanju korisnici-pravna lica, relevantno tržište se može definisati kao tržište pristupa internetu, jer ovi korisnici nisu zainteresirani za druge telekomunikacione usluge.
- -Da bi se odredilo relevantno geografsko tržište potrebno je uzeti u obzir specifičnosti cjelokupnog telekomunikacijskog tržišta u Bosni i Hercegovini. To podrazumijeva postojanje tri incumbent operatora (SMP operatori - engl. significant market power) koji imaju zasebnu infrastrukturu koja se u geografskom smislu ne preklapa, što im omogućava uživanje dominantnog (ili čak monopolskog) položaja na segmentima mreže na kojima su aktivni.
- -Kod određivanja relevantnog geografskog tržišta, relevantne smjernice o analizi tržišta i procjeni značajne tržišne snage (Engl. Guidelines on market analysis and the assessment of significant market power under the EU regulatory framework for electronic communications networks and services 2018/C 159/01- u daljem tekstu: Smjernice), kao i Preporuke o relevantnim tržištima iz 2014. godine (Engl. Commission Recommendation of 9 October 2014 on relevant product and service markets within the electronic communications sector susceptible to ex ante regulation in accordance with Directive 2002/21/EC of the European Parliament and of the Council on a common regulatory framework for electronic communications networks and services 2014/710/EU-u daljem tekstu: Preporuke), predviđaju da relevantno geografsko tržište obuhvata sva područja u kojima operatori pružaju usluge pod istim uvjetima, odnosno u kojima su uvjeti konkurencije dovoljno homogeni i razlikuju se od susjednih geografskih područja na kojima su uvjeti konkurencije značajno drugačiji (Vidjeti praksu Evropske komisije: United Brands, para. 44; Michelin, para. 26; Case 247/86 Alsatel v Novasam, para. 15; Tiercé Ladbroke v Commission, para. 102.).
- -Smjernice dalje jasno upućuju kako se relevantno geografsko tržište u sektoru elektronskih komunikacija (dakle uključujući telekomunikacijske usluge u paketu) određuje na osnovu kriterija područja pokrivenog mrežom, te postojanja pravnih i drugih regulatornih instrumenata.
- -Relevantno geografsko tržište u konkretnom slučaju predstavlja teritorija koju pokriva infrastruktura incumbent operatora, obzirom da incumbent operatori praktično međusobno ne konkurišu i prisutni su gotovo isključivo na onim područjima na kojima imaju razvijenu fiksnu infrastrukturu. Posljedično, u predmetnom zahtjevu kao relevantno geografsko tržište Podnosilac zahtjeva određuje općine koje pokriva mrežna/fiksna infrastruktura operatora iz Telekom Srbija grupe (općine u RS i grad Sarajevo).
- -Navedeni način određivanja relevantnog geografskog tržišta je u skladu je i sa članom 6. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta kojim se utvrđuju kriteriji za utvrđivanje relevantnog tržišta, redom zamjenjivost potražnje za proizvodom, zamjenjivost ponude za proizvodom, postojanje potencijalne tržišne konkurencije, te zapreke pristupa relevantnom tržištu.
- -Ispunjenje kriterija iz Smjernica i Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta najjasnije je uzme li se primjer korisnika paketiranih (multiple-play) usluga pruženih od strane Telekom Srbija. RAK-ova Analiza jasno ukazuje kako za navedene pretplatnike ne postoji zamjenjivost ponude, obzirom da preostala dva incumbent operatora nemaju razvijenu infrastrukturu na područjima općina pokrivenih mrežom Telekom Srbija grupe, pa time ni mogućnost pružanja navedenih usluga.
- -Uslijed zapreka pristupa relevantnom tržištu općina pokrivenih mrežnom infrastrukturom Telekom Srbija grupe izostaje efikasna tržišna konkurencija. Izuzetak u tom slučaju jeste Grad Sarajevo, gdje djeluje operator Logosoft (svi drugi operatori Telekom Srbija grupe djeluju u općinama u Republike Srpske), a koji se na tom ograničenom području suočava sa drugim operatorima kao konkurentima. Iz navedenog razloga, Podnosilac zahtjeva je prilikom određivanja relevantnog geografskog tržišta posebno istakao općine u Republici Srpskoj u odnosu na Grad Sarajevo. Zbog navedenih okolnosti izostanka konkurencije na relevantnom geografskom tržištu, korisnici su primorani prihvatati usluge Telekom Srbija grupe, čak i kada iste sadrže elemente prekomjernih cijena ili diskriminacije, bez mogućnosti opredjeljenja za alternativne operatore.
- -Jedini operator iz Telekom Srbija grupe koji pruža paketirane (multiple-play) usluge van teritorije općina u Republike Srpske jeste Logosoft. Navedeno je potvrđeno u prethodnoj praksi Konkurencijskog vijeća gdje se ističe kako Logosoft djeluje na područjima gradova Sarajeva, Tuzle i Zenice. Ipak, tržišni udio operatora Logosoft u Tuzli i Zenici je minimalan, te se usluge Logosofta pružaju vrlo ograničenom broju korisnika. Činjenica da je mreža Logosofta izgrađena na vrlo ograničenom geografskom području, te da se usluge pružaju korisnicima na tim područjima, prepoznata je i naglašena i od strane RAK-a (Odluka Konkurencijskog vijeća broj: 06-26-1-02-19-II/14 od 10.06.2014. godine).
- -Prema zaključcima RAK-a istaknutim u Analizi, RAK je došla do zaključka da postoje tri geografska područja koja imaju karakteristike definirane Smjernicama, Preporukom o relevantnim tržištima i pratećeg dokumenta (eng. explanatory note), te smatra da su svi osnovni kriteriji ispunjeni da navedena područja predstavljaju posebna geografska relevantna tržišta.
- -Dodatni dokaz u ispravno formuliranom relevantnom geografskom tržištu kao općinama koje pokriva mrežna infrastruktura Telekom Srbija grupe, predstavlja praksa Evropske komisije koja ukazuje na to da područje izvan mreže operatora ne ulazi u geografski obim relevantnog tržišta (Vidjeti npr.: Case COMP/39.525-Telekomunikacja Polska, Odluka Komisije od 22. juna 2011. godine, para. 628; Case COMP/38.784 - Wanadoo España vs. Telefónica, Odluka Komisije od 4. jula 2007. godine, fusnota 192 (para. 211); Case COMP/JV.23-Telefónica Portugal Telecom/Médi Telecom, Odluka Komisije od 17. decembra 1999. godine, para. 18; Case No IV/M.1025 - Mannesmann/Olivetti/Infostrada, Odluka Komisije od 15. januara 1998. godine, para. 17.).
- -Dominantni položaj Telekom Srbija grupe je rezultat stanja na relevantnom tržištu, gdje Telekom Srbija grupa u najvećem dijelu relevantnog tržišta praktično nastupa kao monopolista obzirom na pristup mrežnoj infrastrukturi koja pripada Telekom Srbija grupi.
- -Tržišni udio Telekom Srbija grupa na predmetnom relevantnom tržištu daleko iznad predviđenih 40% u članu 9. Zakona potrebnih za pretpostavku dominantnog položaja.
- -Telekom Srbija grupa ima tržišni udio vrlo blizu 100% na svim područjima djelovanja u entitetu Republika Srpska.
- -Prema podacima RAK iz 2012. godine tri incumbent operatora, uključujući Mtel, imaju značajnu tržišnu snagu na tržištu usluga fiksne i mobilne telefonije na teritoriji Bosne i Hercegovine.
- -Podnosilac zahtjeva posebno ističe da usluge fiksne i mobilne telefonije predstavljaju sastavne dijelove multiple-play paketa koji se pružaju korisnicima.
- -Određivanje Mtela kao SMP operatora od strane RAK-a vrlo je značajno i relevantno za ovaj Zahtjev, odnosno pravila konkurencije i ex post regulaciju.
- -Dominantni položaj Telekom Srbija grupa se zasniva na dvije činjenice. Prva jeste faktičko stanje na relevantnom tržištu, gdje Mtel ima tržišno učešće koje prouzrokuje zakonsku pretpostavku dominacije. Druga činjenica jeste određivanje Mtela, odnosno Telekom Srbija grupa, kao SMP operatora, čime se taj položaj izjednačava sa posjedovanjem dominantnog položaja.
- -U Evropskoj uniji, pitanje odnosa između telekomunikacijskih propisa i propisa o konkurenciji je izričito raspravljeno u presudi Evropskog suda pravde u predmetu Deutsche Telekom (Case C-280/08, presuda Evropskog suda pravde od 14.10.2010. godine). U toj odluci, Evropski sud pravde je ustanovio da činjenica da se telekomunikacijski operator pridržavao sektorskih propisa iz oblasti telekomunikacija ne znači da ne postoji odgovornost operatora po osnovu moguće ex post povrede propisa iz oblasti konkurencije, dokle god je operator imao mogućnost autonomnog djelovanja u pogledu navodnog prekršaja.
- -Primjera radi, ukoliko bi sektorski propis fiksirao cijenu određenog telekomunikacijskog proizvoda, operator ne bi imao mogućnost autonomnog djelovanja i stoga ne bi bio u mogućnosti da prekrši propise o konkurenciji tako što bi djelovao u skladu sa nalogom iz sektorskog propisa. S druge strane, ukoliko sektorski propis određuje samo maksimalnu cijenu ali je ne fiksira, operator ima mogućnost autonomnog djelovanja, jer je u mogućnosti odrediti cijenu unutar određenog opsega, te može biti odgovoran za povredu prava konkurencije u pogledu tako određene cijene.
- -Dodatno, iz odluke u predmetu Deutsche Telekom također slijedi činjenica da je operator dobio saglasnost sektorskog regulatora u pogledu određenog postupanja ne znači da isto postupanje ne može istodobno predstavljati i prekršaj pravila iz oblasti konkurencije. Konkretno, u predmetu Deutsche Telekom njemački telekomunikacijski regulator dao je svoju saglasnost na određene cijene koje je utvrdio Deutsche Telekom, ali je uprkos tome ustanovljeno da je putem takvih (odobrenih) cijena Deutsche Telekom izvršio zloupotrebu dominantnog položaja.
- -Primijenjeno na predmetni slučaj i aktivnosti Telekom Srbija grupe za koje Podnosilac zahtjeva smatra da predstavljaju zloupotrebu dominantnog položaja, mogući navod da je RAK odobrio pojedine cijene operatora Telekom Srbija grupe ne podrazumijeva izuzetak od odgovornosti u vezi sa istim cijenama iz ugla Zakona, te bi u tom smislu ovakva okolnost bila irelevantna. Ovo iz prostog razloga što RAK prilikom provođenja svojih analiza i prilikom donošenja odluka, ne vodi primarno računa o naknadnim povredama konkurencije na tržištu, imajući u vidu da je to zaduženje dato u nadležnosti drugom upravnom organu-Konkurencijskom vijeću.
- -Ponude/cjenovnici Telekom Srbija grupe, čak i ukoliko su odobreni od strane RAK-a, kako je to propisano članom 20. stav (3) Zakona o komunikacijama, mogu predstavljati zloupotrebu dominantnog položaja.
- -Analiziranjem ponude Telekom Srbija grupe u pružanju multiple-play usluga jasno se može zaključiti kako navedene usluge sadrže elemente prekomjernih cijena čime se vrši zloupotreba dominantnog položaja iz člana 10. stav (2) tačke a) i b) Zakona.
- -Multiple-play usluge koje pruža Mtel, značajno su skuplje od istovrsnih usluga koje pružaju, kako operatori iz Telekom Srbija grupe, tako i ostali operatori u Bosni i Hercegovini. U praksi Evropske komisije i Evropskog suda pravde se, pored odnosa troškova i prihoda, prekomjerna cijena utvrđuje i na osnovu usporede za konkurentnim proizvodima (Vidi presudu od 14. februara 1978., United Brands and United Brands Continentaal v Commission, 27/76, EU:C:1978:22, para. 252).
- -Multiple-play usluge su moguće u različitim kombinacijama u odnosu na odabrane komponente koje ulaze u uslugu.
- -U tabeli je predstavljena uporedna ponuda usluga multiple-play operatora Mtela, Telrad Net, Blicnet, Elta-Kabel i Logosoft.
Tabela 2.
|
Paket (cijene u KM) |
Mtel |
Telrad Net |
Blicnet |
Logosoft |
|
2-play (TV/fiksna telefonija) |
39,90 KM/mj (Paket S) |
23,85 KM/mj (2P DTV+Fiksni) |
29,50 KM/mj (DUO DTV+Tel) |
nema u ponudi |
|
2-play (Internet/fiksna telefonija) |
47,90 KM/mj (Paket S+) |
31,59 KM/mj (Internet+Fiksni) |
30,42 KM/mj (DUO Net+Tel) |
nema u ponudi |
- -Navedeni Paket S u tabeli predstavlja Osnovni paket+Pink Plus, neograničeni razgovori u M:tel fiksnoj mreži.
- -Paket 2P DTV+Fiksni u tabeli predstavlja Standardni TV paket, neograničeni razgovori u Telrad Net mreži.
- -Paket DUO DTV+Tel u tabeli predstavlja Standardni TV paket i Arena Sport paket+, neograničeni razgovori u Blicnet fiksnoj mreži.
- -Paket S+ u tabeli predstavlja Internet do 50/25 Mbps, neograničeni razgovori u M:tel fiksnoj mreži.
- -Paket Internet+Fiksni u tabeli predstavlja Internet do 20/2 Mbps, neograničeni razgovori u Telrad Net mreži.
- -Paket DUO Net+Tel u tabeli predstavlja Internet do 75/25 Mbps, neograničeni razgovori u Blicnet fiksnoj mreži.
- -Navedeni podaci jasno ukazuju na značajnu razliku u cijeni između društava u sastavu Telekom Srbija grupe, a koja nije opravdana razlikom u sadržaju koji obuhvata ponuda 2-play usluga.
- -Sve tri predstavljene ponude u TV komponenti obuhvataju osnovni TV paket, dok paket S Mtel-a obuhvata i Pink Plus paket, koji prema Cjenovniku Mtela iz januara 2021. godine iznosi 4,68 KM sa PDV, dok Blicnet-ova ponuda uključuje i Arena Sport + paket, što upućuje da je konkretna 2-play usluga Mtela usluga sa najvišom cijenom u uporednom prikazu u odnosu na sve druge operatore iz Mtel grupe.
- -Troškovi pružanja ovih usluga su približni ili jednaki ili čak niži u slučaju Mtela u odnosu na manje operatore iz Telekom Srbija grupe. Određeni troškovi Mtela poput nabavke sadržaja za IPTV uslugu ili infrastrukture su na osnovu brojnije korisničke baze niži u poređenju sa manjim operatorima. Mtel je, za razliku od ostalih operatora u sastavu poslovnog subjekta Telekom Srbija u Bosni i Hercegovini, mrežu u pretežnoj mjeri naslijedio i nije imao velika ulaganja u izgradnju iste. Gotovo je sigurno da poslovni subjekt Telekom Srbija grupa prava za reemitiranje programskih sadržaja nabavlja na grupnom nivou, te se ta prava nabavljaju po istoj cijeni za čitavu grupaciju.
- -Razlike u cijenama ne mogu se opravdati bilo kakvim višim troškovima Mtel-a u odnosu na ostala društva u sastavu grupacije, jer Mtel bi trebao ustvari imati iste ili niže troškove od svojih povezanih lica.
- -Sve navedeno ukazuje na osnovanu sumnju u postojanje prekomjernih cijena fakturiranih korisnicima Mtel-a (razlika je preko 50% ukupne vrijednosti usluge Blicneta kod 2-play sa Internetom), odnosno značajne efekte diskriminatorne ponude prema korisnicima.
Tabela 3.
|
Paket (cijene u KM) |
Mtel |
Logosoft |
Telrad Net |
Blicnet |
Elta-Kabel |
|
3-play (TV/ Internet/fiksna telefonija) |
63,60 KM/mj (Paket S) |
42,12 KM/mj (LoGO! Slagalica primjer) |
45,00 KM/mj (Start - DTV) |
47,50 KM/mj (TRIO Start) |
53,90 KM/mj (eBOX start) |
|
|
71,90 KM/mj (Paket M+) 98,60 KM/mj (Paket L) |
49,14 KM/mj (LoGO! Trio) 78,39 KM/mj (LoGO! Trio+) |
60,00 KM/mj (Standard - DTV) |
56,50 KM/mj (Trio Standard/Optic) 73,50 KM/mj (Trio Extra) |
61,90 KM/mj (eBOX max) |
- -Paket S prikazan u tabeli predstavlja Osnovni paket+Pink Plus, Internet do 100/50 Mbps, neograničeni razgovori u m:tel fiksnoj mreži.
- -Paket M prikazan u tabeli predstavlja osnovni paket+Plus+Pink Plus+HD, Internet do 150/75 Mbps, neograničeni razgovori u m:tel fiksnoj mreži i 30 minuta prema m:tel mobilnoj mreži.
- -Paket L prikazan u tabeli predstavlja osnovni paket+Plus+Pink Plus+HD+HBO Premium HD+HBO, Internet do 200/100 Mbps, neograničeni razgovori u m:tel fiksnoj mreži i 50 minuta prema m:tel mobilnoj mreži
- -Paket LoGO! Slagalica prikazan u tabeli predstavlja osnovni paket, Internet do 60/3 Mbps, neograničeni razgovori u Logosoft fiksnoj mreži i 1000 minuta prema svim fiksnim telefonskim mrežama u BiH na fer osnovi.
- -Paket LoGO!Trio prikazan u tabeli predstavlja Osnovni paket, Internet do 50/3 Mbps, neograničeni razgovori u Logosoft fiksnoj mreži i besplatni pozivi prema svim fiksnim telefonskim mrežama u BiH na fer osnovi.
- -Paket LoGO! Trio+ prikazan u tabeli predstavlja Osnovni paket+Plus paket+Arena paket, Internet do 80/6 Mbps, neograničeni razgovori u Logosoft fiksnoj mreži i besplatni pozivi prema svim fiksnim telefonskim mrežama u BiH na fer osnovi, 100 minuta prema svim mobilnim mrežama u BiH.
- -Paket Start - DTV prikazan u tabeli predstavlja standardni TV paket, Internet 20/2 Mbps, neograničeni razgovori u Telrad Net mreži.
- -Paket Standard - DTV prikazan u tabeli predstavlja standardni TV paket, Internet 20/2 Mbps, neograničeni razgovori u Telrad Net mreži.
- -Paket TRIO Start prikazan u tabeli predstavlja Standardni TV paket i Arena Sport paket, Internet 20/2 Mbps, neograničeni razgovori u Blicnet fiksnoj mreži.
- -Paket Trio Standard/Optic prikazan u tabeli predstavlja standardni TV paket i Arena Sport paket, Internet 30/3 Mbps (100/25 Mbps u TRIO Optic ukoliko dozvoljavaju tehničke mogućnosti), neograničeni razgovori prema svim fiksnim mrežama u BiH.
- -Paket Trio Extra prikazan u tabeli predstavlja premium TV paket i Arena Sport paket, Internet 35/3,5 Mbps i neograničeni razgovori prema svim fiksnim mrežama u BiH.