Aktio

KONKURENCIJSKO VIJEĆE BOSNE I HERCEGOVINE

RJEŠENJE

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine, na osnovu člana 25. stav (1) tačka e) i člana 42. stav (1) tačka a) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05, 76/07 i 80/09), člana 105. Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", broj 29/02, 12/04, 88/07, 93/09, 41/13 i 53/16), a po Zahtjevu za pokretanje postupka privrednog subjekta Unifarm d.o.o. Lukavac, Novo naselje bb, 75 300 Lukavac, protiv Vlade Unsko-sanskog kantona, Alije Đerzeleza broj 2, 77 000 Bihać, radi postojanja zabranjenog sporazuma u smislu člana 4. stav (1) tačka b) Zakona o konkurenciji, na 120. (stotinudvadesetoj) sjednici održanoj dana 06.04.2023. godine, donijelo je

RJEŠENJE

  • 1.
    Odbija se Zahtjev privrednog subjekta Unifarm d.o.o. Lukavac, Novo naselje bb, 75 300 Lukavac, protiv Vlade Unsko-sanskog kantona, Alije Đerzeleza broj 2, 77 000 Bihać, radi utvrđivanja postojanja zabranjenog sporazuma u smislu člana 4. stav (1) tačka b) Zakona o konkurenciji, kao neosnovan.
  • 2.
    Obavezuje se privredni subjekat Unifarm d.o.o. Lukavac, Novo naselje bb, 75 300 Lukavac da isplati iznos od 561,60 KM na ime troškova postupka u roku od 8 (osam) dana od prijema ovog Rješenja.
  • 3.
    Odbija se zahtjev privrednog subjekta Unifarm d.o.o. Lukavac, Novo naselje bb, 75 300 Lukavac, za naknadom troškova postupka, kao neosnovan.
  • 4.
    Obavezuje se privredni subjekat Unifarm d.o.o. Lukavac, Novo naselje bb, 75 300 Lukavac da plati administrativnu taksu na Rješenje, u iznosu od 1.500,00 KM, u korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine.
  • 5.
    Ovo Rješenje će biti objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.

Obrazloženje

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Konkurencijsko vijeće) je dana 09.08.2022. godine, zaprimilo Zahtjev za pokretanje postupka (u daljem tekstu: Zahtjev) od strane privrednog subjekta Unifarm d.o.o. Lukavac, Novo naselje bb, 75 300 Lukavac, Bosna i Hercegovina (u daljem tekstu: Unifarm ili Podnosilac zahtjeva), koga zastupa advokat Zlatan Balta iz Advokatskog društva "Legal Partners" d.o.o. Sarajevo, Zmaja od Bosne broj 12c, 71 000 Sarajevo, protiv Vlade Unsko-sanskog kantona, Alije Đerzeleza broj 2, 77 000 Bihać, radi utvrđivanja postojanja zabranjenog sporazuma u smislu člana 4. stav (1) tačka b) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", broj 48/05, 76/07 i 80/09) (u daljem tekstu: Zakon o konkurenciji).

Kompletiranjem predmetnog Zahtjeva, Konkurencijsko vijeće je na osnovu člana 28. stav (3) Zakona dana 12.10.2022. godine izdalo Potvrdu o prijemu kompletnog i urednog Zahtjeva, broj UP-06-26-3-018-2/22.

Na osnovu dokumentacije dostavljene uz Zahtjev, Konkurencijsko vijeće je ocijenilo da nije moguće bez provedenog postupka utvrditi postojanje povrede Zakona o konkurenciji na koje Podnosioci zahtjeva ukazuju, te je donijelo Zaključak o pokretanju postupka dana 12.10.2022. godine, pod brojem UP-06-26-3-018-4/22. U skladu sa relevantnim odredbama Zakona o konkurenciji, Konkurencijsko vijeće je dostavilo Zaključak o pokretanju postupka punomoćniku Podnosioca zahtjeva. Konkurencijsko vijeće je u skladu sa članom 33. stav (1) Zakona o konkurenciji, dostavilo Zaključak o pokretanju postupka i Zahtjev Protivnoj strani, aktom broj UP-06-26-3-018- 9/22.

Usmena rasprava održana je dana 28.12.2022. godine u prostorijama Konkurencijskog vijeća uz prisustvo punomoćnika Podnosilaca zahtjeva, advokata Zlatana Balte iz Sarajeva i direktora Unifarma, Sabita Omića, te punomoćnika Protivne strane, advokata Džemila Sabrihafizovića iz Sarajeva.

1. Stranke u postupku

Stranke u postupku su privredni subjekat Unifarm d.o.o. Lukavac, Novo naselje bb, 75 300 Lukavac i Vlada Unsko-sanskog kantona, Alije Đerzeleza broj 2, 77 000 Bihać.

1.1. Privredni subjekat Unifarm

Privredni subjekat Unifarm d.o.o. Lukavac, Novo naselje bb, 75 300 Lukavac je registrovan u Općinskom sudu u Tuzli pod matičnim brojem upisa: 1-12681 u vlasništvu je fizičkog lica, Omić Sabita.

Osnovne registrovane djelatnosti Unifarma su distribucija i promet lijekova na veliko. Privredni subjekat Unifarm je zastupnik lijekova stranih proizvođača i to: Replek Farm DOOEL Skoplje, Sjeverna Makedonija, Biofarma llac San. ve Tic. A.S., Republika Turska i Deva Holding A.S., Republika Turska.

1.2. Vlada Unsko-sanskog kantona

Vlada Unsko-sanskog kantona, Alije Đerzeleza broj 2, 77 000 Bihać, kao donosilac Odluke o listi lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona ("Službeni glasnik Unsko-sankog kantona" broj 8/22), čije utvrđivanje ništavosti se traži u predmetnom postupku.

2. Pravni okvir predmetnog postupka

Konkurencijsko vijeće je tokom postupka primijenilo odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06 i 34/10), i odredbe Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", broj 29/02, 12/04, 88/07, 93/09, 41/13 i 53/16) (u daljem tekstu: Zakon o upravnom postupku) u smislu člana 26. Zakona o konkurenciji.

Također, Konkurencijsko vijeće je konsultovalo i odredbe: Zakona o lijekovima ("Službene novine Federacije BiH", broj 109/12) (u daljem tekstu: Zakon o lijekovima FBiH), Pravilnika o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade liste lijekova u Federaciji Bosne i Hercegovine, načinu stavljanja i skidanja lijekova sa liste lijekova, obavezama Ministarstava zdravstva, Zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine" broj 45/13 i 7/19) (u daljem tekstu: Pravilnik o bližim kriterijima) i Odluke o listi lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona ("Službeni glasnik Unsko-sankog kantona" broj 8/22) (u daljem tekstu: Odluka o listi lijekova iz 2022. godine).

3. Postupak po Zahtjevu za pokretanje postupka

U svom Zahtjevu, Podnosioci zahtjeva, opisuju činjenično stanje i okolnosti koje su razlog za podnošenje Zahtjeva te ukratko navode sljedeće:

  • -
    Privredni subjekat Unifarm se bavi distribucijom i stavljanjem na tržište lijekova različitih proizvođača lijekova. Unifarm je zastupnik lijekova stranih proizvođača i to: Replek Farm DOOEL Skoplje, Sjeverna Makedonija (u daljem tekstu: Replek), Biofarma llac San. ve Tic. A.S., Republika Turska (u daljem tekstu: Biofarma) i Deva Holding A.S., RepublikaTurska (u daljem tekstu: Deva).
  • -
    Privredni subjekat Unifarm navodi da je Vlada Unsko-sanskog kantona, Alije Đerzeleza broj 2, 77 000 Bihać (u daljem tekstu: Vlada ili Protivna strana) prilikom sačinavanja Odluke o listi lijekova iz 2022. godine neosnovano izostavila 29 lijekova privrednog subjekta Unifarm koji se izdaju na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Zavod), čime je postupila protivno članu 4. stav (1) tačka b) Zakona o konkurenciji.
  • -
    Izostavljenjem lijekova Podnosioca zahtjeva sa Nove Pozitivne liste A Liste lijekova USK koja je sastavni dio Odluke o listi lijekova iz 2022. godine, Vlada je diskriminisala i stavila Podnosioca zahtjeva u nepovoljan položaj u odnosu na domaće proizvođače, te onemogućila pristup relevantnom tržištu uvrštavanja lijekova na pozitivnu listu lijekova koji se propisuju i izdaju osiguranim osobama na teret Zavoda u Unsko-sanskom kantonu, odnosno direktno ga isključila sa navedenog tržišta, čime je smanjena mogućnost izbora lijekova za pacijente.
  • -
    U skladu sa članom 8. Zakona o lijekovima, na kantonalne liste lijekova obavezno moraju biti uvrštene sve grupe lijekova koje propisuje federalna lista, a dodatne grupe lijekova mogu biti uvrštene na pozitivnu listu kantona samo ako kanton ima dovoljno sredstava da snosi takav trošak. Na kantonalne pozitivne liste lijekova se uvrštavaju konkretni lijekovi proizvođača lijekova, sa njihovim zaštićenim nazivima (imenima).
  • -
    Za proizvođače lijekova je uvrštavanje na pozitivnu listu lijekova izuzetno značajno, jer postoje određene vrste lijekove koji zbog svojih karakteristika, načina primjene ili cijene se plasiraju isključivo ili u najvećoj mjeri na teret zavoda zdravstvenog osiguranja. Ako se takav lijek izostavi sa pozitivne liste lijekova, to de facto znači da će prestati njegova prodaja na tržištu, odnosno da se on izbacuje sa tržišta, čime će nestati konkurencija lijekova na tržištu.
  • -
    Bitno je naglasiti da svi lijekovi iste kategorije/vrste lijeka, bez obzira od kojeg su proizvođača, na pozitivnoj listi lijekova imaju identičnu cijenu.
  • -
    Naime, cijene svih lijekova iste vrste (istog generičkog naziva) svih proizvođača koji su uvršteni na pozitivnu listu lijekova su identične, s obzirom da su to cijene koje su određene od strane nadležnog zavoda za zdravstveno osiguranje (napomena: u samoj listi pozitivnih lijekova može biti prikazana različita cijena, međutim to je samo zbog razlika u pakovanjima, npr. zbog razlike u broju tableta u pakovanju, broju doza ili u jačini aktivne supstance, ali kada se izjednače te razlike u pakovanjima, cijena po količini lijeka, npr. po jednoj tableti ili po istoj jačini lijeka je identična, što znači da suštinski ti lijekovi imaju iste cijene), a što je i definisano Odlukom Listi lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj 33/19, 56/19, 98/19 i 69/20) (u daljem tekstu: Odluka o listi lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja FBiH).
  • -
    Ovo dalje znači da za nadležni zavod zdravstvenog osiguranja nema nikakve razlike, te nema povećanja troškova bez obzira na broj lijekova koji je uvršten na pozitivnu listu lijekova, jer svi lijekovi imaju identične cijene. Trošak zavoda zdravstvenog osiguranja ovisi od broja pacijenata i broja terapija koje im trebaju, te je u tom smislu za zavod svejedno da li se na listi nalazi 5 ili 10 lijekova iste vrste, jer jedan pacijent će koristiti samo jedan lijek istovremeno.
  • -
    Ovo također znači da za zavodi zdravstvenog osiguranja nemaju povećanja troškova ako je veći broj lijekova na pozitivnoj (esencijalnoj) listi - bez obzira da li se na listi za određenu kategoriju nalazi 3 ili 30 lijekova, troškovi su za zavod isti, jer su cijene svih tih lijekova identične, a pacijentu se svakako propisuje samo jedan lijek.
  • -
    Podnosilac zahtjeva ističe da kada se uvrste lijekovi na pozitivnu listu, distributer lijekova ima obavezu održavanja zaliha koje pokrivaju vremenski period koji je određen od zavoda zdravstvenog osiguranja (npr. 3 mjeseca), radi osiguranja stabilnosti ponude lijekova, što dodatno ide u korist pacijentima.
  • -
    Dakle, ne postoji nikakva prednost za Zavod u smanjenju broja lijekova u određenim kategorijama (ATC grupama) Nove Pozitivne Liste lijekova USK, s obzirom da su isti troškovi bez obzira na broj lijekova na listi.
  • -
    Sa druge strane, izbacivanje određenih lijekova sa liste predstavlja ograničenje broja dostupnih lijekova pacijentima i predstavlja sprečavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišne konkurencije na relevantnom tržištu, jer se određeni lijekovi direktno izbacuju sa relevantnog tržišta čime se smanjuje broj dostupnih konkurentskih lijekova, a što je suprotno članu 4. stav (1) tačka b) Zakona o konkurenciji.
  • -
    Dana 07.10.2021. godine na web stranici Vlade objavljen je Javni poziv proizvođačima lijekova/nosiocima dozvole za stavljanje lijeka u promet da podnesu zahtjev za uvrštavanje pojedinačnih lijekova na Pozitivnu Listu lijekova Unsko-sanskog kantona.
  • -
    Javnim pozivom je također propisano da zainteresirani proizvođači lijekova, odnosno nosioci dozvole za stavljanje lijeka u promet, koji su podnijeli zahtjeve i dostavili kompletiranu dokumentaciju po javnom pozivu od 11.05.2020. godine nisu u obavezi podnositi nove zahtjeve ako podaci i dokumentacija o lijeku nisu mijenjani u međuvremenu.
  • -
    Vlada je dana 25.03.2022. godine donijela Odluku o listi lijekova iz 2022. godine, kojom je propisana nova Pozitivna A Lista lijekova za Unsko-sanski kanton koja se primjenjuje od dana 31.03.2022. godine, te se njome stavlja van snage prethodna Odluka o listi lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona", broj 22/18 i 21/19) (u daljem tekstu: Prethodna Odluka o listi lijekova), kojom je propisana prethodna Pozitivna A Lista lijekova Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Prethodna Pozitivna Lista lijekova USK), koja se primjenjivala do dana 30.03.2022. godine.
  • -
    Lijekovi proizvođača Replek, Biofarma i Deva, koje zastupa Podnosilac zahtjeva, su bili uvršteni na Prethodnu Pozitivnu Listu lijekova USK i prijavljeni su za uvrštavanje na novu Pozitivna A Lista lijekova za Unsko-sanski kanton.
  • -
    Odlukom o listi lijekova iz 2022. godine, Vlada je sa nove Pozitivne A Lista lijekova za Unsko-sanski kanton izbacila 29 lijekova koje zastupa Unifarm, a koji su prethodno bili uvršteni u Prethodnu Pozitivnu Listu lijekova USK, iako navedeno uklanjanje lijekova Unifarma nema nikakvo zakonsko uporište, jer su lijekovi koje zastupa Unifarm bili uvršteni na Prethodnu Pozitivnu Listu lijekova USK i ispunjavali sve uslove za uvrštavanje na Novu Pozitivnu Listu lijekova USK.
  • -
    Lijekovi Podnosioca zahtjeva koji su nezakonito izostavljeni (uklonjeni) sa Nove Pozitivne Liste Lijekova USK su slijedeći:

Tabela 1.

Br.

Naziv lijeka

Proizvođač

1.

Ciprofloxacin Biofarma 14x500mg

Biofarma llac San. ve Tic. A.S.

2.

Ricustbl 20xlmg

Biofarma llac San. ve Tic. A.S.

3.

Ricus tbl 20x2mg

Biofarma llac San. ve Tic. A.S.

4.

Ricus tbl 20x3mg

Biofarma llac San. ve Tic. A.S.

5.

Ricus tbl 20x4mg

Biofarma llac San. ve Tic. A.S.

6.

Amlodipin Replekfarm tbl. 30xl0mg

Replek Farm dooel Skoplje

7.

Amlodipin Replekfarm tbl. 30x5mg

Replek Farm dooel Skoplje

8.

Folna kiselina Replekfarm tbl. 20x5mg

Replek Farm dooel Skoplje

9.

Loratadin Replekfarm sirup 5mg/5ml 120ml

Replek Farm dooel Skoplje

10.

Renapril tbl. 20xl0mg Replek

Replek Farm dooel Skoplje

11.

Renapril tbl. 20x20mg Replek

Replek Farm dooel Skoplje

12.

Renapril tbl. 20x5mg Replek

Replek Farm dooel Skoplje

13.

Mesalazin Replekfarm film tbl. 50x500mg

Replek Farm dooel Skoplje

14.

Metformin Replekfarm tbl. 30x850mg

Replek Farm dooel Skoplje

15.

Biperiden Replekfarm tbl. 50x2mg

Replek Farm dooel Skoplje

16.

Lizinopril Replekfarm tbl. 20x5mg

Replek Farm dooel Skoplje

17.

Lizinopril Replekfarm tbl. 20xl0mg

Replek Farm dooel Skoplje

18.

Lizinopril Replekfarm tbl. 20x20mg

Replek Farm dooel Skoplje

19.

Paroksetin Replekfarm film tbl. 30x20mg

Replek Farm dooel Skoplje

20.

Klaritromicin Replekfarm film tbl. 14x500mg

Replek Farm dooel Skoplje

21.

Pandev gastrorez. tbl. 14x40mg

Deva Holding A.S.

22.

Pandev gastrorez. tbl. 28x20mg

Deva Holding A.S.

23.

Amoklavin bid film tbl. 10x(875+125)mg

Deva Holding A.S.

24.

Degastrol gastrorez. cps. 14x30mg

Deva Holding A.S.

25.

Amoklavin bid 400/57mg FOR prašak za suspenziju 70ml

Deva Holding A.S.

26.

Devoxicam tbl. 10x7,5mg

Deva Holding A.S.

27.

Devoxicam tbl. 10xl5mg

Deva Holding A.S.

28.

Demeprazol gastrorez. cps. 14x20mg

Deva Holding A.S.

29.

Azitro film tbl. 3x500mg

Deva Holding A.S.

  • -
    Umjesto lijekova prikazanih u Tabeli 1., koje je nezakonito uklonila sa liste, Vlada je na Novu Pozitivnu Listu lijekova USK uvrstila ograničeni broj lijekova i to uglavnom preferirajući domaće proizvođače nauštrb stranih proizvođača lijekova, što je protivno primjenjivim propisima, tj. nije u skladu sa Zakonom o lijekovima FBiH, niti Pravilnikom o bližim kriterijima.
  • -
    Članom 9. Zakona o lijekovima FBiH je propisano da se može ograničiti broj zaštićenih naziva lijekova ali uz ispunjenje određenih kriterija i da se moguće ograničenje broja zaštićenih naziva lijekova bliže utvrđuje pravilnikom federalnog ministarstva. Nijedan od navedenih kriterija ne daje prednost domaćim proizvođačima, nego su svi kriteriji jednaki za sve učesnike.
  • -
    Član 9. stav (3) Zakona o lijekovima FBiH ne propisuje da se daje prioritet domaćim proizvođačima nad stranim proizvođačima lijekova, nego samo propisuje da se na listu trebaju uvrstiti domaći proizvođači lijekova, ali to ne treba biti na štetu stranih proizvođača lijekova.
  • -
    Iz člana 9. i 10. Pravilnika o bližim kriterijima slijedi da se kriteriji koji se primjenjuju za stavljanje na pozitivnu listu, odnosno skidanje sa pozitivne liste lijekova odnose jednako na sve proizvođače, odnosno da domaći proizvođači lijekova ne bi trebali imati prednost u odnosu na strane proizvođače.
  • -
    U tačci IX Odluke o listi lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja FBiH propisano je da su prilikom izrade pozitivnih listi lijekova kantona, kantoni dužni primjenjivati kriterije utvrđene članom 9. i 11. Pravilnika o bližim kriterijima, kao i postupak i način izrade pozitivne liste lijekova kantona koji je utvrđen odredbama pomenutog Pravilnika.
  • -
    Tačkom VIII stav (1) Odluke o listi lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja FBiH navedeno je da je federalna lista obavezujuća za sve kantone, i to A federalna lista lijekova koja obavezno mora biti sadržana u listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja kantona, a što je i navedeno u iznad navedenom Pravilniku.
  • -
    Iz svega iznad navedenog, jasno je propisano kako se donose liste, te da je navedenim zakonskim propisima naveden tačan postupak skidanja i stavljanja lijekova sa listi, te da se Vlada prilikom sačinjavanja Nove Pozitivne Liste lijekova USK nije pridržavala iznad navedene procedure, tj. bez ikakvog osnova je sa liste izostavila lijekova Podnosioca zahtjeva.
  • -
    Primjera radi, za vrstu lijeka (generički naziv lijeka) Omeprazol (ATC grupa A02BC01) je u Prethodnoj Pozitivnoj Listi lijekova USK bilo uvršteno ukupno 8 lijekova od 8 proizvođača (uključujući dva lijeka koja zastupa Podnosilac zahtjeva) (ATC grupa pod rednim brojem 2. u Prethodnoj Pozitivnoj Listi lijekova USK).
  • -
    U Novoj Pozitivnoj Listi lijekova za istu vrstu lijeka (isti generički naziv lijeka -generički naziv lijeka ustvari označava "porodicu" ili "grupu" lijekova koji se koriste za određeno stanje/bolest), Omeprazol (ATC grupa A02BC01) je uvršteno samo 3 (tri) različita lijeka od samo 3 (tri) različita proizvođača, i to isključivo domaćih proizvođača - lijek Ulcosan proizvođača Bosnalijek d.d. Sarajevo (u daljem tekstu: Bosnalijek), lijek Target Plus proizvođača Farmavita d.o.o. Sarajevo (u daljem tekstu: Farmavita) i lijek Helicol proizvođača Zada Pharmaceuticals d.o.o. Lukavac (u daljem tekstu: Zada), redni brojevi 1. do 3. u Novoj Pozitivnoj Listi lijekova USK.
  • -
    Dakle, za vrstu lijeka (jedan generički naziv lijeka) - Omeprazol, je u Novoj Pozitivnoj Listi lijekova USK izbor smanjen sa 8 lijekova i 8 proizvođača, na samo 3 lijeka i 3 proizvođača, i to isključivo domaća bosanskohercegovačka proizvođača lijekova (Bosnalijek, Farmavita i Zada).
  • -
    Slična je situacija i sa vrstom lijeka (generičkim nazivom lijeka) Karvedilol (ATC grupa C07AG02). U Prethodnoj Pozitivnoj Listi lijekova USK je za vrstu lijeka Karvedilol bilo uvršteno 6 (šest) lijekova od 6 (šest) različitih proizvođača.
  • -
    U Novoj Pozitivnoj Listi lijekova USK za istu vrstu lijeka (isti generički naziv lijeka) Karvedilol je uvršteno samo 4 (četiri) različita lijeka (različitih pakovanja) od 4 (četiri) različita proizvođača, od kojih su svi domaći proizvođači - Bosnalijek, Farmavita, Hemofarm i Zada, pri čemu su ustvari za ovu kategoriju lijekova u odnosu na Prethodnu Pozitivnu Listu lijekova USK izbačeno tri strana proizvođača lijekova (Krka, Pliva i Bilim), zadržana tri domaća proizvođača lijekova (Bosnalijek, Zada, Farmavita) i dodan još jedan domaći proizvođač lijekova Hemofarm.
  • -
    Dakle, za vrstu lijeka (jedan generički naziv lijeka) - Karvedilol, je izbor na Novoj Pozitivnoj Listi lijekova USK smanjen sa 6 lijekova i 6 proizvođača, na samo 4 lijeka i 4 proizvođača, i to isključivo domaća bosanskohercegovačka proizvođača lijekova (Bosnalijek, Farmavita, Hemofarm i Zada).
  • -
    Podnosilac zahtjeva se dopisom broj 1691/22-1 od dana 14.04.2022. godine obratio premijeru i svim članovima Vlade kao i predsjedniku Skupštine Unsko-sanskog kantona, te ih upozorio na nezakonitost Nove Pozitivne Liste lijekova USK i na činjenicu da na ovaj način Vlada krši odredbe Zakona o konkurenciji, drugih zakonskih odredbi i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, te kojim je zatražio od Vlade da izmijeni Odluku o listi lijekova iz 2022. godine i istu uskladi sa primjenjivim propisima, na šta Vlada nije reagovala.
  • -
    Svi lijekovi koje je Podnosilac zahtjeva naveo u Zahtjevu da su izostavljeni sa Nove Pozitivne Liste lijekova USK su uredno registrovani i imaju dozvolu Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija za lijekove BiH) za stavljanje na tržište, te ispunjavaju sve uslove utvrđene Pravilnikom o bližim kriterijima za uvrštavanje na Novu Pozitivnu Listu lijekova USK.
  • -
    Pravilnik o bližim kriterijima niti jednom riječju ne omogućava izostavljanje ili skidanje lijekova stranih proizvođača lijekova sa pozitivne liste kantona radi favoriziranja domaćih proizvođača.
  • -
    U skladu sa članom 2. stav (1) Zakona o konkurenciji, evidentno je da se isti primjenjuje na organe državne uprave i lokalne samouprave, kada posredno ili neposredno učestvuju ili utječu na tržište, što znači da se primjenjuje i na Vladu.
  • -
    Nadalje, član 4. Zakona o konkurenciji se odnosi i na jednostrane pravne akte, te nije nužno da postoji ugovor ili druga vrsta sporazuma između dvije različite strane da bi postojao zabranjeni sporazum od strane organa državne uprave i lokalne samouprave, što imlicira da se Odluka o listi lijekova iz 2022. godine može tretirati kao zabranjeni sporazum.
  • -
    Navedene tvrdnje su potvrđene i od strane Suda Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Sud BiH), koji je više puta, izričito i nedvosmisleno, potvrdio da se Zakon o konkurenciji primjenjuje i na javne organe ako svojim djelovanjem utječu na tržište, bez obzira što ne djeluju na tržištu na komercijalnoj osnovi kao privredni subjekti, što je vidljivo iz presude broj S1 3 U 021563 16 U od dana 09.06.2017. godine i presude broj S1 3 U 031711 19 od dana 10.12.2020. godine.
  • -
    Podnosilac zahtjeva ističe da je vjerovatno da će se Vlada pozivati na primjenu prava konkurencije Evropske unije na javne organe kada vrše javna ovlaštenja, odnosno sudsku praksu iz Evropske unije prema kojoj se pravo konkurencije ne primjenjuje na javne organe kada vrše javna ovlaštenja.
  • -
    lako nije sporna praksa Evropske komisije da se pravo konkurencije ne primjenjuje na javna tijela prilikom vršenja javnih funkcija, takva praksa nije primjenjiva u Bosni i Hercegovini, jer Zakon o konkurenciji izričito propisuje takvu primjenu i izričito daje ovlaštenje Konkurencijskom vijeću da primjenjuje Zakon o konkurenciji na sva javna tijela prilikom vršenja javnih funkcija kojima mogu uticati na tržište, dok Evropska komisija nema takvo ovlaštenje na osnovu članova 101. i 102. Ugovora o funkcionisanju Evropske Unije.
  • -
    U skladu sa članom 2. stav (l) tačka b) Zakona o konkurenciji nije uopšte neophodno da organi državne uprave moraju učestvovati na tržištu na komercijalnoj (privrednoj) osnovi da bi se na njih primjenjivao Zakon o konkurenciji, prema Zakonu o konkurenciji je dovoljno da organi državne uprave svojim postupanjem mogu uticati na tržište.
  • -
    Nesporno je da organi javne uprave svojim djelovanjem i vršenjem javnih funkcija mogu uticati na tržište i da mogu spriječiti, ograničiti ili narušiti tržišnu konkurenciju, što je upravo i ono što čini Vlada u predmetnom slučaju - donošenjem Nove Pozitivne Liste lijekova USK, Vlada direktno utiče na tržište, jer oni lijekovi koji su izostavljeni sa liste nemaju uopšte pristupa relevantnom tržištu, odnosno isti su u cijelosti isključeni sa relevantnog tržišta, čime Vlada direktno ograničava broj lijekova i konkurenata na tržištu, odnosno sprječava i/ili ograničava konkurenciju, što u skladu sa Zakonom o konkurenciji predstavlja zabranjeni sporazum u smislu člana 4. stav (l) tačka b) Zakona o konkurenciji, što je u skladu sa odlukama Suda BiH.
  • -
    U predmetnom slučaju, Podnosilac zahtjeva ističe da je za relevantno tržište proizvoda potrebno razdvojiti lijekove koji se prodaju komercijalno (van pozitivnih listi), i koji se propisuju i izdaju putem pozitivnih listi lijekova, jer uslovi prodaje za ove dvije kategorije nisu isti.
  • -
    Kao što je prethodno navedeno, lijekovi koji se nalaze na pozitivnim listama lijekova se pacijentu (potrošaču) propisuju i izdaju besplatno, jer troškove istih snosi nadležni kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja, dok lijekove koji se ne nalaze na listama, pacijenti (potrošači) moraju sami da plate.
  • -
    Ovo znači da sa aspekta korisnika lijekova (pacijenta-potrošača) lijekovi na pozitivnoj listi i van pozitivne liste nemaju iste uslove prodaje niti istu cijenu (jedne korisnici-pacijenti dobijaju besplatno a druge moraju platiti), radi čega prodaja lijekova van pozitivne liste i propisivanje i izdavanje lijekova preko pozitivne liste moraju biti razdvojeni u različita relevantna tržišta.
  • -
    Što se tiče relevantnog geografskog tržišta, Podnosilac zahtjeva ističe da je ono u Federaciji Bosne i Hercegovine na kantonalnom nivou, jer pozitivne liste lijekova donose kantoni i nadoknadu troškova sa pozitivne liste vrše kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja.
  • -
    U skladu sa tim, Podnosilac zahtjeva je relevantno tržište za ovaj postupak definisao kao tržište uvrštavanja lijekova na pozitivnu listu lijekova koji se propisuju i izdaju osiguranim osobama na teret Zavoda u Unsko-sanskom kantonu.
  • -
    Potrebno je naglasiti da iako tržište uvrštavanja lijekova na pozitivnu listu lijekova koji se propisuju i izdaju osiguranim osobama na teret Zavoda u Unsko-sanskom kantonu predstavlja jedno relevantno tržište, na njemu se ipak nalazi više različitih vrsta/kategorija (ATC grupa) lijekova, koji nisu međusobno zamjenjivi.
  • -
    Tako npr. lijekovi za visok pritisak nisu zamjenjivi sa lijekovima sa želudčane probleme. Međutim, smatramo da se relevantno tržište ne treba dalje dijeliti na pojedine vrste lijekova, nego da sve te vrste/kategorije (ATC grupe) lijekova predstavljaju različite segmente relevantnog tržišta.
  • -
    U tom smislu ponovno ističemo da je Nova Pozitivna Lista lijekova USK imala značajan uticaj na relevantno tržište, jer je istom spriječena, ograničena i/ili narušena konkurencija na relevantnom tržištu.
  • -
    Nova Pozitivna Lista lijekova USK je izbacila konkurente domaćim proizvođačima lijekova (tj. proizvode stranih proizvođača lijekova) iz 59 (vrsta/kategorija ATC grupa) lijekova, što nesumnjivo ima značajan negativan uticaj na relevantno tržište.
  • -
    Na ovaj način se ograničava pristup relevantnom tržištu stranim proizvođačima lijekova i proizvođačima generičkih lijekova, s obzirom da isti nisu stavljeni na Novu Pozitivnu Listu lijekova USK, što znači da ljekari u Unsko-sanskom kantonu ne mogu propisati navedene lijekove pacijentima (korisnicima lijekova) na teret Zavoda.
  • -
    Favoriziranje domaćih proizvođača lijekova i originatora koji se uvrštavaju na Novu Pozitivnu Listu lijekova USK, čime dolazi do smanjenja konkurencije između lijekova na tržištu i do manjeg izbora za pacijente (korisnike lijekova), ali i za ljekare koji propisuju lijekove, što može dovesti do ugrožavanja dobrobiti pacijenata.
  • -
    Ograničenje broja ponuđača/proizvođača koji mogu nuditi svoj proizvod na određenom relevantnom tržištu jeste direktno i nesporno ograničenje tržišne konkurencije, koje može biti opravdano samo u izuzetnim okolnostima, a koje ovdje ne postoje, posebno s obzirom na štetu koja se prouzrokuje Podnosiocu zahtjeva i stranim proizvođačima lijekova i proizvođačima generičkih lijekova.
  • -
    U tom smislu, čak ni odredba člana 9. Zakona o lijekovima FBiH koja navodi da se može ograničiti broj zaštićenih naziva lijekova (tj. broj konkretnih proizvoda) koji se stavljaju na liste nije u skladu sa Zakonom o konkurenciji.
  • -
    Podnosilac zahtjeva ističe da federalna i kantonalna tijela mogu ograničiti pozitivne liste lijekova samo u smislu koja vrsta lijekova (koji generički nazivi lijekova) će biti uvrštena na listu - odnosno, u suštini, za koje bolesti/stanja će biti uvršteni lijekovi na pozitivnu listu, a za koja neće.
  • -
    Primjera radi, potpuno je opravdano da nadležni zavod za zdravstveno osiguranje odluči da će na pozitivnu listu staviti lijekove koji npr. služe za liječenje bolesti srca, međutim da neće staviti na listu lijekove koji služe za tretiranje alergija.
  • -
    Međutim, za onu vrstu lijekova (generički naziv lijeka) koju odluči da stavi na pozitivnu listu, na listi moraju biti prihvaćeni svi lijekovi te vrste (tog generičkog naziva) koji su registrovani na teritoriji Bosne i Hercegovine kod Agencije za lijekove BiH.
  • -
    Svi posebni lijekovi (tj. svi zaštićeni nazivi lijekova) koji su odobreni za stavljanje na tržište u Bosni i Hercegovini i registrovani kod Agencije za lijekove BiH pod istim generičkim nazivom i istom ATC šifrom, su sigurni za korištenje i mogu se koristiti za liječenje istih bolesti ili stanja kod pacijenata.
  • -
    Samim tim, ne postoji nikakav opravdan razlog ili zakonsko uporište zašto bi neki od tih posebnih lijekova bio izostavljen sa pozitivne liste lijekova, posebno kada se uzme u obzir da na pozitivnoj listi lijekova svi lijekovi jedne grupe (istog generičkog naziva) imaju istu cijenu.
  • -
    Podnosilac zahtjeva ističe da je nesporno da je cilj donošenja Nove Pozitivne Liste lijekova USK sprečavanje, ograničavanje i/ili narušavanje tržišne konkurencije na relevantnom tržištu, s obzirom da se navedenom Listom smanjuje broj dostupnih lijekova na pozitivnoj list Unsko-sanskog kantona, jer se u kategorijama (grupama ili vrstama) lijekova gdje svoje proizvode (lijekove) nude domaći proizvođači lijekova ograničava broj lijekova koji se nalaze na listi.
  • -
    Na ovaj način se smanjuje ili u potpunosti uklanja konkurencija domaćim proizvođačima lijekova, jer se primjera radi, za određenu grupu lijekova na listi umjesto 8 lijekova raznih proizvođača lijekova (domaćih i stranih), sada nalaze samo lijekovi domaćih proizvođača lijekova, time se poboljšava položaj domaćih proizvođača lijekova, na teret stranih proizvođača lijekova, što je nesumnjivo suprotno principima pravične konkurencije na tržištu, što ima za posljedicu sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišne konkurencije na relevantnom tržištu.
  • -
    Iz člana 4. Zakona o konkurenciji proizilazi da Konkurencijsko vijeće mora utvrditi koje su posljedice za tržišnu konkurenciju na cjelokupnom relevantnom tržištu, što znači da mora uzeti u obzir i posljedice za druge učesnike na relevantnom tržištu, tj. na druge strane proizvođače lijekova koji s izbačeni sa Nove Pozitivne Liste lijekova USK.
  • -
    Ovo je i u skladu sa praksom prava konkurencije Evropske unije. Tako je u predmetu MasterCard protiv Evropske komisije (Presuda Sud Europske unije od dana 11.09.2014. godine u predmetu C-382/12 P), Sud Evropske unije naveo da se kod ocjene posljedica sporazuma mora uzeti u obzir cjelokupan kontekst u poređenju sa situacijom kada takav sporazum ne bi postojao: "161. Što se tiče primjedbe RBS-a - rezimirane u tački 128. ove presude - prema kojoj je Komisija prilikom ispitivanja pitanja djeluje li neka odluka ograničavajuče na tržišno natjecanje trebala ispitati koji bi se "hipotetski slučaj" uistinu ostvario kada bi CMI-ji nestali, treba podsjetiti da je Sud opetovano presuđivao da - u svrhu ocjene treba li neki sporazum smatrati zabranjenim zbog promjena u tržišnom natjecanju koje uzrokuje - tržišno natjecanje treba ispitati u stvarnom okviru u kojem bise odvijalo da sporni sporazum ne postoji".
  • -
    Dakle, prilikom ocjene posljedica na konkurenciju na tržištu, Konkurencijsko vijeće mora uzeti u obzir posljedice na cjelokupno tržište, što uključuje i druge strane proizvođače lijekova, a ne samo one koje zastupa Podnosilac zahtjeva.
  • -
    Posljedice na cjelokupno relevantno tržište i na sve strane proizvođače lijekova su ogromne, jer je Vlada Novom Pozitivnom Listom lijekova USK sa relevantnog tržišta izbacila veliki broj lijekova stranih proizvođača lijekova (ne samo lijekove koje zastupa Podnosilac zahtjeva), od kojih su neki bili sa vodećim tržišnim udjelom u svojoj kategoriji lijekova.
  • -
    Primjera radi, za kategoriju/vrstu (ATC grupu) lijekova ibandronska kiselina (ATC grupa M05BA06) su sa Nove Pozitivne Liste lijekova USK izbačeni lijekovi: Alvodronic, proizvođača Alvogen d.o.o. Barice, koji je u 2021. godini imao 69,29% tržišnog udjela za ovu kategoriju lijekova, lijek Bonviva proizvođača F. Hoffman - La Roche Ltd., koji je u 2021. godini imao 30,42% tržišnog učešća za ovu kategoriju lijekova (dakle ova dva lijeka su zajedno imala 99,71% tržišnog udjela. Međutim, ovi lijekovi su izbačeni sa Nove Pozitivne Liste lijekova USK, te je umjesto njih na listu dodan lijek IDIKA domaćeg proizvođača Hemofarm, te su umjesto 4 lijeka od 4 proizvođača sada u ovoj kategoriji lijekova dostupna samo dva lijeka od dva proizvođača, pri čemu su sa tržišta izbačeni glavni lijekovi iz ove vrste (kategorije) lijekova.
  • -
    Nadalje, za kategoriju za kategoriju/vrstu (ATC grupu) lijekova bisoprolol (ATC grupa C07AB07) je sa Nove Pozitivne Liste lijekova USK izbačen lijek Byol, proizvođača Lek d.d., koji je u 2021. godini imao 47,45% tržišnog udjela za ovu kategoriju lijekova i bio je vodeći lijek iz ove kategorije lijekova. Ukupno je iz ove kategorije lijekova izbačeno 5 lijekova 5 stranih proizvođača.
  • -
    Nadalje, za kategoriju/vrstu (ATC grupu) lijekova diklofenak (ATC grupa M01AB05) je sa Nove Pozitivne Liste lijekova USK izbačen lijek Voltaren, proizvođača Pliva d.o.o., koji je u 2021. godini imao 50,18% tržišnog učešća za ovu kategoriju lijekova i bio je vodeći lijek iz ove kategorije lijekova. Ukupno je iz ove kategorije lijekova izbačeno 3 lijeka 2 strana proizvođača.
  • -
    Nadalje, za kategoriju/vrstu (ATC grupu) lijekova mesalazin (ATC grupa A07EC02) je sa Nove Pozitivne Liste lijekova USK izbačen lijek Salofalk proizvođača Dr. Falk Pharm GmbH, Njemačka, koji je u 2021. godini imao 56,85% tržišnog učešća za ovu kategoriju lijekova i bio je vodeći lijek iz ove kategorije lijekova.
  • -
    Ovo je samo primjer cilja i posljedica postupanja Vlada, koja Novom Pozitivnom Listom lijekova USK pokušava da ukloni sa relevantnog tržišta konkurente domaćim proizvođačima lijekova, što nesumnjivo predstavlja sprečavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišne konkurencije na relevantnom tržištu
  • -
    U tom smislu Podnosilac Zahtjeva je pripremio tabelu sa procjenom tržišnih udjela pojedinih proizvođača lijekova za kategorije/grupe lijekova koje su pogođene Novom Pozitivnom Listom lijekova USK (prema njihovim generičkim ATC oznakama grupe lijeka) prije i nakon primjene sporne Nove Pozitivne Liste lijekova USK. Ističemo da ova tabela samo predstavlja procjenu, s obzirom da Podnosilac zahtjeva još uvijek nema podatke za 2022. godinu: