Aktio

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine

Odluka o usvajanju Gender Akcionog plana Bosne i Hercegovine za period 2023-2027. godine sa Operativnim planom institucija Bosne i Hercegovine za implementaciju Gender Akcionog plana Bosne i Hercegovine 2023-2027. godina

Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na 26. sjednici, održanoj 18.10.2023. godine, donijelo je

ODLUKU
O USVAJANJU GENDER AKCIONOG PLANA BOSNE I HERCEGOVINE ZA PERIOD 2023-2027. GODINE SA OPERATIVNIM PLANOM INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE ZA IMPLEMENTACIJU GENDER AKCIONOG PLANA BOSNE I HERCEGOVINE 2023-2027. GODINA

Član 1.Predmet Odluke

Ovom Odlukom usvaja se Gender akcioni plan Bosne i Hercegovine za period 2023-2027. godine sa Operativnim planom institucija Bosne i Hercegovine za implementaciju Gender akcionog plana 2023.-2027. godina (u daljnjem tekstu: Gender akcioni plan Bosne i Hercegovine).

Član 2.Praćenje realizacije

Za praćenje implementacije Gender akcionog plana zadužuje se Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.

Član 3.Izvještavanje

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine jednom godišnje podnosi izvještaj Vijeću ministara Bosne i Hercegovine o realizaciji Gender akcionog plana.

Član 4.Sastavni dio Odluke

Sastavni dio ove Odluke je Gender akcioni plan Bosne i Hercegovine za period 2023.-2027. godina sa Operativnim planom institucija Bosne i Hercegovine za implementaciju GAP Bosne i Hercegovine 2023.-2027. godine.

Član 5.Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH".

VM broj 273/23
18. oktobra 2023. godine
Sarajevo

Predsjedavajuća
Vijeća ministara BiH
Borjana Krišto, s. r.

Gender akcioni plan Bosne i Hercegovine
za period 2023.-2027. godine

SADRŽAJ

SKRAĆENICE

UVOD

Struktura Gender Akcionog Plana (GAP) BiH za period 2023.-2027. godine

STRATEŠKI CILJEVI I PRIORITETI

I. STRATEŠKI CILJ 1: Izrada, implementacija i praćenje programa mjera za unapređenje ravnopravnosti spolova u institucijama vlasti, po prioritetnim oblastima

I.1. Sprečavanje i suzbijanje nasilja po osnovu spola, uključujući nasilje u porodici kao i trgovine ljudima
Rok implementacije: 2023 - 2027. godine
I.2. Javni život i donošenje odluka
I.3. Rad, zapošljavanje i pristup ekonomskim resursima
I.4. Zdravlje, prevencija i zaštita
I.5. Socijalna zaštita
I.6. Rod i sigurnost
I.7. Ravnopravnost spolova u kontekstu zaštite okoliša i klimatskih promjena

II. STRATEŠKI CILJ 2: Izgradnja i jačanje sistema, mehanizama i instrumenata za postizanje ravnopravnosti spolova

Koordinacija implementacije i nadzor nad provođenjem Gender akcionog plana BiH

II.2. Praćenje i unapređenje primjene međunarodnih i domaćih standarda za ravnopravnost spolova
II.3. Jačanje i saradnja institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova
II.4. Podizanje svijesti o ravnopravnosti spolova u svim segmentima društva
II.5. Podrška institucionalnim i vaninstitucionalnim partnerima u procesu uključivanja principa ravnopravnosti spolova

III. STRATEŠKI CILJ 3: Uspostavljanje i jačanje saradnje i partnerstva

III.1. Saradnja na regionalnom i međunarodnom nivou

III.2. Saradnja sa organizacijama civilnog društva, socijalnim partnerima, akademskom zajednicom

SKRAĆENICE

ARS BiH MLJPI

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine

AP UNSCR 1325 u BiH

Akcioni plan za implementaciju UNSCR 1325 u Bosni i Hercegovini

BiH

Bosna i Hercegovina

BD BiH

Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine

BHAS

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine

CEST

Centar za edukaciju sudija i tužilaca

CIK BiH

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine

CEDAW

UN Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena

DEI

EK

Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine

Evropska komisija

EU

Evropska Unija

FBiH

Federacija Bosne i Hercegovine

FIGAP

Finansijski mehanizam za implementaciju Gender akcionog plana

GC FBiH

Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine

GC RS

Gender centar Republike Srpske

GAP BiH

Gender akcioni plan Bosne i Hercegovine

GIM

Gender institucionalni mehanizmi

GREVIO

Grupa eksperata za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici

IOM

Međunarodna organizacija za migracije

KO

Koordinacioni odbor

KORS

Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine

MCP BiH

Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine

MFT BiH

Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine

MICS

Istraživanje višestrukih pokazatelja

MKT BiH

Ministarstvo transporta i komunikacija Bosne i Hercegovine

MS BiH

Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine

MVTEO BiH

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa

MP BiH

Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine

MVP BiH

Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine

MKP BiH

Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine

MLJPI BiH

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine

MUP

Ministarstvo unutrašnjih poslova

NVO

Nevladina organizacija

OS BiH

Oružane snage Bosne i Hercegovine

OSCE

Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi

OV/SO/GV/SG/SD

Općinsko vijeće/Skupština općine/gradsko vijeće/Skupština grada/Skupština BD BiH

PS BiH

Parlamentarna skupština BiH

PD PS BiH

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH

RS

Republika Srpska

SIPA

Državna agencija za istrage i zaštitu

SIDA

Švedska agencija za međunarodni razvoj

UN

Ujedinjene nacije

UNDP

Razvojni program Ujedinjenih nacija

UNFPA

Populacijski fond Ujedinjenih nacija

UNICEF

Fond Ujedinjenih nacija za djecu

UNSCR 1325

UN Rezolucija Vijeća Sigurnosti "Žene, mir, sigurnost"

UN WOMEN

Agencija Ujedinjenih naroda za ravnopravnost spolova i osnaživanje žena

USAID

Agencija za međunarodni razvoj Vlade SAD

VE

Vijeće Evrope

VM BiH

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine

VSTV

Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine

ZoRS           BiH

Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini

UVOD

Struktura Gender Akcionog Plana (GAP) BiH za period 2023.-2027. godine

Struktura GAP BiH za period 2023. – 2027. se oslanja na strateške ciljeve, prioritete i mjere prethodnog GAP BiH za period 2018-2022. godine, državne i entitetske strategije razvoja, Strategiju za ravnopravnost muškaraca i žena Evropske unije i druge relevantne strateške dokumente Vijeća Evrope (u daljnjem tekstu VE), Evropske unije (u daljnjem tekstu EU) i Ujedinjenih nacija (u daljnjem teksti UN). To je okvirni strateški dokument koji daje smjernice za izradu operativnih planova i drugih implementacijskih dokumenata institucija na svim nivoima organizacije vlasti u Bosni i Hercegovini (BiH). Ovaj strateški dokument sadrži sve oblasti društvenog života, ali su utvrđene prioritetne i transverzalne (eng. cross-cuting) oblasti, kao i oblasti koje se odnose na jačanje sistema, mehanizama i instrumenata za postizanje ravnopravnosti spolova, te jačanje saradnje i partnerstva. Na ovaj način jasnije su definisane obaveze institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova, te obaveze i odgovornosti resornih ministarstava i nadležnih institucija u svakoj prioritetnoj oblasti.
GAP BiH, za period 2023.-2027. godine sadrži tri strateška cilja u okviru kojih se definišu prioritetna područja djelovanja, odnosno programi i mjere potrebne za postizanje tog cilja.

STRATEŠKI CILJ 1: Izrada, implementacija i praćenje programa mjera za unapređenje ravnopravnosti spolova u institucijama vlasti, po prioritetnim oblastima

Prioritetne oblasti:

I.1. Sprečavanje i suzbijanje nasilja po osnovu spola, uključujući nasilje u porodici kao i trgovinu ljudima
I.2. Javni i politički život i donošenje odluka
I.3. Rad, zapošljavanje i pristup ekonomskim resursima
I.4. Obrazovanje, nauka, kultura i sport
I.5. Zdravlje, prevencija i zaštita
I.6. Socijalna zaštita
I.7. Rod i sigurnost
I.8. Ravnopravnost spolova u kontekstu zaštite okoliša i klimatskih promjena

STRATEŠKI CILJ 2: Izgradnja i jačanje sistema, mehanizama i instrumenata za postizanje ravnopravnosti spolova

Prioritetne oblasti:

II.1. Koordinacija implementacije i nadzor nad implementacijom GAP BiH
II.2. Praćenje i unapređenje primjene međunarodnih i domaćih standarda za ravnopravnost spolova
II.3. Jačanje i saradnja institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova
II.4. Podizanje svijesti o ravnopravnosti spolova u svim segmentima društva
II.5. Podrška institucionalnim i vaninstitucionalnim partnerima u procesu uključivanja principa ravnopravnosti spolova
II.6. Praćenje i ocjena napretka u postizanju ravnopravnosti spolova

STRATEŠKI CILJ 3: Uspostavljanje i jačanje saradnje i partnerstva

Prioritetne oblasti:

III.1. Saradnja na regionalnom i međunarodnom nivou
III.2. Saradnja sa organizacijama civilnog društva, socijalnim partnerima, akademskom zajednicom
Svaka oblast u svakom strateškom cilju sadržavaće:
- Kratku analizu stanja, uključujući i važeće domaće i međunarodne propise i dokumente;
- Programe mjera u skladu sa Zakonom o Ravnopravnosti spolova u BiH (ZoRS BiH);
- Nadležne nosioce odgovornosti i rokove. Primarni nosioci odgovornosti u strateškim ciljevima 2 i 3 su institucionalni mehanizmi za ravnopravnost spolova, a u strateškom cilju 1, primarni nosioci odgovornosti su nadležni organi državne uprave u skladu sa zakonski propisanim obimom rada, i
- Obavezu izvještavanja.
Transverzalne oblasti su podjednako važne za postizanje sva tri strateška cilja, koji predstavljaju sastavni dio svih navedenih prioritetnih oblasti. Transverzalne oblasti obuhvataju medije, poboljšanje položaja višestruko marginaliziranih grupa žena i muškaraca, ulogu muškaraca i usklađivanje privatnog i profesionalnog života. Planiranju i realizaciji aktivnosti i akcionih mjera u ovim oblastima pristupiće se i strateški, sistematski i multisektorski.

STRATEŠKI CILJEVI I PRIORITETI

I. STRATEŠKI CILJ 1: Izrada, implementacija i praćenje programa mjera za unapređenje ravnopravnosti spolova u institucijama vlasti, po prioritetnim oblastima

Uvod

Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH (ZoRS BiH), član 24, utvrđuje obaveze svih institucija vlasti da poduzmu mjere kako bi se provele mjere propisane ovim zakonom i GAP-om BiH.
Da bi ispunile ove obaveze, državne institucije moraju razvijati i provoditi aktivne javne politike i strateške mjere u cilju otklanjanja nejednakosti i postizanja ravnopravnosti spolova u svim sferama života. Uključivanje standarda i prinicipa ravnopravnosti spolova u sve oblasti društvenog života ("gender mainstreaming") obaveza je institucija za ravnopravnost spolova, ali i svih nadležnih institucija koje su dužne uvoditi i primjenjivati ove standarde u svom obimu rada.
Strateški cilj 1. definiše obaveze nadležnih državnih institucija u prioritetnim oblastima u skladu sa ZoRS-om i međunarodnim dokumentima za ravnopravnost spolova. U njima su navedene mjere koje su nadležni organi dužni poduzeti u periodu implementacije GAP-a BiH. Rokovi, kao i nosioci aktivnosti biće utvrđeni godišnjim operativnim planovima koji će biti definirani u skladu sa nadležnostima institucija propisanim odgovarajućim zakonskim okvirom.
Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu ARS BiH MLJPI), Gender centar FBiH (u daljnjem tekstu GC FBiH) i Gender centar Republike Srpske (u daljnjem tekstu GC RS) nastavit će pružati stručnu podršku u sprovođenju aktivnosti nadležnih institucija. Aktivnosti MLJPI ARS BiH, GC FBiH i GC RS biće dodatno definisane Strateškim ciljem 2.

Stateški cilj 1 uključuje mjere i aktivnosti u osam prioritetnih oblasti:

  • 1.
    Sprečavanje i suzbijanje nasilja na osnovu spola, uključujući nasilje u porodici kao i trgovinu ljudima;
  • 2.
    Javni život i donošenje odluka;
  • 3.
    Rad, zapošljavanje i pristup ekonomskim resursima;
  • 4.
    Obrazovanje, nauka, kultura i sport;
  • 5.
    Zdravlje;
  • 6.
    Socijalna zaštita;
  • 7.
    Rod i sigurnost;
  • 8.
    Ravnopravnost spolova u kontekstu zaštite okoliša i klimatskih promjena.

Mjere u navedenim oblastima definisane su prema sljedećoj strukturi:

  • -
    Uvođenje i primjena međunarodnih i domaćih standarda za ravnopravnost spolova, kao obaveza koje direktno ili indirektno regulišu pitanja ravnopravnosti spolova;
  • -
    Implementacija analiza sa aspekta ravnopravnosti spolova (gender analiza) zakona, strategija, akcionih planova, programa i drugih akata;
  • -
    Vođenje statističke evidencije, analiza i redovno objavljivanje podatka, razvrstanih po spolu;
  • -
    Izrada i implementacija mjera za unapređenje ravnopravnosti spolova u institucijama u skladu sa obavezama iz ZoRS BiH;
  • -
    Provođenje obuka o ravnopravnosti spolova;
  • -
    Provođenje promotivnih aktivnosti, informacionih kampanja i kampanja za podizanje svijesti javnosti o ravnopravnosti spolova;
  • -
    Redovno praćenje i izvještavanje o napretku institucija u primjeni međunarodnih i domaćih standarda za ravnopravnost spolova;

Principi za definisanje mjera i aktivnosti institucija:

  • -
    Princip korištenja međunarodnih standarda u oblasti ravnopravnosti spolova
    Prilikom kreiranja i realizacije aktivnosti institucije koriste međunarodne standarde iz oblasti ravnopravnosti spolova, a posebno standarde koji proizilaze iz dokumenata UN, VE i EU. U svakoj oblasti GAP BiH navedeni su osnovni dokumenti iz kojih proizilaze međunarodni standardi.
  • -
    Princip usklađivanja propisa sa ZoRS-om BIH
    U skladu sa članom 24 (stav 3.) ZoRS-a BiH, svi zakoni, podzakonski akti, strategije i akcioni planovi moraju biti usklađeni sa odredbama ovog zakona i međunarodnim standardima u oblasti ravnopravnosti. Usvojeni međunarodni dokumenti zahtijevaju uvođenje odredbi za postizanje ravnopravnosti spolova i zabranu diskriminacije po osnovu spola u pravni sistem, a ne samo u zakone koji direktno uređuju pitanja ravnopravnosti spolova i diskriminacije.
    Princip eliminacije diskriminacije na osnovu spola
    Aktivnosti institucija će biti usmjerene na otklanjanje uzroka koji dovode do diskriminacije na osnovu spola, koja je uzrokovana biološkim razlikama između muškaraca i žena, ali i sociološki i kulturološki uslovljenim razlikama između muškaraca i žena.
  • -
    Princip ravnopravnosti spolova
    U skladu sa potrebama, aktivnosti GAP-a BiH trebale bi biti usmjerene na postizanje ravnopravnosti spolova s ​​ciljem da muškarci i žene imaju jednak status, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, jednaku korist od postignutih rezultata, te da su podjednako prisutni u svim oblastima javnog i privatnog života. Aktivnosti GAP-a BiH će biti usmjerene na osnaživanje žena u onim oblastima u kojima su žene posebno isključena grupa, kroz uvođenje posebnih mjera koje predviđa ZoRS BiH.
  • -
    Princip saradnje sa institucijama za ravnopravnost spolova
    Prilikom kreiranja i realizacije aktivnosti iz GAP-a BiH bilo bi neophodno da institucije ostvare kontinuiranu saradnju sa institucijama za ravnopravnost spolova (ARS BiH MLJPI, GC FBiH i GC RS) kako bi zajedničkim kapacitetima ostvarili efikasne, efektivne i održive rezultate.
  • -
    Princip analize uticaja budžeta na različite potrebe žena i muškaraca (rodno odgovorno budžetiranje)
    Prilikom planiranja aktivnosti i izrade analiza stanja u pojedinim oblastima, potrebno je da svaki budžetski korisnik izvrši analizu kako bi se procijenio uticaj postojećih budžetskih sredstava na zadovoljavanje različitih potreba žena i muškaraca. Ova analiza bi trebala poslužiti kao osnova za planiranje aktivnosti po GAP BiH oblastima.
  • -
    Princip saradnje sa nevladinim organizacijama (NVO)
    U planiranju i realizaciji aktivnosti, nadležne institucije treba da po potrebi sarađuju sa NVO u onim oblastima u kojima NVO imaju izgrađene kapacitete za rad na pitanjima ravnopravnosti spolova. Nevladine organizacije koje rade sa krajnjim korisnicima imaju informacije o potrebama tih grupa i mogu doprinijeti efikasnijoj realizaciji aktivnosti GAP BiH.
  • -
    Princip (postizanja) održivosti aktivnosti
    Prilikom kreiranja i implementacije aktivnosti GAP BiH od strane institucija, svi nosioci odgovornosti su dužni poduzeti odgovarajuće mjere definisane članom 24 ZoRS BiH. Ovo uključuje:
  • -
    donošenje programa mjera radi postizanja ravnopravnosti spolova u svim oblastima i na svim nivoima vlasti,
  • -
    donošenje novih ili izmjena postojećih zakona i drugih propisa u cilju njihovog usklađivanja sa odredbama ovog zakona i međunarodnim standardima za ravnopravnost spolova,
  • -
    provođenje aktivnosti i mjera GAP BiH kroz redovne programe rada uz osiguranje budžetskih sredstava,
  • -
    osiguranje prikupljanja, vođenja, analize i prikazivanja statističkih podataka razvrstanih po spolu.
    Svi nosioci aktivnosti dužni su da prilikom pripreme prijedloga aktivnosti za implementaciju GAP-a BiH analiziraju rodnu situaciju u određenoj oblasti, te da predlože mjere za otklanjanje uočene rodne neravnopravnosti u toj oblasti.
  • -
    Princip uključivanja transverzalnih oblasti
    Prilikom planiranja, realizacije i izvještavanja o aktivnostima u institucijama potrebno je uključiti oblasti koje su transverzalne, odnosno koje se prožimaju kao sastavni dio svake prioritetne oblasti.
    Transverzalne oblasti su:
  • -
    Mediji
    Stereotipi i predrasude su glavni uzrok rodne neravnopravnosti i diskriminacije po osnovu spola, a sve aktivnosti treba da budu usmjerene na promjenu svijesti o ravnopravnosti spolova u široj i stručnoj javnosti. S obzirom da mediji imaju veliki uticaj na društvene promjene, medijska promocija ravnopravnosti spolova, kao principa ljudskih prava, može ubrzati strukturne promjene u pravcu ravnopravnosti spolova.
  • -
    Unapređenje položaja višestruko marginaliziranih grupa žena i muškaraca
    Otežavajuća okolnost za ostvarivanje prava je diskriminacija i isključenje po više različitih osnova, kao što su spol i dob, spol i pripadnost nacionalnoj manjini, spol i imovinsko stanje, spol i invaliditet, seksualna orijentacija, rodni identitet, spolne karakteristike i svaka druga okolnost koja ima za posljedicu da bilo kojem licu onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje prava na ravnopravnoj osnovi. Prilikom planiranja aktivnosti potrebno je obratiti posebnu pažnju na specifične potrebe višestruko isključenih grupa, odnosno lica koja su izložena višestrukoj diskriminaciji, uključujući rodne aspekte i probleme.
  • -
    Uloga muškaraca
    Neravnopravnost spolova i diskriminacija na osnovu spola su pitanja koja utiču na ostvarivanje prava i žena i muškaraca. Radi efikasnog rada na otklanjanju neravnopravnosti spolova i diskriminacije na osnovu spola, neophodno je podsticati veće uključivanje muškaraca kao prirodnih partnera. Uključivanje muškaraca i dječaka u sve segmente ravnopravnosti spolova dovodi do smanjenja nasilja u kojem su nasilnici muškarci, dovodi do poboljšanja partnerskih i porodičnih veza, jača inicijative ženskog pokreta, utiče na poboljšanje zdravlja i žena i muškaraca, dječaka i djevojčica, te vodi ka ubrzanju i djelotvornosti svih drugih intervencija u oblasti ravnopravnosti spolova.
  • -
    Usklađivanje privatnog i profesionalnog života
    Rodni stereotipi i podjela na rodne uloge utiču na društvene modele koji ženu često drže odgovornom za porodični i privatni život (za neplaćeni rad), a muškarca za javnu sferu i poslovni život (za plaćeni rad). To rezultira nejednakom podjelom kućnih i porodičnih obaveza, što je jedan od glavnih razloga diskriminacije žena na tržištu rada, ograničavajući njihovo političko i društveno učešće. Zato je potrebno podsticati mjere za usklađivanje privatnog i profesionalnog života, kao što je, između ostalog, razvoj poslovnih praksi koje poštuju porodični život i podjednako su dostupne ženama i muškarcima.
  • -
    Princip koordinacije, saradnje i poštovanje ustavom utvrđene podjele nadležnosti
    ARS BiH MLJPI, GC RS i GC FBiH će u postupku izrade i implementacije GAP BiH poštovati princip koordinacije, saradnje i poštovanja ustavima utvrđene podjele nadležnosti. Istovremeno, MLJPI ARS BiH koordinira procesom izrade i implementacije ovog plana na način da u tom procesu ostvaruje saradnju sa GC RS i GC FBiH, koje sprovode koordinaciju i saradnju sa institucionalnim i vaninstitucionalnim partnerima u nivou entiteta i lokalnih zajednica u oblastima koje su u nadležnosti entiteta i lokalnih samouprava. U ovom procesu uzimaju se u obzir važeći zakoni, politike, strategije i prioriteti entiteta kako u planiranju ciljeva, mjera i aktivnosti, tako i prilikom izvještavanja. GC RS i GC FBiH imaju obavezu poštovanja nadležnosti utvrđenih na nivou Bosne i Hercegovine. Planovi i izvještaji o napretku GAP-a BiH bit će dostavljeni na odobrenje nadležnim organima Bosne i Hercegovine, Republike Srpske (u daljnjem tekstu RS) i Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu FBiH). Ovaj princip podrazumijeva i obavezu razmjene informacija, međusobnog izvještavanja o napretku i preprekama, te promociju i razmjenu iskustava i dobrih praksi u Bosni i Hercegovini, regiji i na međunarodnom nivou.

Prioritetne oblasti u okviru strateškog cilja 1:

I.1. Sprečavanje i suzbijanje nasilja po osnovu spola, uključujući nasilje u porodici kao i rgovine ljudima

Uvod

Bosna i Hercegovina, čiji je cilj priključivanje evropskim integracijama, treba da uskladi svoje propise sa međunarodnim dokumentima koji regulišu pitanje nasilja i trgovine ljudima (trafficking). Ovi dokumenti su brojni, a najvažnije je istaknuti sljedeće: Konvencija UN-a o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW Konvencija); UN Deklaracija o eliminaciji nasilja nad ženama (A/RES/48/104, 20 decembar 1993. godine); Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1325 – Žene, mir i sigurnost" (UNSCR 1325); Pekinška deklaracija i platforma za akciju, usvojena na Četvrtoj svjetskoj konferenciji žena u Pekingu 1995. godine, Konvencija VE o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici i Preporuka VE Rec (2002)5. Vijeće EU je 08. decembra 2008. godine usvojio Smjernice EU o suzbijanju nasilja i svih oblika diskriminacije nad ženama i djevočicama 1.
Prema članu II Ustava, Država Bosna i Hercegovina garantuje najviši nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda, te obezbjeđuje zaštitu od zlostavljanja, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (stav 3(b)); pravo na pravično suđenje u građanskim i krivičnim postupcima (stav 3 (e)); pravo na privatni i porodični život i smještaj (stav 3 (f)). Osim toga, Bosna i Hercegovina je obavezna da svojim građanima obezbijedi najviši nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda ugradnjom 15 najvažnijih instrumenata za zaštitu ljudskih prava u svoj ustavni sistem. Ove obaveze u primjeni međunarodno priznatih standarda u oblasti ljudskih prava naznačene su u Dejtonskom mirovnom sporazumu. Ustavom Bosne i Hercegovine je propisano da su "opća načela međunarodnog prava sastavni dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine i entiteta".
U skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, država mora osigurati prava i slobode. Zabranjena je diskriminacija i na osnovu spola. Nasilje nad ženama, kao izraz neravnoteže moći i neravnopravnosti spolova, prisutno je u svim društvima bez obzira na politički i ekonomski sistem, bogatstvo, rasu ili kulturu. Imajući u vidu da se žene se suočavaju sa diskriminacijom i nasiljem od strane države, zajednice i članova porodice potrebno je poduzimati sistemske mjere kako bi se nasilje spriječilo.
Prema ZoRS BiH nasilje na osnovu spola je "svaka radnja koja uzrokuje ili može uzrokovati fizičku, psihičku, seksualnu ili ekonomsku štetu ili patnju, kao i prijetnju takvim radnjama koje onemogućavaju lice ili grupu lica da uživaju svoja ljudska prava i slobode u javnoj i privatnoj sferi života". Nasilje u porodici kao krivično djelo definisano je u entitetskim zakonima i u Krivičnom zakonu Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Zaštita od nasilja u porodici definisana je posebnim zakonima o zaštiti od nasilja u porodici na nivou entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
U Bosni i Hercegovini veliki broj žena suočava se sa problemom porodičnog nasilja. Naše društvo je izgrađeno na dubokim patrijarhalnim temeljima, tako da žene žrtve nasilja ne uživaju podršku društva i suočene su sa tradicionalnim predrasudama i nerijetko nastavljaju život sa nasilnim licem, prvenstveno zbog ekonomske zavisnosti i straha za djecu.
Trgovina ljudima, naročito trgovina ženama radi vršenja prostitucije, i dalje predstavlja izazov u Bosni i Hercegovini. Otvaranje državnih granica, prelazak na tržišnu ekonomiju, povećanje nezaposlenosti i siromaštva, te smanjenje kontrole kretanja u nekim dijelovima Evrope, stvorili su povoljne uslove za razvoj ilegalne trgovine, a posebno trgovine ljudskim bićima radi seksualnog iskorištavanja.
U periodu implementacije GAP BiH za period 2018. – 2022. godine postignut je napredak u domenu uspostavljanja zakonodavnog, strateškog i institucionalno - operativnog okvira za zaštitu i prevenciju sprečavanja i suzbijanja nasilja po osnovu spola, uključujući nasilje u porodici, kao i trgovinu ljudima.

Ocjena stanja

Nasilje na osnovu spola i dalje predstavlja izazov u Bosni i Hercegovini. Na osnovu podataka Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu BHAS), u 2020. godini prijavljeno je 5 011 poziva na SOS linije u vezi s nasiljem u porodici. Prema istraživanju Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi (u daljnem tekstu OSCE) Misije u BiH iz 2019. godine, gotovo jedna od tri žene u BiH navela je da je doživjela najmanje jedan oblik seksualnog uznemiravanja od navršene 15. godine. Pitanje nasilja nad ženama, posebno seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja, ponovo je aktuelizovano početkom 2021. godine kada je osnovan pokret solidarnosti sa žrtvama silovanja i seksualnog nasilja putem Facebook stranice pod nazivom "Nisam tražila " iako postoji kontinuitet djelovanja po ovom pitanju i prije postojanja ovog pokreta.
U proteklom periodu, Ministarstvo pravde BIH (u daljnjem tekstu MP BiH) je radilo na izmjenama krivičnog zakona u vezi sa krivičnim djelima zločina protiv čovječnosti, prevashodno u pogledu definicije silovanja, u smislu da seksualno nasilje samo po sebi ukazuje da nema pristanka žrtve, pa se lakše dokazuje počinjenje krivičnog djela, što ima preventivnu funkciju. Usvojen je i Zakon o pružanju besplatne pravne pomoći koji omogućuje podršku žrtvi nasilja u porodici ili nasilja po osnovu spola.
U svom izveštaju o BiH, Grupa eksperata za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (GREVIO) Konvencije VE o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija) pozdravlja usvajanje politika za obezbjeđivanje ravnopravnosti spolova, uključujući rodno osetljivo budžetiranje u ministarstvima na državnom i entitetskom nivou i uspostavljanje kontakt lica za ravnopravnost spolova. Pozitivni koraci istaknuti u izvještaju uključuju donošenje novog krivičnog zakona, te pružanje stručne podrške žrtvama nasilja u porodici. Međutim, GREVIO također identificira izazove koji zahtijevaju "hitno djelovanje" vlasti. U oblasti krivičnog gonjenja to uključuje praksu blagih kazni kao što je pretežna upotreba olakšavajućih okolnosti i široka upotreba sporazuma o priznanju krivice. Izveštaj također identifcira hitnu potrebu za povećanjem održivih izvora finansiranja za organizacije za ženska prava koje igraju ključnu ulogu u pružanju specijalizovanih usluga podrške žrtvama rodno zasnovanog nasilja.
Pored toga, analiza GREVIO-a je utvrdila potrebu za uvođenje sistemske i obavezne početne edukacije i obuke o svim oblicima rodno zasnovanog nasilja nad ženama za profesionalce (subjekti zaštite) koji se bave žrtvama i nasilnicima. U oblasti zaštite i podrške žrtvama, GREVIO nalazi upućuju da trenutno ne postoji jasan sistem upućivanja i pružanja pomoći žrtvama seksualnog nasilja. Stoga se naglašava potreba za uspostavljanjem referentnih i/ili kriznih centara na seksualno nasilje. Pored toga, izveštaj je identifikovao oblasti koja zahtevaju hitnu akciju kako bi se u potpunosti ispoštovale odredbe Konvencije. Ovo se odnosi na potrebu:
- usklađivanja definicije nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja nad ženama sa Istanbulskom konvencijom;
- osiguranja da se odredbe Istanbulske konvencije provode bez diskriminacije iz bilo kojeg od razloga navedenih u članu 4. stav 3, uključujući na osnovu mjesta prebivališta ili na osnovu statusa boravka;
- osiguranja prikupljanja sistemskih i uporedivih podataka o svim oblicima nasilja nad ženama od relevantnih institucija i izvora. Istraživanja i prikupljanja podataka o rodno zasnovanom nasilju koje utiče na grupe žena izloženih višestrukoj diskriminaciji; integrisanje rodne perspektive i potrebe za izradu, implementaciju, praćenje i evaluaciju sveobuhvatnih i koordiniranih politika za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama, u partnerstvu sa specijalizovanim službama podrške koje vode NVO i uključivanjem njihovih predstavnika u ove procese;
- osiguranja odgovarajućih finansijskih sredstva usmjerenih za sprečavanje i suzbijanje nasilja nad ženama i nasilja u porodici, te za institucije i subjekte koji su ovlašteni za njihovu primjenu;
- osiguranja koordinacije i implementacije javnih politika te racionalizacije broja postojećih koordinacionih tijela, a istovremeno ojačavanje glavnih, osigurati im dovoljne i stabilne ljudske i finansijske resurse te osigurati razmjenu informacija između njih;
- osiguranja edukacije i obuke sudija, tužilaca i policijskih službenika o nasilju nad ženama u cilju smanjena sekundarne viktimizacije kroz cijeli sistem;
- redovnog promovisanja dugoročnih kampanja podizanja svijesti o različitim manifestacijama svih oblika nasilja nad ženama razbijanjem društvenih stereotipa te da im se pruže informacije o njihovim pravima i službama podrške;
- uvođenje sistema prikupljanja podataka o zahtjevima za azil zasnovanih na rodnom nasilju;
- pružanje mogućnosti ženama žrtvama nasilja u porodici za samoupućivanje kako bi imale pristup sigurnim kućama;
- kontinuiranu dostupnost telefonskih linija za pomoć žrtvama svih oblika nasilja nad ženama, uključujući i žene migrantkinje. 2
Osim toga, CEDAW Komitet za eliminaciju diskriminacije žena pozdravio je 2019. godine donošenje Zakona o pružanju besplatne pravne pomoći, te izmjene i dopune Krivičnog zakonika koje se odnose na utvrđivanje određenih oblika seksualnog nasilja.
U FBiH je izrađen Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH u cilju usklađivanja sa Istanbulskom konvencijom. Održivost djelovanja garantovana je Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici i Zakonom o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem čime se osigurava kontinuitet donošenja strategije za prevenciju i borbu protiv naislja u porodici, kako na entitetskom, tako i na kantonalnom i općinskom nivou organizacije vlasti. Nakon implementacije Strategije za prevneciju i borbu protiv nasilja u porodici u periodu od 2013. do 2021. godine, te provedene evaluacije, Vlada Federacije BiH zadužila je GC FBIH da koordinira procesom izrade i praćenja implementacije novog strateškog dokumenta za period od 2021. do 2027. godine. Istovremeno, implementacija na svim nivoima organizacije vlasti definisana je zakonima i implementira se putem kantonalnih koordinacionih organa i općinskih multisektorskih timova.
U FBiH trenutno djeluje pet sigurnih kuća koje funkcionišu u sklopu nevladinih organizacija/udruženja ("Fondacija lokalne demokratije" Sarajevo, "Vive Žene" Tuzla, "Žene sa Une" Bihać, "Žena BiH" Mostar i "Medica" Zenica), a u koje se smještaju žrtve nasilja u porodici i nasilja nad ženama. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike godišnje osigurava 250.000,00 KM a djelimično finansiranje sigurnih kuća je osigurano i sa općinskih i kantonalnih nivoa.
U okviru realizacije Strategije za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici GC FBIH pruža podršku uspostavi i razvoju općinskih multisektorskih timova i kantonalnih koordinacionih tijela kako bi se unaprijedio mehanizam za implementaciju Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u FBiH. Nadležne ustanove razvile su ili su u procesu razvoja programa za obuke profesionalaca kako bi se na adekvatan i ujednačen način osigurao odgovor i postupanje u slučajevima nasilja u porodici. Ministarstvo unutrašnjih poslova federacije BiH (udaljnjem tekstu MUP FBiH) izradilo je programe obuke u svim kantonalnim MUP-ovima u skladu sa Priručnikom za provođenje obuke policijskih službenika za postupanje u slučajevima nasilja u porodici i nasilja nad ženama. CEST provodi obuke nosilaca pravosudnih funkcija o primjeni propisa u oblasti nasilja u skladu sa Programom obuke Vlada FBiH putem GC FBiH. FMZ provodi obuke i sertifikuje pružaoce psihosocijalnog tretmana, a program obuke za socijalne radnike razvija i FMRSP. U procesu usklađivanja sa Istanbulskom konvencijom, FMP je pripremio Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH, a izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u zakon je uveden institut povjerenja. Vlada FBiH putem GC FBiH osigurava funkcionisanje SOS linije 1265 za žrtve nasilja u porodici, u skladu sa Odlukom o hitnim brojevima, telekom operaterima i Ugovorom između GC FBiH, nevladinih organizacija i centra za socijalni rad. U okviru realizacije Strategije provođene su evaluacije strateškog dokumenta, ali i evaluacija primjene zaštitnih mjera u okvru koje su najznačajnije preporuke izricanja privremenog lišenja slobode uz mjeru psihosocijlanog tretmana i zabrane uznemiravanja, te stim u vezi ova kombinacija mjera se kod svih dokumenata i u okviru obuka naglašava kao najznačajnija za smanjenje recidiva činjenju nasilja.
Pored toga, Vlada FBIH je donijela Odluku o politici nulte tolerancije prema djelima seksualnog uznemiravanja i uznemiravanja na osnovu spola u federalnim organima uprave, federalnim upravnim organizacijama, službama i drugim tijelima čiji je osnivač Vlada Federacije Bosne i Hercegovine 3.
U Republici Srpskoj je 2019. godine usvojen Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti od nasilja u porodici 4, koji je stupio na snagu 2020. godine. Njime je podignuta zaštita žrtve na viši nivo, čime je Zakon dodatno usklađen sa Istanbulskom konvencijom. Ovim posljednjim izmjenama sve radnje nasilja u porodici kvalificiraju se kao krivično djelo, zbog čega se počinilac nasilja goni isključivo primjenom odredaba Krivičnog zakonika. Zakonom su uspostavljeni određeni instituti kao što su pravo na lice od povjerenja, procjena rizika, donošenje lokalnih protokola, formiranje grupa za koordinaciju i saradnju na lokalnom nivou, obavještavanje žrtve o svim pravima u prvom kontaktu sa institucijama i hitnost u rukovanju. U skladu sa obaveznim standardom procjene rizika, Ministarstvo unutrašnjih poslova RS (u daljnjem tekstu MUP RS) izradilo je Pravilnik o postupku i načinu provođenja procjene rizika. 5