Aktio

Federalno ministarstvo unutrašnjih/unutarnjih poslova

Pravilnik o načinu korištenja vatrenog oružja i fizičke sile tokom vršenja poslova fizičke zaštite ljudi i imovine

Na osnovu člana 25. stav 3. Zakona o agencijama i unutrašnjim službama za zaštitu ljudi i imovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 78/08), federalni ministar unutrašnjih poslova donosi

PRAVILNIK
O NAČINU KORIŠTENJA VATRENOG ORUŽJA I FIZIČKE SILE TOKOM VRŠENJA POSLOVA FIZIČKE ZAŠTITE LJUDI I IMOVINE

I. OPĆA ODREDBA

Član 1.

Ovim Pravilnikom utvrđuje se način korištenja vatrenog oružja i fizičke sile lica angažovanih na poslovima fizičke zaštite ljudi i imovine u agencijama za zaštitu ljudi i imovine (u daljnjem tekstu: agencija) ili u pravnim licima koja su organizovala vlastitu unutrašnju službu za obavljanje poslova zaštite svoje imovine, objekata i prostora (u daljnjem tekstu: službe zaštite).

Član 2.

U toku vršenja poslova fizičke zaštite u agencijama ili službama zaštite, vatreno oružje ili fizičku silu može koristiti lice koje ima certifikat za obavljanje poslova fizičke zaštite ili tehničke zaštite ili za obavljanje poslova odgovornog lica (u daljnjem tekstu: čuvar).

II. KORIŠTENJE VATRENOG ORUŽJA

Član 3.

Upotreba vatrenog oružja je posljednje sredstvo koje čuvar može upotrijebiti pri vršenju poslova fizičke zaštite ljudi i imovine, i to kada je nužno u sljedećim okolnostima:

  • 1)
    radi zaštite svoga života,
  • 2)
    radi zaštite života lica koje čuva i
  • 3)
    ako se neposredni protupravni napad prema štićenom licu ili imovini koju osigurava, kao i prema njemu, nije mogao odbiti upotrebom fizičke sile, odnosno ako na drugi način nije mogao odbiti neposredni napad na lice i imovinu koju štiti.

Zabranjeno je čuvaru ispaljivanje hica upozorenja.

Čuvar neće pucati na vozila u pokretu, osim ako se vozilo koristi kao sredstvo za nanošenje povreda čuvarima ili drugim licima koja se osiguravaju, odnosno štite.

Kada postoji opravdan zakonom određen razlog za upotrebu vatrenog oružja, čuvar će glasnim uzvikom "pucat ću" upozoriti lice protiv kojeg namjerava upotrijebiti vatreno oružje.

Čuvar će dati dovoljno vremena da se upozorenje posluša, izuzev ako bi to uzrokovalo rizik za čuvara ili ako okolnosti diktiraju potrebu za neodložnom akcijom za zaštitu života čuvara, odnosno lica koja štiti, kao i drugih lica.

III. KORIŠTENJE FIZIČKE SILE

Član 4.

Obim i način upotrebe fizičke sile čuvara će biti proporcionalni eskalaciji otpora ili nasilnih radnji lica prema čuvaru, odnosno licima i imovini koju osigurava, odnosno štiti.

Čuvar može koristiti fizičku silu samo kada je to neophodno radi izvršenja službenog zadatka u skladu sa Zakonom.

Član 5.

Čuvar može u obavljanju poslova fizičke zaštite upotrijebiti fizičku silu i druga zakonom dozvoljena sredstva samo ako na drugi način ne može odbiti protupravni i neposredni napad kojim se ugrožava njegov život ili život lica koje osigurava, odnosno štiti ili ako je napad usmjeren ka uništenju, oštećenju ili otuđenju imovine koju osigurava, odnosno štiti.

Čuvar će koristiti samo onaj stepen fizičke sile koji je neophodan za savladavanje prijetnji nasiljem koje su usmjerene na njega, drugog čuvara, ljude i imovinu u prostoru koje osigurava, odnosno štiti.

Član 6.

Upotreba fizičke sile podrazumijeva izvođenje zahvata koji se koriste u vještini odbrane radi savladavanja otpora lica koje fizički napada čuvara, odnosno lice i imovinu koje čuvar osigurava, odnosno štiti.

Čuvar ne može prilikom obavljanja poslova fizičke zaštite koristiti dodatna sredstva za sprečavanje napada ili vlastite odbrane niti upotrijebiti silu veću od potrebne za odbijanje protupravnog napada.

Član 7.

Otpor u smislu ovog Pravilnika podrazumijeva svako suprotstavljanje zakonitom naređenju čuvara izdatom radi osiguranja izvršenja poslova zaštite.

Otpor može biti aktivan i pasivan.

Aktivan otpor postoji kada lice pruža otpor upotrebom oružja, oruđa, drugih predmeta ili fizičke snage (otima se, hrve se, gura, zaklanja se raznim predmetima) i na taj način onemogućava čuvara da izvrši službeni zadatak, kao i podsticanje drugih lica na otpor.

Pasivan otpor postoji kada se lice ogluši o poziv ili zakonito naređenje čuvara, ili se stavi u takav položaj (legne, sjedne, uhvati se za neki predmet i sl.) kojim onemogućava izvršenje službene radnje.

Napad podrazumijeva aktivno i neposredno djelovanje, odnosno poduzimanje određenih radnji od lica usmjerenih na ugrožavanje života čuvara i drugih lica, odnosno uništenja, oštećenja ili otuđenja imovine koja se osigurava, odnosno štiti.

Opravdana sila predstavlja radnju čuvara koja je razumna, neophodna, proporcionalna i srazmjerna stepenu otpora lica i opravdava potrebu provođenja zakona na kontrolisanju radnji lica prema kojima je usmjerena.

Član 8.

Fizičku silu koju čuvar upotrebljava u toku vršenja poslova fizičke zaštite mora biti primjerena ozbiljnosti opasnosti i mora opravdati ciljeve koji se žele postići, kao i da bude minimalna kako bi se sačuvao ljudski život.

Član 9.

Ozbiljna fizička sila ne smije biti korištena protiv lica mlađih od 14 godina, starih lica, invalida, lica koja su ozbiljno bolesna i žena za koje se jasno vidi da su u stanju trudnoće ukoliko navedena lica direktno ne ugrožavaju život čuvara ili lica i imovine koji se osiguravaju, odnosno štite.

IV. PODNOŠENJE IZVJEŠTAJA O UPOTRIJEBLJENOM VATRENOM ORUŽJU ILI FIZIČKOJ SILI

Član 10.

Ukoliko je došlo do upotrebe vatrenog oružja ili fizičke sile pri obavljanju poslova fizičke zaštite, agencija, odnosno služba zaštite obavezni su dostaviti izvještaj o upotrebi vatrenog oružja ili fizičke sile nadležnom tužilaštvu i kantonalnom ministarstvu unutrašnjih poslova.

Član 11.

Za svaku upotrebu vatrenog oružja ili fizičke sile prilikom obavljanja poslova fizičke zaštite ljudi i imovine, čuvar je dužan odmah o tome obavijestiti policiju i upoznati je sa razlozima upotrebe vatrenog oružja ili fizičke sile, te postupati prema uputama dobijenim od policije do njenog dolaska.

Čuvar je dužan sačiniti izvještaj o upotrebi vatrenog oružja i fizičke sile tokom obavljanja poslova fizičke zaštite ljudi i imovine i podnijeti ga odgovornom licu u agenciji, odnosno službi zaštite.

U izvještaj se unose sljedeći podaci:

  • 1)
    identifikacioni podaci čuvara koji podnosi izvještaj (ime i prezime čuvara);
  • 2)
    datum, vrijeme i mjesto događaja (upotreba vatrenog oružja ili fizičke sile);
  • 3)
    ime i prezime, adresa i drugi identifikacioni podaci o licu protiv kojeg je upotrijebljeno vatreno oružje ili fizička sila;
  • 4)
    priroda pruženog otpora;
  • 5)
    priroda sile koju je primijenio čuvar kao i redoslijed i vrste upotrebe fizičke sile;
  • 6)
    priroda i razmjera povreda nanesenih bilo kojem licu (građaninu ili čuvaru) koje je umiješano u događaj ili situaciju u kojoj je upotrijebljeno vatreno oružje ili fizička sila;
  • 7)
    datum, vrijeme i mjesto pruženog medicinskog tretmana, kao i imena medicinskog osoblja koje je pružilo tretman;
  • 8)
    ime, prezime i brojevi lične karte svjedoka dotičnog incidenta;
  • 9)
    detaljni narativni opis incidenta i
  • 10)
    potpis čuvara.

Nakon upotrebe vatrenog oružja ili fizičke sile, čuvar je obavezan ukazati prvu medicinsku pomoć svim povrijeđenim licima, te odmah obavijestiti medicinsku ustanovu radi pružanja daljnje medicinske pomoći povrijeđenim licima.

Član 12.

Izvještaj iz člana 11. ovog Pravilnika čuvar je obavezan podnijeti odgovornom licu agencije, odnosno službe zaštite, odmah, a najkasnije u roku od 24 sata od upotrebe vatrenog oružja ili fizičke sile.

Agencija, odnosno služba zaštite razmatra izvještaj i preduzima odgovarajuće mjere, a primjerak izvještaja sa svojim mišljenjem obavezna je odmah, a najkasnije u roku od sedam dana od dana prijema izvještaja, dostaviti nadležnom tužilaštvu i kantonalnom ministarstvu unutrašnjih poslova.

Agencija je dužna u svojoj arhivi čuvati izvještaj čuvara o upotrebi vatrenog oružja, odnosno fizičke sile.

V. EVIDENCIJE

Član 13.

Agencija je dužna da vodi evidenciju o upotrebi vatrenog oružja ili fizičke sile.

Evidencija iz stava 1. ovog člana sadrži:

  • 1)
    lične podatke čuvara koji je podnio izvještaj,
  • 2)
    lične podatke lica protiv kojih je upotrijebljeno vatreno oružje ili fizička sila i
  • 3)
    datum i mjesto kada je došlo do upotrebe vatrenog oružja, odnosno fizičke sile.

Evidencija se vodi u obliku knjige formata A4 za svaku kalendarsku godinu posebno. Knjiga evidencije treba da bude sa čvrstim koricama.

Član 14.

Agencije i službe zaštite dužne su, pored evidencije iz člana 13. ovog Pravilnika, uspostaviti i knjigu primopredaje vatrenog oružja i municije na štićenim objektima u kojem će se voditi podaci o osobi koja je zadužena za oružje, mjestu i vremenu zaduženja oružja i municije.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 15.

Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje da važi Pravilnik o upotrebi fizičke sile i vatrenog oružja pri vršenju poslova fizičke zaštite ljudi i imovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 54/02).

Član 16.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 01-03-02-1-7
14. aprila 2009. godine
Sarajevo

Ministar
Muhidin Alić, s. r.