Aktio

KONKURENCIJSKO VIJEĆE BOSNE I HERCEGOVINE

RJEŠENJE

Na osnovu člana 25. stav (1) tačka e), člana 42. stav (1) u vezi člana 4. stav 1. tačka b), c) i e) i člana 10. stav 2. tačka b), c) i d) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), u postupku pokrenutom po Zahtjevu za pokretanje postupka UP-06-26-3-011-1/21 od 10.03.2021. godine, podnesenog od strane privrednog subjekta Telemach BH d.o.o. Džemala Bijedića 216, 71000 Sarajevo protiv Arena Channels Group d.o.o., Vladimira Popovića 6, 11070 Beograd - Novi Beograd, R. Srbija, Telekomunikacije Republike Srpske a.d., Vuka Karadžića 2, 78000 Banja Luka i BH Telecom a.d. Franca Lehara 7, 71000 Sarajevo radi utvrđivanja postojanja zabranjenog sporazuma prema članu 4. stav 1. tačka b), c) i e) i utvrđivanja zloupotrebe dominantnog položaja Arena Channels Group d.o.o., Bulevar Milutina Milankovića 9A, 11000 Beograd, R. Srbija prema članu 10. stav 2. tačka b), c) i d) Zakona o konkurenciji, Konkurencijsko vijeće na 7. (sedmoj) sjednici održanoj dana 24.04.2024.godine, je donijelo

RJEŠENJE

  • 1.
    Odbija se Zahtjev privrednog subjekta Telemach BH d.o.o. Sarajevo, podnesen protiv privrednog subjekta Telekomunikacije Republike Srpske a.d., Vuka Karadžića 2, 78000 Banja Luka i BH Telecom a.d. Franca Lehara 7, 71000 Sarajevo radi utvrđivanja postojanja zabranjenog sporazuma prema članu 4. stav 1. tačka b), c) i e) Zakona o konkurenciji, kao neosnovan.
  • 2.
    Odbija se Zahtjev privrednog subjekta Telemach BH d.o.o. Sarajevo, podnesen protiv privrednog subjekta Arena Channels Group d.o.o., Vladimira Popovića 6, 11070 Beograd - Novi Beograd, R. Srbija i BH Telecom a.d. Franca Lehara 7, 71000 Sarajevo radi utvrđivanja postojanja zabranjenog sporazuma prema članu 4. stav 1. tačka b), c) i e) Zakona o konkurenciji, kao neosnovan.
  • 3.
    Odbija se Zahtjev privrednog subjekta Telemach BH d.o.o. Sarajevo, podnesen protiv privrednog subjekta Arena Channels Group d.o.o., Vladimira Popovića 6, 11070 Beograd - Novi Beograd, R. Srbija radi utvrđivanja zloupotrebe dominantnog položaja iz člana 10. stav 2. tačka b), c) i d) Zakona o konkurenciji, kao neosnovan.
  • 4.
    Odbija se zahtjev privrednog subjekta Telemach BH d.o.o. Sarajevo za naknadom troškova postupka.
  • 5.
    Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Obrazloženje

Ovim Rješenjem se izvršava Presuda Suda Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Sud BiH), broj S1 3 U 042100 22 U od 22.12.2023 godine kojom je Sud BiH uvažio Tužbu privrednog subjekta Telemach BH d.o.o. Džemala Bijedića 216, 71000 Sarajevo i poništio rješenje Konkurencijskog vijeća Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Konkurencijsko vijeće) broj UP-06-26-3-011-68/21.

Konkurencijsko vijeće je presudu Suda BiH zaprimilo dana 28.12.2023 godine pod podneskom broj UP-06-26-3-011-78/21 kojoj je Konkurencijskom vijeću naloženo da u ponovnom postupku donese rješenje u ovom predmetu.

U skladu sa članom 62. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 19/02, 88/07, 83/08 i 74/10) kada Sud poništi konačni upravni akt protiv koga je pokrenut upravni spor, predmet se vraća u stanje u kome se nalazio prije nego što je poništeni akt donesen, a nadležna institucija je pri tome vezana pravnim shvatanjima Suda i primjedbama u pogledu postupka.

1. Stranke u postupku

Stranke u postupku su privredni subjekti Telemach BH d.o.o. Džemala Bijedića 216, 71000 Sarajevo kao Podnosilac zahtjeva protiv Arena Channels Group d.o.o., Vladimira Popovića 6, 11070 Beograd - Novi Beograd, R. Srbija, Telekomunikacije Republike Srpske a.d., Vuka Karadžića 2, 78000 Banja Luka i BH Telecom a.d. Franca Lehara 7, 71000 Sarajevo.

1.1. Privredni subjekt TELEMACH d.o.o. Sarajevo - Telemach

Privredni subjekt Telemach društvo za pružanje usluga u oblasti telekomunikacija d.o.o. Sarajevo, ul.Džemala Bijedića br. 216., Sarajevo, registrovan je kod Opštinskog suda u Sarajevu pod matičnim brojem 65-01-0620-08. Njegov osnivač je Bosnia Broadband S.a.r.l. iz Luksemburga, Rue de Rollingergund, L- 2440 Luksemburg.

Privredni subjekt Telemach je privredno društvo koje djeluje kao operater digitalne i analogne kablovske televizije, kao pružalac usluga širokopojasnog interneta i kao operater fiksne telefonije u Bosni i Hercegovini.

1.2. Privredni subjekt Telekomunikacije Republike Srpske - Mtel a.d. Banja Luka

Privredni subjekt Telekomunikacije Republike Srpske, a.d. Banja Luka, Ulica Vuka Karadžića broj 2, Banja Luka (skraćena oznaka firme Telekom Srpske a.d. Banja Luka i Mtel a.d. Banja Luka) registrovan je u Okružnom privrednom sudu u Banja Luci pod matičnim brojem upisa 1-9317-00. Privredni subjekt Mtel je dio grupacije čije je matično društvo privredni subjekt Telekom Srbija a.d. Beograd, Takovska broj 2, Beograd, Republika Srbija sa udjelom od 65,01%, PREF a.d. Banja Luka sa 8,9%, Fond za restituciju RS a.d. Banja Luka 5,03%, DUIF Kristal Invest a.d. - OMIF Future Fund sa 3,3%, te ostali sa 17,76%. Privredni subjekt Mtel je jedan od tri nacionalna operatera na tržištu telekomunikacija u Bosni i Hercegovini koji nudi usluge iz oblasti mobilne telefonije, fiksne telefonije, digitalne televizije, Interneta i prenosa podataka.

1.3. Privredni subjekt Arena Channels Group d.o.o. 11070 Beograd - Novi Beograd, R. Srbija - ACG

Privredni subjekt Arena Channels Group d.o.o. 11070 Beograd- Novi Beograd, R. Srbija, ul. Vladimira Popovića 6 je registrovan pod matičnim brojem 20510293 pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije koji je u 100% vlasništvu privrednog subjekta Telekom Srbija a.d. Beograd, Takovska broj 2, Beograd, Republika Srbija.

Privredni subjekt Arena Channels Group je emiter specijaliziranih sportskih televizijskih kanala pod brendom "Arena Sport" za tržište Bosne i Hercegovine.

1.4. Privredni subjekt BH Telecom d.o.o. Sarajevo - BH Telecom

Privredni subjekt akcionarsko društvo BH Telecom Sarajevo, ul. Franca Lehara br. 7., Sarajevo, registrovan je kod Opštinskog suda u Sarajevu pod matičnim brojem 65-02-0012-10 (stari broj I-23391). Osnovni kapital privrednog subjekta BH Telecom je podijeljen na 63.457.358 dionica, koje su u 90% u vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine, a 10% u vlasništvu Privatizacijskih investicijskih fondova i malih dioničara.

Osnovna registrovana djelatnost privrednog subjekta BH Telecom je obavljanje poslova iz kablovskih telekomunikacija.

2. Pravni okvir predmetnog postupka

Konkurencijsko vijeće je u toku postupka primijenilo odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", br.18/06 i 34/10), Odluke u definisanju dominantnog položaja ("Službeni glasnik BiH", br. 18/06 i 34/10), Odluke o grupnom izuzeću sporazuma između privrednih subjekata koji djeluju na različitim nivoima proizvodnje odnosno distribucije (vertikalni sporazumi) ("Službeni glasnik BiH", br.18/06), odredbe Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH" br. 29/02, 12/04, 88/07, 93/09, 41/13 i 53/16) (u daljem tekstu: ZUP) u smislu člana 26. Zakona.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između evropskih zajednica i njegovih država članica, s jedne strane i Bosne i Hercegovine s druge strane ("Službeni glasnik BiH - međunarodni ugovori" br. 10/08 - u daljem tekstu: Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju) odredba čl. 71. o primjeni kriterija i pravne stečevine Evropske unije, te člana 43. stav (1) Zakona, omogućuju Konkurencijskom vijeću u svrhu ocjene datog slučaja, da se može koristiti sudskom praksom Evropskog suda pravde i odlukama Evropske komisije.

3. Postupak po Zahtjevu za pokretanje postupka

U svom Zahtjevu, Podnosilac zahtjeva, opisuje činjenično stanje i okolnosti, te prilaže dokaze za koje smatra da potkrepljuju navedeno, a koje su razlog za podnošenje Zahtjeva, te ukratko navodi slijedeće:

  • -
    da podnose Zahtjev za pokretanje postupka protiv povezanih lica Telekom Srbija a.d., sa sjedištem na adresi Takovska 2, 11000 Beograd, Republika Srbija, koje je u konkretnom slučaju nastupalo putem svojih zavisnih društava, koja imaju pasivnu legitimaciju u ovom postupku i to: Arena Channels Group d.o.o. Beograd, sa sjedištem na adresi Bulevar Milutina Milankovića 9A, 11070 Beograd, Republika Srbija, koji je ranije poslovao pod nazivom HD-WIN d.o.o. Beograd (u daljem tekstu: "ACG"), Telekomunikacije Republike Srpske akcionarsko društvo Banja Luka, sa sjedištem na adresi Vuka Karadžića 2, 78000 Banja Luka (u daljem tekstu: "Telekom Srpske"), a zajedno sa ACG i drugim povezanim licima: "Telekom Srbija Grupa" te njihovog konkurenta BH Telecom d.d. Sarajevo, sa sjedištem na adresi Franca Lehara 7, 71000 Sarajevo ("BH Telecom");
  • -
    da predmetni zahtjev se podnosi u vezi sa zaključivanjem zabranjenog restriktivnog sporazuma, sa negativnim efektima na konkurenciju na relevantnom tržištu u Bosni i Hercegovini ("BiH") i zloupotrebom dominantnog položaja privrednog subjekta ACG (predmetni zahtjev: "Zahtjev");
  • -
    da je Telemach telekomunikacijska kompanija koja djeluje kao operater digitalne i analogne kablovske televizije, kao pružalac usluge širokopojasnog Interneta i kao operater fiksne telefonije;
  • -
    da su Protivne strane u postupku ACG i Telekom Srpske (kao dio Telekom Srbija Grupe) i BH Telecom;
  • -
    da je većinski vlasnik udjela u ACG-u i Telekomu Srpske telekomunikacijska kompanija "Telekom Srbija" a.d. Beograd, akcionarsko društvo sa sjedištem u Beogradu, Republika Srbija ("Telekom Srbija"). Telekom Srpske je jedan od tri dominantna (engl. "incumbent") operatera u BiH sa pretežnim prisustvom na teritoriji Republike Srpske, gdje na pojedinim tržištima (internet, fiksna telefonija, paketi telekomunikacijskih usluga) ima monopolski položaj;
  • -
    da je ACG između ostalih kanala, emiter specijalizovanih sportskih televizijskih kanala pod brendom "Arena Sport". U svrhu distribucije medijskih sadržaja na ovim kanalima, ACG je pribavio ekskluzivna prava za emitovanje nekih od najprestižnijih fudbalskih takmičenja u Evropi. Konkretno, ACG posjeduje ekskluzivna prava na emitovanje italijanske fudbalske lige ("Serie A"), fudbalske lige Francuske ("Ligue 1"), hrvatskog fudbalskog prvenstva (Hrvatski Telekom Prva liga), i srbijanske fudbalske lige (Linglong Tire Super liga Srbije) na teritoriji BiH. Dodatno, ACG posjeduje prava na emitovanje dva najpopularnija evropska klupska fudbalska takmičenja - UEFA Lige prvaka i UEFA Lige Evrope;
  • -
    da ACG također posjeduje prava i sponzor je najpopularnijeg fudbalskog takmičenja u BiH - Mtel Premijer Liga BiH, a koja je prethodno na tenderu organizovanom od strane Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine ("N/FS BiH") kupio Telekom Srpske;
  • -
    da privredni subjekt BH Telecom, Franca Lehara 7, 71000 Sarajevo, je registrovan kod Opštinskog suda u Sarajevu pod matičnim brojem subjekta: 65-02-0012-10. Osnovni kapital privrednog subjekta BH Telecom je podijeljen na 53.457.358 akcija, koje su u 90% vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine, a 10% u vlasništvu investicijskih fondova i malih akcionara. Osnovna registrovana djelatnost privrednog subjekta BH Telecom je obavljanje telekomunikacijskih djelatnosti;
  • -
    da je N/FS BiH dana 12. juna 2020. godine objavio Javni poziv za prikupljanje ponuda za zaključenje sponzorskih aranžmana, koji se odnosio na utakmice Premijer lige BiH i "A" i "U-21" muške reprezentacije ("Javni poziv"), kojim se pozivaju zainteresovani pravni subjekti sa sjedištem na teritoriji BiH za dostavljanje pisma namjere i zaključivanje sponzorskog aranžmana sa N/FS BiH, za Premijer ligu BiH (od 1. jula 2020. do 30. juna 2023. godine) i muške "A" i "U-21" reprezentativne selekcije (od 1. januara 2021. do 31. decembra 2023. godine);
  • -
    da tekst Javnog poziva jasno predviđa da sponzorski ugovor sa N/FS BiH obuhvata "regulisanje prava prenosa/emitovanja, kao i eksploataciju sadržaja utakmica Premijer lige BiH". Na taj način, pravni subjekt koji bude odabran na osnovu Javnog poziva stiče prava emitovanja Premijer lige BiH za period od 1. jula 2020. do 30. juna 2023. godine, odnosno za sezone 2020/2121, 2021/2122 i 2022/2023;
  • -
    da na osnovu prikupljenih ponuda na Javni poziv, Izvršni odbor FS BiH je 17. jula 2020. godine razmatrao ponude za sponzorstvo Premijer lige BiH, te "A" i "U-21" reprezentacije;
  • -
    da prethodnih osam godina, generalni sponzor Premijer lige BiH bio je BH Telecom. Prema javno dostupnim informacijama, na javni poziv su ponude poslala tri ponuđača: Telekom Srpske, BH Telecom i United Media (povezano društvo Podnosioca zahtjeva);
  • -
    da na osnovu razmatranja ponuda od strane Izvršnog odbora N/FS BiH i prihvatanja ponude Telekom Srpske za sponzorstvo Premijer lige BiH, te "A" i "U-21" reprezentacije, 24. jula 2020. godine zaključen je ugovor između N/FS BiH i Telekom Srpske o sponzorstvu Premijer lige BiH, te "A" i "U-21" reprezentacije. Na osnovu ovog ugovora, Telekom Srpske je stekao prava emitovanja utakmica Premijer lige za sezone 2020/2121, 2021/2122. i 2022/2123, te shodno tome N/FS BiH zaključuje kako će na osnovu sponzorstva Telekom Srpske "omogućiti da Arena sport, kao regionalni lider u produkciji i emitovanju ekskluzivnih sportskih sadržaja, u paketu sportskih premijum sadržaja nacionalnih fudbalskih prvenstava prenosi utakmice Premijer lige BiH";
  • -
    da gore istaknuti navodi N/FS BiH u vezi sa emitovanjem utakmica Mtel Premijer lige BiH potvrđuju kako je još u vrijeme zaključivanja ugovora bilo jasno da će Telekom Srpske prenijeti prava emitovanja na povezani subjekt ACG, koji se u okviru Telekom Srbija grupe bavi emitovanjem sportskih sadržaja. Upravo na osnovu takvog prenosa prava emitovanja, ACG je stekla prava na emitovanje utakmica Mtel Premijer lige počevši od 1. kola u sezoni 2020/2021;
  • -
    da predmetni Zahtjev odnosi se na sporazum o djelimičnom prenosu prava emitovanja utakmica Mtel Premijer lige BiH između privrednih subjekata Telekom Srbija (ACG i/ili Telekom Srpske) i BH Telecom. Na taj način su prava emitovanja relevantnih utakmica podijeljena između Telekom Srbija (ACG) i BH Telecom koji zajednički nastupaju na tržištu, kao jedinih subjekata koji omogućavaju emitovanje utakmica Mtel Premijer lige BiH krajnjim korisnicima u BiH. Obzirom da su Telekom Srbija i ACG povezana društva u okviru Telekom Srbija grupe, jasno je kako su ugovorne strane (Telekom Srbija, putem povezanih lica i BH Telecom) istovremeno direktni konkurenti na tržištu distribucije audiovizuelnih medijskih usluga u BiH, ali i na drugim tržištima;
  • -
    da Sporazum između Telekom Srbija (ACG i/ili Telekom Srpske) i BH Telecoma direktno ograničava tržišnu konkurenciju na tržištu emitovanja utakmica Mtel Premijer lige BiH i to putem podjele tržišta i primjene različitih uslova za identične transakcije sa drugim privrednim subjektima, sve u skladu sa članom 4. stav 1. tačka b) i c) Zakona;
  • -
    da pored navedenog, privredni subjekt ACG je dominantan na relevantnom tržištu emitovanja fudbalskog takmičenja Mtel Premijer lige BiH na teritoriji BiH. Naime, na osnovu stečenih prava emitovanja utakmica Mtel Premijer lige BiH od strane Mtela kao povezanog subjekta, ACG je stekao isključiva prava emitovanja i mogućnost samostalne kontrole emitovanja utakmica BH Premijer Lige, te stoga ima tržišni udio od 100%. Bez obzira na djelimični prenos prava emitovanja u korist BH Telecoma, ACG bi i na vertikalno nižem nivou tržišta zadržao tržišni udio značajno iznad zakonskog praga od 40%, zbog čega se pretpostavlja njegov dominantni položaj;
  • -
    da uz zaključenje zabranjenog sporazuma koji nije pojedinačno izuzet od strane Vijeća, ACG i zloupotrebljava dominantni položaj tako što primjenjuje različite uslove poslovanja prema operaterima na silaznom tržištu, "čime ih dovodi u neravnopravan i nepovoljan konkurentski položaj", te "ograničava tržište na štetu potrošača" u skladu sa odredbom člana 10. stav 2. tačka b) i c) Zakona;
  • -
    da za određivanje relevantnog tržišta proizvoda bitno je razumijevanje oblasti emitovanja sportskih televizijskih kanala i njihove međuzamjenjivosti. Vijeće je u ranijoj praksi odlučivalo o uporedivim okolnostima relevantnog tržišta proizvoda pa je u jednoj od odluka definisalo relevantno tržište proizvoda kao tržište distribucije sportskih kanala sa fudbalskim sadržajima visokog kvaliteta koji uključuju i prenos Live paketa engleske Premijer lige. U pogledu takve definicije Vijeće je navelo: "Konkurencijsko vijeće je ocijenilo da kada su u pitanju fudbalski sadržaji visokog kvaliteta da se radi o veoma diferenciranom proizvodu, koji nema uopšte ili nema adekvatnu zamjenu, odnosno, da krajnji korisnik koji npr. prati utakmice njemačke Bundeslige neće smatrati utakmice engleske Premijer lige adekvatnom zamjenom, i obratno. Dakle, krajnji korisnici usluge ne bi smatrali međusobno zamjenjivom, pod prihvatljivim uslovima, imajući u vidu posebno njihove bitne karakteristike, kvalitet, uobičajenu namjenu, način upotrebe, uslove prodaje i cijene, utakmice bilo koje ekskluzivne fudbalske lige (engleska, njemačka, talijanska, španska, francuska) ili drugih ekskluzivnih fudbalskih takmičenja (UEFA Liga prvaka, UEFA Liga Evrope)" - (Odluka Vijeća 05-26-3-002-179-II/13 od 16. decembra 2013. godine, str. 17..);
  • -
    da iz takvog razumijevanja relevantnog tržišta slijedi da svako od navedenih ekskluzivnih fudbalskih takmičenja predstavlja zasebno relevantno tržište proizvoda. Posebno ističemo da je ovakav način određivanja relevantnog tržišta primijenjen i u kasnijim predmetima i praksi Vijeća (Odluka Vijeća 06-26-2-006-143-II/15 od 23. decembra 2015. godine; Odluka Vijeća 04-26-2-019-80-II/15 od 16.02.2016. godine; Odluka Vijeća 04-26-2-005-113-II/15 od 20.12.2017. godine);
  • -
    da u skladu sa navedenim stavovima Vijeća, može se zaključiti kako fudbalsko takmičenje Mtel Premijer liga BiH predstavlja zasebno relevantno tržište proizvoda u odnosu na druga fudbalska takmičenja, i to zbog svojih bitnih karakteristika, kvaliteta, načina upotrebe, i sl.;
  • -
    da po prirodi stvari, navijači koji prate određeno nacionalno fudbalsko takmičenje su prije svega koncentrisani u zemlji u kojoj se takmičenje odigrava, što objašnjava značaj koji gledatelji u BiH pridaju Mtel Premijer Ligi BiH;
  • -
    da specifičnosti nacionalnih fudbalskih takmičenja jasno ukazuju kako ne postoji međusobna zamjenjivost između takvih takmičenja, pa tako recimo utakmica iz Mtel Premijer lige između Sarajeva i Željezničara ne predstavlja supstitut drugim derbi utakmicama nacionalnih takmičenja, kako iz regije poput utakmica Crvena zvezda - Partizan ili Dinamo Zagreb - Hajduk Split, tako i iz Evrope poput utakmica Real Madrid - Barcelona, Milan - Inter, Liverpool - Manchester United, itd;
  • -
    da navedeni način određivanja relevantnog proizvodnog tržišta kao nacionalnih fudbalskih takmičenja u skladu je sa praksom Evropske komisije, koja prepoznaje specifičnost nacionalnih takmičenja i nezamjenjivost u odnosu na druga fudbalska takmičenja;
  • -
    da u skladu sa navedenim i prethodnom praksom Vijeća, Podnosilac zahtjeva određuje relevantno tržište proizvoda kao tržište televizijskog emitovanja utakmica Mtel Premijer lige BiH;
  • -
    da imajući u vidu da se televizijsko emitovanje utakmica Mtel Premijer lige BiH vrši na cjelokupnoj teritoriji BiH, Podnosilac zahtjeva predlaže da se relevantno geografsko tržište u pogledu relevantnog tržišta proizvoda odredi kao nacionalno, tj. tako da obuhvati cjelokupnu teritoriju BiH;
  • -
    da naime, emitovanje utakmica Mtel Premijer lige BiH vrši se putem kanala Arena Sport u vlasništvu Telekom Srbija (odnosno ACG) i BH Telecom-ovog Moja TV Sport. U geografskom smislu, emitovanje se vrši na cjelokupnoj teritoriji BiH pod istim uslovima, te su fudbalski klubovi - učesnici u navedenom takmičenju sa teritorije čitave BiH, te zbog toga relevantno geografsko tržište predstavlja BiH. Ovakav način određivanja relevantnog geografskog tržišta je potvrđen u ranijoj praksi Vijeća koji se tiču distribucije fudbalskog sadržaja visoke kvalitete (Odluka Vijeća 05-26-3-002-179-II/13 od 16. decembra 2013. godine; Odluka Vijeća 06-26-2-006-143-II/15 od 23. decembra 2015. godine; Odluka Vijeća 04-26-2-019-80-II/15 od 16. februara 2016. godine; Odluka Vijeća 04-26-2-005-113-II/15 od 20. decembra 2017. godine);
  • -
    da u skladu sa članom 27. Zakona, Vijeće će pokrenuti postupak po službenoj dužnosti ako postoji osnovana sumnja da se značajno sprečava, ograničava i narušava tržišna konkurencija. Telemach ima osnovanu sumnju da su Telekom Srbija (ACG i/ili Telekom Srpske) i BH Telecom zaključili ekskluzivni sporazum - sporazum o djelimičnom prenosu prava emitovanja utakmica Mtel Premijer lige BiH sa Telekom Srbija (ACG i/ili Telekom Srpske) na BH Telecom, koji efektivno predstavlja sporazum o zajedničkoj proizvodnji - horizontalni sporazum o podugovaranju, zaključen između direktnih konkurenata na tržištu emitovanja i distribucije medijskih sadržaja. Na intenzitet saradnje između konkurenata u konkretnom slučaju upućuje i činjenica da utakmice Mtel Premijer lige BiH koje emituje Moja TV Sport ustvari komentarišu komentatori Arena Sport kanala, što dokazuje zajedničku proizvodnju. Prema Smjernicama o horizontalnoj saradnji Evropske komisije (st. 152), sporazumi o horizontalnom podugovaranju predstavljaju i sporazume kojima se jedna ugovorna strana slaže da potpuno ili djelimično prestane sa proizvodnjom određenih proizvoda, što povjerava drugoj ugovornoj strani. U konkretnom slučaju, Telekom Srbija je odustala od emitovanja značajnog broja utakmica Premijer lige BiH, i takve aktivnosti povjerila BH Telecomu, kao svom direktnom konkurentu, kako u distribuciji medijskih sadržaja (jer su oba učesnika konkurentski operatori), tako i u proizvodnji i emitovanju medijskih sadržaja (jer je u prethodnom periodu BH Telecom emitovao relevantne utakmice i nadmetao se na tenderu za prava emitovanja);
  • -
    da naime, na osnovu ugovora između N/FS BiH i Telekom Srpske, Telekom Srpske je stekao prava emitovanja utakmica Mtel Premijer lige BiH, počevši od prvog kola sezone 2020/2021. godine, odigranog 01.08.2020. Ova prava je najvjerovatnije odmah prenio na ACG. U prvih 7 kola, utakmice Mtel Premijer lige BiH je ekskluzivno emitovao kanal Arena Sport, da bi od 8. kola emitovanje pojedinih utakmica bilo prenijeto na kanal Moja TV Sport, koji emituje BH Telecom. Konkretno, utakmica Sarajevo - Željezničar, kao najpopularnija utakmica Mtel Premijer lige BiH (prema broju navijača dva kluba), bila je dostupna isključivo putem Moja TV Sport. Na taj način se od 8. kola pojedine utakmice Mtel Premijer lige BiH emituju na kanalima Arena Sport, a pojedine na platformi Moja TV Sport;
  • -
    da navedeno jasno upućuje kako su Telekom Srbija (ACG i/ili Telekom Srpske) i BH Telecom zaključili ekskluzivni sporazum o djelimičnom prenosu prava emitovanja utakmica Mtel Premijer lige BiH. Navedeni ekskluzivni sporazum zaključen je potpuno netransparentno, bez objavljivanja javnog poziva ili informacije o mogućnostima djelimičnog prenosa prava emitovanja utakmica Mtel Premijer lige BiH na druge subjekte. Na taj način je onemogućeno učešće drugih subjekata koji su nosioci dozvola za emitovanje, i čiji su kanali dostupni većem broju potrošača, odnosno korisnika, te je zaključen sporazum o zajedničkom tržišnom nastupu i podjeli tržišta između Telekom Srbija i BH Telecom;
  • -
    da prema Smjernicama o horizontalnoj saradnji Evropske komisije, sporazumi o zajedničkoj proizvodnji dovode do usaglašavanja bitnih uslova konkurencije između učesnika na tržištu, odnosno povećavaju mogućnost koordinacije njihovog tržišnog nastupa, ostvarenju značajnih zajedničkih troškova, razmjeni povjerljivih informacija, te dovode do isključivanja trećih lica sa tržišta. Konkretno, prema aktima Evropske komisije, ovakav zajednički nastup ugovornim stranama omogućava da istisnu konkurente sa tržišta (naročito ukoliko imaju značajnu tržišnu poziciju, kao što je imaju BH Telecom i Telekom Srbija na nizu telekomunikacionih tržišta), primjera radi uskraćivanjem ključnih inputa za nastup na vertikalno nižem nivou tržišta, što su u konkretnom slučaju i učinili. U konkretnoj situaciji, legitimno se može postaviti pitanje nezavisnosti komercijalnog nastupa BH Telecom-a i intenziteta međusobne konkurencije sa Telekom Srbija u situaciji kada mu Telekom Srbija omogućava ključni input za poslovanje;
  • -
    da navedeno jasno ukazuje kako je nastupila posljedica ograničavanja tržišta, a ovdje posebno ističemo, radi moguće argumentacije protivne strane, da, djelimičnim prenosom prava emitovanja utakmica Mtel Premijer lige BiH sa ACG na BH Telecom nije ostvarena promocija ekonomskog razvoja, niti su potrošači omogućeni u pravičnom udjelu koristi u smislu člana 4. stav (3) Zakona. U tom smislu je sporno da li bi Vijeće i moglo pojedinačno izuzeti sporni ugovor, sve i da su ovi subjekti podnijeli isti Vijeću na proceduru pojedinačnog izuzeća (što prema dostupnim informacijama nije slučaj);
  • -
    da naime, pogrešna bi bila tvrdnja da je djelimičnim prenosom prava emitovanja utakmica Mtel Premijer lige BiH na kanal Moja TV Sport omogućen alternativni kanal u emitovanju navedenih utakmica. Kanal Moja TV Sport je vlastiti kanal BH Telecoma koji emituje sadržaje isključivo korisnicima BH Telecoma. Dakle, saradnjom učesnika na tržištu su oštećeni, ne samo korisnici trećih lica (poput Podnosioca zahtjeva), nego čak i korisnici samog Mtel-a, kojima je onemogućen pristup prestižnim programskim sadržajima (koje je njihov pružalac usluga skupo platio);
  • -
    da kako BH Telecom za kanal Moja TV Sport ne posjeduje dozvolu sektorskog regulatora za televizijsko emitovanje putem zemaljske radiodifuzije, niti dozvolu za televizijsko emitovanje putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža, isti je u principu dostupan samo korisnicima BH Telecoma;
  • -
    da jedini način kojim bi korisnici drugih operatera mogli pristupiti kanalu Moja TV Sport, no koji ne predstavlja televizijsko emitovanje, jeste usluga BH Telecoma pod nazivom Moja webTV prepaid. Navedena usluga je zapravo OTT usluga (OTT je skraćenica od Over-the-Top i odnosi se na raspon usluga koje se takmiče s osnovnim uslugama telekom operatora, a isporučuju se preko otvorenog Interneta, čime se zaobilazi operaterska infrastruktura pružanja i naplata usluge. Vidi više: Ž. Popović, "OTT usluge: prijetnja ili poslovna prilika za operatore?", Komunikacije - list dioničkog društva, p. 30, 2012.), te je time ograničena na one korisnike koji imaju pristup Internetu. Npr. korisnik-penzioner bilo kojeg operatera osim BH Telecoma koji ima samo uslugu distribucije medijskih sadržaja, a ne i pristup internetu, ne može nikako i nigdje pratiti utakmice Mtel Premijer lige BiH koji se emituju putem Moja TV Sport kanala. Ipak, na osnovu ove usluge, niti na bilo koji drugi način, televizijsko emitovanje utakmica Mtel Premijer lige BiH na Moja TV Sport nije omogućeno korisnicima van BH Telecom-ove mreže;
  • -
    da dakle, televizijsko emitovanje utakmica Mtel Premijer lige BiH na kanalu Moja TV Sport omogućeno je isključivo korisnicima usluga BH Telecoma. Pored toga, zaključivanje zabranjenog sporazuma je ograničilo tržište na štetu potrošača i na osnovu činjenice da je BH Telecom jedini operater u BiH koji u osnovnom paketu svojim korisnicima može ponuditi oba kanala na kojima se emituju utakmice Mtel Premijer lige BiH: Arena Sport i Moja TV Sport. Međutim, prije zaključivanja zabranjenog sporazuma, svi operateri koji su u svojoj ponudi distribuirali kanale Arena Sport imali su pristup svim utakmicama Mtel Premijer lige BiH, što je potom ograničeno u odnosu na pojedine sadržaje samo na korisnike BH Telecom-a;
  • -
    nadalje, da je Vijeće upoznato sa činjenicom kako Podnosilac zahtjeva od 1. januara 2021. godine u svojoj ponudi ne distribuira kanale Arena Sport, što indirektno doprinosi zaključku kako značajan broj potrošača, odnosno korisnika u BiH, nema načina za praćenje televizijskog emitovanja utakmica Mtel Premijer lige BiH. Vrlo je indikativno da su Protivne strane nakon prestanka distribucije Arena Sport kanala od strane Podnosioca zahtjeva promijenile programsku politiku, pa su tako atraktivnije utakmice vraćene na kanal Arena Sport (npr. utakmica Sarajevo - Željezničar u jesenjoj polusezoni emitirana je putem Moja TV Sport kanala, a u proljetnom putem Arena Sport). Ovo ukazuje da Protivne strane zabranjeni sporazum koriste samo za sprečavanje korisnika Podnosioca zahtjeva da pristupe predmetnim sadržajima;
  • -
    da imajući u vidu odredbu člana 5. Zakona, jasno je kako je zabranjeni sporazum između Telekom Srbija (ACG i/ili Telekom Srpske) i BH Telecom, kao direktnih konkurenata na različitim nivoima tržišta, morao proći prethodnu proceduru pojedinačnog izuzeća prije sprovođenja kako bi se smatrao valjanim. Ipak, koliko je poznato Podnosiocu zahtjeva i javno dostupno na web stranici Vijeća i u službenim glasnicima, zaključeni zabranjeni sporazum nikada nije dostavljen Vijeću, odnosno nije tretiran po zakonskoj proceduri. Podnosilac zahtjeva svakako ističe da predstavljena argumentacija u ovom Zahtjevu jasno upućuje da ne postoji osnov iz člana 4 stav (3) Zakona, odnosno da zabranjeni sporazum ne ispunjava propisane uslove, te je vrlo sporno da li bi predmetni ugovor s obzirom na svoju prirodu uopšte ispunjavao uslove da bude pojedinačno izuzet, s obzirom da ne postoje legitimni argumenti kojima bi isti bio opravdan;
  • -
    da je ACG je dominantan na relevantnom tržištu;
  • -
    da je ranije u tački 3.1.2. Zahtjeva istaknuto kako je ACG ekskluzivno emitovao prvih 7 kola utakmice Mtel Premijer lige BiH, da bi od 8. kola emitovanje djelimično bilo prenijeto i na Moja TV Sport. Međutim, jasno je da je ovakvu odluku morao donijeti sam ACG, odnosno da je isti privredni subjekt imao mogućnost da samostalno odlučuje o načinu emitovanja 100% utakmica Mtel Premijer lige BiH. Bez obzira na taj djelimični prenos, ACG je i dalje dominantan na relevantnom tržištu televizijskog emitovanja utakmica Mtel Premijer lige BiH na teritoriji BiH. Naime, većinu utakmica Mtel Premijer lige BiH i dalje emituje ACG, zbog čega je tržišni udio iznad zakonskog praga od 40%;

Mtel Premijer liga BiH 2020/2121

 

 

Kanal

Broj mečeva*

Tržišni udio

Arena Sport

104

 66,66%

Moja TV

 52

 33,33%

Ukupno

156

100,00 %

-

*Od 8. kola utakmice se emitiraju na kanalima Arena Sport (3 po kolu) i Moja TV Sport (2 po kolu). U vrijeme sačinjavanja Zahtjeva nije poznat raspored emitiranja drugog dijela sezone, pa se za potrebe ovog prikaza pretpostavlja da će se emitiranje nastaviti po dogovorenoj podjeli u omjeru 3:2.

  • -
    da je ACG zloupotrijebio dominantni položaj na relevantnom tržištu;
  • -
    da kao dominantni privredni subjekt, ACG ima posebne odgovornosti prilikom postupanja na relevantnom tržištu;
  • -
    da naime, prema odredbi člana 10. stav 2, tačka c) Zakona, zloupotreba dominantnog položaja se može manifestovati i u vidu "primjene različitih uslova za istu ili sličnu vrstu poslova s ostalim stranama, čime ih dovode u neravnopravan i nepovoljan konkurentski položaj". U skladu sa navedenim, ACG je zaključivanjem tajnog i ekskluzivnog sporazuma o prenosu prava na emitovanje pojedinih utakmica sa BH Telecom-om, zloupotrijebio svoj dominantni položaj, jer drugim privrednim subjektima koji se bave emitiranjem nije transparentno i diskriminatorno niti ponudio zaključenje ugovorne saradnje. Nadalje, poduzetim aktivnostima ACG je postupio protivno članu 10. stav 2. tačka b) Zakona "ograničavanjem tržišta i tehničkog razvoja na štetu potrošača". Navedeno je posebno očigledno imajući u vidu da su postojali i treći učesnici zainteresovani za emitovanje relevantnih utakmica (odnosno, koji su se prijavili na tender za relevantna prava), koji su stoga u istom položaju kao BH Telecom;
  • -
    da imajući u vidu kako je zabranjeni sporazum tajan, te da njegovi detalji nisu poznati Podnosiocu zahtjeva, ovdje se može naglasiti kako je ACG bio dužan, u skladu sa svojim dominantnim položajem, ponuditi emitovanje i drugim konkurentima na tržištu emitovanja po istim uslovima, a tek naknadno po jasnim kriterijima uspostaviti ugovornu saradnju sa BH Telecom-om;
  • -
    da konkretni oblik zloupotrebe dominantnog položaja ACG-a dodatno odgovara i članu 9. stav 1. tačka e) Odluke o definisanju kategorija dominantnog položaja ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06), gdje se kao jedan od oblika zloupotrebe dominantnog položaja predviđaju "proizvodna i tržišna ograničenja kao rezultat ekskluzivnih sporazuma";
  • -
    da tržišna ograničenja nastaju zaključivanjem ekskluzivnog sporazuma i djelimičnim prenosom prava emitovanja na BH Telecom, odnosno kanal Moja TV Sport. Tako je postupanje ACG-a rezultiralo zatvorenim televizijskim emitovanjem bitnih utakmica Mtel Premijer lige BiH na kanalu Moja TV Sport, odnosno uskraćivanjem mogućnosti praćenja navedenih sadržaja korisnicima koji nisu korisnici usluga BH Telecom-a. Navedeno jasno upućuje kako je postupanje ACG-a za cilj i posljedicu imalo isključivo ograničavanje tržišta, odnosno podjelu istoga, obzirom na već predstavljenu činjenicu o zatvorenom emitovanju utakmica Mtel Premijer lige BiH na kanalu Moja TV Sport;
  • -
    da sporazum zaključen između Telekom Srbija (ACG i/ili Telekom Srpske) i BH Telecom-a predstavlja zabranjeni sporazum iz člana 4. stav 1. tačka b) i c) Zakona;
  • -
    da poslovni subjekti Telekom Srbija (odnosno, ACG i Telekom Srpske) i BH Telecom su bili dužni podnijeti zabranjeni sporazum Vijeću na pojedinačno izuzeće prije njegove primjene, a zbog kojeg propuštanja, kao i zbog negativnih efekata predmetnog sporazuma na ključne parametre tržišne konkurencije, se ima utvrditi zabranjeni sporazum iz člana 4. stav 1. tačka b) i c) Zakona;
  • -
    da je ACG zloupotrijebio dominantni položaj na tržištu televizijskog emitovanja utakmica Mtel Premijer lige BiH i to: (a) ograničavanjem tržišta i tehničkog razvoja na štetu potrošača u smislu člana 10. stav 2. tačka b) Zakona putem djelimičnog prenosa prava emitovanja utakmica Mtel Premijer lige BiH na BH Telecom-ov kanal Moja TV Sport; (b) diskriminacijom subjekata koji se bave televizijskim emitovanjem u smislu člana 10. stav 2. tačka c) Zakona putem onemogućavanja zainteresovanih subjekata u sticanju prava emitovanja utakmica Mtel Premijer lige BiH po istim uslovima prema kojim je zaključena saradnja sa BH Telecom-om;
  • -
    da putem predmetnog Zahtjeva, Podnosilac zahtjeva upućuje zahtjev da Vijeće donese zaključak o pokretanju postupka protiv ACG-a, Telekom Srpske i BH Telecom-a u vezi sa: (a) zaključivanjem zabranjenog sporazuma prema članu 4. stav 1. tačka b) i c) Zakona; (b) zloupotrebom dominantnog položaja ACG-a prema članu 10. stav 2. tačka b) i c) Zakona;
  • -
    da u tom smislu, Podnosilac zahtjeva smatra da informacije sadržane u Zahtjevu predstavljaju dovoljan osnov da Vijeće utvrdi kako postoji osnovana sumnja da Protivne strane značajno sprečavaju, ograničavaju, odnosno narušavaju tržišnu konkurenciju u smislu člana 27. stav 2. Zakona;
  • -
    da po pokretanju postupka protiv Protivnih strana, Podnosilac zahtjeva podnosi zahtjev da Vijeće utvrdi kako je sporazum između Telekom Srbija (ACG i/ili Telekom Srpske) i BH Telecom protivan Zakonu iz razloga što predstavlja zabranjeni sporazum iz člana 4. stav 1., tačka b) i c) Zakona;
  • -
    da po pokretanju postupka protiv ACG-a i BH Telecom-a, Podnosilac zahtjeva podnosi zahtjev da Vijeće utvrdi kako je ACG zloupotrijebio dominantni položaj ograničavanjem tržišta i tehničkog razvoja na štetu potrošača u smislu člana 10. stav 2. tačka b) Zakona, te diskriminacijom subjekata koji se bave televizijskim emitovanjem u smislu člana 10. stav 2. tačka c) Zakona;
  • -
    da ukoliko Vijeće ne utvrdi da je sporazum između BH Telecom-a i Mtel-a zabranjen i ništav, predlažemo da Vijeće izrekne mjere Telekom Srbija (ACG i/ili Telekom Srpske) u cilju omogućavanja i drugim zainteresiranim subjektima u sticanju prava televizijskog emitovanja utakmica Mtel Premijer lige BiH, prema uslovima jednakim onim iz ugovornog odnosa između Protivnih strana;
  • -
    da dalje, po provođenju postupka protiv ACG-a za zloupotrebu dominantnog položaja, Podnosilac zahtjeva podnosi zahtjev da Vijeće naloži ACG-u alternativno da: (a) u roku od 30 dana od prijema rješenja Vijeća kojim se ustanovljava da je ACG zloupotrijebio svoj dominantan položaj raskine važeći ugovor o djelimičnom prenosu prava emitovanja utakmica Mtel Premijer lige BiH sa BH Telecom-om; ili (b) u roku od 30 dana od prijema rješenja Vijeća kojim se ustanovljava da je ACG zloupotrijebio svoj dominantan položaj ponudi svim zainteresovanim subjektima sticanje prava televizijskog emitovanja utakmica Mtel Premijer lige BiH po jednakim i transparentnim uslovima, te nakon toga u narednih 10 dana zaključi ugovore sa svim zainteresovanim poslovnim subjektima;
  • -
    da pored navedenog, Podnosilac zahtjeva ovim putem podnosi zahtjev za izricanjem novčane kazne privrednom subjektu BH Telecom zbog zaključivanja zabranjenog sporazuma, u smislu člana 48. stav 1. tačka a) Zakona. Zbog težih povreda Zakona, Podnosilac Zahtjeva podnosi istovremeno zahtjev za izricanjem jedinstvene novčane kazne privrednim subjektima ACG i Telekom Srpske zbog zaključivanja zabranjenog sporazuma, u smislu člana 48. stav 1. tačka a) Zakona, te zbog zloupotrebe dominantnog položaja u smislu člana 48. stav 1. tačka b) Zakona;
  • -
    da Podnosilac zahtjeva ističe da predmet ovog konkretnog Zahtjeva nije utvrđivanje eventualnih nezakonitih radnji u vezi sa Javnim pozivom od 12. juna 2020. godine koji je objavio N/FS BiH. U tom smislu, United Media nije niti na koji način uključena u postupak koji se vodi po ovom Zahtjevu;
  • -
    da je činjenica da prema javno dostupnim informacijama United Media dostavila najpovoljniju ponudu za prava na emitovanje u skladu sa Javnim pozivom N/FS BiH od 12. juna 2020. godine, no da je prema javno dostupnim informacijama Izvršni odbor N/FS BiH povezao više usluga (emitovanje, sponzorstvo lige, sponzorstvo drugih takmičenja, sponzorstvo reprezentacije, itd.) na Javnom pozivu i odabrao ponudu Telekoma Srpske sa kojim je zaključen ugovor 24. jula 2020;
  • -
    da Podnosilac zahtjeva nije komunicirao sa United Media o ovim temama, o uslovima Javnog poziva nema nikakvih saznanja izuzev informacija koje su objavljene u medijima, te iste nisu predmet ovog Zahtjeva, ali u svakom slučaju razumije interes Vijeća i za ovu temu i podržava eventualno poduzimanje radnji po službenoj dužnosti od strane Vijeća u utvrđivanju mogućih nezakonitosti koje se tiču Javnog poziva, kao što su povezivanje usluga koje međusobno nisu vezane, mogući kartelski dogovori odredenih ponuđača, i sl;
  • -
    da Podnosilac zahtjeva podsjeća Vijeće kako je predmet zabranjenog sporazuma pravo emitovanja utakmica Mtel Premijer lige BiH, a da je Podnosilac zahtjeva distributer medijskih sadržaja, odnosno korisnik dozvole Regulatorne agencije za komunikacije BiH za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija. Dakle, Podnosilac zahtjeva se uopšte ne bavi emitovanjem, te je pitanje prije svega nejasno. U odnosu na navedenu činjenicu, Podnosilac zahtjeva se nije niti mogao obratiti prema ACG ili Telekom-u Srpske, jer su prava koja su stekli na osnovu ugovornog odnosa sa N/FS BiH i prenijeli na BH Telecom - prava emitovanja. Da bi se određeni sadržaj distribuirao, najprije mora biti emitovan putem nekog kanala - konkretan sadržaj uopšte nije emitovan putem bilo kojeg emitera, nego putem zatvorene mreže BH Telecoma, pa nije mogao biti ni distribuisan;
  • -
    da BH Telecom konkretne sadržaje emitira putem svoga zatvorenog info (ili sličnog) kanala, na način kako to ne čini bilo koji drugi operater u BiH i šire (makar koliko je Podnosiocu zahtjeva poznato). Podnosilac zahtjeva nema namjeru, niti je u ovom postupku moguće, preispitivati regulatorne aspekte ovakvog načina emitovanja bez licence za emitovanje, ali u vezi sa pitanjem Vijeća potvrđuje da se time ne bavi niti Podnosilac zahtjeva, niti bilo koji drugi operater osim BH Telecoma, makar koliko je Podnosiocu zahtjeva poznato;
  • -
    da dodatno ističu da BH Telecom koji je stekao prava na osnovu predmetnog zabranjenog sporazuma ne vrši dalju prodaju tih prava, već ih emituje u svojoj mreži, pa se Podnosilac zahtjeva niti tom subjektu nije mogao obratiti za eventualno sublicenciranje;
  • -
    da u vezi sa predmetom ugovora izmedu Protivnih strana upućujemo Vijeće na dokaz 6 dostavljen uz Zahtjev, odnosno tekst Javnog poziva objavljenog od strane N/FS BiH koji definiše "regulisanje prava prenosa/emitovanja". Podnosiocu zahtjeva, kao distributeru, prava emitovanja nisu relevantna, jer ne raspolaže platformom, odnosno TV kanalom putem koje bi taj sadržaj emitovao;
  • -
    da dakle, da bi Podnosilac zahtjeva emitovao predmetne sadržaje i obratio se ACG i/ili Telekomu Srpske i stekao prava emitovanja utakmica Mtel Premijer lige BiH (da je takvo nešto uopšte bilo moguće), takvo emitovanje bi bilo moguće tek nakon dodatnih troškova koji bi omogućili emitovanje. Tu su, između ostalih, troškovi kreiranja TV kanala, opremanja u tehničkom i kadrovskom smislu, troškovi pribavljanja potrebnih dozvola, marketinga i sl.;
  • -
    da takvo što Podnosilac zahtjeva nije imao niti ima u svojim poslovnim planovima (kao ni bilo koji drugi operater, po saznanjima Podnosioca zahtjeva). Prema saznanjima Podnosioca zahtjeva na osnovu javne komunikacije BH Telecoma, predmetna prava ustupljena su ekskluzivno BH Telecom-u i niko drugi ih nije mogao steći, ali ako Vijeće u preliminarnom ispitivanju Zahtjeva utvrdi da su Protivne strane postavile uslov operaterima za distribuciju predmetnih sadržaja u vidu njihovog prethodnog/ istovremenog emitiranja (koji može ispuniti samo BH Telecom, koji se jedini bavi emitovanjem na svom internom kanalu, bez dozvole sektorskog regulatora za emitovanje), to bi predstavljalo odvojenu povredu konkurencije iz člana 4. stav 1. tačka e) Zakona odnosno člana 10. stav 2. tačka d) Zakona, u vezi sa ostalim odredbama Zakona koje su već istaknute u Zahtjevu, te ukoliko Vijeće utvrdi postojanje takvog zahtjeva, Podnosilac zahtjeva opreza radi proširuje Zahtjev i na ove odredbe Zakona;
  • -
    nadalje, Podnosilac zahtjeva ističe da predmetna prava nisu bila dostupna, ne samo Podnosiocu zahtjeva (koji ih ne bi ni mogao steći, jer se ne bavi emitovanjem), nego ni bilo kojem drugom pravnom subjektu. Naime, činjenica je da je BH Telecom objavio kako se radi o ekskluzivnom sporazumu o djelimičnom prenosu prava emitovanja utakmica Mtel Premijer lige BiH, na osnovu kojeg ovaj operater ekskluzivno emituje ove utakmice, pa ih niko drugi nije ni mogao otkupiti, jer je ekskluzivnost od samog BH Telecoma naglašna kao bitan element prenosa tih utakmica;
  • -
    da također, ugovor je zaključen potpuno netransparentno, bez objavljivanja javnog poziva ili informacije o mogućnostima djelimičnog prenosa prava emitovanja utakmica Mtel Premijer lige BiH na druge subjekte, te postoji zloupotreba dominantnog položaja i u odnosu na kršenje obaveze objave transparentnih i nediskriminatornih uslova za prenos prava na nezavisna treća lica. Dakle, niko od subjekata na tržištu nije ni bio upoznat sa mogućnosti djelimičnog prenosa prava na zainteresirane distributere - a prema marketinškoj komunikaciji BH Telecoma, takva mogućnost nije ni postojala za bilo koga drugog, jer je BH Telecom stekao ekskluzivna prava;
  • -
    da je javnost upoznata o dogovoru izmedu ACG i/iii Telekom Srpske i BH Telecoma tek naknadno, odnosno kada je djelimični prenos prava emitovanja utakmica Mtel Premijer lige BiH već ugovoren;
  • -
    da u takvoj situaciji ne bi imalo smisla obraćanje bilo kojeg poslovnog subjekta prema ACG i/ili Telekom Srpske, obzirom da su prava emitovanja utakmica Mtel Premijer lige BiH već tada ekskluzivno prenesena na BH Telecom, te ih niko drugi nije ni mogao steći;
  • -
    da u konačnici, ekskluzivno ustupanje prava je i praksa kada je u pitanju emitovanje sportskih sadržaja, te nije uobičajeno ni poznato da se isti emituju putem više emitera;
  • -
    da kako smatraju da je Zahtjev ovim kompletiran, mole Vijeće da izda potvrdu o kompletnosti, otvori postupak i donese odluke kako se u Zahtjevu predlaže.

Na osnovu dostavljene dokumentacije, Konkurencijsko vijeće je ocijenilo da nije moguće bez provedenog postupka utvrditi postojanje povrede Zakona na koje Podnosilac zahtjeva ukazuje, te je donijelo Zaključak o pokretanju postupka dana 17.05.2021. godine, pod brojem UP-06-26-3-011-6/21 (u daljem tekstu: Zaključak).

4. Postupak po Zaključku za pokretanje postupka

U skladu sa relevantnim odredbama Zakona, Konkurencijsko vijeće je dostavilo Zaključak, punomoćniku Podnosioca zahtjeva, advokatu Nihadu Sijerčiću dana 17.05.2021. godine, aktom broj UP-06-26-3-011-10/21. Konkurencijsko vijeće je u skladu sa članom 33. stav (1) Zakona, dostavilo Zaključak i Zahtjev privrednom subjektu Mtel, dana 17.05.2021. godine aktom broj UP-06-26-3-011-11/21, privrednom subjektu ACG-u aktom broj UP-06-26-3-011-11/21 i BH Telecom aktom broj UP-06-26-3-011-13/21.

Privredni subjekat Mtel je aktom zaprimljenim putem e-maila pod brojem UP-06-26-3-011-14/21 od dana 24.05.2021. godine zatražio dodatni rok za dostavljanje očitovanja, koji mu je i odobren aktom broj UP-06-26-3-011-14/21 od 26.05.2021. godine. U ostavljenom roku, privredni subjekat Mtel je dostavio svoje očitovanje aktom zaprimljenim pod brojem UP-06-26-3-011-20/21 od 17.06.2021. godine u kojem navodi sljedeće:

  • -
    da je Podnosilac odgovora nije pasivno legitimisan u predmetnom postupku, imajući u vidu da: nije ugovorna strana u sporazumu o djelimičnom prijenosu prava na emitovanje utakmica Mtel Premijer lige BiH, koji je predmet Zahtjeva i da se radnja navodne zloupotrebe dominantnog položaja istaknuta u Zahtjevu ne odnosi na postupanje Mtel-a;
  • -
    da Podnosilac zahtjeva nema ekonomski ni pravni interes za pokretanje predmetnog postupka, imajući u vidu da: se ni Podnosilac zahtjeva ni njegova povezana lica nisu obraćala Mtel-u ni njegovim povezanim licima kako bi pribavila prava, bilo (re)emitovanja, bilo distribucije utakmica Mtel Premijer lige BiH i Podnosilac zahtjeva nije dokazao da je pretrpio bilo kakvu štetu uslijed zaključenja sporazuma o djelimičnom ustupanju prava emitovanja Mtel Premijer lige BiH;
  • -
    da Podnosilac zahtjeva nema direktni i individualni interes u predmetnom postupku, te ne može imati ni stranačku legitimaciju;
  • -
    da Zahtjevi Telemach-a su kontradiktorni i nerazumljivi, da naime, ukoliko Vijeće utvrdi da u konkretnom slučaju nije zaključen zabranjeni sporazum u smislu člana 4. Zakona, jasno je da nema ni radnje zloupotrebe dominantnog položaja od strane ACG-a. Sa druge strane, ukoliko bi Vijeće našlo da je zaključen zabranjeni sporazum (što ovdje nije slučaj), jedno te isto lice, u konkretnom slučaju ACG, ne može dva puta odgovarati za istu radnju, i za zaključenje zabranjenog sporazuma i za zloupotrebu dominantnog položaja zbog zaključenja takvog sporazuma;
  • -
    da Podnosilac odgovora ističe da je postupak po javnom pozivu za zaključenje sponzorskih aranžmana za utakmice Premijer lige BiH sproveden transparentno i u skladu sa propisima. Nije jasno kako je United Media Sarl mogla da učestvuje kao ponuđač u proceduri za prikupljanje ponuda za sponzorske aranžmane emitovanja Premijer lige BiH, imajući u vidu da je United Media Sarl privredni subjekt registrovan u Luksemburgu, sa sjedištem na adresi 43, Boulevard Pierre Frieden, Luksemburg, a da je javni poziv bio otvoren za sve zainteresovane pravne subjekte sa sjedištem na teritoriji Bosne i Hercegovine;
  • -
    da su netačni navodi Podnosioca zahtjeva da je njegov prijedlog određenja relevantnog tržišta u skladu sa praksom Vijeća i praksom Evropske komisije;
  • -
    da dakle, nijedna od navodnih povreda konkurencije opisanih u Zahtjevu se ne može pripisati Podnosiocu odgovora. Takođe, Podnosilac odgovora nije potpisnik sporazuma o djelimičnom ustupanju prava emitovanja Mtel Premijer lige BiH, niti je u posjedu istog, te se ne može izjašnjavati o pravnoj prirodi i sadržini istog;
  • -
    da je Telemach Zahtjevom tražio od Vijeća da pokrene postupak zbog zaključenja zabranjenog sporazuma iz člana 4. Zakona između ACG i/ili Mtel-a s jedne strane i BH Telecom-a s druge strane i zloupotrebe dominantnog položaja od strane ACG-a u smislu člana 10. Zakona;
  • -
    da Podnosilac odgovora ističe da u predmetnom postupku nema pasivnu legitimaciju, budući da se nijedna od navedenih radnji navodnih povreda konkurencije ne odnosi na njega. Naime, Podnosilac odgovora nije ugovorna strana u sporazumu koji je predmet postupka niti mu se mogu pripisati radnje navodne zloupotrebe dominantnog položaja opisane u Zahtjevu;
  • -
    da se postupak pred Vijećom protiv nekog fizičkog ili pravnog lica ima za cilj zaštitu konkurencije, odnosno utvrđivanje, sankcionisanje i sprječavanje akata ili radnji koje za cilj ili posljedicu imaju značajno narušavanje, ograničavanje i sprječavanje konkurencije na relevantnom tržištu. Dakle, preduslov za pasivnu legitimaciju u postupku zbog povrede konkurencije jeste učešće u navodnoj radnji povrede konkurencije, preciznije (1) učešće u zaključenju sporazuma čija se usklađenost sa pravilima konkurencije ispituje ili (2) preduzimanje radnji koje potencijalno predstavljaju zloupotrebu dominantnog položaja, što u ovom konkretnom predmetu nije slučaj
  • -
    da kako navodi Telemach, predmetni Zahtjev se odnosi na sporazum o djelimičnom prijenosu prava emitovanja utakmica Mtel Premijer lige BiH između ACG/MTEL-a i BH Telekom-a, koji, prema Telemach-u, predstavlja zabranjeni sporazum o zajedničkoj proizvodnji;
  • -
    da Podnosilac odgovora nije strana u sporazumu koji je predmet Zahtjeva. Mtel je kako navodi i sam Podnosilac zahtjeva, nakon sprovedenog postupka po javnom pozivu, zaključio Ugovor o sponzorstvu sa Nogometnim/fudbalskim savezom Bosne i Hercegovine ("N/FS BIH") kojim je, između ostalog, stekao ekskluzivna prava prenosa svih utakmica Premijer lige BiH ("licencirani sadržaj");
  • -
    da međutim, Ugovor o sponzorstvu nije predmet postupka niti je Zahtjev podnijet u vezi sa postupkom javnog poziva za zaključenje sponzorskih aranžmana za utakmice Premijer lige BiH;
  • -
    da kako je na osnovu Ugovora o sponzorstvu, Mtel ovlašćen da bez ikakvih ograničenja dalje prenosi prava na licencirani sadržaj, te kako je emitovanje licenciranog sadržaja bilo moguće samo preko emitera audio-vizuelnog sadržaja, Mtel je u skladu sa pravilima javnog poziva i Ugovorom o sponzorstvu prenio prava na (re)emitovanje i eksploataciju sadržaja na ACG. Nakon što je ustupio podlicencu za prijenos/emitovanje i reemitovanje kao i eksploataciju sadržaja utakmica Mtel Premijer lige BiH, Mtel nije uticao niti uzimao učešća u daljem ustupanju/reemitovanju licenciranog sadržaja. Dakle, Mtel je u zakonitom i transparentnom postupku sprovedenom na osnovu javnog poziva stekao ekskluzivno pravo na licencirani sadržaj koje pravo je dalje ustupio ACG-u, što je poznato i samom Podnosiocu zahtjeva;
  • -
    da nadalje, Podnosilac odgovora ističe da mu se ni Podnosilac zahtjeva niti bilo koje od njegovih povezanih lica koja posluju u okviru korporativne grupacije United Group, a koja posjeduju dozvolu za emitovanje, nisu obratila radi eventualne saradnje i ustupanja licenciranog sadržaja iako im je moralo biti poznato da ovakva mogućnost postoji, budući da tekstom javnog poziva nije bilo isključeno dalje ustupanje prava na emitovanje i eksploataciju licenciranog sadržaja;
  • -
    da dakle, Mtel je nakon transparentne i zakonite procedure javnog poziva za sponzorske aranžmane za utakmice Premijer lige zaključio ugovor o sponzorstvu sa N/FS BiH. Konačno, Mtel nije ugovorna strana u sporazumu povodom koga je pokrenut predmetni postupak, te ne može biti pasivno legitimisan u pogledu radnji zaključenja navodno zabranjenog sporazuma iz člana 4. Zakona;
  • -
    da predmetni Zahtjev, pored zabranjenog sporazuma, obuhvata i navodnu zloupotrebu dominantnog položaja od strane ACG. Kako se opisana radnja navodne zloupotrebe dominantnog položaja ne odnosi na postupanje Mtel-a, jasno je da isti ne može imati pasivnu legitimaciju ni u pogledu ovog zahtjeva Telemach-a;
  • -
    da konačno, da bi fizičko ili pravno lice bilo pasivno legitimisano u upravnom postupku neophodno je da ima vezu sa konkretnom upravnom stvari, odnosno sa predmetom upravnog postupka;
  • -
    da u konkretnom slučaju Mtel je povezan sa predmetom postupka samo utoliko što je povezano lice ACG-a, a to nikako ne može biti dovoljno da se protiv istog vodi postupak. Vođenje postupka protiv Mtel-a bi bio jedinstven slučaj u praksi Vijeća, u kome bi se postupak zbog zabranjenog sporazuma vodio protiv subjekta koji nije potpisnik istog. Ovakvo postupanje, osim što je protivno pravilima upravnog postupka i Zakonu o konkurenciji, protivno je i principima pravne sigurnosti i legitimnih očekivanja jer bi postojala mogućnost vođenja postupka protiv svakog privrednog subjekta čije povezano lice je zaključilo sporazum čija se usklađenost sa pravilima konkurencije ispituje;
  • -
    da dalje, činjenica da je Mtel učestvovao u postupku javnog poziva, te zaključio ugovor o sponzorstvu sa N/FS BiH, nikako ne može voditi zaključku da isti u predmetnom postupku ima pasivnu legitimaciju. Ovo prije svega imajući u vidu da je sam Telemach jasno odredio u odnosu na koji sporazum podnosi Zahtjev, te precizirao da se Zahtjev ne odnosi na postupak javnog poziva;
  • -
    da dakle, na osnovu svega gore navedenog, jasno je da se nijedna od radnji istaknutih u Zahtjevu ne može pripisati Mtel-u, te da isti nije pasivno legitimisan u predmetnom postupku;
  • -
    da Podnosilac zahtjeva nema pravni ni ekonomski interes za pokretanje predmetnog postupka, te ne spada u krug lica koja su u skladu sa članom 27. stav 2. Zakona ovlašćena na podnošenje zahtjeva za pokretanje postupka pred Vijećem;
  • -
    da aktivnu legitimaciju za pokretanje postupka može imati samo onaj učesnik na tržištu kome je navodnom povredom konkurencije (radnjom zloupotrebe dominantnog položaja ili zaključenjem restriktivnog sporazuma) povrijeđen ekonomski ili pravni interes;
  • -
    da nepostojanje pravnog i ekonomskog intenteresa za pokretanje predmetnog postpka na strani Telemach-a jasno proizilazi iz činjenice da (i) Telemah prema sopstvenom priznanju nije zatražio programski sadžaj koji je predmet sporazuma te da (ii) nije trpio nikakvu ekonomsku štetu usljed zaključenja predmetnog sporazuma;
  • -
    da dodatno zaključak o nepostojanju pravnog i ekonomskog interesa na strani Telemach-a, te samim tim i nedostatak stranačke legitimacije za učešće u predmetnom postupku, potvrđen je praksom sudova Evropske unije. Naime, raspravljajući o stranačkoj legitimaciji, Sud pravde Evropske unije je ustanovio kriterijum "direktnog i pojedinačnog interesa" koji mora biti zadovoljen da bi pravnom ili fizičkom licu bilo priznato pravo da učestvuje u postupku;
  • -
    da je navedeni kriterijum direktnog i pojedinačnog interesa ustanovljen je u predmetu Plaumann iz 1963. godine (tzv. Plaumann test), prema kome interes pravnog ili fizičkog lica za učešće u postupku postoji ukoliko neka radnja ili akt utiče na njega individualno na takav način koji to lice odvaja od svih drugih lica;
  • -
    da primjena Plaumann testa čini neizostavni dio prakse sudova Evropske unije u svim slučajevima u kojima se raspravlja o postojanju interesa za vođenje postupka. Tako, u odluci Greenpeace lnternational, Opšti sud Evropske unije je našao da Plaumann test "ostaje primjenljiv bez obzira na prirodu interesa podnosilaca zahtjeva, bili oni ekonomski ili drugačiji ";
  • -
    da u istoj odluci, Opšti sud Evropske unije je zauzeo stav da podnosioci zahtjeva, u datom slučaju, a na osnovu kriterijuma ustanovljenih Plaumann testom, nemaju direktni i pojedinačni interes, te im nije priznao svojstvo stranke u postupku: "Okolnosti na koje se podnosioci zahtjeva pozivaju nisu dovoljne da ih diferenciraju od svih ostalih lica niti da ih razlikuju individualno na isti način kao što je to slučaj sa onim na koje se odluka odnosi"
  • -
    " Podnosioci zahtjeva stoga ne mogu da budu pogođeni osporenom odlukom na drugačiji način od bilo kog drugog ko je ili ko bi mogao u budućnosti da bude u istoj situacij!;
  • -
    da ukoliko kriterijume sadržane u Plaumann testu primijenimo na Podnosioca zahtjeva, jasno slijedi da odluka Vijeća u predmetnom postupku nije od direktnog uticaja na Telemach, a sve i ukoliko bi bila, ista ne bi uticala na poslovanje i položaj Telemach-a na tržištu na drugačiji način nego što bi to bio slučaj sa ostalim pravnim subjektima;
  • -
    da pravni interes kao procesna pretpostavka za pokretanje postupka postoji u slučaju da od odluke u postupku zavisi zaštita nekog ugroženog subjektivnog prava te da shodno navedenom, Telemach bi bio legitimisan da podnese zahtjev za pokretanje postupka u vezi sa zaključenjem zabranjenog sporazuma koji ima negativne efekte po konkurenciju na relevantnom tržištu, samo u slučaju da ga se posljedice tog sporazuma neposredno tiču;
  • -
    da međutim, Telemach potpuno suprotno teretu dokazivanja iz člana 36 stav 1. Zakona nije dokazao da je i koje je njegovo pravo dovedeno u pitanje navodnim povredama konkurencije istaknutim u Zahtjevu;
  • -
    da naime, Zahtjevom su obuhvaćene navodne povrede konkurencije na tržištu televizijskog emitovanja utakmica Mtel Premijer lige BiH. Međutim, Telemah nije emiter već distributer audiovizuelnih sadržaja. Drugim riječima, Podnosilac zahtjeva uopšte nije učesnik na tržištu koje je u Zahtjevu sam predložio kao relevantno. Po sopstvenim navodima, Telemach-u "kao distributeru, prava emitovanja nisu relevantna";
  • -
    da ovom konstatacijom, Telemah je praktično priznao da nema nikakav interes za pokretanje predmetnog postupka, a nepostojanje ovog interesa dalje je detaljno objasnio u dopuni svog Zahtjeva, navodeći da: se uopšte ne bavi emitovanjem audiovizuelnog sadržaja, te nije ni mogao biti ugovorna strana u predmetnom sporazumu, da za njega nije moguće emitovanje predmetnog sadržaja (bar ne bez značajnih troškova, koje nema namjeru da učini), da u svojim poslovnim planovima nije imao niti ima namjeru da se bavi emitovanjem audio-vizuelnih sadržaja;