KONKURENCIJSKO VIJEĆE BOSNE I HERCEGOVINE
RJEŠENJE
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine, na osnovu člana 25. stav (1) tačka e), člana 42. stav (1) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), a u vezi člana 105. Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04, 88/07, 93/09, 41/13 i 53/16), u postupku pokrenutom po Zahtjevu za pokretanje postupka podnesenom od strane privrednih subjekata KRKA FARMA društvo sa ograničenom odgovornošću za posredovanje, pružanje usluga i zastupanje stranih firmi Sarajevo, Džemala Bijedića broj 125-A, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina i KRKA, tovarna zdravil d.d., Novo Mesto, Šmajerska cesta 6, Republika Slovenija, zastupani po punomoćniku Emira Kapidžića advokata iz Sarajeva, Maršala Tita 50, 71000 Sarajevo, protiv Vlade Kantona Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1, 71000 Sarajevo zastupanoj po punomoćniku advokatu Džemilu Sabrihafizoviću, Koste Hermana 11, 71 000 Sarajevo radi utvrđivanja postojanja zabranjenog sporazuma u smislu člana 4. stav (1) tač. a) i b) Zakona o konkurenciji, a postupajući po presudi Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 U 043081 22 U od 22.03.2024. godine, na 12.(dvanaestoj) sjednici održanoj dana 12.09.2024. godine, je donijelo
RJEŠENJE
- 1.Odbija se zahtjev privrednih subjekata KRKA FARMA d.o.o. Sarajevo i KRKA d.d., Novo Mesto, podnesen protiv Vlade Kantona Sarajevo, radi donošenja Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o listi lijekova Kantona Sarajevo broj: 02-04-25959-22/21 od 24.06.2021. godine ("Službene novine Kantona Sarajevo" broj 26/21), u smislu odredbi člana 4. stav (1) tačka a) i b) Zakona o konkurenciji, kao neosnovan.
- 2.Odbija se prijedlog za donošenje rješenja o privremenoj mjeri, podnesen od privrednih subjekata Krka Farma društvo sa ograničenom odgovornošću za posredovanje, pružanje usluga i zastupanje stranih firmi Sarajevo i KRKA tovarna zdravil d.d. Novo mesto, kao neosnovan.
- 3.Odbija se zahtjev privrednih subjekata Krka Farma društvo sa ograničenom odgovornošću za posredovanje, pružanje usluga i zastupanje stranih firmi Sarajevo i KRKA tovarna zdravil d.d. Novo mesto za naknadom troškova postupka, kao neosnovan.
- 4.Ovo Rješenje će biti objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Obrazloženje
Ovim rješenjem se izvršava presuda Suda Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Sud) broj: S1 3 U 043081 22 U od 22.03.2024. godine (u daljem tekstu: Presuda), kojom je Sud uvažio tužbu privrednih subjekata KRKA FARMA društvo sa ograničenom odgovornošću za posredovanje, pružanje usluga i zastupanje stranih firmi Sarajevo ul.Džemala Bijedića broj 125-A, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina i KRKA tovarna zdravil d.d. sa sjedištem u ul.Šmarješka cesta 6, 8000 Novo Mesto, Republika Slovenija (u daljem tekstu; Podnosioci zahtjeva ili KRKA FARM) i poništio Rješenje Konkurencijskog vijeća Bosne i Hercegovine broj: UP 01-26-3-030-47/21 od 19.05.2024. godine, te predmet vratio na ponovno rješavanje.
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Konkurencijsko vijeće) je navedenu presudu zaprimilo dana 25.03.2024. godine pod brojem: UP 01-26-3-030-61/21. Prema članu 62. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 19/02, 12/04, 88/07, 83/08 i 74/10), kada sud poništi akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor, predmet se vraća u stanje u kojem se nalazio prije nego što je poništeni akt donesen.
Konkurencijsko vijeće je dana 22.07.2021. godine pod brojem: UP 01-26-3-030-1/21, zaprimilo Zahtjev za pokretanje postupka Podnosioca zahtjeva zastupanih putem punomoćnika Kapidžić Emira - advokata iz Sarajeva, protiv Vlade Kantona Sarajevo ul.Reisa Džemaludina Čauševića br. 1, Sarajevo, (u daljem tekstu; Vlada ili Protivna strana) zbog utvrđivanja zabranjenog konkurencijskog djelovanja (u daljem tekstu: Zahtjev) u smislu postojanja zabranjenog sporazuma iz člana 4. stav (1) tač a) i b) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09)-(u daljem tekstu: Zakon o konkurenciji), počinjenog donošenjem Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o listi lijekova Kantona Sarajevo broj: 02-04-25959-22/21 od 24.06.2021. godine ("Službene novine Kantona Sarajevo" broj 26/21) (u daljem tekstu: Odluka o izmjenama i dopunama odluke).
Istim Zahtjevom je podnesen i Prijedlog za određivanjem privremene mjere u smislu odredbe čl. 40. stav (2) Zakona o konkurenciji.
Podnosioci zahtjeva su dana 19.08.2021. godine, samoinicijativno dostavili Dopunu Zahtjeva za pokretanje postupka od dana 22.07.2021. godine, zaprimljenu pod brojem: UP 01-26-3-030-2/21, kojom preciziraju da se Zahtjev odnosi na pokretanje postupka protiv Vlade Kantona Sarajevo radi utvrđivanja postojanja zabranjenog sporazuma iz člana 4. stav (1) tačka a) i b) Zakona o konkurenciji, počinjenog donošenjem Odluke o izmjenama i dopunama Odluke. Podnosioci zahtjeva potvrđuju da ostaju kod zahtjeva za određivanje privremene mjere u skladu sa članom 40. stav (2) Zakona o konkiurenciji.
Dana 22.10.2021. godine podneskom zaprimljenim pod brojem UP 01-26-3-030-3/21 Podnosioci zahtjeva su dostavili predloženu dokaznu dokumentaciju u ovjerenim fotokopijama.
Nakon dostavljanja dodatne dokumentacije i preciziranja Zahtjeva, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da je isti kompletan i uredan u smislu člana 28. stav (1) Zakona o konkurenciji, te je Podnosiocu zahtjeva dana 22.11.2021. godine izdalo Potvrdu o prijemu kompletnog i urednog zahtjeva broj: UP 01-26-3-030-4/21, u skladu sa članom 28. stav (3) Zakona o konkurenciji.
1. Stranke u postupku 1.1. Podnosilac zahtjeva 1.1.1. KRKA FARMA
KRKA FARMA društvo sa ograničenom odgovornošću za posredovanje, pružanje usluga i zastupanje stranih firmi Sarajevo d.o.o. sa sjedištem u ul. Džemala Bijedića 125 A, Sarajevo, registrovan kod Općinskog suda u Sarajevu pod matičnim brojem subjekta 65-01-0082-09, sa upisanim kapitalom od 20.000 KM, osnivač i vlasnik 100% udjela u kapitalu KRKA FARMA d.o.o. Sarajevo i KRKA d.d. Novo Mesto, Republika Slovenija.
Osoba ovlaštena za zastupanje je Azra Tahirović mr. ph. KRKA FARM d.o.o je osnovan u svrhu obavljanja registracije lijekova kod Agencije za lijekove BiH čiji je proizvođač KRKA d.d. i to je jedina djelatnost koju obavlja. Sav promet i prodaja lijekova ide direktno preko KRKA d.d. Slovenija.
1.1.2. KRKA
KRKA tovarna zdravil d.d. Novo mesto, sa sjedištem u ul. Šmajerska cesta br.6, 8000 Novo mesto, Republika Slovenija, upisan u poslovni i sudski registar pod matičnim brojem: 5043611000. Temeljni kapital je podijeljen na 32.793.448 dionica. Osoba ovlaštena na zastupanje je Jože Colarič, a osnovna djelatnost je proizvodnja lijekova.
1.2. Protivna strana 1.2.1. Vlada kantona Sarajevo
Protivna strana u predmetnom postupku je Vlada KS kao organ izvršne vlasti u Kantonu Sarajevo, Zakon o Vladi Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj: 36/14 i 37/14) koju zastupa Džemil Sabrihafizović, advokat iz Sarajeva i koja je donosilac Odluke protiv koje se vodi postupak.
2. Pravni okvir predmetnog postupka
Konkurencijsko vijeće je u toku postupka primijenilo odredbe Zakona o konkurenciji, Odluke u definiranju dominantnog položaja ("Službeni glasnik BiH", br. 18/06 i 34/10), Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", br. 18/06 i 34/10) i odredbe Zakona o upravnom postupku, u smislu člana 26. Zakona.
Pored navedenog, u toku postupka Konkurencijsko vijeće je izvršilo uvid i u odredbe Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH ("Službeni glasnik BiH" br. 58/08), Zakona o lijekovima FBiH ("Službene novine Federacije BiH" br. 109/12), Pravilnika o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade listi lijekova u Federaciji Bosne i Hercegovine, načinu stavljanja i skidanja lijekova sa listi lijekova, obavezama ministarstva zdravstva, zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova ("Službene novine Federacije BiH" br. 45/13 i 7/19), Odluka o listi lijekova Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo" br. 43/18. 48/18, 11/21, 26/21, 28/21 i 30/21) Ustav Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo" br. 1/96, 2/96, 3/96,16/97, 14/00, 4/01, 28/04, 6/13, 31/17) Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo" br. 36/14, 37/14) Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05).
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između evropskih zajednica i njegovih država članica, s jedne strane i Bosne i Hercegovine s druge strane ("Službeni glasnik BiH – međunarodni ugovori" br. 10/08 - u daljem tekstu: Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju) odredba člana 71. o primjeni kriterija i pravne stečevine Evropske unije, te člana 43. stav (1) Zakona, omogućuju Konkurencijskom vijeću u svrhu ocjene datog slučaja, da se može koristiti sudskom praksom Evropskog suda pravde i odlukama Evropske komisije.
3. Postupak po Zahtjevu za pokretanje postupka
Predmetnim zahtjevom Podnosilac zahtjeva, opisuju činjenično stanje i okolnosti koje su razlog za podnošenje Zahtjeva za pokretanje postupka protiv Vlade Kantona Sarajevo, kojim se inicira utvrđivanja zabranjenog konkurencijskog djelovanja u smislu postojanja zabranjenog sporazuma iz člana 4. stav (1) tač a) i b) Zakona o konkurenciji, počinjenog donošenjem Odluke o izmjenama i dopunama Odluke. Istim Zahtjevom je podnesen i Prijedlog za određivanjem privremene mjere u smislu odredbe čl. 40. stav (2) Zakona.
Podnosioci podnesenim Zahtjevom navode slijedeće:
- -Pravni okvir podnesenog zahtjeva predstavljaju Zakon o konkurenciji, Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima, Pravilnik o postupku i načinu izdavanja dozvole za stavljanje lijeka u promet ("Službeni glasnik BiH", br. 75/2011). Politika lijekova i medicinskih sredstava u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 55/11), Zakon o lijekovima Federacije BiH, Pravilnik o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade liste lijekova u FBiH, načinu stavljanja i skidanja lijekova sa liste lijekova, obavezama Ministarstava zdravstva, Zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova, Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade listi lijekova u Federaciji Bosne i Hercegovine, načinu stavljanja i skidanja lijekova sa listi lijekova, obavezama ministarstava zdravstva, zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvodača i prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova, Odluka o listi lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine čiji sastvni dio je Lista esencijalnih lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/2019 ) i Odluka o izmjeni i dopuni odluke o listi lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", 56/19)-(U daljem tekstu: Odluka o listi lijekova);
- -Zakonom o lijekovima FBiH, odredbom člana 5. istog, propisano je da se "snabdijevanje lijekovima u primarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti koji se koriste na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja u Federaciji, obavlja u skladu sa Listom lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije BiH, te da se bliži postupak za izbor lijekova, postupak i način izrade liste lijekova u Federaciji, način stavljanja i skidanja lijekova s liste lijekova, obaveze Ministarstva zdravstva, Zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvodača i prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova, utvrđuje propisima federalnog ministra. Odredbom člana 9. Zakona o lijekovima FBiH utvrđeno je, da na pozitivnoj listi lijekova kantona, kao i listi lijekova u bolničkoj i zdravstvenoj zaštiti na području kantona može biti ograničen broj zaštićenih naziva lijekova;
- -Radi provedbe Zakona o lijekovima FBiH, Federalno ministarstvo zdravstva je donijelo Pravilnik o bližim kriterijima;Odlukom o listi lijekova utvrđen je spisak lijekova koji se izdaju i obezbjeđuju, na teret sredstava Zavoda zdravstvenog osiguranja (u daljem tekstu: Federalna lista lijekova);
- -Na Federalnoj listi lijekova lijekovi se označavaju sa slijedećim podacima: ATC- anatomsko-terapijsko-hemijske karakteristike, INN- internacionalno nezaštićeno ime lijeka - Generički naziv lijeka; farmaceutski oblik lijeka, jačina lijeka, medicinske indikacije, režim propisivanja i veleprodajna cijena;
- -Vlade kantona na osnovu člana 8. Zakona o lijekovima, imaju ovlaštenje da donose "Listu lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja Kantona. Listu lijekova čine Pozitivana lista lijekova, Bolnička lista lijekova, i Magistralna lista lijekova. Pozitivna lista lijekova se sastoji iz: Pozitivna A Lista lijekova - lijekovi obuhvaćeni A listom lijekova sa Federalne liste lijekova, sa učešćem Zavoda u cijeni lijeka od 100%; i Pozitivna B lista lijekova - lijekovi obuhvaćeni B listom lijekova sa Federalne liste lijekova, sa učešćem Zavoda u procentualnom iznosu određenom odlukom Vlade Kantona Sarajevo, saglasno finansijskim mogućnostima kantona. U pozitivnu listu lijekova, obavezno ulaze i lijekovi koji su uvršteni na Federalnoj listi lijekova, a kantonalne vlade mogu uvrstiti još neke lijekove ukoliko postoji specifična potreba u pojedinim kantonima;
- -Ministar zdravstva kantona prema Pravilniku o bližim kriterijima mora javnim oglasom uputiti poziv za podnošenje prijava za uvrštavanje na Listu lijekova, prijave mora pregledati i ocjeniti Komisija za lijekove, mora obavijestiti koje su prijave prihvaćene, a koje nisu, te na osnovu prihvaćenih prijava napraviti prijedlog Liste lijekova koja se dostavlja Vladi na usvajanje;
- -Pravilnikom o bližim kriterijima propisani su uslovi za stavljanje i skidanje lijekova na Federalnu listu Esencijelnih lijekova;
- -Član 9. Zakona o lijekovima FBiH i član 11. Pravilnika propisuje mogućnost ograničavanja proizvođača lijekova, ali i obavezu uvrštavanja originalnih i stranih proizvođača;
- -Vlada Kantona Sarajevo je dana 24.06.2021. godine donijela Odluku o izmjenama i dopunama Odluke (objavljena u "Službenim novinama Kantona Sarajevo", broj: 26/2021);
- -Predmetnom Odlukom Vlada KS je izvršila izmjenu tačke XXVIII stav 1. alineja a), b) i c) u Odluci o listi lijekova Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 43/18, 48/18 i 11/21) tako što je utvrdila nove A Listu lijekova Kantona Sarajevo (Prilog 1), B Listu lijekova Kantona Sarajevo (Prilog 2), i Bolničku lista lijekova Kantona Sarajevo (Prilog 3);
- -U daljem tekstu A Lista lijekova Kantona Sarajevo i B Lista lijekova Kantona Sarajevo zajedno označene kao Pozitivna lista lijekova KS 2021;
- -Vlada Kantona Sarajevo Pozitivnom listom lijekova KS 2021, sprečava, ograničava i narušava tržišnu konkurenciju na tržištu izdavanja lijekova koji se izdaju i obezbjeđuju na teret sredstava Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, ograničavanjem i kontrolom tržišta, što predstavlja zabranjeni sporazum u smislu člana 4. stav (1) tačka b) Zakona o konkurenciji;
- -Relevantno tržište predmetnog postupka prema Podnosiocu zahtjeva je uvrštavanje lijekova na Pozitivnu Listu lijekova za 2021. godinu koji se izdaju na recept prema Odluci o izmjenama i dopunama Odluke donesene od strane Vlade KS na teritoriji Kantona Sarajevo. Predmet postupka je uvrštavanje lijekova na Pozitivnu listu lijekova KS 2021, koji se izdaju na recept na osnovu subvencije od strane Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, na teritoriji Kantona Sarajevo;
- -Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine je registrovala i izdala rješenje za ukupno 489 lijekova čiji je proizvođač KRKA, a nosilac dozvole za stavljanje u promet ovih lijekova na tržište Bosne i Hercegovine je KRKA FARMA. Dokaz : Izjava direktora KRKA FARM d.o.o. od 30.06.2021. godine, uz koju je u prilogu dostavljen zvanični ispis sa web stranice Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH;
- -Na Federalnoj listi lijekova nalazi se ukupno 162 lijeka proizvođač KRKA, a nosilac odobrenja za stavljanje u promet lijekova je KRKA FARMA d.o.o.;
- -Vlada Kantona Sarajevo je do sada primjenjivala Odluku o Listi lijekova Kantona Sarajevo ("Službene noovine Kantona Sarajevo" br.j 43/18, 48/18 i 11/21) sastavni dio Odluke je Pozitivna lista lijekova KS 2018. Tokom primjene navedene Odluke, KRKA je na Pozitivnoj listi lijekova KS 2018 imala ukupno 134 lijekova.
- -Ministarstvo zdravstva KS je dana 23.04.2021. godine raspisalo Javni poziv broj: 10-33-7957-9/21 o nosiocima dozvole za stavljanje lijeka u promet u BiH za podnošenje dokumentacije kojom će dokazati da ispunjavaju uslove za stavljanje lijekova na A i B Listu lijekova Kantona Sarajevo;
- -KRKA FARMA kao noslilac dozvole za stavljanje u promet svih lijekova proizvođača KRKA d.d. podnijela je aplikacije na A listu za 92 , te na B listu za 54 lijeka, odnosno za ukupno 146 lijekova za novu Pozitivnu lista lijekova KS 2021. Zahtjev je dostavljen na propisanom obrascu KZ-2 (dva primjerka u štampanoj formi) uz prateću dokumentaciju u štampanoj i elektronskoj formi po jedan primjerak i to: važeća dozvola za stavljanje lijeka u promet; pozitivni nalaz o urađenoj kontroli kvalitete prve serije lijeka; nalaz Kontrolnog laboratorija Agencije za lijekove zadnje uvezene serije, izjava u slučaju povlačenja lijeka iz prometa; sažetak karakteristika lijeka; izjava o statusu lijeka u zdravstevnom sistemu FBiH/BiH; izjava o prihvatanju cijene; izjava o kontinuiranom snadbijevanju tokom najmanje slijedećih 12 mjeseci; izjava o etičkom oglašavanju lijekova;
- -Komisija za lijekove Kantona Sarajevo je prihvatila 116 aplikacija kao potpune i ispravne, koje ispunjavaju sve uslove. Međutim Vlada KS novom Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke broj 02-04-25959-22/21 ("Službene novine Kantona Sarajevo" broj: 26/2021) nije prihvatila aplikacije za 82 lijeka bez ikakvog razloga i objašnjenjenja. Na Pozitivnoj listi lijekova KS 2021 na A i na B listu uvršteno je ukupno samo 34 lijeka KRKA. Prisustvo lijekova proizvođača KRKA procentualno izraženo, je smanjeno za 75%;
- -Prema Izvještaju ZZO KS o potrošnji lijekova KRKA na relevantnom tržištu za 2020. godinu na teret ZZO KS izdato ukupno 244.477 recepata, za prodaju ukupno 283.442 lijeka proizvođača KRKA d.d. u ukupnoj finansijskoj vrijednosti od (...)* 1 KM
- -Direktor KRKA FARMA je dana 30.06.2021.godine uputio Prigovor povodom Pozitivne liste 2021, kojim je obrazloženo da je prema Javnom oglasu izvršena aplikacija za lijekove KRKA i traženo objašnjenje zašto je samo 34 lijeka uvršteno na Pozitivnu listu 2021. Ministarstvo zdravlja KS je dostavilo odgovor dana 09.07.2021. godine u kome je obrazloženo da je Lista lijekova ograničena u cilju zaštite domaćih proizvođača lijekova;
- -Direktor KRKA FARMA je dana 19.07.2021. uputio drugi Prigovor u kome je obrazloženo: da Pozitivna lista KS 2021 nije donesena u skladu sa zakonskim normama, te da je ograničenje broja lijekova KRKA učinjeno potpuno netransparentno i proizvoljno, te da Vlada KS nema pravnog osnova da štiti domaće proizvođače lijekova;
- -Podnosilac zahtjeva u tački 8. opisuje povrede zakonskih propisa:
- -Prilikom predlaganja, donošenja i usvajanja Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o listi lijekova KS broj: 02-04-25959-22/21, Ministar zdravstva je dao prijedlog da se ograniči broj zaštićenih naziva lijeka koji ispunjavaju propisane uslove u cilju zaštite domaćih proizvođača i smanjenja troškova poslovanja apoteka. Podnosilac zahtjeva smatra da je Ministar zdravstva, Vladi KS dao pogrešnu interpretaciju zakonskih propisa o razlozima ograničenja broja lijekova na Pozitivnoj listi lijekova KS 2021;
- -Ustavom Kantona Sarajevo u članu 12. nije predviđeno da je u nadležnosti Kantona zaštita proizvođa lijekova na nivou Bosne i Hercegovine, zašto bi Kanton Sarajevo bio nadležan da štiti proizvođače lijekova iz drugih kantona ili iz Republike Srpske. Vlada KS je prekoračila ovlaštenja o nadležnostima iz člana 28. Ustava KS donošenjem Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o listi lijekova broj: 02-04-25959-22/21-Pozitivna lista lijekova KS 2021.
- -Lijekovi, proizvodnja lijekova, snabdjevanje lijekovima, registracija lijekova, stavljanje u promet itd je u nadležnosti države Bosne i Hercegovine - Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH. Politika lijekova i medicinskih sredstava u Bosni i Hercegovini propisuje: "Podržati razvoj domaće proizvodnje u smislu pripreme istih za konkurenciju na međunarodnom nivou u pogledu kvaliteta ..." Dakle, domaći proizvođači lijekova se mogu podržavati samo radi osposobljavanja za konkurentsko djelovanje na međunarodnom nivou, a ne radi privilegovanog statusa u prodaji lijekova i izbjegavanja konkurencije u Kantonu.
- -Zakon o lijekovima BiH i Politika lijekova i medicinskih sredstava u Bosni i Hercegovini se jedino u cijelosti provodi u entitetu Republika Srpska. U RS je na snazi i primjenjuje se Odluka o usvajanju liste lijekova koji se izdaju na recept na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja RS ("Službeni glasnik RS" broj: 73/2020) kojom je propisano da Lista lijekova RS sadrži slijedeće podatke o lijeku: 1) ATC-anatomsko-terapijsko-hemijske klasifikaciju, 2) INN- internacionalno nezaštićeno ime lijeka - Generički naziv lijeka; 3) farmaceutski oblik lijeka, 4) dozu-jačinu lijeka, 5) medicinsku indikaciju. Dakle, na Listi lijekova RS ne postoji ni ime proizvodača lijeka niti komercijani naziv lijeka. Dalje je propisano da se Lista lijekova RS automatski dopunjava novoregistrovanim lijekovima (svakog proizvođača) koji od Agencije za lijekova i medicinska sredstva BiH dobiju dozvoli za stavljanje u promet, za lijekove čiji INN, oblik i doza su već na Listi;
- -Nasuprot tome, u Federaciji BiH uvršatavanje na Listu lijekova koji se izdaju na teret ZZO prepušteno je u nadležnost kantonima, te je još dodatno propisano da se na Listi lijekova, lijekovi označavaju komercijalnim nazivom lijeka i sa nazivom proizvođača. Ovakvo zakonsko rješenje je otvorilo vrata za mnogobrojna pogrešna tumačenja i česte protekcionističke mjere i odluke po mnogim kantonima;
- -U Federaciji BiH postoji dugogodišnja politika ograničavanja konkurencije na tržištu lijekova koji se izdaju na teret ZZO : Vlada Kantona Sarajevo Odlukom o listi lijekova ("Službene novine Kantona Sarajevo" broj 02/08) je propisala da će se svaka tri mjeseca vršiti zamjena lijekova inostranog proizvođača koji se nalaze na Listi lijekova sa lijekom domaćeg proizvodača identičnog generičnog sastava; Odlukom o listi esencijalnih lijekova ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/11) određeno je da se mogu uvrstiti maksimalno 5 (pet) zaštićenih naziva lijeka uključujući obavezno lijekove domaće farmaceutske industrije; Vlada Tuzlanskog kantona Odlukom o Pozitivnoj listi lijekova od 05.11.2015. godine također je na listu lijekova uvrstila gotovo isključivo domaće proizvođače; Vlada Kantona Sarajevo Odlukom o Listi lijekova 01. jula 2016. godine ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 27/16) kojom je bilo propisano da će se na listu obavezno uvrštavaju domaći proizvođači lijekova te od stranih originatori; Vlada Kantona 10 je usvojila Odluku o lsti lijekova koji se propisuju na teret ZZO broj: 01-02-26-2/21 od 22.04.202l. godine, kojom je ograničila broj zaštićenih naziva lijekova, radi zaštite domaćih proizvođača lijekova. Za mnoge od navednih Odluka, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da predstavljaju zabranjeni sporazum u smislu člana 4. stav (2) tačke (a) i (b) Zakona, jer sprečavaju, ograničavaju i narušavaju tržišnu konkurenciju na tržištu;
- -Vlada KS je prilikom usvajanja Odluke o listi lijekova broj 02-04-25959-22/21- Pozitivna lista lijekova KS 2021 pogrešno primjenila Zakon o lijekovima FBiH. Zakon o lijekovima FBiH u članu 9. stav (3) propisuje: "S ciljem podržavanja razvitka domaće farmaceutske industrije, na pozitivnu listu lijekova kantona, kao i listu lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona, obavezno se uvrštavaju i lijekovi domaće farmaceutske industrije koji ispunjavaju uslove iz stava 1. ovoga člana i to pored lijekova orginatora, kao i lijekova inostrane farmaceutske industrije. "Stavom 3. jeste predviđeno uvrštavanje lijekova domaće industrije, ali pored lijekova inostrane farmaceutske industrije. Dakle, Zakon o lijekovima, niti Pravilnik o bližim kriterijma ne predviđa i ne propisuje ograničenje broja lijekova po osnovu porijekla proizvođača, da li je domaći ili strani. Zakon o lijekovima FBiH u članu 9. stav (2) propisuje, da se može ograničiti broj zaštićenih naziva lijekova samo na osnovu stručnih kriterija i razloga u terapijskoj primjeni, kvalitetu i vjerodostojnosti podataka, ili iz razloga sigurnosti opskrbe. Ni jedan od propisanih razloga za ograničenje broja lijekova nije postojao za lijekove KRKA, niti danas postoji;
- -Svih 116 lijekova KRKA za koje je Komisija za lijekove dala pozitivno mišljenje imaju: važeću dozvolu za stavljanje lijeka u promet Agencije za lijekove; pozitivne nalaze o urađenoj kontroli kvaliteta lijeka od Kontrolnog laboratorija Agencije; prihvaćene cijene utvrđene Listom lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine; iskustvo u terapijskoj primjeni lijeka u Federaciji BiH; obezbjeđenu sigurnost snabdijevanja lijekovima, uzimajući u obzir historijske podatke u smislu dugogodišnjeg redovnog snabdijevanja lijekovima u Federaciji BiH; status zaštićenog naziva lijeka u zdravstvenom sistemu Federacije BiH/BiH, zemljama okruženja, te zdravstvenim sistemima država EU; etičko oglašavanje lijekova koje se obavlja u skladu sa Državnim zakonom i propisom donijetim na osnovu tog zakona;
- -Dalje "Razlog" za smanjvanje troškova apoteka je potpuno neosnovan. Prije svega Vlada KS nema nikavog zakonskog osnova da brine o troškovima poslovanja apoteka. Drugo apoteke su obavezne da obezbijede zalihu lijekova sa Pozitivne liste za tromjesečni period i apoteke su se prilikom nabavki rukovodile do sada važećom Pozitivnom listom lijekova iz 2018. godine koja je bila u primjeni. Apoteke su zalihe obezbjeđivale prema prosječnoj potrošnji za svaki pojedinačni lijek i za svakog proizvođača. Dakle, već su nabavili zalihe lijekova za najmanje tromjesečni period, a po ugovorima o distribuciji i za duže periode. Faktički pobijanom Odlukom o Listi lijekova broj 02-04-25959-22/21 i apoteke su dovedene u teži položaj jer postojeće zalihe lijekova koje sada nisu na Listi ne mogu nikome prodati, a s druge strane prinuđeni su formirati nove, veće zalihe za lijekove koji su sada na Listi. Dakle, nije postojao ni jedan zakonski razlog da se ograniči broj lijekova KRKA i svede samo na 34 lijeka;
- -Iz naprijed opisanog činjeničnog stanja i povrede zakonskih propisa o načinu i postupku formiranja i odlučivanja o uvrštavanju lijekova na Pozitivne liste kantona, smatram da postoji povreda člana 4. Zakona, te da Odluka o izmjenama i dopunama broj 02-04-25959-22/21 "Službene novine Kantona Sarajevo" br. 26/2021 i Pozitivna lista lijekova KS 2021 predstavlja zabranjeni sporazum u smislu člana 4. stav (1) tačka (a) i (b) Zakona;
- -Osnovna svrha Zakona iz člana 1. jeste zaštita tržišne konkurencije, te u okviru te osnovne premise je jedino moguće tumačiti sve ostale odredbe Zakona. Relevantna odredba člana 2. stav (1) tačka b) da se Zakon primjenjuje na organe državne uprave i lokalne samouprave, kada posredno ili neposredno učestvuju ili utiču na tržište. Odredba člana 2. Zakona je eksplicitna i obavezujuća, te slijedom navedenog, svi organi vlasti/institucije na svim nivoima vlasti u BiH, bez obzira na njihov pravni status, osnivače (grad, općina, kanton, entitet ili država), a koji svojim djelovanjem utiču na tržište, te tako sprječavaju, ograničavaju ili narušavaju tržišnu konkurenciju u Bosni i Hercegovini (odnosno na relevantnom tržištu), potpadaju pod primjenu ovog Zakona o konkurenciji.
- -Iz navednog činjeničnog stanja jasno proizilazi da je Vlada Kantona Sarajevo donošenjem Pozitivne lista lijekova KS 2021 uticala na ravnopravno učešće KRKA na relevantnom tržištu: jer je od ukupno 134 lijekova KRKA koji su se nalazili na prethodnoj Pozitivnoj listi lijekova 2018, ostalo na Pozitivnoj listi lijekova KS 2021 samo 34 lijeka; jer je od ukupno 116 lijekova KRKA za koje aplikacije imaju sve propisane uslove i prihvaćeni su od Komisije za lijekove KS, na Pozitivnoj listi lijekova KS 2021 uvršteno samo 34 lijeka; i Procentualno izraženo, prisustvo lijekova KRKA smanjeno je oko 75%. Vlada KS je protivno zakonskim propisima ograničila broj lijekova KRKA koji učestvuju na relevantnom tržištu;
- -Podnosilac zahtjeva u svom zahtjevu ističe, da član 4. Zakona o konkurenciji, jasno propisuje da su zabranjeni sporazumi, odluke i drugi akti privrednih subjekata koji za cilj i posljedicu imaju sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje konkurencije na tržištu. Dakle, nije potrebno nikakvo sporazumjevanje, niti ugovoranje, niti učešće dva ili više subjekta da bi postojao "sporazum". Zakon jasno propisuje da to može biti i jednostrana odluka ili drugi akt jednog subjekta. Član 4. Zakona koristi termin "privredni subjekt". Privredni subjekt ne znači paralelu sa terminom privredno društvo. Tumačenje termina iz člana 4. mora se dovesti u vezu sa odredbom člana 2. Zakona koja propisuje da se Zakon primjenjuje na sva pravna i fizička lica, te da termin gospodarski/privredni subjekt obuhvata ne samo privredna društva, nego i organe državne uprave, zatim fizička lica, udruženja, ustanove, zadruge itd. Član 2. tačka b) eksplicite obuhvata i organe državne uprave i lokalne samouprave, kada posredno ili neposredno učestvuju ili utiču na tržište. Dakle, nije bitno da li se konkretno Vlada KS bavi posredno ili neposredno proizvodnjom ili prodajom, nego je bitno da svojim djelovanjem utiče na tržište;
- -Članom 4. stav (1) tačka a) i b) Zakona propisano je da se zabranjeni sporazumi posebno odnose na: a) direktno i/ili indirektno utvrdivanje kupovnih i prodajnih cijena ili bilo kojih drugih trgovinskih uslova; i b) ograničavanje i kontrolu proizvodnje, tržišta, tehničkog razvoja ili ulaganja;
- -Činjenica je da postoji specifično tržište lijekova koji se izdaju i prodaju na teret Fonda ZZO KS. Svi prodati lijekovi na ovom tržištu se plaćaju od strane Fonda ZZO. Posebna karakteristika ovog tržišta je da direktni korisnici (pacijenti) robu ne plaćaju ili plaćaju minimalnu participaciju, što znači da ovo tržište privlači veliki broj korisnika, jer robu dobijaju uglavnom bez naknade;
- -KRKA FARMA i KRKA kao privredni subjekti do sada su na tom relevantnom tržištu lijekova koji se izdaju i prodaju na teret Fonda ZZO KS učestvovali sa 134 lijeka. Iz zvaničnih izvještaja Zavoda zdravstvenog osiguranja KS se vidi da je na teritoriju Kantona Sarajevo na teret ZZO KS u 2020 godini izdato 244.477 recepata za prodaju ukupno 283.442 lijeka čiji je proizvođač KRKA, d.d., Novo mesto u ukupnoj finansijskoj vrijednosti od (...)* KM;
- -Donošenjem sporne Odluke o izmjenama i dopunama Odluke Pozitivna lista lijekova KS 2021, KRKA FARMA i KRKA su ograničeni na relevantnom tržištu, te mogu učestvovati samo sa 34 lijeka, mada svi njihovi lijekovi ispunjavaju zakonske uslove;
- -Vlada KS je dakle aktivni učesnik na relevantnom tržištu lijekova, jer je Vlada administrativnim mjerama nametnula ograničenje KRKA FARMA d.o.o. i KRKA d.d. pristupa ovom tržištu. Privredna aktivnost nije samo direktna prodaja ili kupovina, nego i djelovanje kojim se utiče na tržište, te sprječava, ograničava ili narušava tržišna konkurencija. Vlada KS je Podnosiocima zahtjeva, koji imaju proizvode istih karakteristika, sa istom cijenom, koje potrošači smatraju međusobno zamjenjivim, ograničila da mogu pristupiti relevantnom tržištu pod jednakim uslovima;
- -Vlada KS usvajanjem sporne Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o listi lijekova Kantona Sarajevo (Službene novine Kantona Sarajevo br. 26/2021) Pozitivna lista lijekova KS 2021 sa stanovišta prava konkurencije kao i prava međunarodne trgovine, Podnosiocima zahtjeva, administrativnim mjerama, ograničila mogućnost dostupa do tržišta, odnosno onemogućeno im je da uopšte uđu u tržišnu utakmicu;
- -Predlaže se da Konkurencijsko vijeće donese rješenje kojim će se utvrditi povredu člana 4. stav (1) tačke (a) i (b) Zakona o konkurenciji od strane Vlade Kantona Sarajevo zbog donošenja Odluke o izmjenama i dopunama Odluke ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 26/2021) Pozitivnom listom lijekova KS 2021. Kao i da se navedena odluka proglasi ništavnom u smislu odredbi člana 4. stav (2) Zakona o konkurenciji, te da naloži da na listu budu uvršteni lijekovi privrednog subjekta KRKA pod jednakim uslovima kao i svim ostalim učesnicima na relevantnom tržištu koji se propisuju i izdaju osiguranim osobama na teret ZZO KS.
- -Predlaže se određivanje privremene mjere u smislu odredbe čl. 40. stav 2. Zakona o konkurenciji iz razloga:
- -Nesporno je da će primjena sporne Odluke o izmjenama i dopunama Odluke ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 26/2021) Pozitivna lista lijekova KS 2021, svakako dovesti do direktnog štetnog uticaja na KRKA i KRKA FARMA, koji nisu uvršteni na Listu lijekova koji se izdaju na teret zdravstvenog osiguranja kantona, iako za to ispunjavaju sve zakonske uslove. Nije postojao ni jedan od zakonski propisanih uslova za ograničavanje broja lijekova Podnosilaca zahtjeva na Pozitivnu listu lijekova KS 2021. KRKA FARMA ima važeće dozvole za stavljanje u promet svih 134 lijekova koji su bili uvršteni na Pozitivnu listu lijekova KS 2018, svi navedni lijekovi se već nalaze na Federalnoj listi lijekova. Prihvaćeno je da cijena tih lijekova bude ista kao i za sve ostale učesnike na Pozitivnoj listi. Podnosioci zahtjeva nisu prestali sa proizvodnjom tih lijekova, te su vršili snabdijevanje tržišta tim lijekovima kontinuirano dugi niz godina. Sve podnesene aplikacije za te lijekove su potpune i ispravno sastavljene i već prihvaćene od Komisije za lijekove KS. Istaknuto je da je većina Krkinih lijekova bila na Pozitivnoj listi već dugi niz godina i pacijenti koji su koristili terapiju su bili zadovoljni sa kvalitetom, efikasnošću i sigurnošću Krkinih lijekova. Skidanje lijekova sa Pozitivne liste lijekova u praksi faktički znači promjenu terapije za pacijente, koji su dugi niz godina koristili jedan lijek i koji se pokazao kao djelotvoran u liječenju određene vrste bolesti. Imajući u vidu izneseno, smatra se opravdanim da Konkurencijsko vijeće, u što kraćem roku pokrene postupak po podnesenom Zahtjevu i donese Rješenje o privremenoj mjeri kojim će djelimično suspendovati primjenu sporne Odluke do okončanja postupka, a sve u cilju zaštite i promocije tržišne konkurencije u Bosni i Hercegovini i sprječavanja nastanka štetnih posljedica, kako za pojedine privredne subjekte, pacijente, tako i za društvenu zajednicu uopšte; Privremena mjera se predlaže na način koji neće ni na koji način štetiti potrošačima - pacijentima, te koji neće poremetiti ili ometati snabdjevenost tržišta sa potrebnim lijekovima. Tačnije predlaže da se do okončanja ovog postupka za one lijekove Podnosioca zahtjeva koji su skinuti sa Liste lijekova koji se izdaju i obezbjeđuju na teret sredstava ZZO KS, primjenjuje prethodno važeća Lista lijekova KS. Shodno svemu navedenom predlaže da se donese rješenje kojim se određuje privredmena mjera;
"Djelimično se obustavlja primjena Odluke o izmjenama i dopunama Odluke Pozitivna lista lijekova KS 2021 ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 26/2021) na način da se u odnosu na lijekove proizvodača KRKA i nosioca dozvole za stavljanje u promet KRKA FARMA, primjenjuje Odluka o Listi lijekova Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 43/18 sa izmjenama broj 48/18 i 11/2021) do okončanja postupka koji se vodi po ovom zahtjevu.
4. Zaključak o pokretanju postupka
Konkurencijsko vijeće je na osnovu gore navedenog, ocijenilo da povrede Zakona na koje Podnosioci zahtjeva ukazuju nije moguće utvrditi bez provedbe postupka, te je u skladu sa članom 32. stav (2) Zakona, na 96. sjednici održanoj 22. novembra 2022. godine donijelo Zaključak o pokretanju postupka broj: UP 01-26-3-030-6/21 (u daljem tekstu: Zaključak) radi utvrđivanja zabranjenog sporazuma u smislu člana 4. stav (1) tačke a) i b) Zakona.
U skladu sa članom 33. stav (1) Zakona, Konkurencijsko vijeće je u prilogu akta broj: UP 01-26-3-030-10/21 dostavilo Zahtjev i doneseni Zaključak na odgovor Vladi KS. Doneseni Zaključak, Konkurencijsko vijeće je dostavilo i Podnosiocima zahtjeva u prilogu akta broj: UP 01-26-3-030-11/21.
Po prijemu Zaključka o pokretanju od strane Konkurencijskog vijeća, Vlada KS je zatražila produženje roka za dostavljanjem odgovora (podnesak broj: UP 01-26-3-030-12/21 od 08.12.2021. godine), Vijeće je odobrilo produženje roka svojim aktom broj: UP 01-26-3-030-13/21 dana 09.12.2021.godine.
U ostavljenom roku Vlada KS je dostavila punomoć za zastupanje kojim se daje ovlaštenje advokatu Džemilu Sabrihafizoviću za zastupanje Vlade KS u predmetnom postupku, te istovremeno i Odgovor na Zahtjev i Zaključak u skladu sa članom 33. stav (3) Zakona, podnesak zaprimljen pod brojem: UP 01-26-3-030-14/21 dana 24.12.2021. godine.
Vlada KS u zaprimljenom Odgovoru u cijelosti poriče navode Podnosioca zahtjeva i osporava osnovanost prijedloga za utvrđivanje postojanja zabranjenog konkurencijskog djelovanja, te predlaže da nakon provedenog postupka, Konkurencijsko vijeće donese odluku kojom će Zahtjev Podnosioca zahtjeva u cijelosti odbiti kao neosnovan. U odgovoru se dalje navodi:
- -Odredbama člana 5. stav. 5. Zakona o lijekovima FBiH, propisano je da se bliži postupak za izbor lijekova, postupak i način izrade liste lijekova u FBiH, način stavljanja i skidanja lijekova sa liste, obaveze ministarstava zdravstva i zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i prometnika lijekova uvrštenih na listu, kao i korištenje lijekova utvrduje propisima federalnog ministra;
- -Odredbom člana 8. istog Zakona, dato je ovlaštenje vladama kantona da donose "listu lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja kantona". U listu koju utvrđuje vlada kantona, obavezno ulaze lijekovi koji su uvršteni u "federalnu listu". Također, odredbama člana 9. Zakona o lijekovima FBiH, utvrđeno da na pozitivnoj listi lijekova kantona, kao i listi lijekova u bolničkoj i zdravstvenoj zaštiti na području kantona može biti ograničen broj zaštićenih naziva lijekova. Radi provedbe Zakona o lijekovima, Vlada Kantona Sarajevo je na način i po postupku koji je propisan Zakonom, provela proceduru i utvrdila novu listu lijekova objavljenu u "Službenim novinama Kantona Sarajevo", broj 26/21. Na novoj Listi lijekova, koja se primjenjuje od 31.07.2021. godine, A lista ima 725 oblika, jačina i pakovanja lijekova, što je za 263 oblika, jačine i pakovanja manje u odnosu na prethodnu Listu lijekova, čija A lista je imala 988 oblika, jačina i pakovanja lijekova. Niti jedan lijek nije skinut sa liste nego je sačinjena potpuno nova lista na osnovu poziva upućenog potencijalnim ponuđačima i prijava koje su po tom pozivu dostavljene Vladi Kantona, odnosno nadležnom ministarstvu;
- -Protivna strana, odnosno Vlada KS ističe da Podnosilac zahtjeva na nekonzistentan i neprihvatljiv način tumači odredbe člana 2. Zakona o konkurenciji. Primjerice, u svome Zahtjevu Podnosilac izričito navodi: "Članom 2 (1) b) Zakona o konkurenciji je izričito propisano da je ovaj zakon primjenjiv i na organe državne uprave i lokalne samouprave kada posredno ili neposredno učestvuju ili utiču na tršište". Navedenu odredbu, Podnosilac zahtjeva izvlači iz konteksta člana 2. Zakona, potpuno zanemarujući uvodnu odredbu stava (1) istog člana koja glasi: "Ovaj zakon se primjenjuje na sva pravna i fizička lica koja se posredno ili neposredno bave proizvodnjom roba i pružanjem usluga, učestvuju u prometu roba i usluga i koja mogu svojim djelovanjem sprječavati, ograničavati ili narušavati tržišnu konkurenciju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, ili značajnijem dijelu tržišta (daljem tekstu: privredni subjekti) i to na .... b) organe državne uprave i lokalne samouprave kada posredno ili neposredno učestvuju ili utiču na tržište". Dakle, bitan uvjet za primjenu Zakona o konkurenciji je da se privredni subjekt bavi posredno ili neposredno proizvodnjom prodajom i pružanjem usluga, ili učešćem u prometu roba i usluga. Tačka b) ne znači izuzeće od citirane uvodne odredbe, nego preciziranje da se i organi državne uprave i lokalne samouprave mogu smatrati privrednim subjektima na koje se primjenjuje Zakon o konkurenciji, ako se posredno ili neposredno bave proizvodnjom, prodajom roba, pružanjem usluga i učestvuju u prometu roba i usluga, te s tim u vezi posredno ili neposredno učestvuju ili utiču na tržište;
- -da li je Vlada Kantona Sarajevo postupala kao privredni subjekt na koga bi se mogla primijeniti pravila konkurencijskog prava, potrebno je dati odgovore na pitanja da li je Vlada Kantona Sarajevo, donoseći Pozitivnu listu lijekova, djelovala kao privredni subjekt, ili kao organ javne vlasti, da li donošenje Pozitivne liste lijekova predstavlja ekonomsku aktivnost, da li Pozitivna lista lijekova predstavlja robu ili uslugu, da li postoje i drugi subjekti na tržištu koji se bave istom aktivnošću, odnosno koji su potencijalni konkurenti ili bi uskoro mogli obavljati istu aktivnost te da li Vlada Kantona Sarajevo donošenjem Pozitivne liste lijekova ostvaruje prihode ili rashode, odnosno profit ili gubitak i da li u tom pogledu snosi rizik poslovanja na tržištu. Navedena pitanja bila su od ključnog značaja prilikom donošenja brojnih odluka Evropske komisije i Evropskog suda u postupcima, koji su se vodili protiv državnih organa u pojedinim zemljama članicama EU, u vezi sa primjenom konkurencijskog prava, kao i donošenje odluka Suda BiH donesenih u činjenično i pravno sličnim slučajevima. Protivna strana, odnosno Vlada dalje navodi;
- -da je evidentno da su Konkurencijsko vijeće i Sud BiH, u dužem periodu nakon donošenja Zakona o konkurenciji, u pogledu primjene Zakona na organe vlasti, ekstenzivno i neselektivno primjenjivali čl. 2. i čl. 4. Zakona o konkurenciji. Bosna i Hercegovina je za razliku od drugih evropskih zemalja primjenjivala pravila konkurencije na organe vlasti, bez obzira na okolnost da li oni postupaju vršeći javna ovlaštenja, ili se pojavljuju u svojstvu privrednog subjekta. Presudom Suda BiH broj S1 3 U 024742 18 U 2 od 05.04.2018. godine, izraženo je stanovište: "Kada se javna ustanova ili organi vlasti pojave na tržištu, da bi se moglo cijeniti da li njihovo postupanje može doći pod opseg čl. 4. Zakona o konkurenciji, neophodno je, prvenstveno, ispitati da li se radi o izvršavanju javnog ovlaštenja, ili o postupanju koje može imati samo privredni subjekt";
- -Donoseći predmetnu listu lijekova Vlada nije postupala kao privredni subjekt i učesnik na tržištu, nego je postupala u statusu državnog organa, u okviru svojih ustavom i zakonom utvrđenih nadležnosti, uključujući i izričito ovlaštenje i obavezu utvrđenu u članu 33. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH i člana 8. Zakona o lijekovima objavljenog u ,,Službenim novinama FBiH" broj 109/12. Pozitivnom listom lijekova utvrđuje se obim prava osiguranih lica na korištenje lijekova, koji se obezbjeđuju na teret sredstava ZZO KS. Pri tom je bitno da se sredstva socijalnog osiguranja formiraju na principu pune solidarnosti u zdravstvenoj zaštiti i da se pozitivna lista lijekova utvrđuje na osnovu medicinske struke i nauke. Odredbama člana 9. Zakona o lijekovima utvrđen je izričit osnov da vlade kantona mogu ograničiti broj zaštićenih naziva lijekova na pozitivnoj listi kantona. Prema tome, notorno je da niti jedan privredni subjekt ne može donijeti pozitivnu listu lijekova, nego je to u isključivoj nadležnosti Vlade, kao državnog organa. Dakle, ne postoji niti jedan argument da je, u postupku utvrđivanja liste lijekova, Vlada Kantona Sarajevo djelovala kao tržišni subjekt, niti da je svrha liste lijekova ograničavanje konkurencije na tržištu lijekova, odnosno da se odluka vlade može smatrati zabranjenim sporazumom u smislu člana 4. stav 1. Zakona o konkurenciji. S tim u vezi, Vlada KS, također ističe da je u praksi Evropskog suda pravde zauzet jasan stav da se: "pravila o konkurenciji ne primjenjuju na aktivnosti koje su povezane sa vršenjem javne funkcije" (slučaj Wouters, C-309/99 paragraf 57.);
- -Odluku o listi lijekova, na osnovu ovlaštenja utvrđenog u Zakonu, donosi Vlada Kantona Sarajevo, kao segment izvršne vlasti. Imajući u vidu način uspostavljanja vlade, njenu prirodu, ciljeve i osnov nastanka, nedvojbeno je da se radi o organu državne vlasti koji donošenjem predmetne odluke - odnosno liste lijekova, vrši vlast koja mu je povjerena. U tom svojstvu, Vlada je, dakle, oblik organizovanja i djelovanja javne vlasti i nije privredno društvo, pa je predmetna odluka o listi lijekova, opšti akt, odnosno propis koji je donio organ vlasti, u okviru svojih ovlaštenja i na osnovu zakona. Takva odluka, predstavlja opšti akt javne vlasti, ona je dio nacionalnog zakonodavstva i nije produkt dogovora između dva ili više subjekata, upravo iz razloga, jer je donesena autoritetom javne vlasti. Prema tome, donošenje odluke o pozitivnoj listi lijekova očigledno ne predstavlja ekonomsku aktivnost, niti se može smatrati zabranjenim sporazumom. Ovakvo stanovište je potvrđeno presudama Suda BiH broj S1 3 U 021277 16 U od 10.11.2017. godine i S1 3 U 022692 16 U od 10.11.2017. godine, a navedena presuda se, također, poziva na pravna stanovišta Evropskog suda izražena u presudi T-513/93 od 30.03.2000. godine;
- -Pozitivna lista lijekova, po svojoj prirodi, ne predstavlja ni robu ni uslugu. Ona nije predmet pravnog prometa, odnosno, takva odluka se na tržištu ne kupuje i ne prodaje. To je opšti akt javne vlasti, koji i po naprijed navedenom stanovištu Suda BiH predstavlja dio nacionalnog zakonodavstva, što apsolutno isključuje mogućnost da se Odluka smatra robom ili uslugom;
- -Imajući u vidu važeće propise, nema nikakve dvojbe da ne postoje drugi subjekti koji bi, djelujući na tržištu mogli - umjesto Vlade Kantona Sarajevo obavljati istu aktivnost, odnosno usvojiti pozitivnu listu lijekova. Naime, odredbama čl. 33. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH i člana 8. Zakona o lijekovima, utvrđene su nadležnosti vlade kantona u pogledu donošenja liste lijekova, koji se izdaju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja. Niti jedan drugi subjekt nema ovlaštenje za donošenje takve liste i ne može se zakonito baviti istom aktivnošću, što znači da ne može biti ni potencijalni konkurent u postupku donošenja pozitivne liste lijekova. Naprijed navedene činjenice, ukazuju na osnovanost primjene stanovišta relevantnih evropskih institucija koje glasi: "Ukoliko ne postoji mogućnost da privatna firma vrši istu aktivnost, tada nema svrhe primjenjivati pravila konkurencije.". Protivna strana u svom odgovoru navodi;
- -Niti jedna relevantna činjenica ili okolnost ne daje osnova za zaključak da Vlada Kantona Sarajevo donošenjem pozitivne liste lijekova ostvaruje prihode ili rashode, odnosno profit ili gubitak i da u tom smislu snosi rizik poslovanja na tržištu;
- -Donoseći pozitivnu listu lijekova, u skladu sa ovlaštenjima koja, kao državni organ ima na osnovu odgovarajućih zakona, Vlada Kantona Sarajevo ne ostvaruje bilo kakve prihode po tom osnovu. Vlada Kantona Sarajevo također, po istom osnovu nema ni rashoda. Dakle, donošenjem pozitivne liste lijekova, Vlada Kantona Sarajevo ne ostvaruje, niti može ostvariti bilo profit bilo gubitak i s tim u vezi ne snosi rizik poslovanja na tržištu. Takav položaj Vlade Kantona Sarajevo isključuje primjenu pravila konkurencijskog prava, u vezi sa donošenjem pozitivne liste lijekova. Od značaja je i činjenica da se pozitivna lista lijekova utvrđuje isključivo u svrhu ostvarivanja prava osiguranih osoba iz osnova zdravstvenog osiguranja;
- -Dakle, svrha pozitivne liste je ostvarivanje prava osiguranih osoba na korištenje lijekova na teret sredstava zdravstvenog osiguranja. Ta sredstva su namijenjena osiguranicima i njihova svrha je ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu osiguranika. Ne radi se o sredstvima koja su namijenjena industriji lijekova i njihova svrha nije profit proizvođača lijekova. Sredstva koja se u Kantonu Sarajevo, isplaćuju iz fonda zdravstvene zaštite, radi ostvarivanja prava osiguranika, ne zavise od visine doprinosa koje osiguranik uplaćuje u fond, nego se u potpunosti primjenjuje princip solidarnosti. Prema tome, takva aktivnost nije ekonomska i ona ne podliježe pravilima konkurencije. U konkretnom slučaju, građani, kao osiguranici, iz svojih ličnih sredstava (bruto plaće) uplaćuju doprinose na osnovu kojih se formira fond zdravstvene zaštite. Zakonima, donesenim u parlamentarnoj proceduri, građani, kao osiguranici, su povjerili vladama kantona ovlaštenje da odlučuju o načinu i obimu ostvarivanja prava osiguranika na korištenje lijekova na teret sredstava fonda zdravstvene zaštite. Dakle, jedino osiguranici imaju interesa da eventualno otvaraju pitanje cjelishodnosti pozitivnih lista koje utvrđuju vlade kantona, s obzirom da je riječ o korištenju sredstava koja su na bazi solidarnosti, radi sopstvene zdravstvene zaštite, formirali sami osiguranici. Nije razumno da bilo koji proizvodač lijekova može zahtijevati od Konkurencijskog vijeća da mu jamči da će njegovi proizvodi biti plaćani iz sredstava zdravstvenog osiguranja koja se formiraju na principu solidarnosti i to uplatom doprinosa iz ličnih sredstava svakog osiguranika. Pri tom, jedan od ključnih interesa osiguranika je sigurnost snabdijevanja lijekovima, pod povoljnim uvjetima. To je sasvim legitiman interes i cilj i on se ne može ograničavati navodnom zaštitom konkurencijskih prava. Dalje u odgovoru se navodi da su;
- -Netačni navodi Podnosioca zahtjeva da je Vlada Kantona Sarajevo donoseći osporenu odluku o pozitivnoj listi lijekova spriječila ili ograničila Podnosioce zahtjeva da pod jednakim uslovima učestvuju na tržištu lijekova. S obzirom da je Odlukom o pozitivnoj listi lijekova Vlada odlučivala samo o obimu i načinu ostvarivanja prava građana iz osnova zdravstvenog osiguranja, niti jedan lijek, odnosno niti jedan proizvodač, koji je uredno registriran, nije isključen ili onemogućen da svoje proizvode plasira na tržište, jer to uopšte nije predmet Odluke. Naime, proizvođači odnosno prodavci svih uredno registriranih lijekova imaju pristup tržištu, bez obzira na to da li se nalaze na pozitivnoj listi lijekova ili ne. Neosnovanost navoda da su strani proizvođači lijekova diskriminirani u Bosni i Hercegovini ili u Kantonu Sarajevo, proizlazi iz podataka Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, prema kojima je promet lijekova koji imaju dozvolu u BiH u 2020. godini iznosio ukupno (...)* KM, od čega se na promet domaćih proizvođača odnosi (...)* KM ili 17,17 %, a na realizovani uvoz lijekova inostranih proizvođača (...)* KM ili 82,83%. U Kantonu Sarajevo, u 2020. godini, ostvarena je prodaja lijekova u ukupnom iznosu od (...)* KM, od čega se na domaće proizvodače odnosi (...)* KM ili 15,13%, a na strane proizvođače (...)* KM ili 84,87 %;
- -Poređenja radi, domaći proizvođači na tržištu generičkih lijekova u Republici Hrvatskoj imaju dominantan položaj, sa tržišnim udjelom koji prelazi preko 50%. Podaci o učešću stranih proizvođača na tržištu lijekova u BiH i u Kantonu Sarajevo, potvrđuju ne samo da strani proizvodači nisu dovedeni u neravnopravan položaj, nego da strani proizvođači imaju dominantan udio na tržištu lijekova BiH i u Kantonu Sarajevu. Pokretanje ovakvih postupaka u vezi sa pozitivnim listama ima za cilj da pokuša smanjiti i onako minorno učešće domaćih proizvodača na tržištu lijekova, i da se stranim proizvođačima obezbijedi dodatni privilegiran položaj, kakav oni nemaju ni u svojim domicilnim zemljama, odnosno u zemljama EU uopće. Činjenica je da strani proizvodači lijekova i ne pokreću ovakve postupke u drugim zemljama, uključujući i zemlje u okruženju;
- -U cijelosti je neosnovan prijedlog Podnosioca zahtjeva da Konkurencijsko vijeće odredi privremenu mjeru kojom će se djelimično obustaviti primjena Odluke o izmjenama i dopunama Odluke broj 02-04-25959-22/21, Pozitivna lista lijekova KS 2021 i na listu lijekova vratiti lijekovi podnosioca zahtjeva koji su se nalazili na pozitivnoj listi čije važenje prestaje. Ovakav prijedlog je neosnovan, jer se Odluka čija suspenzija se traži privremenom mjerom već primjenjuje od 31.07.2021. godine, pa bi se eventualna privremena mjera ustvari morala primjenjivati retroaktivno. Pri tome, prijedlogom privremene mjere zahtjeva se da Konkurencijsko vijeće odluči o lijekovima koji će biti uvršteni u pozitivnu listu, što bi svakako imalo za posljedicu stvaranje pravne nesigurnosti u ovoj oblasti. Osim toga, Podnosioci nisu naveli ni činjenice ni dokaze o navodnoj šteti koju trpe, niti su istakli druge razloge na kojima zasnivaju Prijedlog za odredivanje privremene mjere. Pri tome je značajna činjenica da, bez obzira da li se nalaze na pozitivnoj listi, lijekovi svih proizvođača ukoliko su uredno registrovani, pa i lijekovi podnosioca zahtjeva, imaju neograničen pristup tržištu lijekova i nalaze se u prodaji. Zbog toga su netačni navodi podnosioca zahtjeva kojima se nastoji stvoriti pogrešan dojam da se lijekovi koji se ne nalaze na pozitivnoj listi ne mogu uopće plasirati na tržište.
- -Po zaprimanju Odgovora Vlade KS, Podnosioci zahtjeva su dostavili Izjašnjenje zaprimljeno pod brojem: UP 01-26-3-030-15/21 od 14.01.2022. godine, te Dopunu Izjašnjenja zaprimljenu pod broj UP 01-26-3-030-18/21 dana 24.01.2022. godine, kojim se izdvajaju navodi, obrazloženja ili zakonske odredbe, koje do sada nisu dostavljane:
- -Prema odredbama Zakona o prvobranilaštvu KS ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 33/08), Pravobraništvo obavlja poslove pravne zaštite Kantona i njegovih organa. Prema članu 9. svi kantonalni organi i organi javne samouprave dužni su obavijestiti Prvobranilaštvo o sporovima ili drugim postupcima u kome su dužni poduzimati pravne radnje. Dakle, Zakonom o prvobranilaštvu KS je Pravobranilaštvo ovlašteno da zastupa Vladu KS. Jedino u slučaju kada je potrebno zastupati Kanton pred stranim sudovima, koji ne dozvoljavaju takvo zastupanje, predsjednik Vlade kantona može ovlastiti drugu osobu za zastupanje. Zakonom o Vladi KS ("Službene novine Kantona Sarajevo" br. 36/14 i 3/01) je propisano da Vlada ostvaruje svoja ovlašćenja donošenje uredbi, odluka, rješenja, zaključaka. Premijer Vlade rukovodi radom Vlade, usmjerava djelovanje i osigurava jedinstvo u djelovanju Vlade, i potpisuje odluke vlade, ali nije propisano da zastupa ni Kanton ni Vladu u sudskim i upravnim postupcima, niti da može sam davati punomoći drugim osobama da zastupaju Kanton ili Vladu. Neosnovano se tvrdi da Konkurencijsko vijeće nije nadležno za preispitivanje Odluka Vlade Kantona i drugih organa javne vlasti. Zakonom o konkurenciji prema članu 20. Zakona, organ nadležan za zaštitu tržišne konkurencije u BiH je Konkurencijsko vijeće, a članom 21. propisano je da je Konkurencijsko vijeće samostalno tijelo koje osigurava dosljednu primjenu Zakona, na cijeloj teritoriji BiH i ima isključivu nadležnost u odlučivanju o postojanju zabranjenog konkurentskog djelovanja na tržištu. Prema tome Konkurencijsko vijeće jeste nadležno. Neosnovani su navodi da se odredbe Zakona o konkurenciji ne mogu primjeniti na Odluke o izmjenama i dopunama Odluke ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 26/2021) jer to prestavlja akt javne vlasti. Na osnovu člana 2. stav (1) tačka b) Zakona, primjenjuju se odredbe istog na Vladu kada svojim djelovanjem posredno ili neposredno učestvuje ili utiče na tržište Bosne i Hercegovine. Ovo je potvrđeno brojnim odlukama Konkurencijskog vijeća, te posebno Rješenjem broj 04-26-3-027-38-II/11 od 04.10.2012. godine, Rješenjem broj 04-26-3-027-65-II/11 od 27.05.2015.godine i Rješenjem broj 02-26-3-014-22-II/15 od 08.03.2016.godine. Nesporno je da Vlada KS pobijanom Odlukom utiče na tržište, jer je odredila ko može biti na Pozitivnoj listi lijekova, a ko ne može, administriranjem, a ne na osnovu propisanih zakonskih i stručnih kriterija. Dakle, odredbe Zakona primjenjuju se i na Pobijanu odluku - Pozitivnoj listi lijekova KS 2021. Netačno je da je Vlada KS usvojila pobijanu Odluku - Pozitivnu listu lijekova KS 2021, na način i po postupku koji je propisan zakonom. Ministarstvo zdravlja i Vlada KS, prilikom donošenja pobijane Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o listi lijekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava Zavoda zdravstvenog osiguranja KS, nisu prihvatili stručno mišljenje Komisije za lijekove KS, koja je zaključila i ocjenila 116 aplikacija kao potpune i ispravne, koje ispunjavaju sve uslove. Međutim Vlada KS, novom Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o listi lijekova Kantona Sarajevo nije prihvatila aplikacije za 82 lijeka bez ikakvog razloga i objašnjenjenja. Vlada KS je ograničila broj lijekova KRKA d.d. na Pozitivnoj listi lijekova KS 2021. godine samovoljno, bez zakonskih razloga i stručnih kriterija. Zakon o lijekovima FBiH u članu 9. stav 2 propisuje da se može ograničiti broj zaštićenih naziva lijekova samo na osnovu stručnih kriterija i razloga u terapijskoj primjeni, kvalitetu i vjerodostojnosti podataka ili iz razloga sigurnosti opskrbe. Nijedan od propisanih razloga za ograničenje broja lijekova nije postojao za lijekove KRKA, niti danas postoji. U dostavljenom Odgovoru Podnosilac zahtjeva ponovo navodi, da se sa Pozitivne liste lijekova KS 2021 protivno propisanoj zakonskoj proceduri, Vlada ograničila broj lijekova KRKA na samo 34 lijeka, da nije uvršteno ukupno 82 lijekova za koje je postojala i potpuna i ispravna dokumentacija KRKA FARMA d.o.o. koja je prihvaćena od Komisije za lijekove;
- -Neosnovani su navodi da je Sud zauzeo stanovište da odluke organa javne vlasti ne potpadaju pod domet Zakona o konkurenciji. Sud odlučuje za svaki predmet pojedinačno, u zavisnosti od okolnosti svakog konkretnog slučaja. Sud stoji na stanovištu da se Zakon o konkurenciji primjenjuje i na organe državne uprave i lokalne samouprave :"U Presudi broj S1 3 U 011496 12 U od 08.04.2015., odlučujući po tužbi Vlade Federacije protiv rješenja Konkurencijskog vijeća broj 04-26-3-027-38-11/11 od 4.10.2012. Sud je odlučio: "Prije svega ovo sudsko Vijeće nalazi neosnovanim prigovor tužbe da je tuženi pogrešno primjenio Zakon o konkurenciji na odluke zakonodavnih organa i izvršnih vlasti u konkretnom slučaju Vlade Federacije iz raloga što se navedene odredbe primjenjuju i na organe državne uprave i lokalne samouprave, kada posredno ili neposredno učestvuju ili utječu na tržište, u smislu odredbe člana 2. stav 1. tačka b) Zakona o konkurenciji. Slijedom navedenog, svi organi vlasti/institucije na svim nivoima vlasti u BiH, a koji svojim djelovanjem sprečavaju, ograničavaju ili narušavaju tržišnu konkurenciju u BiH, potpadaju pod primjenu ovog Zakona jer svi pravni akti koji u suštini imaju uticaj na tržište, spadaju pod odredbu člana 4. stav 1) citiranog Zakona, zbog čega se istaknuti prigovor tužbe u tom pravcu kao neosnovan odbija." Identično i u Presudi broj S1 3 U 019262 15 U od 10.5.2017.godine kojom je potvrđeno Rješenje Konkurencijskog vijeća da tačka VIII posebnih kriterija Odluke o listi esencijalnih lijekova neophodnih za osiguranje zdravstvene zaštite u okviru standarda obaveznog zdravstvenog osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine predstavlja zabranjeni sporazum u smislu članci 4. stav (1) tačka b) Zakona o konkurenciji. " U presudi broj S1 3 U 016103 14 U od 23.12.2015. godine, odlučujući po tužbi Federalnog ministarstva zdravstva protiv Rješenja Konkurencijskog vijeća broj 04-26-3-007-72-11/13 od 17.04.2014. godine, Sud je odlučio:,,odredbom člana 10. Pravilnika o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba pod zdravstvenim nadzorom i odredbom člana l. stav l. alineja 5. Pravilnika o obimu i vrsti javno - zdravstvene djelatnosti, koja ne može biti predmetom privatne djelatnosti, onemogućio slobodan pristup ostalim privrednim subjektima, pristup na relevantno tržište. Naime, navedeni Pravilnici, sa aspekta propisa o zaštiti tržišne konkurencije su pravnim i administrativnim zaprekama ograničili slobodan ulazak privrednih subjekata, konkurenata na relevantno tržište. Slijedom navedenog, svi organi vlasti/institucije na svim nivoima vlasti u BiH, koji svojim djelovanjem sprječavaju, ograničavaju ili narušavaju tržišnu konkurenciju u Bosni i Hercegovini, potpadaju pod primjenu ovog Zakona." Presudom Suda BiH br. S1 3 U 025594 17 U od 27.03.2019. godine je utvrdeno : "Prije svega, ovo Sudsko vijeće nalazi, da je tuženi pogrešno primijenio Zakon o konkurenciji, utvrđnjući da Vlada Kantona Sarajevo nema uticaja na tržištu, odnosno da ne može imati uticaja na tržištu, te da njene odluke ne potpadaju pod primjenu Zakona o konkurenciji BiH. Ovo iz razloga, što se odredbe Zakona o konkurenciji primjenjuju i na organe državne uprave i lokalne samouprave, kada posredno ili neposredno učestvuju ili utječu na tržište, u smislu odredbe člana 2. stav 1. tačka b) Zakona o konkurenciji. " Presudom Suda BiH br. S1 3 U 032999 19 U od 03.11.2020. godine utvrđeno je: Da je Konkurencijsko vijeće BiH pogrešno primijenio Zakon o konkurenciji, utvrđujući da Vlada Kantona Sarajevo nije učesnik na tržištu, odnosno nije privredni subjekt te njene odluke ne potpadaju pod primjenu Zakona o konkurenciji BiH, te da se odredbe Zakona o konkurenciji primjenjuju i na organe državne uprave i lokalne samouprave, kada posredno ili neposredno učestvuju ili utječu na tržište, u smislu odredbe člana 2. stav 1. tačka b) Zakona o konkurenciji, te da je Konkurencijsko vijeće BiH pogrešno zaključilo da Vlada Kantona Sarajevo ne može, u smislu Zakona o konkurenciji, biti učesnik tržišne konkurencije;