Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine
Strategija za prihvat i integraciju državljana Bosne i Hercegovine koji se vraćaju u Bosnu i Hercegovinu na osnovu Sporazuma o readmisiji
STRATEGIJA
ZA PRIHVAT I INTEGRACIJU DRŽAVLJANA BOSNE I HERCEGOVINE KOJI SE VRAĆAJU U BOSNU I HERCEGOVINU NA OSNOVU SPORAZUMA O READMISIJI
i
Akcioni plan za period 2024-2026. godina
Sarajevo, 2024. godina
Izdavač:
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH
Radna grupa za izradu Strategije:
Dijana Delalić, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglica BiH, Adnan Mehanija, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, Ševka Palo, Federalno ministarstvo raseljenih lica i izbjeglica, Ilma Durak, Federalno ministarstvo raseljenih lica i izbjeglica, Dejan Mutić, Republički sekretarijat za raseljena lica i migracije, Vinka Polić, Republički sekretarijat za raseljena lica i migracije, Biljana Obrenović, Odjel za raseljena lica, izbjeglice i stambena pitanja Brčko Distrikta BiH, Amir Softić, Odjel za raseljena lica, izbjeglice i stambena pitanja Brčko Distrikta BiH, Gordana Antić, Grad Bijeljina, Adnan Hadžić, Grad Zvornik, Nataša Vreća, Grad Trebinje, Rajka Zdjelar, Grad Prijedor, Edin Trgovćević, Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak TK, Zoran Jovetić, Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS, Vildana Kondić, Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i izbjeglice ZDK, Enver Brkan, Uprava za prognanike i izbjeglice, HNK, Ivo Kovačević, Ured za obnovu, stambeno zbrinjavanje i raseljena lica PK, Sakib Alibegović, Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne politike USK, Jasna Alispahić, Grad Tuzla, Said Čerkezović, Grad Živinice, Emina Idrizović, Općina Ilidža, Almedina Mirvić, Grad Goražde, Eldina Mehinagić, Općina Maglaj i Željko Papak, Općina Drvar.
U izradi Strategije doprinos su dali predstavnici institucija i organizacija:
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, Ministarstvo finansija i trezora BiH, Ured za zakonodavstvo Vijeća ministara BiH, Federalno ministarstvo raseljenih lica i izbjeglica, Republički sekretarijat za raseljena lica i migracije Republike Srpske, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, Vlada Brčko Distrikta BiH, Vlade kantona u FBiH, lokalne zajednice u BiH.
Izradu Strategije pomogli:
Savezni ured za migracije i izbjgelice SR Njemačke
Lektorica:
Tiraž:
250 primjeraka na bosanskom jeziku
100 primjeraka na hrvatskom jeziku
150 primjeraka na srpskom jeziku
60 primjeraka na engleskom jeziku
SADRŽAJ:
SKRAĆENICE
REZIME
I UVOD
II PRAVNI OKVIR ZA IZRADU STRATEGIJE
- 1.Međunarodni pravni okvir
- 2.Domaći pravni okvir
III ANALIZA STANJA U OBLASTI PRIHVATA I INTEGRACIJE DRŽAVLJANA BiH KOJI SE VRAĆAJU U BiH NA OSNOVU SPORAZUMA O READMISIJI
- 1.Analiza stanja u oblasti prihvata državljana BiH
- 2.Analiza stanja u oblasti integracije državljana BiH
2.1. Tržište rada i zapošljavanje
2.2. Socijalna zaštita
2.3. Zdravstvena zaštita
2.4. Obrazovanje
2.5 Privremeni smještaj po modelu neprofitnog socijalnog stanovanja
IV INSTITUCIONALNI OKVIR ZA IMPLEMENTACIJU STRATEGIJE
V OČEKIVANI REZULTATI
VI CILJEVI
VII VIZIJA
AKCIONI PLAN 2024-2026.
VIII PRILOZI
Lista korištenih skraćenica
|
Skraćenica |
Puni naziv |
|
AP |
Akcioni plan |
|
AP 2020-2023. |
Akcioni plan za period 2020-2023. |
|
BiH |
Bosna i Hercegovina |
|
BD BiH |
Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine |
|
BHIŽ |
Fondacija "Bosanskohercegovačka inicijativa žena" |
|
DEP |
Direkcija za ekonomsko planiranje |
|
EU |
Evropska unija |
|
ESP |
Evropska socijalna povelja |
|
EZ |
Evropska zajednica |
|
FBiH |
Federacija Bosne i Hercegovine |
|
FMRLI |
Federalno ministarstvo raseljenih lica i izbjeglica |
|
GP BiH |
Granična policija Bosne i Hercegovine |
|
IDDEEA |
Agencija za identifikacijske dokumente, evidencije i razmjenu podataka |
|
LAP |
Lokalni akcioni plan |
|
MCP |
Ministarstvo civilnih poslova |
|
MIRL |
Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske |
|
MLJPI |
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice |
|
MS |
Ministarstvo sigurnosti |
|
MVP |
Ministarstvo vanjskih poslova |
|
NVO |
Nevladine organizacije |
|
RSRLM |
Republički sekretarijat za raseljena lica i migracije |
|
SEK |
Socioekonomski karton |
|
Readmisirana lica |
Državljani BiH koji se vraćaju u BiH na osnovu Sporazuma o readmisiji |
|
SMART |
Metoda za definiranje i testiranje strateških ciljeva - specifičan (S), mjerljiv (M), ostvariv (A), realan (R), vremenski ograničen (T) |
|
SOTAC |
Social Sector Technical Assistance Project - Projekat podrške socijalnom sektoru u Bosni i Hercegovini |
|
Strategija 2020-2023. |
Strategija za prihvat i integraciju bh. državljana koji se vraćaju na osnovu Sporazuma o readmisiji i Akcioni plan za period 2020-2023. |
|
Strategija |
Strategija za prihvat i integraciju bh. državljana koji se vraćaju na osnovu Sporazuma o readmisiji |
|
SWOT |
Vrsta okvira za analizu snaga (S), slabosti (W), prilika (O) i prijetnji (T) |
|
Ustav BiH |
Ustav Bosne i Hercegovine |
|
VM BiH |
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine |
REZIME
Prvi strateški dokument u području prihvata i integracije državljana Bosne i Hercegovine koji se vraćaju u Bosnu i Hercegovinu na osnovu Sporazuma o readmisiji donesen je 24. septembra 2009. godine, kada je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (VM BiH) usvojilo dokument "Strategija reintegracije povratnika na osnovu Sporazuma o readmisiji".
Važnost ovoga dokumenta ogleda se u tome što je Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu: BiH) formalno ispunila obavezu koju ima iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima i što je readmisija obuhvaćena kao dio cjelokupne migracijske politike BiH. Strategija za prihvat i integraciju bh. državljana koji se vraćaju na osnovu Sporazuma o readmisiji i Akcioni plan za period 2020-2023. (u daljnjem tekstu: Strategija 2020-2023), koju je Vijeće ministara BiH usvojilo u decembru 2020. godine, jeste treći strateški dokument čiji je fokus bio izgradnja novog i jačanje postojećeg institucionalnog okvira za prihvat i integraciju državljana BiH koji se vraćaju u BiH na osnovu Sporazuma o readmisiji (u daljnjem tekstu: readmisirana lica), uključivanje jedinica lokalne samouprave kao ključnih aktera u procesu integracije readmisiranih lica i uspostava odgovarajuće baze podataka o readmisiranim licima.
Strategija za prihvat i integraciju državljana Bosne i Hercegovine koji se vraćaju u Bosnu i Hercegovinu na osnovu Sporazuma o readmisiji i Akcioni plan za period 2024-2026. (u daljnjem tekstu: Strategija) predstavljaju nastavak ispunjavanja obaveza BiH iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima, u cilju očuvanja bezviznog režima koji joj je odobren Odlukom Vijeća Evrope od 14. decembra 2010. godine kao i obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. To podrazumijeva usvajanje djelotvornih politika kojima će se uspostaviti funkcionalan sistem prihvata i integracije državljana BiH koji se vraćaju u BiH na osnovu Sporazuma o readmisiji u društvo na djelotvoran, održiv i dugoročan način, uz puno uvažavanje njihovih prava, i na taj način pridonijeti smanjenju broja sekundarnih migracija državljana Bosne i Hercegovine.
Pored strateškoga cilja i ciljeva koji iz njega proizlaze, ovom Strategijom se ide i korak dalje i kao vizija promovira institiucionalna organizacija koja će se po potrebi u budućnosti baviti i drugim aspektima migracijske politike, koja se odnosi na državljane BiH i druge kategorije u potrebi, u skladu sa nadležnostima.
Strateški ciljevi, tj. vizija podrazumijeva da je u BiH uspostavljen funkcionalan, transparentan i održiv sistem prihvata i integracije državljana BiH koji se vraćaju u BiH na osnovu Sporazuma o readmisiji i da su sve uključene institucije i ustanove osposobljene da budu funkcionalan dio sistema. U cilju realizacije ovih strateških ciljeva, i nakon sveobuhvatnih konsultacija sa ključnim institucijama o stanju u oblasti socioekonomske integracije readmisiranih lica i prioritetnih potreba, definirano je pet specifičnih ciljeva čija realizacija treba, kroz srednjoročne periode implementacije definirane akcionim planovima, pridonijeti ostvarenju strateških ciljeva:
- 1.Poboljšanje statusa državljana BiH koji se vraćaju u BiH na osnovu Sporazuma o readmisiji kroz unapređenje postojećeg zakonodavnoga okvira i osiguranje odgovarajuće podrške i zaštite readmisiranim licima;
- 2.Unapređenje sistema koordinacije i ojačanje kapaciteta u oblasti prihvata i integracije državljana BiH koji se vraćaju u BiH na osnovu Sporazuma o readmisiji;
- 3.Osiguranje pune socioekonomske uključenosti državljana BiH koji se vraćaju u BiH na osnovu Sporazuma o readmisiji;
- 4.Unapređenje sistema za upravljanje podacima o readmisiji;
- 5.Promocije, praćenja i izvještavanja o implementaciji Strategije.
Prilikom definiranja strateških ciljeva, kao i konkretnih aktivnosti za njihovu realizaciju, u obzir je uzeta Evropska socijalna povelja (revidirana) koju je BiH ratificirala, a posebno odredbe koje se odnose na pravo na rad, pravo na socijalnu i zdravstvenu zaštitu, pravo na medicinsku pomoć, pravo na korištenje službi socijalne zaštite, pravo porodice na socijalnu, pravnu i ekonomsku zaštitu, pravo starih lica na socijalnu zaštitu itd. Prilikom izrade ove Strategije, uzeta je u obzir činjenica da je Evropska komisija, koja prati implementaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, pozvala BiH da u svojim planovima i programima prati Strategiju Evropa 2020.
Ovo se posebno odnosi na dokument "Evropska platforma protiv siromaštva i socijalne isključenosti: evropski okvir za socijalnu i teritorijalnu koheziju", koji je dio Strategije Evropa 2020, a čije su ključne aktivnosti: a) poboljšan pristup marginaliziranim i socijalno isključenim grupama zaposlenju, socijalnoj sigurnosti, zdravstvu, stanovanju i obrazovanju i b) definiranje i realizacija mjera koje su usmjerene na posebne grupe među kojima se izdvajaju Romi, porodice sa jednim roditeljem, starija lica, lica sa invaliditetom i beskućnici.
Dio Strategije je i Akcioni plan (u daljnjem tekstu: AP) kao implementacijski dokument, kojim su definirane aktivnosti koje će se realizirati u periodu od 2024. do 2026. godine, uz navođenje odgovornih aktera kao i rokova za njihovu realizaciju. Akcioni plan će se po potrebi revidirati na godišnjem nivou, a nakon perioda za koji je donesen i na osnovu eksterne evaluacije izradit će se novi za idući srednjoročni period.
Strategija je rezultat rada Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH (u daljnjem tekstu: MLJPI) i Radne grupe za izradu Strategije, koju je imenovao ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH, a u čijem sastavu su učestvovali predstavnici Federalnog ministarstva za raseljena lica i izbjeglice (u daljnjem tekstu: FMRLI), Republičkog sekretarijata za raseljena lica i migracije Republike Srpske (u daljnjem tekstu: RSRLM), Odjela za raseljena lica, izbjeglice i stambena pitanja Vlade Brčko Distrikta BiH, Ministarstva za rad, socijalnu politiku i povratak Tuzlanskog kantona, Uprave za prognanike i izbjeglice Hercegovačko-neretvanskog kantona, Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lice i izbjeglice Kantona Sarajevo, Ministarstva za rad, socijalnu politiku i izbjeglice Zeničko-dobojskog kantona, Uprave za prognanike i izbjeglice Hercegovačko-neretvanskog kantona, Ureda za obnovu, stambeno zbrinjavanje i raseljena lica Posavskog kantona, Ministarstva zdravstva, rada i socijalne politike Unsko-sanskog kantona, Grada Bijeljine, Grada Zvornika, Grada Trebinja, Grada Prijedora, Grada Tuzle, Grada Živinica, Grada Goražda, Općine Maglaj, Općine Ilidža i Općine Drvar.
I. UVOD
U okviru svojih nadležnosti Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine izradilo je Strategiju za prihvat i integraciju bh. državljana koji se vraćaju u BiH na osnovu Sporazuma o readmisiji sa Akcionim planom za period 2015-2018. godina kao i Strategiju za prihvat i integraciju bh. državljana koji se vraćaju u BiH na osnovu Sporazuma o readmisiji sa Akcionim planom za period 2020-2023. godina.
Ovi strateški dokumenti su imali za cilj, pored ispunjenja obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom, odnosno, iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima i upotpunjavanja migracijske politike Bosne i Hercegovine, uspostavu funkcionalnog, djelotvornog i održivog sistema prihvata državljana BiH koji se vraćaju u BiH na osnovu Sporazuma o readmisiji i osiguranje njihove ekonomske i društvene integracije u mjestima nastanjenja. Ciljevi postavljeni ovim dokumentima koji su realizirani i produkt uspostavljenog sistema prihvata i integracije državljana BiH koji se vraćaju po osnovu Sporazuma o readmisiji je odličan primjer saradnje svih uključenih institucija u realizaciji zacrtanih ciljeva u interesu svih građana BiH. S obzirom na to da je period implementacije Strategije završen krajem 2023. godine, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice je krajem 2023. godine, u skladu sa nadležnostima, donijelo odluku o izradi Akcionog plana za period 2024-2026. kao i dopunu postojećeg strateškog dokumenta, te je imenovalo radnu grupu sastavljenu od predstavnika uključenih institucija u cilju izrade novog Akcionog plana kao i dopunu strateškog dokumenta.
Metodologija izrade ove Strategije zasnovana je na načelima strateškoga planiranja uz poštivanje načela zakonitosti i vladavine prava, poštivanja osnovnih ljudskih prava i sloboda, međuinstitucionalne i međusektorske saradnje, uvažavanja međunarodnih standarda, transparentnosti i javnosti rada, a posebno na načelima nediskriminacije i održivosti.
Akcioni plan za period 2024-2026. godina rađen je na način da ciljevi i aktivnosti budu izvodljivi te da se realizacija istih može pratiti. Uloga uključenih institucija u uspostavljeni sistem treba da bude maksimalno vidljiva uz jasno definirane očekivane rezultate. U vezi sa dopunom osnovnog teksta Strategije, iste se odnose na usklađivanje sa usvojenim zakonskim i podzakonskim aktima kojima se definiraju uloge i nadležnosti uključenih institucija kao i modalitete pristupa pripadajućim pravima readmisiranih lica.
Startegija i Akcioni plan su nastavak usaglašene državne politike prihvata i integracije državljana BiH koji se vraćaju u BiH na osnovu Sporazuma o readmisiji, kao obaveza koju BiH ima po Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, vodeći brigu o uspostavljenom sistemu koordinacije između nadležnih institucija na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou, te nivou jedinica lokalne samouprave u skladu sa ustavnim nadležnostima.
Struktura Strategije je koncipirana tako da se fokusira, prije svega, na analizu stanja u oblasti prihvata i socioekonomske integracije državljana BiH koji se vraćaju u BiH na osnovu Sporazuma o readmisiji, a što podrazumijeva osiguranje socijalne i zdravstvene zaštite, zapošljavanje, obrazovanje kao i privremeni smještaj readmisiranih lica. Stanje u ovim oblastima, koje je prikazano na osnovu realnih i ažuriranih podataka nadležnih institucija, predstavlja osnov za realno definiranje ciljeva i aktivnosti neophodnih za njihovu realizaciju. Zahvaljujući uspostavljenoj koordinaciji, osigurana je usklađenost odluka nadležnih organa entiteta, kantona i Brčko Distrikta BiH, a koje se odnose na oblasti koje su obuhvaćene Strategijom kao i usklađenost sa drugim strateškim dokumentima u BiH koji tretiraju ista ili slična pitanja.
Ovaj pristup je omogućio definiranje važnih ciljeva putem kojih će se ostvariti identificirane prioritetne potrebe, način ostvarenja tih ciljeva i efekti koji će se time postići, osiguranje usklađenosti definiranih ciljeva sa ciljevima drugih strateških dokumenata u BiH kao i međunarodnih dokumenata kojima se tretira oblast readmisije, te definiranje jasnih indikatora efekata i rezultata što će kao posljedicu imati mogućnost analize nivoa realizacije aktivnosti kao i uspostavu djelotvornog sistema praćenja i evaluacije ove Strategije.
Na ovaj način postignuto je da se svi ciljevi, bez obzira na sadržajnu različitost, definiraju u skladu sa SMART metodom prema kojoj svaki cilj treba biti poseban, mjerljiv, ostvarljiv, mjerodavan i vremenski definiran.
Ova Strategija i Akcioni plan predstavlja nastavak saradnje sa svim nivoima vlasti koje su uključene u prihvat, smještaj i inetgraciju readmisiranih državljana BiH i potvrđivanje njihovog značaja pri implementaciji definiranih ciljeva i aktivnosti.
Također, očekuje se osiguranje veće vidljivosti readmisiranih lica koja se treba osigurati njihovim uvođenjem u odgovarajući pravni okvir kroz dopune postojeće pravne legislative.
Ovo je važno iz razloga što državljani BiH koji se vraćaju u BiH po osnovu Sporazuma o readmisiji, u smislu ostvarivanja prava koja vode ka integraciji u društvo, nisu prepoznati niti u jednom zakonu u BiH, te se ovom Strategijom unapređuju prava readmisiranih lica u nedostatku pravnih rješenja koja tek treba usaglašavati na nivou nadležnih institucija.
U cilju ostvarenja definiranih ciljeva, Strategija je fokusirana na sljedeće oblasti:
- 1.Unapređenje postojećeg pravnog okvira kojim se uređuje prihvat i integracija državljana BiH koji se vraćaju u BiH na osnovu Sporazuma o readmisiji na državnom, entitetskom, kantonalnom i lokalnom nivou;
- 2.Dalja izgradnja sistema koordinacije i ojačavanje kapaciteta u oblasti prihvata i integracije državljana BiH koji se vraćaju u BiH na osnovu Sporazuma o readmisiji;
- 3.Jačanje kapaciteta jedinica lokalne samouprave kroz organizaciju lokalnih readmisionih timova ili povjerenika i njihove obuke za preduzimanje aktivnosti na integraciji državljana BiH koji se vraćaju u BiH na osnovu Sporazuma o readmisiji;
- 4.Omogućavanje socioekonomske integracije državljana BiH koji se vraćaju u BiH na osnovu Sporazuma o readmisiji;
- 5.Unapređenje funkcionalnog sistema za upravljanje podacima o readmisiji;
- 6.Promocije Strategije, redovnog monitoringa, izvještavanja i evaluacije.
Nosilac aktivnosti u izradi ove Strategije bilo je MLJPI, dok je finansijsku pomoć u njenoj izradi osigurao Savezni ured za migracije i izbjeglice SR Njemačke kroz implementaciju projketa "Podrška sistemu prihvata i integracije državljana BiH koji se vraćaju po osnovu Sporazuma o readmisiji – Faza II."
II. PRAVNI OKVIR ZA IZRADU STRATEGIJE
1. Međunarodni pravni okvir
Prilikom izrade Strategije uvažavale su se odredbe, kriteriji i načela sadržana u sljedećim međunarodnim dokumentima koji tretiraju pitanja u vezi sa procesom readmisije:
1.1. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između evropskih zajednica i njihovih država članica i BiH potpisan je 16. juna 2008. godine 1, a stupio je na snagu 1. juna 2015. godine.
SSP predstavlja međunarodni ugovor čija je svrha uspostava trajnog odnosa sa EU i formalno pridruživanje BiH Evropskoj uniji. Kroz ispunjavanje obaveza preuzetih ovim Sporazumom, BiH je dužna uskladiti svoje nacionalno zakonodavstvo sa pravnom tekovinom EU.
U Poglavlju VII ovoga Sporazuma, pod nazivom "Pravda, sloboda i sigurnost", članom 81. "Sprečavanje i kontrola ilegalne migracije; ponovni prihvat (readmisija)", utvrđeno je sljedeće:
- -Strane će sarađivati u cilju sprečavanja i kontrole ilegalne migracije. U tu svrhu Bosna i Hercegovina i države članice EU slažu se da će ponovo prihvatiti sve svoje državljane koji nelegalno borave na njihovim teritorijama i također se slažu da će sklopiti i u potpunosti implementirati Sporazum o readmisiji, uključujući i obavezu ponovnog prihvatanja državljana drugih zemalja i lica bez državljanstva. Države članice Evropske unije i Bosna i Hercegovina osigurat će svojim državljanima odgovarajuće identifikacijske dokumente i pružiti im administracijske olakšice potrebne u tu svrhu. Posebni procesi u svrhu ponovnog prihvatanja državljana, državljana trećih zemalja i lica bez državljanstva utvrdit će se Sporazumom o ponovnom prihvaćanju.
- -Bosna i Hercegovina se slaže da će zaključivati sporazume o readmisiji sa drugim zemljama u procesu stabilizacije i pridruživanja i obavezuje se da će preduzimati sve neophodne mjere na osiguranju fleksibilne i hitne implementacije svih sporazuma o readmisiji iz ovoga člana.
- -Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje utvrdit će druge zajedničke mjere koje se mogu preduzeti u cilju sprečavanja i nadzora ilegalne migracije, uključujući i trgovinu ljudima i mrežu ilegalne migracije.
1.2. Sporazum između Evropske zajednice i Bosne i Hercegovine o readmisiji lica koja borave bez dozvola potpisan je 2007. godine 2, a stupio je na snagu 1. januara 2008. godine. Ovaj Sporazum predstavlja osnovni pravni instrument kojim se uređuju pitanja readmisije u kontekstu odnosa sa Evropskom unijom. Ovim Sporazumom BiH se obavezala da će ponovo prihvatiti svoje državljane koji ne ispunjavaju uslove boravka na teritoriji države koja podnosi zahtjev za readmisiju. Važno je naglasiti da Sporazum poštuje prava, obaveze i odgovornosti koje proizlaze iz međunarodnog prava, a što podrazumijeva da svaki slučaj povratka mora biti u skladu sa međunarodnom zaštitom i poštivanju ljudskih prava readmisiranih lica. Sporazum predviđa zaključivanje protokōlā o njegovoj primjeni sa svakom zemljom članicom Evropske unije kojima se definiraju određena tehnička pitanja, kao što su utvrđivanje nadležnih organa, graničnih prelaza za predaju i prihvat lica, modaliteti povratka po hitnom postupku i sl. Države sa kojima BiH ima potpisane implementacijske protokole su: R. Estonija (2010), Malta (2010), R. Austrija (2011), Bugarska (2011), Mađarska (2012), Češka Republika (2012), Rumunija (2012), Zemlje Beneluksa - Kraljevina Belgija, Kraljevina Holandija i Veliko vojvodstvo Luksemburg (2013), SR Njemačka (2014), R. Francuska (2014), Slovačka Republika (2015), R. Grčka (2015), R. Slovenija (2016) i R. Italija (2017).
Sa navedenim državama readmisija se implementira u skladu sa potpisanim implementacijskim protokolima, dok se sa ostalim državama EU readmisija provodi direktnom primjenom Sporazuma o readmisiji između EZ i BiH.
1.3. Bilateralni sporazumi o readmisiji su sporazumi koje je BiH potpisala sa državama koje nisu u sastavu EU ili su izuzete iz Sporazuma EZ i BiH, i to: Kraljevinom Danskom (2004), Kraljevinom Norveškom (2005), Švicarskom Konfederacijom (2008), Republikom Sjevernom Makedonijom (2008), Crnom Gorom (2008), Republikom Albanijom (2009), Republikom Moldavijom (2012), Republikom Turskom (2012), Republikom Srbijom (2013) i Ruskom Federacijom (2015).
1.4. Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava koje je BiH ratificirala primjenjuju se i kod readmisije, što je naglašeno u preambuli Sporazuma o readmisiji sa EZ, gdje stoji da taj "Sporazum neće uticati na prava, obaveze i odgovornosti Zajednice, država članica Evropske unije i Bosne i Hercegovine koje proizlaze iz međunarodnog prava, a pogotovo iz Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda od 4. novembra 1950. godine i Konvencije o statusu izbjeglica od 28. jula 1951. godine."
Pored navedenih konvencija, međunarodni dokumenti koji su korišteni pri izradi ove Strategije su:
- -Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (obavezuje države da preduzmu odgovarajuće mjere do maksimuma raspoloživih resursa kako bi postigle punu realizaciju prava na socijalno osiguranje, prava na odgovarajući životni standard, prava na zdravlje i prava na obrazovanje);
- -Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije (zabranjuje diskriminaciju među ljudima i zahtijeva od država da preduzmu sve neophodne mjere za prevenciju i ukidanje svih oblika rasne diskriminacije i osigurava pravo na napuštanje i povratak u svoju zemlju, pravo na državljanstvo, pravo na rad, stan, socijalno osiguranje i obrazovanje);
- -Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (odredbe od posebne važnosti za državljane BiH koji se vraćaju u BiH na osnovu Sporazuma o readmisiji odnose se na pravo djeteta na registraciju u matične knjige te pravo na pristup javnim službama);
- -Konvencija o pravima lica sa invaliditetom (garantira puno i jednako uživanje svih ljudskih prava lica sa invaliditetom, promovira poštivanje njihovog dostojanstva i obavezuje državu ugovornicu da usvoji odgovarajuće zakonodavne, administracijske i druge mjere neophodne za osiguranje ravnopravnosti i nediskriminacije lica sa invaliditetom);
- -Konvencija o pravima djeteta (obavezuje državu da preduzme sve zakonske, administracijske, socijalne i obrazovne mjere radi zaštite djeteta od svih oblika fizičkog ili mentalnog nasilja, povreda ili zloupotrebe, zanemarivanja ili nemarnog odnosa, maltretiranja ili eksploatacije kao i da osigura alternativnu zaštitu za dijete, privremeno ili stalno lišeno svoga porodičnog okruženja, kao i da mu osigura prikladno obrazovanje;
- -Revidirana evropska socijalna povelja (obavezuje države potpisnice da osiguraju građanima osnovna ekonomska i socijalna prava koja, uz izuzetak onih koje BiH nije ratificirala, podrazumijevaju pravo djece i mladih na zaštitu, pravo na socijalnu i zdravstvenu zaštitu, pravo porodice na socijalnu, pravnu i ekonomsku zaštitu, pravo starijih lica na socijalnu zaštitu.
Kao potencijalni kandidat za članstvo u EU, BiH je dužna uvažavati i konsultovati i one akte koji se tiču saradnje unutar EU, ali koji se direktno ili indirektno odnose na bh. državljane koji borave u zemljama EU bez dozvole boravka. To su:
- -Novi Evropski pakt o migraciji i azilu usvojilo je Vijeće Evrope 14. maja 2024. godine, kojim se uređuje zajednička migracijska politika i politika azila i koji se dijelom odnosi i na nadzor nezakonitog useljavanja kroz omogućavanje nezakonitim useljenicima da se vrate u zemlju porijekla ili u tranzitnu zemlju, kao i na uspostavu partnerskih odnosa sa državama iz kojih migranti dolaze;
- -Rezolucija Evropskog parlamenta o položaju maloljetnika bez pratnje u EU od 12. augusta 2013. godine kojom se Evropska komisija poziva na uspostavu strateških smjernica koje bi sadržavale uslove koji se moraju ispuniti prije povratka maloljetnika, a koji bi poštivali najbolji interes djeteta. U Rezoluciji se naglašava da nikako nije moguće donijeti odluku o vraćanju maloljetnika ako to nije u njegovu korist ili ako predstavlja prijetnju za njegov život, fizičko i duševno zdravlje, njegovu dobrobit, sigurnost, njegova osnovna prava ili osnovna prava njegove porodice, te da se moraju u potpunosti uzeti u obzir i ocijeniti individualne okolnosti svakog maloljetnika. Također, podsjeća da je odluku o vraćanju moguće donijeti samo ako je utvrđeno da će u zemlji povratka za maloljetnika vrijediti sigurne, konkretne i prilagođene odredbe kojima će se poštivati njegova prava i koje će biti povezane sa mjerama reintegracije u državi povratka. U vezi sa tim, Rezolucija podstiče države članice da u svrhu osiguranja sigurnog povratka djece uspostave dogovore o saradnji i praćenju sa zemljama porijekla i tranzitnim zemljama, sa nevladinim, lokalnim i međunarodnim organizacijama, te da osiguraju zaštitu i reintegraciju maloljetnika nakon njihovog povratka;
- -Direktive kojima se uređuju pitanja readmisije kao što je Direktiva 2008/115/EZ ("Direktiva o vraćanju") Evropskog parlamenta i Vijeća od 16. decembra 2008. godine, kojom su regulirani standardi i postupanja za vraćanje državljana trećih zemalja čiji je boravak nezakonit, Direktiva Vijeća 2001/40/EZ od 28. maja 2001. godine o uzajamnom priznavanju odluka o protjerivanju državljana trećih država i Direktiva Vijeća 2003/110/EZ od 25. novembra 2003. godine o uzajamnoj pomoći u slučajevima tranzita u svrhe udaljavanja vazdušnim putem.
Obaveza ministarstava i drugih institucija BiH kao i rukovodilaca organa uprave, koja su zakonom ili drugim propisom ovlaštena za donošenje propisa da u procesu izrade nacrta ili prijedloga propisa osiguraju njihovu usklađenost sa pravnom tekovinom Evropske unije (Acquis EU), proizlazi, između ostalog, i iz Odluke Vijeća ministara BiH o instrumentima za usklađivanje zakonodavstva BiH sa pravnom tekovinom EU 3.
Uz gore pobrojane izvore prilikom izrade ovog dokumenta uvažilo se i Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU i 14 ključnih prioriteta koje BiH treba ispuniti sa posebnim osvrtom na Oblast vladavine prava i Prioritet 8. koji podrazumijeva osiguravanje učinkovite koordinacije, na svim nivoima, upravljanje granicama i sposobnost upravljanja migracijama, kao i osiguranje funkcioniranja sistema azila, pod koje spada i readmisija državljana BiH.
2. Domaći pravni okvir
Ustavom Bosne i Hercegovine regulirana su pitanja nadležnosti i odnosa između institucija BiH i entiteta, pa je tako članom III "Nadležnosti i odnosi između institucija Bosne i Hercegovine i entiteta", u stavu (1) tački f), određena nadležnost institucija BiH za politike i reguliranje pitanja migracije, izbjeglica i azila, dok je stavom (2) ovoga člana regulirana obaveza entiteta u pružanju pomoći državnim institucijama po pitanju ispunjavanja međunarodnih obaveza BiH, kao i obaveza zaštite građana putem svojih institucija koje trebaju funkcionirati u skladu sa međunarodno priznatim standardima, uz poštivanje međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda.
U skladu sa Općim odredbama poglavlja II A, člana 2. Ustava Federacije BiH 4, Federacija BiH ima obavezu osigurati primjenu najvišeg nivoa međunarodno priznatih prava i sloboda utvrđenih u aktima navedenim u aneksu Ustava. Prema članu 2. Poglavlja III Ustava, Federacija BiH i kantoni dijele nadležnost za oblast zdravstva i socijalne politike, dok isključivu nadležnost za utvrđivanje politike obrazovanja i školovanja, stambene politike, implementacije socijalne politike i uspostavu službi socijalne zaštite imaju kantoni. Poglavlje II Ustava Republike Srpske 5 garantuje ljudska prava i slobode koje, između ostalog, obuhvataju i pravo na zaštitu porodice i djece, pravo na obrazovanje, zdravstvenu i socijalnu zaštitu kao i pravo na rad.
Prema odredbama u Poglavlju II, članu 13. Statuta Brčko Distrikta BiH 6, sva lica na teritoriji Distrikta uživaju prava i slobode koje su im date Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, i ta prava imaju veću pravnu snagu u odnosu na svaki zakon koji je u suprotnosti sa Konvencijom.
Akti Vijeća ministara BiH, nadležnih ministarstava i drugih institucija, koji se direktno odnose na pitanja readmisije i kojima se uređuju procedure koje se preduzimaju tokom cijelog procesa readmisije, od njene najave do pružanja odgovarajuće asistencije državljanima BiH koji se vraćaju u BiH na osnovu Sporazuma o readmisiji su sljedeći:
- -Uputstvo o načinu privremenog zbrinjavanja državljana BiH na osnovu Sporazuma o readmisiji 7, koje je donijelo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, a kojim se propisuju procedure za prihvat državljana BiH koji se vraćaju u BiH na osnovu Sporazuma o readmisiji i koji su zatražili asistenciju, način privremenog zbrinjavanja i način postupanja nadležnih organa uključenih u proces prihvata i zbrinjavanja;
- -Pravilnik o evidenciji državljana BiH koji se vraćaju na osnovu Sporazuma o readmisiji 8, koji je donijelo Ministarstvo sigurnosti i koji utvrđuje organ nadležan za vođenje službene evidencije, sadržaj, način prikupljanja i način obrade podataka, svrhu i način korištenja evidencije, te druga pitanja važna za vođenje evidencije bh. državljana koji se vraćaju na osnovu Sporazuma o readmisiji;
- -Odluka o obavezi dostavljanja statističkih podataka o migracijama i međunarodnoj zaštiti Ministarstvu sigurnosti 9, koju je donijelo Vijeće ministara BiH a koja, između ostalog, utvrđuje vrstu i strukturu statističkih podataka koji se odnose na prihvat lica u BiH na osnovu Sporazuma o readmisiji;
- -Protokol o saradnji u djelotvornijoj realizaciji Sporazuma o readmisiji lica koja borave bez dozvola u drugim zemljama, potpisan 17. maja 2010. godine između Ministarstva sigurnosti, Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, Federalne uprave policije, kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova, Policije Brčko Distrikta BiH, Službe za poslove sa strancima i Granične policije BiH, koji je uspostavio zaštićen kanal za komunikaciju između MS i svih ostalih policijskih organa u BiH i koji je uredio procedure pri provjeri državljanstva i identiteta lica navedenih u zahtjevima za readmisiju;
- -Protokol o saradnji i načinu razmjene informacija za reintegraciju državljana BiH prihvaćenih na osnovu Sporazuma o readmisiji, zaključen između MS i MLJPI 30. decembra 2013. godine, koji regulira osnove saradnje i način razmjene informacija između nadležnih sektora ova dva Ministarstva;
- -Protokol o saradnji u procesu prihvata, propraćenosti i privremenog zbrinjavanja djece bez pratnje koja se vraćaju u BiH na osnovu Sporazuma o readmisiji, koji su u maju 2016. godine potpisali MLJPI, Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo, Javna ustanova "Kantonalni centar za socijalni rad" Sarajevo, kantonalna Javna ustanova "Dom za djecu bez roditeljskog staranja" Sarajevo i Fondacija bosanskohercegovačka inicijativa žena (BHIŽ). Ovim Protokolom uređen je način saradnje potpisnika u procesima obavještavanja, imenovanja posebnoga staratelja, prihvata, propraćenosti i privremenog zbrinjavanja djece bh. državljana bez roditeljskog staranja ili bez pratnje odraslih lica, koja se vraćaju na osnovu Sporazuma o readmisiji;
- -Protokol o postupanju nadležnih organa u prihvatu, propraćenosti i privremenom zbrinjavanju ranjivih lica koje se vraćaju na osnovu Sporazuma o readmisiji, koji su u decembru 2018. godine potpisali MLJPI, FMRLI, uz prethodnu saglasnost svih kantonalnih vlada, MIRL RS i Odjela za raseljena lica, izbjeglice i stambena pitanja Vlade Brčko Distrikta BiH, a koji uređuje uzajamna prava, obaveze, koordinaciju i saradnju između potpisnika u cilju podrške pojedincima i ranjivim grupama readmisiranih lica.
- -Izrađena su i potpisana dva Protokola kojima je uređena oblast privremenog prihvata, smještaja i postupanja starijih i hronično bolesnih lica kao i ovisnika o psihoaktivnim supstancama.
Zakonom o ministarstvima i drugim organima uprave 10, članom 12. stav (1), tačka 13. određena je nadležnost MLJPI za prihvat i zbrinjavanje readmisiranih lica na period do 30 dana. U cilju ispunjavanja ove nadležnosti, MLJPI je donijelo niz implementacijskih akata kojima se dopunjavaju podzakonski akti koji uređuju pitanja readmisije i omogućuje lakši prihvat readmisiranih lica, kao što su Odluka o osnivanju Readmisionog centra u Mostaru 11, Informator za povratnike na osnovu Sporazuma o readmisiji, Informativni list za povratnike na osnovu readmisije, Porodični i individualni upitnik za povratnike na osnovu readmisije i Pravilnik o načinu rada, funkcioniranju i kućnom redu u Readmisionom centru u Mostaru 12.
Da bi se ispoštovalo načelo međusektorskog pristupa pri izradi Strategije, konsultirane su i uvažene postojeće strategije, zakoni i drugi akti koji tretiraju pitanja od važnosti za readmisirana lica. To su, između ostalog, Strategija u oblasti migracija i azila i Akcioni plan 2021-2025, Akcioni plan BiH za rješavanje problema Roma u oblastima zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite 2017-2020, Okvirni akcioni plan o obrazovnim potrebama Roma u BiH 2018-2022, Revidirana strategija za implementaciju Aneksa 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma, Zakon o zabrani diskriminacije BiH, Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH kao i zakoni o pravima pripadnika nacionalnih manjina.
III. ANALIZA STANJA U OBLASTI PRIHVATA I INTEGRACIJE DRŽAVLJANA BiH KOJI SE VRAĆAJU U BiH NA OSNOVU SPORAZUMA O READMISIJI
1. Analiza stanja u oblasti prihvata državljana BiH
Segment prihvata državljana BiH koji se vraćaju u BiH na osnovu Sporazuma o readmisiji dao je najbolje rezultate u periodu od donošenja prve Strategije do danas, što je direktna posljedica dobre pravne uređenosti ove oblasti, odnosno, usvojenih podzakonskih i implementacijskih akata koji su doneseni na državnom nivou i koji propisuju način i proceduru prihvata readmisiranih lica na graničnim prelazima. Također, kod prihvata readmisiranih lica ostvarena je odgovarajuća saradnja sa nevladinim organizacijama sa kojima MLJPI ima potpisane sporazume, pa tako nevladina organizacija "Vaša prava" pruža pravnu pomoć readmisiranim licima koja su smještena u Readmisionom centru u Mostaru, sa sjedištem u Salakovcu, što se posebno odnosi na osiguranje identifikacijskih dokumenata, dok Fondacija bosanskohercegovačka inicijativa žena (BHIŽ) osigurava psihosocijalnu podršku readmisianim licima smještenim u Readmisionom centru u Mostaru, te prevoz i pratnju posebnog staratelja djetetu čije je prebivalište na teritoriji drugog kantona, entiteta ili Brčko Distrikta BiH, ako roditelji, staratelji ili predstavnici nadležnog centra za socijalni rad iz objektivnih razloga nisu u mogućnosti preuzeti dijete.
Procedure koje se provode kod prihvata readmisiranih lica zavise od toga je li Ministarstvu sigurnosti upućen zahtjev za readmisiju ili je izvršena najava povratka. Zahtjev za readmisiju podnosi se za ona lica koja ne ispunjavaju ili više ne ispunjavaju važeće uslove ulaska, prisutnosti ili boravka na teritoriji države koja podnosi zahtjev, pod uslovom da se dokaže ili da se može valjano pretpostaviti da su oni državljani Bosne i Hercegovine. Ova lica ne posjeduju valjanu dokumentaciju i najčešće se radi o većem broju lica. Uglavnom se radi o porodicama pa zahtjev za readmisiju pored podataka o nosiocu, sadrži podatke i o bračnim partnerima i njihovoj djeci. Zahtjev za readmisiju, nakon zaprimanja, analizira Sektor za migraciju Ministarstva sigurnosti i prosljeđuje ministarstvu unutrašnjih poslova koje je nadležno u mjestu koje je navedeno kao mjesto rođenja ili mjesto prebivališta lica koje je predmet readmisije.
Nadležna organizaciona jedinica ministarstva unutrašnjih poslova provjerava državljanstva u lokalnom matičnom uredu i utvrđuje identitet državljana BiH koji se vraćaju u BiH na osnovu Sporazuma o readmisiji. Nakon što nadležna ministarstva unutrašnjih poslova pribave sve važne informacije o readmisiranom licu, one se dostavljaju Ministarstvu sigurnosti koje, ako je potvrđen identitet i državljanstvo BiH, odobrava povratak i svoj odgovor dostavlja zemlji koja je podnijela zahtjev za readmisiju. Ministarstvo sigurnosti obavještava MLJPI da su se stekli uslovi za prihvat državljana BiH koji se vraćaju u BiH na osnovu Sporazuma o readmisiji.
Najava povratka vrši se za one državljane Bosne i Hercegovine koji posjeduju valjanu dokumentaciju (pasoš, biometrijsku ličnu kartu) i u tom slučaju Ministarstvo sigurnosti obavještava Graničnu policiju kako bi se izvršio prihvat. Po prijemu najave povratka GP BiH vrši graničnu provjeru državljana BiH koji se vraćaju u BiH na osnovu Sporazuma o readmisiji u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima i pruža druge vrste asistencije nadležnim ministarstvima koje su neophodne kod prihvata.
Nakon što dobije informaciju o povratku od Sektora za migraciju, MLJPI vrši dodatne provjere u bazi IDDEEA, te u slučaju potrebe organiziranja odgovarajućeg prihvata obavještava entitetske koordinatore te kantonalnog koordinatora u FBiH ili jedinicu lokalne samouprave. Readmisioni tim ili povjerenik za readmisiju u jedinici lokalne samouprave vrši dodatne provjere na terenu, priprema povratnu informaciju koja sadrži socioekonomsku anamnezu readmisiranih lica i vraća je na isti način kako je zaprimio nalog za postupanje. Ovaj protok informacija, osim što omogućava nadležnim institucijama planiranje aktivnosti na integraciji readmisiranih lica, omogućava i evidentiranje readmisiranog lica, praćenje njegove integracije u lokalnoj zajednici, redovnu komunikaciju između nadležnih institucija i pripremu izvještaja zasnovanih na realnim podacima i procjenama. Protokolom o saradnji i načinu razmjene informacija za reintegraciju državljana BiH prihvaćenih na osnovu Sporazuma o readmisiji regulirana su pitanja saradnje i načina razmjene informacija između Ministarstva sigurnosti i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, u cilju što djelotvornije implementacije Sporazuma o readmisiji, sa posebnim naglaskom na osiguranje odgovarajućeg prihvata readmisiranih lica kojima je neophodna posebna asistencija prilikom prihvata i zbrinjavanja. Ovim Protokolom utvrđeni su i rokovi unutar kojih MS i MLJPI moraju preduzeti sve neophodne radnje iz svoje nadležnosti kako bi se readmisiranim licima u potrebi pružila pravovremena i odgovarajuća asistencija.
Ako prilikom prihvata na graničnom prelazu readmisirano lice zatraži asistenciju za smještaj, omogućuje mu se smještaj u Readmisionom centru na period do 30 dana, kako stoji u Zakonu o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine. Readmisioni centar ima osnovne institucionalne, kadrovske, tehničke i finansijske kapacitete za prihvat i privremeno zbrinjavanja readmisiranih lica, gdje se vrši evidentiranje, trijaža, priprema i konačno, upućivanje u posljednje mjesto prebivališta u BiH ili u drugu lokalnu zajednicu u BiH, u skladu sa Planom teritorijalnog razmještaja readmisiranih lica koji zajednički donose koordinatori na svim nivoima uključenosti. Tokom boravka u Readmisionom centru readmisiranim licima se pružaju informacije o mogućnostima i načinima dalje integracije u lokalnu zajednicu, uručuju im se Informativni list i Informator za povratnike na osnovu Sporazuma o readmisiji kojim su obuhvaćene sve potrebne informacije i kontakti za dalje ostvarivanje prava. Prilikom prihvata, u skladu sa Pravilnikom o načinu rada, funkcioniranju i kućnom redu u Readmisionom centru, obavlja se detaljan sistematski pregled koji radi nadležna medicinska ustanova sa kojom MLJPI ima potpisan ugovor o pružanju usluga. Readmisirana lica imaju tretman u skladu sa međunarodnim standardima od angažiranog osoblja u Centru kao i državnih službenika u sjedištu Ministarstva koji su prošli specijalističke obuke u vezi sa implementacijom procedura prihvata i osiguranja prava koja proizlaze iz tog prihvata. Sa posebnom pažnjom osoblje je obučeno za postupanja u situacijama kada readmisirana lica ispoljavaju nasilničko ponašanje, psihičku neuravnoteženost ili bilo koji drugi vid društveno neprihvatljivog ponašanja, što se nerijetko dešava.
Sistem prihvata bh. državljana koji se vraćaju na osnovu Sporazuma o readmisiji, iako dobro uređen, nerijetko se susreće sa ozbiljnim problemima kada je u pitanju prihvat djece bez pratnje i drugih, posebno ranjivih readmisiranih lica kojima je potrebna posebna asistencija.
Članovima od 11. do 16. Uputstva o načinu privremenog zbrinjavanja državljana BiH na osnovu Sporazuma o readmisiji 13 uređeno je postupanje nadležnih institucija u slučaju najave povratka maloljetnog lica i lica sa posebnim potrebama u pogledu osiguranja smještaja i određivanja privremenog staratelja, kao i obaveza MLJPI da, po pitanju odgovarajuće asistencije ovim licima, sarađuje sa nadležnim institucijama i centrima za socijalni rad.
Imajući u vidu ove obaveze, MLJPI je 2016. godine potpisalo Protokol o saradnji u procesu prihvata, proprata i privremenog zbrinjavanja djece bez pratnje koja se vraćaju u BiH na osnovu Sporazuma o readmisiji sa Ministarstvom za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo, Javnom ustanovom "Kantonalni centar za socijalni rad", Kantonalnom javnom ustanovom "Dom za djecu bez roditeljskog staranja", Sarajevo i Fondacijom bosanskohercegovačka inicijativa žena (BHIŽ). Ovim Protokolom su detaljno uređena pitanja saradnje sa nadležnim centrom za socijalni rad, procesa obavještavanja, imenovanja posebnog staratelja, prihvata, propraćenosti i privremenog zbrinjavanja djece bez pratnje, način finansiranja smještaja i drugih neophodnih troškova kao i obaveze svih potpisnika Protokola po pitanju prihvata djece bez pratnje. Slične protokole o saradnji u procesu prihvata, propraćenosti i privremenog zbrinjavanja maloljetnih lica i lica sa posebnim potrebama koje se vraćaju u BiH na osnovu Sporazuma o readmisiji treba potpisati i sa ostalim kantonalnim centrima za socijalni rad u Federaciji BiH. Slične protokole sa centrima za socijalni rad u Republici Srpskoj će izkoordinirati RSRLM sa nadležnim ministarstvom i na taj način u potpunosti i jednoobrazno urediti ova pitanja na teritoriji Republike Srpske.
Pored navedenog Protokola o saradnji, MLJPI je u decembru 2018. godine, sa FMRLI, MIRL RS i Odjelom za raseljena lica, izbjeglice i stambena pitanja Vlade Brčko Distrikta BiH, potpisalo Protokol o postupanju nadležnih organa u prihvatu, propratu i privremenom zbrinjavanju ranjivih lica koje se vraćaju na osnovu Sporazuma o readmisiji.
U pogledu potpisnika u ime Vlade Republike Srpske, iako je prestalo da postoji Ministarstvo koje je potpisnik Protokola, kontinuitet u postupanju je osiguran izmjenama i dopunama Zakona o republičkoj upravi kojima je definirano da poslove i obaveze Ministarstva preuzima Republički sekretarijat za raseljena lica i migracije. Inače, ovim Protokolom su detaljno uređena uzajamna prava, obaveze, koordinacija i saradnja između potpisnika Protokola kod postupanja u prihvatu readmisiranih lica. Protokolom se osigurava podrška posebno ranjivim kategorijama koje se definiraju kao lica koja su, u skladu sa propisima o zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti Brčko Distrikta BiH, Federacije BiH, Republike Srpske, kantona, gradova i općina, definirana kao lica kojima je potrebna posebna zaštita zavisno od stepena ranjivosti. Svi potpisnici Protokola se obavezuju da će readmisirana lica informirati o načinu ostvarivanja prava iz oblasti zdravstvene i socijalne zaštite, stvoriti uslove i osigurati podršku za njihovo uključivanje u ove sisteme, uključujući i usluge socijalne zaštite posredstvom nadležnih centara za socijalnu zaštitu i stvarati uslove i osigurati im podršku za njihovo uključivanje u sistem tržišta rada.