Aktio

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine

Odluka o usvajanju plana o smjernicama politika tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u Bosni i Hercegovini za 2025. godinu

Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08) i člana 6. stav (1) tačka k) Zakona o Agenciji za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 21/03 i 43/09), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, dostavljenog posredstvom Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, na 86. sjednici održanoj 27. augusta 2025. godine, donijelo je

ODLUKU
O USVAJANJU PLANA O SMJERNICAMA POLITIKA TRŽIŠTA RADA I AKTIVNIM MJERAMA ZAPOŠLJAVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI ZA 2025. GODINU

Član 1.Predmet Odluke

Ovom odlukom usvaja se Plan o smjernicama politika tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u Bosni i Hercegovini za 2025. godinu (u daljnjem tekstu: Plan), koji čini sastavni dio ove odluke.

Član 2.Sadržaj Plana

Plan sadrži prioritetne ciljeve i smjernice politika tržišta rada, kao i aktivne mjere zapošljavanja u Bosni i Hercegovini za 2025. godinu.

Član 3.Realizacija Odluke

Odluku će, u skladu sa svojim nadležnostima, realizirati Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske, Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta Bosne i Hercegovine i druge institucije i službe navedene u Planu.

Član 4.Stupanje na snagu

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u „Službenom glasniku BiH“.

VM broj 126/25
27. augusta 2025. godine
Sarajevo

Predsjedavajuća
Vijeća ministara BiH
Borjana Krišto, s. r.

PLAN
O SMJERNICAMA POLITIKA TRŽIŠTA RADA I AKTIVNIM MJERAMA ZAPOŠLJAVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI ZA 2025. GODINU

Sarajevo, april 2025. godine 1. UVOD

Na osnovu odredbi Zakona o Agenciji za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br.21/03 i 43/09.), Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine je, u saradnji sa Federalnim zavodom za zapošljavanje, Zavodom za zapošljavanje Republike Srpske i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta BiH, sačinila prijedlog "Plana o smjernicama politika tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u Bosni i Hercegovini za 2025. godinu".
Polazne osnove za kreiranje ovog dokumenta predstavljali su prioritetni ciljevi navedeni u programima rada Agencije za rad i zapošljavanje BiH, Federalnog zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH za 2025. godinu, koji su prihvaćeni od strane nadležnih ministarstava i institucija.
Izvori finansiranja za realizaciju ovih aktivnosti su prvenstveno odobreni budžeti institucija koje realiziraju ove aktivnosti, uz dodatna sredstva osigurana putem realizacije projekata finansiranih iz stranih kredita i donacija i sredstava iz budžeta vlada entiteta i Brčko distrikta BiH namijenjenih podršci realizaciji programa aktivnih mjera na tržištu rada.
"Plan o smjernicama politika tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u Bosni i Hercegovini za 2025. godinu" su sačinili predstavnici navedenih institucija (Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH). Izrazi u ovom dokumentu koji su napisani u jednom gramatičkom rodu odnose se podjednako na muški i ženski rod.

2. ANALIZA SITUACIJE NA TRŽIŠTU RADA U BOSNI I HERCEGOVINI U 2024. GODINI

Tokom 2024. godine ekonomija u zemljama EU suočila se sa izazovima i skromnim ekonomskim rastom. Međutim, intenzitet ekonomskih aktivnosti u Bosni i Hercegovini ukazuje na nešto snažniji oporavak. Prema trenutno raspoloživim podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine (BHAS-a), u trećem kvartalu 2023. godine Bosna i Hercegovina je ostvarila stopu ekonomskog rasta od 2,6% 1 u odnosu na isti kvartal prošle godine, čime se nastavio trend rasta ekonomske aktivnosti. Također, posmatrano na godišnjem nivou, za period I-XII 2024. godine u odnosu na I-XII 2023. godine, došlo je do pada fizičkog obima industrijske proizvodnje od 4,2%. Što se tiče vanjskotrgovinske robne razmjene, u 2024. godini bilježi se pad vrijednosti izvoz na godišnjem nivou za 3,7%, kao posljedica stagnacije ekonomske aktivnosti u EU i smanjenja tražnje za bh robom u zemljama glavnim trgovinskim partnerima, i umjereni rast uvoza za 3,2% u odnosu na isti period prethodne godine .
Pozitivna kretanja na tržištu rada su nastavljena i u 2024. godini praćena rastom broja zaposlenih (u 2024. godini prosječan broj zaposlenih iznosio je 855,7 hiljada i bio je veći za 0,7% u odnosu na 2023. godinu) i padom broja nezaposlenih lica (prosječan broj nezaposlenih lica u 2024. godini iznosio je 328,6 hiljada i smanjen je za 5,8% u odnosu na prosjek 2023. godine). Prosječna mjesečna neto plata po zaposlenom za 2024. godinu iznosila je 1.381 KM 2 i u odnosu na isti period 2023. godine nominalno je veća za 7,5%.

Osnovna kretanja na tržištu rada u Bosni i Hercegovini

U Bosni i Hercegovini u 2024. godini nastavljena su pozitivna kretanja na tržištu rada. Podaci ukazuju na blago povećanje zaposlenosti i smanjenje nezaposlenosti tokom 2024. godine, uz kontinuiranu potrebu poslodavaca za novim radnicima. Uprkos padu nezaposlenosti tržište rada u Bosni i Hercegovini se suočava sa nedostatkom ekonomske dinamike, kao i strukturnim problemima. Rast zaposlenosti usporen je u 2024. godini i iznosi 0,7% u odnosu na prethodnu godinu, kada je iznosio 1,1%, a broj registrovanih nezaposlenih osoba smanjen je za 5,8%.

            Tabela 1. Stanje tržišta rada u BiH u 2024. godini – prosjek godine

 

Bosna i Hercegovina

Federacija BiH

Republika Srpska

Brčko distrikt BiH

Ukupno registrovana zaposlenost

žene

389.094

243.814

137.648

7.632

muškarci

466.669

303.848

152.672

10.150

ukupno

855.764

547.662

290.320

17.782

Ukupno registrovana nezaposlenost

žene

194.129

156.857

30.033

7.239

muškarci

134.494

103.442

26.290

4.762

ukupno

328.623

260.298

56.323

12.001

Izvor: Agencija za statistiku, Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH.
Također, i rezultati anketnih podataka o radnoj snazi, koji nisu uporedivi sa administrativnim, ukazuju na pad stope nezaposlenosti za 1,4 postotna poena, sa 13,6% (treći kvartal 2023. godine), na 12,2% u trećem kvartalu 2024. godine i povećanje stope zaposlenosti (stopa zaposlenosti se prema podacima iz Ankete o radnoj snazi u trećem kvartalu 2024. godine povećala za 1,8 postotnih poena).
Broj zaposlenih lica u Bosni i Hercegovini u 2024. godini povećan je u odnosu na 2023. godinu. Prosječan broj zaposlenih lica u 2023. godini iznosio je 855.764 i u odnosu na prosjek u 2023. godini povećao se za 6.275 lica ili 0,7%. Od ukupnog broja zaposlenih lica u 2024. godini, 389.094 ili 45,5% su činile žene. Poredeći stanje u entitetima i Brčko distriktu BiH u 2024. godini, broj registrovanih zaposlenih lica u Federaciji BiH povećan je za 6.401 ili 1,2%, dok je u Republici Srpskoj smanjen za 67 ili 0,02%, a u Brčko distriktu BiH smanjen je za 59 lica ili 0,3% u odnosu na 2023. godinu.
Izvor: Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku, Republički zavod za statistiku Republike Srpske
U 2024. godini zabilježen je pad broja nezaposlenih lica na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini. Prosječan broj nezaposlenih lica u 2024. godini iznosio je 328.623 i u odnosu na prosjek u 2023. godini smanjio se za 20.295 ili 5,8%. Od ukupnog broja lica koja traže zaposlenje u 2024. godini, 194.129 ili 59,1% su činile žene. Poredeći stanje u entitetima i Brčko distriktu BiH
Izvor: Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH.
Što se tiče kvalifikacione strukture, najveće učešće u ukupnoj nezaposlenosti u 2024. godini u Bosni i Hercegovini činile su osobe sa trećim stepenom obrazovanja odnosno KV radnici 31,2%, zatim NKV radnici 29,4%, te radnici sa SSS 28,2%. Prema kvalifikacionoj strukturi nezaposlenih žena stanje je nešto drugačije i najviše je nezaposlenih žena sa srednjom stručnom spremom 31,5%, 29,8% je NKV radnica, a 25,9 % čine KV radnice. Posmatrano po entitetima, što se tiče kvalifikacione strukture u Federaciji BiH najviše je nezaposlenih KV radnika, zatim NKV radnika, a onda slijede radnici sa SSS, u Republici Srpskoj najviše nezaposlenih čine radnici sa SSS, zatim KV radnici, te NKV radnici, dok je u Brčko distriktu BiH nešto drugačiji odnos i najviše je nezaposlenih NKV radnika, zatim slijede KV radnici, te radnici sa SSS.
Broj korisnika prava po osnovu nezaposlenosti povećan je u odnosu na 2023. godinu. U 2024. godini prosječan broj korisnika novčane naknade u Bosni i Hercegovini bio je 15.391 ili 4,7% od ukupnog broja registrovanih nezaposlenih lica, od čega 7.674 žene. Ovaj broj se u odnosu na 2023. godinu, povećao za 5,1%. U Federaciji BiH broj korisnika novčane naknade povećan je za 6,1%, u Republici Srpskoj za 1,3%, a u Brčko distriktu BiH za 23,3% u odnosu na 2023. godinu.
Izvor: Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH.
U 2024. godini, sa evidencija Federalnog zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH ukupno je zaposleno 96.703 nezaposlena lica. Broj zaposlenih sa evidencije u odnosu na 2023. godinu bio je manji za 2.301 lice ili 2,3%. Ukupno zaposlenih žena sa evidencije, u istom periodu, bilo je 52.483 ili 54,3% od ukupnog broja zaposlenih lica. U Federaciji BiH u 2024. godini sa evidencija je zaposleno 74.240 lica (40.132 žene) što je za 1,3% manje u odnosu na 2023. godinu, u Republici Srpskoj 20.844 lica (11.504 žene) što je za 6,1% manje, a u Brčko distriktu BiH 1.619 lica (847 žene) i ovaj broj je veći za 3,5% u odnosu na 2023. godinu.
Prema podacima iz Ankete o radnoj snazi u trećem kvartalu 2024. godine 3, u Bosni i Hercegovini manje od polovine radno sposobnog stanovništva čine aktivne osobe. Stopa aktivnosti od 49,6% vrlo je niska po međunarodnim standardima i značajno je viša za muškarce (61,2%) nego za žene (38,6%). U odnosu na treći kvartal 2023. godine, stopa aktivnosti u Bosni i Hercegovini povećala se za 1,3 postotna poena. Stopa aktivnosti u trećem kvartalu 2023. godine u Federaciji BiH iznosila je 50,2%, u Republici Srpskoj iznosila je 49,0%, a u Brčko distriktu BiH stopa aktivnosti bila je 41,5%.
Stopa zaposlenosti u trećem kvartalu 2024. godine u Bosni i Hercegovini iznosila je 43,6% i bila je značajno viša za muškarce 55,2%, nego za žene 32,6%. U odnosu na treći kvartal 2023. godine, stopa zaposlenosti povećala se za 1,8 postotnih poena. U Federaciji BiH stopa zaposlenosti u trećem kvartalu 2024. godine iznosila je 43,3%, u Republici Srpskoj iznosila je 44,9%, a u Brčko distriktu BiH stopa zaposlenosti bila je 34,1%.
Anketna stopa nezaposlenosti značajno je manja od registrovane i na nivou Bosne i Hercegovine u trećem kvartalu 2024. godine iznosila je 12,2% (9,9% za muškarce i 15,5% za žene). U odnosu na treći kvartal 2023. godine, stopa nezaposlenosti smanjila se za 1,4 postotna poena. Stopa nezaposlenosti bila je najviša među mladim osobama starosti 15 do 24 godine i iznosila je 31,4% (30,5% za muškarce i 33,5% za žene). U Federaciji BiH stopa nezaposlenosti u trećem kvartalu 2024. godine iznosila je (13,9%), u Republici Srpskoj iznosila je 8,4%, a u Brčko distriktu BiH stopa nezaposlenosti bila je 17,8%.

Tabela 5. Anketa o radnoj snazi 2023.-2024.– mjere aktivnosti stanovništva u BiH i entitetima (%)

 

BiH

Federacija BiH

Republika Srpska

Brčko distrikt BiH

ukupno

žene

ukupno

žene

ukupno

žene

ukupno

žene

Stopa aktivnosti (%)

III kvartal 2023.

48,3

36,8

49,0

36,5

47,4

37,6

42,5

34,3

III kvartal 2024.

49,6

38,6

50,2

38,5

49,0

39,3

41,5

31,4

Stopa zaposlenosti (%)

III kvartal 2023.

41,8

30,7

41,3

29,4

43,2

33,5

33,5

25,2

III kvartal 2024.

43,6

32,6

43,3

31,7

44,9

34,8

34,1

24,7

Stopa nezaposlenosti (%)

III kvartal 2023.

13,6

16,7

15,6

19,3

(9,0)

(11,1)

21,3

(26,7)

III kvartal 2024.

12,2

15,5

13,9

17,6

(8,4)

(11,3)

17,8

(21,3)

() podatak je manje pouzdan

Izvor: Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku, Republički zavod za statistiku Republike Srpske.3. SMJERNICE POLITIKA TRŽIŠTA RADA I AKTIVNIH MJERA ZAPOŠLJAVANJA

3. SMJERNICE POLITIKA TRŽIŠTA RADA I AKTIVNIH MJERA ZAPOŠLJAVANJA U 2025. GODINI

U definisanju osnovnih programskih aktivnosti za 2025. godinu uzeta su u obzir dešavanja na tržištu rada u BiH, sagledavajući i uticaj tržišta rada u okruženju, kao i ekonomskie pokazatelje u vezi sa poremećajima na globalnom tržištu rada i uticaj na prostor Bosne i Hercegovine u svim segmentima. To se prije svega odnosi na određene izmjene i privredne aktivnosti u pojedinim granama privrede i privrednim djelatnostima.
Izražene negativne demografske promjene, ubrzano starenje stanovništva, negativan prirodni priraštaj, evidentna emigracija radne snage svih profila, kontinuirano smanjenje broja učenika i studenata, uticaj negativnih globalnih ekonomskih kretanja, inflacija, smanjena procjena rasta bruto društvenog proizvoda, globalna energetska kriza, posljedice ratnih dešavanja u svijetu, brze tehnološke promjene, kriza u rudarskom sektoru, "rad na crno", visok udio nekvalifikovanih osoba u radnoj snazi i značajan udio neaktivnih u radno sposobnom stanovništvu, te brojni drugi faktori predstavljat će veliki izazov u narednom periodu za privredni sektor, javne službe za zapošljavanje, ali i za cijelu Bosnu i Hercegovinu.
Potražnja za radnom snagom ima blagi trend rasta, ali sa znatno manjim intenzitetom u odnosu na prethodne dvije godine. Međutim, značajan dio oglašenih slobodnih radnih mjesta se i dalje otežano popunjava, zbog nedostatka određenih profila zanimanja na širem području, odnosno zbog nepodudarnosti ponude i potražnje na tržištu rada s aspekta zanimanja i stručnih kompetencija, a što ukazuje na strukturnu nezaposlenost uzrokovanu brojnim naprijed navedenim faktorima. Između ostalog, potrebno je sistemski pristupiti jačanju i unapređenju srednjeg stručnog i visokog obrazovanja, poboljšanju kvalitete praktične nastave, te organizovanju obuke radne snage za konkretne poslove i poduzimati sistemske mjere na poboljšanju uslova na tržištu rada i životnog standarda, te time i na zadržavanju radne snage.