Vijeće ministara Bosne i Hercegovine
Odluka o usvajanju plana o smjernicama politika tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u Bosni i Hercegovini za 2025. godinu
Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08) i člana 6. stav (1) tačka k) Zakona o Agenciji za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 21/03 i 43/09), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, dostavljenog posredstvom Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, na 86. sjednici održanoj 27. augusta 2025. godine, donijelo je
ODLUKU
O USVAJANJU PLANA O SMJERNICAMA POLITIKA TRŽIŠTA RADA I AKTIVNIM MJERAMA ZAPOŠLJAVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI ZA 2025. GODINU
Član 1.Predmet Odluke
Ovom odlukom usvaja se Plan o smjernicama politika tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u Bosni i Hercegovini za 2025. godinu (u daljnjem tekstu: Plan), koji čini sastavni dio ove odluke.
Član 2.Sadržaj Plana
Plan sadrži prioritetne ciljeve i smjernice politika tržišta rada, kao i aktivne mjere zapošljavanja u Bosni i Hercegovini za 2025. godinu.
Član 3.Realizacija Odluke
Odluku će, u skladu sa svojim nadležnostima, realizirati Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske, Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta Bosne i Hercegovine i druge institucije i službe navedene u Planu.
Član 4.Stupanje na snagu
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u „Službenom glasniku BiH“.
VM broj 126/25
27. augusta 2025. godine
Sarajevo
Predsjedavajuća
Vijeća ministara BiH
Borjana Krišto, s. r.
PLAN
O SMJERNICAMA POLITIKA TRŽIŠTA RADA I AKTIVNIM MJERAMA ZAPOŠLJAVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI ZA 2025. GODINU
Sarajevo, april 2025. godine 1. UVOD
Na osnovu odredbi Zakona o Agenciji za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br.21/03 i 43/09.), Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine je, u saradnji sa Federalnim zavodom za zapošljavanje, Zavodom za zapošljavanje Republike Srpske i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta BiH, sačinila prijedlog "Plana o smjernicama politika tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u Bosni i Hercegovini za 2025. godinu".
Polazne osnove za kreiranje ovog dokumenta predstavljali su prioritetni ciljevi navedeni u programima rada Agencije za rad i zapošljavanje BiH, Federalnog zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH za 2025. godinu, koji su prihvaćeni od strane nadležnih ministarstava i institucija.
Izvori finansiranja za realizaciju ovih aktivnosti su prvenstveno odobreni budžeti institucija koje realiziraju ove aktivnosti, uz dodatna sredstva osigurana putem realizacije projekata finansiranih iz stranih kredita i donacija i sredstava iz budžeta vlada entiteta i Brčko distrikta BiH namijenjenih podršci realizaciji programa aktivnih mjera na tržištu rada.
"Plan o smjernicama politika tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u Bosni i Hercegovini za 2025. godinu" su sačinili predstavnici navedenih institucija (Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH). Izrazi u ovom dokumentu koji su napisani u jednom gramatičkom rodu odnose se podjednako na muški i ženski rod.
2. ANALIZA SITUACIJE NA TRŽIŠTU RADA U BOSNI I HERCEGOVINI U 2024. GODINI
Tokom 2024. godine ekonomija u zemljama EU suočila se sa izazovima i skromnim ekonomskim rastom. Međutim, intenzitet ekonomskih aktivnosti u Bosni i Hercegovini ukazuje na nešto snažniji oporavak. Prema trenutno raspoloživim podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine (BHAS-a), u trećem kvartalu 2023. godine Bosna i Hercegovina je ostvarila stopu ekonomskog rasta od 2,6% 1 u odnosu na isti kvartal prošle godine, čime se nastavio trend rasta ekonomske aktivnosti. Također, posmatrano na godišnjem nivou, za period I-XII 2024. godine u odnosu na I-XII 2023. godine, došlo je do pada fizičkog obima industrijske proizvodnje od 4,2%. Što se tiče vanjskotrgovinske robne razmjene, u 2024. godini bilježi se pad vrijednosti izvoz na godišnjem nivou za 3,7%, kao posljedica stagnacije ekonomske aktivnosti u EU i smanjenja tražnje za bh robom u zemljama glavnim trgovinskim partnerima, i umjereni rast uvoza za 3,2% u odnosu na isti period prethodne godine .
Pozitivna kretanja na tržištu rada su nastavljena i u 2024. godini praćena rastom broja zaposlenih (u 2024. godini prosječan broj zaposlenih iznosio je 855,7 hiljada i bio je veći za 0,7% u odnosu na 2023. godinu) i padom broja nezaposlenih lica (prosječan broj nezaposlenih lica u 2024. godini iznosio je 328,6 hiljada i smanjen je za 5,8% u odnosu na prosjek 2023. godine). Prosječna mjesečna neto plata po zaposlenom za 2024. godinu iznosila je 1.381 KM 2 i u odnosu na isti period 2023. godine nominalno je veća za 7,5%.
Osnovna kretanja na tržištu rada u Bosni i Hercegovini
U Bosni i Hercegovini u 2024. godini nastavljena su pozitivna kretanja na tržištu rada. Podaci ukazuju na blago povećanje zaposlenosti i smanjenje nezaposlenosti tokom 2024. godine, uz kontinuiranu potrebu poslodavaca za novim radnicima. Uprkos padu nezaposlenosti tržište rada u Bosni i Hercegovini se suočava sa nedostatkom ekonomske dinamike, kao i strukturnim problemima. Rast zaposlenosti usporen je u 2024. godini i iznosi 0,7% u odnosu na prethodnu godinu, kada je iznosio 1,1%, a broj registrovanih nezaposlenih osoba smanjen je za 5,8%.
|
Tabela 1. Stanje tržišta rada u BiH u 2024. godini – prosjek godine |
|||||
|
|
Bosna i Hercegovina |
Federacija BiH |
Republika Srpska |
Brčko distrikt BiH |
|
|
Ukupno registrovana zaposlenost |
žene |
389.094 |
243.814 |
137.648 |
7.632 |
|
muškarci |
466.669 |
303.848 |
152.672 |
10.150 |
|
|
ukupno |
855.764 |
547.662 |
290.320 |
17.782 |
|
|
Ukupno registrovana nezaposlenost |
žene |
194.129 |
156.857 |
30.033 |
7.239 |
|
muškarci |
134.494 |
103.442 |
26.290 |
4.762 |
|
|
ukupno |
328.623 |
260.298 |
56.323 |
12.001 |
Izvor: Agencija za statistiku, Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH.
Također, i rezultati anketnih podataka o radnoj snazi, koji nisu uporedivi sa administrativnim, ukazuju na pad stope nezaposlenosti za 1,4 postotna poena, sa 13,6% (treći kvartal 2023. godine), na 12,2% u trećem kvartalu 2024. godine i povećanje stope zaposlenosti (stopa zaposlenosti se prema podacima iz Ankete o radnoj snazi u trećem kvartalu 2024. godine povećala za 1,8 postotnih poena).
Broj zaposlenih lica u Bosni i Hercegovini u 2024. godini povećan je u odnosu na 2023. godinu. Prosječan broj zaposlenih lica u 2023. godini iznosio je 855.764 i u odnosu na prosjek u 2023. godini povećao se za 6.275 lica ili 0,7%. Od ukupnog broja zaposlenih lica u 2024. godini, 389.094 ili 45,5% su činile žene. Poredeći stanje u entitetima i Brčko distriktu BiH u 2024. godini, broj registrovanih zaposlenih lica u Federaciji BiH povećan je za 6.401 ili 1,2%, dok je u Republici Srpskoj smanjen za 67 ili 0,02%, a u Brčko distriktu BiH smanjen je za 59 lica ili 0,3% u odnosu na 2023. godinu.
Izvor: Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku, Republički zavod za statistiku Republike Srpske
U 2024. godini zabilježen je pad broja nezaposlenih lica na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini. Prosječan broj nezaposlenih lica u 2024. godini iznosio je 328.623 i u odnosu na prosjek u 2023. godini smanjio se za 20.295 ili 5,8%. Od ukupnog broja lica koja traže zaposlenje u 2024. godini, 194.129 ili 59,1% su činile žene. Poredeći stanje u entitetima i Brčko distriktu BiH
Izvor: Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH.
Što se tiče kvalifikacione strukture, najveće učešće u ukupnoj nezaposlenosti u 2024. godini u Bosni i Hercegovini činile su osobe sa trećim stepenom obrazovanja odnosno KV radnici 31,2%, zatim NKV radnici 29,4%, te radnici sa SSS 28,2%. Prema kvalifikacionoj strukturi nezaposlenih žena stanje je nešto drugačije i najviše je nezaposlenih žena sa srednjom stručnom spremom 31,5%, 29,8% je NKV radnica, a 25,9 % čine KV radnice. Posmatrano po entitetima, što se tiče kvalifikacione strukture u Federaciji BiH najviše je nezaposlenih KV radnika, zatim NKV radnika, a onda slijede radnici sa SSS, u Republici Srpskoj najviše nezaposlenih čine radnici sa SSS, zatim KV radnici, te NKV radnici, dok je u Brčko distriktu BiH nešto drugačiji odnos i najviše je nezaposlenih NKV radnika, zatim slijede KV radnici, te radnici sa SSS.
Broj korisnika prava po osnovu nezaposlenosti povećan je u odnosu na 2023. godinu. U 2024. godini prosječan broj korisnika novčane naknade u Bosni i Hercegovini bio je 15.391 ili 4,7% od ukupnog broja registrovanih nezaposlenih lica, od čega 7.674 žene. Ovaj broj se u odnosu na 2023. godinu, povećao za 5,1%. U Federaciji BiH broj korisnika novčane naknade povećan je za 6,1%, u Republici Srpskoj za 1,3%, a u Brčko distriktu BiH za 23,3% u odnosu na 2023. godinu.
Izvor: Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH.
U 2024. godini, sa evidencija Federalnog zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH ukupno je zaposleno 96.703 nezaposlena lica. Broj zaposlenih sa evidencije u odnosu na 2023. godinu bio je manji za 2.301 lice ili 2,3%. Ukupno zaposlenih žena sa evidencije, u istom periodu, bilo je 52.483 ili 54,3% od ukupnog broja zaposlenih lica. U Federaciji BiH u 2024. godini sa evidencija je zaposleno 74.240 lica (40.132 žene) što je za 1,3% manje u odnosu na 2023. godinu, u Republici Srpskoj 20.844 lica (11.504 žene) što je za 6,1% manje, a u Brčko distriktu BiH 1.619 lica (847 žene) i ovaj broj je veći za 3,5% u odnosu na 2023. godinu.
Prema podacima iz Ankete o radnoj snazi u trećem kvartalu 2024. godine 3, u Bosni i Hercegovini manje od polovine radno sposobnog stanovništva čine aktivne osobe. Stopa aktivnosti od 49,6% vrlo je niska po međunarodnim standardima i značajno je viša za muškarce (61,2%) nego za žene (38,6%). U odnosu na treći kvartal 2023. godine, stopa aktivnosti u Bosni i Hercegovini povećala se za 1,3 postotna poena. Stopa aktivnosti u trećem kvartalu 2023. godine u Federaciji BiH iznosila je 50,2%, u Republici Srpskoj iznosila je 49,0%, a u Brčko distriktu BiH stopa aktivnosti bila je 41,5%.
Stopa zaposlenosti u trećem kvartalu 2024. godine u Bosni i Hercegovini iznosila je 43,6% i bila je značajno viša za muškarce 55,2%, nego za žene 32,6%. U odnosu na treći kvartal 2023. godine, stopa zaposlenosti povećala se za 1,8 postotnih poena. U Federaciji BiH stopa zaposlenosti u trećem kvartalu 2024. godine iznosila je 43,3%, u Republici Srpskoj iznosila je 44,9%, a u Brčko distriktu BiH stopa zaposlenosti bila je 34,1%.
Anketna stopa nezaposlenosti značajno je manja od registrovane i na nivou Bosne i Hercegovine u trećem kvartalu 2024. godine iznosila je 12,2% (9,9% za muškarce i 15,5% za žene). U odnosu na treći kvartal 2023. godine, stopa nezaposlenosti smanjila se za 1,4 postotna poena. Stopa nezaposlenosti bila je najviša među mladim osobama starosti 15 do 24 godine i iznosila je 31,4% (30,5% za muškarce i 33,5% za žene). U Federaciji BiH stopa nezaposlenosti u trećem kvartalu 2024. godine iznosila je (13,9%), u Republici Srpskoj iznosila je 8,4%, a u Brčko distriktu BiH stopa nezaposlenosti bila je 17,8%.
|
Tabela 5. Anketa o radnoj snazi 2023.-2024.– mjere aktivnosti stanovništva u BiH i entitetima (%) |
|||||||||
|
|
BiH |
Federacija BiH |
Republika Srpska |
Brčko distrikt BiH |
|||||
|
ukupno |
žene |
ukupno |
žene |
ukupno |
žene |
ukupno |
žene |
||
|
Stopa aktivnosti (%) |
III kvartal 2023. |
48,3 |
36,8 |
49,0 |
36,5 |
47,4 |
37,6 |
42,5 |
34,3 |
|
III kvartal 2024. |
49,6 |
38,6 |
50,2 |
38,5 |
49,0 |
39,3 |
41,5 |
31,4 |
|
|
Stopa zaposlenosti (%) |
III kvartal 2023. |
41,8 |
30,7 |
41,3 |
29,4 |
43,2 |
33,5 |
33,5 |
25,2 |
|
III kvartal 2024. |
43,6 |
32,6 |
43,3 |
31,7 |
44,9 |
34,8 |
34,1 |
24,7 |
|
|
Stopa nezaposlenosti (%) |
III kvartal 2023. |
13,6 |
16,7 |
15,6 |
19,3 |
(9,0) |
(11,1) |
21,3 |
(26,7) |
|
III kvartal 2024. |
12,2 |
15,5 |
13,9 |
17,6 |
(8,4) |
(11,3) |
17,8 |
(21,3) |
|
|
() podatak je manje pouzdan |
Izvor: Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku, Republički zavod za statistiku Republike Srpske.3. SMJERNICE POLITIKA TRŽIŠTA RADA I AKTIVNIH MJERA ZAPOŠLJAVANJA
3. SMJERNICE POLITIKA TRŽIŠTA RADA I AKTIVNIH MJERA ZAPOŠLJAVANJA U 2025. GODINI
U definisanju osnovnih programskih aktivnosti za 2025. godinu uzeta su u obzir dešavanja na tržištu rada u BiH, sagledavajući i uticaj tržišta rada u okruženju, kao i ekonomskie pokazatelje u vezi sa poremećajima na globalnom tržištu rada i uticaj na prostor Bosne i Hercegovine u svim segmentima. To se prije svega odnosi na određene izmjene i privredne aktivnosti u pojedinim granama privrede i privrednim djelatnostima.
Izražene negativne demografske promjene, ubrzano starenje stanovništva, negativan prirodni priraštaj, evidentna emigracija radne snage svih profila, kontinuirano smanjenje broja učenika i studenata, uticaj negativnih globalnih ekonomskih kretanja, inflacija, smanjena procjena rasta bruto društvenog proizvoda, globalna energetska kriza, posljedice ratnih dešavanja u svijetu, brze tehnološke promjene, kriza u rudarskom sektoru, "rad na crno", visok udio nekvalifikovanih osoba u radnoj snazi i značajan udio neaktivnih u radno sposobnom stanovništvu, te brojni drugi faktori predstavljat će veliki izazov u narednom periodu za privredni sektor, javne službe za zapošljavanje, ali i za cijelu Bosnu i Hercegovinu.
Potražnja za radnom snagom ima blagi trend rasta, ali sa znatno manjim intenzitetom u odnosu na prethodne dvije godine. Međutim, značajan dio oglašenih slobodnih radnih mjesta se i dalje otežano popunjava, zbog nedostatka određenih profila zanimanja na širem području, odnosno zbog nepodudarnosti ponude i potražnje na tržištu rada s aspekta zanimanja i stručnih kompetencija, a što ukazuje na strukturnu nezaposlenost uzrokovanu brojnim naprijed navedenim faktorima. Između ostalog, potrebno je sistemski pristupiti jačanju i unapređenju srednjeg stručnog i visokog obrazovanja, poboljšanju kvalitete praktične nastave, te organizovanju obuke radne snage za konkretne poslove i poduzimati sistemske mjere na poboljšanju uslova na tržištu rada i životnog standarda, te time i na zadržavanju radne snage.