PARLAMENTARNA SKUPŠTINA BOSNE I HERCEGOVINE
ZAKON O ŽIGU
Na osnovu člana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 33. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 27. novembra 2025. godine, i na 31. hitnoj sjednici Doma naroda, održanoj 14. maja 2026. godine, usvojila je
ZAKON O ŽIGU
DIO PRVI - OPĆE ODREDBE
Član 1.Predmet Zakona
(1) Ovim zakonom uređuju se: način sticanja, održavanje, sadržaj, evidencija prometa, prestanak i zaštita žiga na teritoriji Bosne i Hercegovine.
(2) Prijavljeni i registrirani žig je samostalno imovinsko dobro i svome nosiocu daje isključiva prava predviđena ovim zakonom.
(3) Ovaj zakon primjenjuje se i na žigove koji su međunarodno registrirani za teritoriju Bosne i Hercegovine.
(4) Izrazi koji se koriste u ovom zakonu i propisima koji se donose na osnovu njega, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.
Član 2.Usklađenost s pravnim aktima Evropske unije
(1) Ovim zakonom preuzimaju se odredbe sljedećih propisa Evropske unije:
- a)Direktiva 2004/48 EZ Evropskog parlamenta i Vijeća od 29. aprila 2004. o provođenju prava intelektualnog vlasništva (Sl. list broj 157, 30.4.2004.);
- b)Direktiva (EU) 2015/2436 Evropskog parlamenta i Vijeća od 16. januara 2015. o usklađivanju zakonodavstva država članica o žigovima (Sl. list broj 336, 23.12.2015.).
(2) Odredbe direktiva iz stava (1) ovog člana navode se isključivo u svrhu praćenja i informiranja o preuzimanju pravne tečevine Evropske unije u zakonodavstvo Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: BiH).
Član 3.Definicije
U smislu ovog zakona, pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja:
- a)"žig" je pravo kojim se štiti znak koji u prometu služi za razlikovanje robe odnosno usluga jednog fizičkog ili pravnog lica od robe odnosno usluga drugog fizičkog ili pravnog lica;
- b)"kolektivni žig" je žig pravnog lica koji predstavlja određeni oblik udruživanja proizvođača odnosno davalaca usluga, a koji imaju pravo koristiti subjekti koji su članovi tog udruženja, i to pod uslovima propisanim ovim zakonom;
- c)"žig garancije" ili certifikacijski žig je žig koji koristi više privrednih društava pod nadzorom nosioca žiga, a koji služi kao garancija kvaliteta, geografskog porijekla, načina proizvodnje ili drugih zajedničkih obilježja robe ili usluga tih privrednih društava;
- d)"čuveni žig" je registrirani znak koji je dugotrajnom i uspješnom upotrebom u privrednom prometu kod učesnika stekao najviši mogući stepen poznatosti i reputacije;
- e)"općepoznati znak" je neregistrirani znak koji je dosegao relevantan stepen prepoznatljivosti i koji uživa pravnu zaštitu samo u odnosu na robe ili usluge za koje se koristi na jednom državnom području;
- f)"princip specijalnosti" je princip koji podrazumijeva da se svaki znak zaštićen žigom odnosi samo na tačno određenu robu ili usluge za koje mu je odobrena registracija;
- g)"registar" je jedinstvena baza podataka koja sadrži bibliografske podatke o prijavama i registriranim žigovima, kao i prikaze prijavljenih znakova i registriranih žigova;
- h)"Službeni glasnik Instituta" je glasilo u kojem se periodično objavljuju propisani podaci o prijavama i priznatim pravima industrijskog vlasništva, kao i ostale službene informacije;
- i)"Pariska konvencija" je Pariska konvencija za zaštitu industrijskog vlasništva (1883) i njene revizije i dopune;
- j)"Pariska unija" je unija ugovornih strana na koje se primjenjuje;
- k)"Madridski sporazum" je Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji žigova (1891) i njegove izmjene i dopune;
- l)"Madridski protokol" je protokol koji se odnosi na Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji žigova (1989) i njegove izmjene i dopune;
- m)"Madridski pravilnik" je zajednički pravilnik uz Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji žigova i protokol koji se odnosi na Madridski sporazum i njegove izmjene i dopune;
- n)"Međunarodni biro" je Međunarodni biro Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO) u Ženevi;
- o)"Ničanska klasifikacija" je međunarodni sistem za klasificiranje robe i usluga koji se koristi za potrebe registriranja žigova; utvrđena je Ničanskim sporazumom o međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga za registraciju žigova, potpisanim u Nici 15. juna 1957. godine, u njenom revidiranom i izmijenjenom i dopunjenom obliku;
- p)"Međunarodni registar" je službena zbirka podataka o međunarodnim registracijama koju vodi Međunarodni biro, a koja sadrži podatke čiji se upis zahtijeva ili dopušta Madridskim sporazumom, Madridskim protokolom ili Madridskim pravilnikom;
- r)"Službeno glasilo Međunarodnog biroa" je glasilo Međunarodnog biroa Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo u kojem se objavljuju relevantni podaci i obavještenja o međunarodnim registracijama žigova.
Član 4.Individualni, kolektivni i žig garancije
(1) Individualni žig je žig registriran na ime i u korist određenog nosioca žiga, nezavisno od toga da li je riječ o fizičkom ili pravnom licu.
(2) Kolektivni žig služi razlikovanju robe odnosno usluga članova pravnog lica koje je nosilac kolektivnog žiga od iste ili slične robe odnosno usluga drugog fizičkog ili pravnog lica.
(3) Korisnik kolektivnog žiga ima pravo da koristi taj žig samo na način predviđen općim aktom o kolektivnom žigu.
(4) Žig garancije je žig koji je kao takav opisan u prijavi žiga i koji je prikladan za razlikovanje proizvoda ili usluga koje je odobrio nosilac žiga u odnosu na materijal, način proizvodnje proizvoda ili pružanja usluga, kvalitet, ispravnost ili druge karakteristike, osim oznake geografskog porijekla, od proizvoda i usluga koji nisu označeni na taj način.
(5) Svako fizičko ili pravno lice može podnijeti prijavu za priznanje žiga garancije, pod uslovom da ne obavlja djelatnost koja uključuje nabavljanje robe ili usluga one vrste koju odobrava kao nosilac žiga garancije.
(6) Nosilac žiga garancije nije ovlašten za samostalnu upotrebu žiga garancije, već mora dopustiti korištenje žiga garancije svakoj osobi za robu ili uslugu koje imaju zajedničke karakteristike pod uslovima propisanim općim aktom o žigu garancije.
Član 5.Šta se ne smatra žigom
U smislu ovog zakona, žigom se ne smatraju: pečat, štambilj i službeni znaci za obilježavanje dragocjenih metala, mjera i slično.
Član 6.Znaci koji se mogu zaštititi žigom
(1) Žigom se može zaštititi znak koji je prikladan za razlikovanje iste ili slične robe ili usluga u privrednom prometu i koji se može grafički prikazati u registru na način koji omogućava nadležnim tijelima i javnosti da odrede tačan i jasan predmet zaštite koju žig pruža nosiocu žiga.
(2) Znak se može sastojati od bilo kakvih znakova, posebno od riječi, uključujući lična imena, crteža, slova, brojeva, slika, oblika proizvoda ili njihovog pakiranja, rasporeda boja, trodimenzionalnih oblika ili kombinacije tih elemenata.
(3) Prilikom ocjene da li je neki znak prikladan za razlikovanje robe ili usluga u privrednom prometu, uzet će se u obzir sve okolnosti, a posebno vrijeme i obim njegove dotadašnje upotrebe u BiH.
(4) Priroda robe odnosno usluga koje se obilježavaju žigom, sama po sebi ne može biti smetnja za priznanje žiga.
Član 7.Nacionalni tretman
(1) Nosilac registriranog žiga ili podnosilac prijave za priznanje žiga može biti domaće ili strano fizičko ili pravno lice pod uslovima propisanim ovim zakonom.
(2) Strana fizička i pravna lica u pogledu zaštite znaka žigom u BiH uživaju ista prava kao i domaća fizička i pravna lica, ako to proizlazi iz međunarodnih ugovora ili konvencija kojima je pristupila ili ih je ratificirala BiH (u daljnjem tekstu: međunarodni ugovori i konvencije), ili iz principa uzajamnosti.
(3) Postojanje uzajamnosti dokazuje lice koje se na uzajamnost poziva.
Član 8.Apsolutni razlozi za odbijanje prijave žiga
(1) Žigom se ne može zaštititi znak:
- a)koji je protivan javnom poretku ili moralu;
- b)koji ne ispunjava uslove iz člana 6. st. (1) i (2) ovog zakona;
- c)koji po svom ukupnom izgledu nije prikladan za razlikovanje robe odnosno usluga u privrednom prometu, za onu robu ili usluge za koje je podnesena prijava žiga;
- d)koji se sastoji isključivo od oznaka ili podataka koji u prometu služe za označavanje vrste, kvaliteta, količine, namjene, vrijednosti, geografskog porijekla proizvoda, vremena ili načina proizvodnje robe ili pružanja usluga, ili za označavanje nekih drugih obilježja robe ili usluga;
- e)koji se sastoji isključivo od oznaka ili podataka koji su postali uobičajeni u svakodnevnom govoru ili stručnom govoru, ili u dobroj vjeri i ustaljenoj trgovačkoj praksi, za označavanje određene vrste robe ili usluge;
- f)koji je isključivo oblik određen vrstom proizvoda ili oblik proizvoda potreban za postizanje određenog tehničkog rezultata, ili oblik koji proizvodu daje bitnu vrijednost;
- g)koji svojim izgledom ili sadržajem može obmanuti javnost, posebno u odnosu na geografsko porijeklo, vrstu, kvalitet ili neko drugo obilježje robe ili usluge;
- h)koji sadrži zvanične znakove za kontrolu ili garanciju kvaliteta ili ih podražava;
- i)koji sadrži državni ili drugi javni grb, zastavu ili amblem, naziv ili skraćenicu naziva neke zemlje ili međunarodne organizacije, kao i njihovo podražavanje, osim po odobrenju nadležnog organa te zemlje ili organizacije;
- j)koji sadrži naziv ili skraćenicu, grb, amblem, zastavu ili drugi službeni znak BiH ili njenih entiteta, kantona, Distrikta, ili ih podražava, osim uz odobrenje nadležnog organa;
- k)koji predstavlja ili odražava nacionalni, religijski simbol, dobro od općeg kulturnog značaja ili velike simboličke vrijednosti;
- l)koji je znak za vino i koji sadrži ili se sastoji od geografske oznake koja služi za označavanje vina ili koji je znak za jako alkoholno piće, koji sadrži ili se sastoji od geografske oznake koja služi za označavanje jakih alkoholnih pića, u odnosu na vina ili jaka alkoholna pića koja nisu tog geografskog porijekla;
- m)koji je isključivo ime porijekla međunarodno registrirano da važi za teritoriju BiH.
(2) Znak iz stava (1) tač. c), d) i e) ovog člana može se zaštititi žigom ako podnosilac prijave dokaže da je ozbiljnim korištenjem znak postao prikladan za razlikovanje u prometu robe, odnosno usluga na koje se odnosi.
Član 9.Relativni razlozi za odbijanje prijave žiga
(1) Na osnovu podnesenog prigovora, žigom se neće zaštititi znak:
- a)koji je identičan ranijem zaštićenom znaku za istu vrstu robe odnosno usluga;
- b)koji je identičan ranije zaštićenom znaku drugog lica za sličnu robu odnosno usluge, ili sličan ranije zaštićenom znaku drugog lica za istu ili sličnu vrstu robe odnosno usluga, ako postoji vjerovatnoća da zbog te identičnosti odnosno sličnosti nastane zabuna u prometu, što uključuje i vjerovatnoću dovođenjem u vezu s ranije zaštićenim znakom;
- c)koji je isti ili sličan za istu ili sličnu vrstu robe odnosno usluga, ranijem znaku drugog lica koji je poznat u BiH, u smislu člana 6. bis Pariske konvencije o zaštiti industrijskog vlasništva (u daljnjem tekstu: općepoznati znak);
- d)koji, u skladu s članom 16. stav 3. TRIPS-a (Ugovor o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva), bez obzira na robu, odnosno usluge na koje se odnosi, predstavlja reprodukciju, imitaciju ili transliteraciju ranije zaštićenog znaka drugog lica, ili njegovog bitnog dijela, koji je kod učesnika u prometu u BiH nesumnjivo poznat kao znak visoke reputacije (u daljnjem tekstu: čuveni žig), kojim svoju robu, odnosno usluge obilježava drugo lice, ako bi se korištenjem takvog znaka nelojalno izvlačila korist iz stečene reputacije čuvenog žiga ili bi se štetilo njegovom distinktivnom karakteru odnosno reputaciji;
- e)koji svojim izgledom ili sadržajem vrijeđa starije autorsko pravo ili geografsku oznaku ili ranije zaštićeni industrijski dizajn;
- f)čijim bi se korištenje vrijeđalo pravo na lično ime poznate osobe ili lik bilo koje osobe, ako su nastali prije datuma prijave žiga ili priznatog prava prvenstva zatraženog u prijavi žiga;
- g)koji je podnesen suprotno principu dobre vjere, savjesnosti i poštenja;
- h)koji je identičan ili sličan nazivu ranije registriranog privrednog subjekta, ako se odnosi na robu ili usluge koji su predmet djelatnosti tog privrednog subjekta, osim ako je podnosilac prijave za priznanje žiga u trenutku podnošenja prijave imao privredni subjekt s identičnim ili sličnim nazivom;
- i)za koji je podnio prijavu trgovački zastupnik ili predstavnik nosioca žiga bez njegovog odobrenja, osim ako ne opravda svoj postupak.
(2) Zaštićenim znakom iz stava (1) tač. a), b) i d) ovog člana smatra se znak koji je zaštićen žigom za teritoriju BiH, a zaštićenim znakom iz stava (1) tač. a) i b) ovog člana smatra se i znak koji je predmet prijave za priznanje žiga za teritoriju BiH, pod uslovom da žig po toj prijavi bude priznat.
Član 10.Utvrđivanje poznatosti znaka
(1) Prilikom utvrđivanja da li je znak iz člana 9. stav (1) tačka c) ovog zakona nesumnjivo općepoznati znak, odnosno da li je znak iz člana 9. stav (1) tačka d) ovog zakona čuveni žig, uzima se u obzir upoznatost relevantnog dijela javnosti sa znakom, uključujući i poznavanje do kojeg je došlo promocijom znaka.
(2) Relevantnim dijelom javnosti smatraju se stvarni i potencijalni korisnici robe odnosno usluga koje se obilježavaju tim znakom, kao i osoba uključenih u distributerske tokove te robe odnosno usluga.
Član 11.Zaštita ličnog imena poznate osobe ili lika bilo koje osobe
(1) Lik, lično ime, nadimak ili pseudonim poznate osobe može se zaštititi žigom samo uz pristanak te osobe.
(2) Znak koji sadrži lik neke osobe može se zaštititi žigom samo uz pristanak te osobe, a lik umrle osobe može se zaštititi žigom samo uz pristanak bračnog druga i djece umrlog. Ako njih nema, uz pristanak roditelja, a ako nema roditelja, uz pristanak drugih nasljednika ako oporukom nije drugačije određeno.
(3) Za zaštitu znaka koji sadrži lik, lično ime, nadimak ili pseudonim historijske ili druge umrle poznate ličnosti potrebna je i dozvola nadležnog organa.
Član 12.Nadležnost za postupak zaštite žiga
(1) Poslove koji se odnose na postupak registracije žiga u upravnom postupku propisanom ovim zakonom obavlja Institut za intelektualno vlasništvo BiH (u daljnjem tekstu: Institut).
(2) Ako nije drugačije propisano ovim zakonom, u postupku pred Institutom primjenjivat će se odredbe Zakona o upravnom postupku.
(3) Protiv odluke Instituta donesene u postupku iz stava (1) ovog člana može se izjaviti žalba Komisiji za žalbe Instituta (u daljnjem tekstu: Komisija za žalbe) u roku od 15 dana od dana prijema odluke.
(4) Protiv odluke Komisije za žalbe može se pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema odluke.
Član 13.Registri
(1) Institut u elektronskoj formi vodi registar prijava za priznanje žiga (u daljnjem tekstu: registar prijava), registar žigova i registar zastupnika za zaštitu žigova (u daljnjem tekstu: registar zastupnika).
(2) Registri iz stava (1) ovog člana objedinjeni su u Jedinstveni sistem registara industrijskog vlasništva BiH u elektronskoj formi.
(3) Sadržaj registara iz stava (1) ovog člana bit će propisan posebnim propisom za provođenje ovog zakona koji donosi direktor Instituta (u daljnjem tekstu: provedbeni propis).
(4) Registri iz stava (1) ovog člana smatraju se javnim knjigama i zainteresirane osobe mogu ostvariti uvid bez plaćanja posebnih taksi odnosno naknade troškova.
(5) Na pisani zahtjev zainteresirane osobe i uz plaćanje propisane takse i naknade troškova, Institut će izdati izvode i spise iz nacionalnog registra žigova i međunarodne baze registriranih žigova koji imaju djelovanje na teritoriji BiH.
Član 14.Osnovni podaci za registar
(1) Podaci o podnosiocu zahtjeva za priznanje žiga, nosiocu žiga, podnosiocu zahtjeva ili prijedloga, sticaocu prava ili licence, založnom dužniku i založnom povjeriocu i ovlaštenom zastupniku su: lično ime i adresa fizičkog lica odnosno poslovno ime i sjedište pravnog lica.
(2) Podaci koji se odnose na unose u registar žigova, uključujući lične podatke, obrađuju se u svrhu:
- a)upravljanja prijavama i/ili registracijama u postupcima koji su u nadležnosti Instituta;
- b)vođenja javnog registra radi uvida i informiranja organa javne vlasti i privrednih subjekata, radi omogućavanja ostvarivanja prava koja su im data ovim zakonom i obavještavanja o postojanju ranijih prava koja pripadaju trećim licima;
- c)izrade izvještaja i statističkih podataka koji omogućavaju da Institut optimizira svoje operacije i poboljša funkcioniranje sistema.
(3) Svi podaci, uključujući lične podatke, koji se odnose na unose u registar žigova, smatraju se podacima od javnog interesa i može im pristupiti bilo koja treća strana.
(4) Radi pravne sigurnosti, unosi u registru vode se na neodređeno vrijeme.
Član 15.Zastupanje
(1) Fizička i pravna lica koja se bave zastupanjem u postupku zaštite žigova pred Institutom moraju biti upisana u registar zastupnika iz člana 13. stav (1) ovog zakona.
(2) Strano fizičko ili pravno lice u postupku pred Institutom mora zastupati zastupnik upisan u registar zastupnika, a domaće pravno i fizičko lice može pred Institutom istupati i samostalno.
(3) U registar zastupnika upisuju se fizička i pravna lica koja ispunjavaju uslove utvrđene posebnim propisom.
Član 16.Pružanje informacija
(1) Institut će svakoj osobi, na njen pisani zahtjev, omogućiti uvid u dokumentaciju koja se odnosi na žig.
(2) Sadržaj i način uvida iz stava (1) ovog člana uredit će se provedbenim propisom.
(3) Usluge pretraživanja prijavljenih i registriranih žigova za strane osobe obavljaju se posredstvom zastupnika iz člana 15. stav (2) ovog zakona, a domaće osobe usluge pretraživanja mogu zahtijevati i samostalno.
(4) Kada u postupcima pred Institutom stranka dostavi dokaze koji sadrže poslovne tajne i povjerljive informacije i tako ih označi, Institut može na zahtjev stranke preduzeti potrebne mjere radi zaštite poslovnih tajni i povjerljivih informacija:
- a)odrediti da se dokumenti koji sadrže te informacije ne mogu umnožavati, već se u Institutu može ostvariti uvid u te dokumente;
- b)izuzeti od davanja na uvid dokumente koji sadrže te informacije, osim ako je uvid u te dijelove spisa opravdan zbog pretežućih legitimnih interesa stranke koja traži uvid.
Član 17.Takse i naknade u postupku sticanja i održavanja žiga i pružanja informacionih usluga
(1) Za sve radnje u postupku sticanja, održavanja, evidencije prometa i prestanka važenja žiga i za pružanje informacionih usluga plaćaju se takse saglasno važećim propisima kojima se uređuju administrativne takse (u daljnjem tekstu: takse) i naknade posebnih troškova postupka (u daljnjem tekstu: troškovi postupka) u visini određenoj posebnom tarifom koju donosi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, na prijedlog direktora Instituta.
(2) Dokaz o plaćenoj taksi i troškovima postupka iz stava (1) ovog člana dostavlja se Institutu na način utvrđen provedbenim propisima.
(3) Ako podnosilac u ostavljenom roku ne izvrši uplatu taksi i posebnih troškova postupka za radnje iz stava (1) ovog člana, smatrat će se da je odustao od zahtjeva.
(4) U slučaju iz stava (3) ovog člana nadležni organ donijet će zaključak o obustavi postupka.
DIO DRUGI - POSTUPAK ZAŠTITE
Član 18.Pokretanje postupka za priznanje žiga
(1) Postupak za priznanje žiga pokreće se prijavom za priznanje žiga (u daljnjem tekstu: prijava) koja se podnosi Institutu.
(2) Prijava mora sadržavati zahtjev za priznanje samo jednog žiga koji se odnosi na jednu ili više vrsta robe odnosno usluga.
(3) Bitni dijelovi prijave su:
- a)zahtjev za priznanje žiga;
- b)znak koji podnosilac prijave želi zaštititi žigom;
- c)popis robe odnosno usluga na koje se znak odnosi, na jednom od jezika u službenoj upotrebi u BiH, koji mora biti sastavljen prema Međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga utvrđenoj Ničanskim sporazumom o međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga za registraciju žigova.
(4) Sadržaj zahtjeva za priznanje žiga, način prezentacije i broj primjeraka pojedinih bitnih dijelova prijave, kao i sadržaj priloga koji se podnose uz prijavu, uređuju se provedbenim propisom.
Član 19.Označavanje i klasifikacija robe i usluga
(1) Roba i usluge iz prijave za registraciju žiga moraju biti razvrstane u klase u skladu sa sistemom Ničanske klasifikacije koji važi u trenutku podnošenja prijave.
(2) Podnosilac prijave mora jasno i precizno imenovati robu i usluge za koje je podnesena prijava u mjeri koja omogućava određenje obima zaštite.
(3) Smatrat će se da opći nazivi robe odnosno usluga, uključujući one koji su navedeni u naslovima klasa Ničanske klasifikacije, uključuju samo onu robu odnosno usluge koji su jasno obuhvaćeni njihovim doslovnim značenjem.
(4) Roba i usluge koji nisu jasno obuhvaćeni doslovnim značenjem općeg naziva ili naziva uključenog u naslove klasa Ničanske klasifikacije ne smatraju se obuhvaćenim prijavom za priznanje žiga.
(5) Ako podnosilac prijave zahtijeva registraciju za više od jedne klase, podnosilac prijave će grupisati robu odnosno usluge prema klasama Ničanske klasifikacije, tako što će svakoj grupi prethoditi broj klase kojoj ta grupa roba, odnosno usluga pripada, predstavljenih prema redoslijedu klasa.
(6) Roba i usluge se ne smatraju međusobno sličnim samo zbog toga što pripadaju istoj klasi Ničanske klasifikacije.
(7) Roba i usluge se ne smatraju međusobno različitim samo zbog toga što pripadaju različitim klasama Ničanske klasifikacije.
(8) Ako popis robe ili usluga sadrži izraze koji su nejasni ili neprecizni, Institut će odbiti prijavu u odnosu na te oznake ili izraze ako podnosilac prijave ne dostavi prihvatljiv popis robe i usluga.
Član 20.Prijava za priznanje kolektivnog žiga i žiga garancije
(1) Prijavu kolektivnog žiga mogu podnijeti udruženja proizvođača, pružalaca usluga ili trgovaca koji, u skladu sa zakonom koji se na njih primjenjuje, mogu u svoje ime ostvarivati prava i preuzimati obaveze bilo koje vrste, sklapati ugovore ili preduzimati druge pravne radnje, tužiti i biti tuženi, kao i pravna lica na koja se primjenjuje javno pravo.
(2) Osim dijelova prijave iz člana 18. stav (3) ovog zakona, uz prijavu za priznanje kolektivnog žiga prilaže se opći akt o kolektivnom žigu, a uz prijavu za priznanje žiga garancije opći akt o žigu garancije.
(3) Opći akt o kolektivnom žigu mora sadržavati: podatke o podnosiocu prijave odnosno licu ovlaštenom da ga predstavlja; odredbe o izgledu znaka i robi odnosno uslugama na koje se znak odnosi; odredbe o tome ko ima pravo na korištenje kolektivnog žiga i pod kojim uslovima; odredbe o pravima i obavezama korisnika kolektivnog žiga u slučaju povrede žiga i odredbe o mjerama i posljedicama u slučaju nepridržavanja odredbi općeg akta.
(4) Odredbe kojima se regulira upotreba kolektivnog žiga moraju sadržavati popis ovlaštenih lica za korištenje tog žiga, uslove članstva u udruženju i uslove za korištenje žiga, uključujući sankcije za slučaj zloupotrebe zajedničkog žiga ili kršenje uslova navedenih u odredbama.
(5) Odredbama kojima se regulira upotreba kolektivnog žiga iz stava (3) ovog člana mora se dozvoliti svakoj osobi čiji proizvodi ili usluge potiču iz određenog geografskog područja da postane član udruženja koje je nosilac žiga, pod uslovom da zadovoljava druge uslove iz pravila.
(6) Ako odredbe ne sadrže podatke i uslove propisane ovim članom, Institut će pozvati podnosioca prijave da otkloni utvrđene nedostatke u roku od 30 dana od dana prijema zaključka.
(7) Opći akt o žigu garancije mora sadržavati, osim odredbi iz stava (3) ovog člana, i odredbe o zajedničkim karakteristikama robe, odnosno usluga koje se garantiraju žigom garancije i odredbe o nadzoru nad korištenjem žiga garancije od njegovog nosioca.
(8) Podnosilac prijave odnosno nosilac kolektivnog žiga ili žiga garancije dužan je Institutu, bez odgađanja, dostaviti svaku izmjenu općeg akta o kolektivnom žigu ili o žigu garancije. Izmjena se upisuje u registar i podaci o njoj se objavljuju ako izmijenjena pravila ispunjavaju uslove iz stava (3) ovog člana.
(9) Svako može pregledati opći akt o kolektivnom žigu ili o žigu garancije.
Član 21.Registar prijava
U Registar prijava upisuju se podaci o bitnim dijelovima prijave iz čl. 18. i 20. ovog zakona i drugi podaci propisani provedbenim propisom.
Član 22.Datum podnošenja prijave
(1) Za priznanje datuma podnošenja prijave potrebno je da prijava podnesena Institutu na taj datum sadrži:
- a)naznaku da se traži priznanje žiga;
- b)ime i prezime odnosno poslovno ime i adresu podnosioca prijave;
- c)izgled znaka koji podnosilac prijave želi zaštititi i
- d)popis robe, odnosno usluga na koje se znak odnosi.
(2) Institut podnosiocu prijave na njegov primjerak potvrđuje prijem prijave.
(3) Po prijemu prijave Institut ispituje da li prijava sadrži dijelove iz stava (1) ovog člana.
(4) Ako prijava ne sadrži dijelove iz stava (1) ovog člana, Institut će pozvati podnosioca prijave da u roku od 30 dana, koji se ne može produžiti, otkloni nedostatke zbog kojih prijava nije mogla biti upisana u registar prijava.
(5) Ako podnosilac prijave u roku iz stava (4) ovog člana ne otkloni nedostatke, Institut će zaključkom odbaciti prijavu.
(6) Ako podnosilac prijave u roku iz stava (4) ovog člana otkloni nedostatke, Institut će zaključkom priznati kao datum podnošenja prijave onaj datum kada je podnosilac prijave otklonio uočene nedostatke.
(7) Prijava kojoj je priznat datum podnošenja upisuje se u registar prijava.
Član 23.Pravo prvenstva
Podnosilac prijave ima pravo prvenstva od datuma podnošenja prijave u odnosu na sve druge osobe koje su za isti ili sličan znak kojim se obilježava ista ili slična roba, odnosno usluga kasnije podnijele prijavu.
Član 24.Unijsko pravo prvenstva
(1) Pravnom ili fizičkom licu koje je podnijelo urednu prijavu žiga s djelovanjem u nekoj zemlji članici Pariske unije ili Svjetske trgovinske organizacije (u daljnjem tekstu: WTO) priznat će se u BiH pravo prvenstva od datuma podnošenja te prijave, ako u BiH za isti znak i za istu robu odnosno usluge podnese prijavu u roku od šest mjeseci od dana podnošenja prijave s djelovanjem u odnosnoj zemlji.
(2) Lice koje se poziva na pravo prvenstva iz stava (1) ovog člana mora u zahtjevu za priznanje žiga naznačiti datum podnošenja, broj prijave i zemlju za koju je prijava podnesena.
(3) Urednom prijavom iz stava (1) ovog člana smatra se svaka prijava koja ispunjava uslove urednosti prema nacionalnom zakonodavstvu zemlje članice Pariske unije ili WTO-a za koju je prijava podnesena, ili prema propisima međunarodne organizacije nastale na osnovu međunarodnog ugovora zaključenog između ovih zemalja, bez obzira na kasniju pravnu sudbinu te prijave.
(4) Lice iz stava (1) ovog člana dužno je u roku od tri mjeseca od dana podnošenja prijave u BiH dostaviti Institutu prijepis prijave iz stava (1) ovog člana, ovjeren od nadležnog organa zemlje članice Pariske unije, WTO-a, odnosno međunarodne organizacije kojoj je ta prijava podnesena, kao i ovjereni prijevod prijepisa na jednom od jezika u službenoj upotrebi u BiH.
(5) Ako lice iz stava (1) ovog člana ne ispuni obavezu iz stava (4) ovog člana, Institut neće priznati zahtijevano pravo prvenstva, te će zaključkom utvrditi da pravo prvenstva postoji od datuma podnošenja prijave utvrđenog u skladu s članom 22. ovog zakona i nastavit će postupak po podnesenoj prijavi.
(6) Sadržaj zahtjeva za izdavanje uvjerenja o pravu prvenstva i sadržaj uvjerenja o pravu prvenstva koje izdaje Institut uređuju se provedbenim propisom.
Član 25.Izložbeno, sajamsko pravo prvenstva
(1) Podnosilac prijave koji je upotrijebio određeni znak za obilježavanje robe odnosno usluga na službenoj ili službeno priznatoj međunarodnoj izložbi u BiH ili u drugoj zemlji članici Pariske unije ili WTO-a u skladu s Konvencijom o međunarodnim izložbama, može u roku od tri mjeseca od dana zatvaranja izložbe zahtijevati u prijavi pravo prvenstva od prvog dana izlaganja odnosno dana upotrebe tog znaka na izložbi.
(2) Lice koje zahtijeva priznanje prava prvenstva iz stava (1) ovog člana dužno je uz prijavu dostaviti pisanu potvrdu nadležnog organa zemlje članice Pariske unije ili WTO-a u kojoj je izložba održana da je u pitanju izložba odnosno sajam međunarodnog karaktera, uz naznačavanje podataka o vrsti izložbe odnosno sajma, mjestu održavanja, datumu otvaranja i zatvaranja izložbe odnosno sajma i prvom danu izlaganja odnosno datumu prve upotrebe znaka čija se zaštita traži.
(3) Uvjerenje da je izložbi odnosno sajmu održanom u BiH zvanično priznat međunarodni karakter izdaje Vanjskotrgovinska komora BiH.
Član 26.Višestruko pravo prvenstva
Podnosilac prijave može zahtijevati priznanje višestrukog prava prvenstva na osnovu ranije podnesenih prijava u jednoj ili više zemalja članica Pariske unije ili WTO-a pod uslovima iz člana 24. ovog zakona.
Član 27.Računanje rokova prvenstva
(1) Priznanjem prava prvenstva iz člana 25. ovog zakona ne produžavaju se rokovi iz člana 24. ovog zakona.
(2) U slučaju zahtijevanja višestrukog prava prvenstva iz člana 26. ovog zakona, rokovi koji prema članu 24. ovog zakona teku od datuma prvenstva računaju se od datuma prvenstva prve prijave.
Član 28.Naknadna izmjena znaka u prijavi
(1) U prijavi se ne može naknadno bitno izmijeniti izgled znaka niti dopuniti popis robe odnosno usluga.
(2) Bitnom izmjenom znaka smatra se svaka izmjena svakog distinktivnog elementa znaka.
(3) Dopunom popisa robe odnosno usluga ne smatra se njegovo preciziranje ni sužavanje.
Član 29.Redoslijed ispitivanja prijava
(1) Prijave se ispituju prema redoslijedu određenom datumom njihovog podnošenja.
(2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, prijava se može ispitati po hitnom postupku:
- a)u slučaju sudskog spora ili pokrenutog inspekcijskog nadzora ili carinskog postupka;
- b)ako je, saglasno drugim propisima, neophodno da se izvrši hitna registracija u određenom roku, uz obavezu podnošenja posebnog zahtjeva za to.
(3) U slučaju iz stava (2) ovog člana podnosi se zahtjev za ispitivanje prijave po hitnom postupku.
(4) Za zahtjev za ispitivanje prijave po hitnom postupku iz stava (2) ovog člana plaćaju se takse i troškovi postupka.
Član 30.Ispitivanje urednosti prijave i njeno odbacivanje
(1) Postupak ispitivanja urednosti prijave obuhvata ispitivanje svih uslova propisanih ovim zakonom i provedbenim propisom.
(2) Prijava je uredna ako sadrži bitne dijelove iz čl. 18. i 19. ovog zakona.
(3) Ako utvrdi da prijava nije uredna, Institut će pisanim putem, uz navođenje razloga, pozvati podnosioca prijave da je uredi u roku koji ne može biti kraći od 30 dana ni duži od 60 dana.
(4) Na obrazloženi zahtjev podnosioca prijave, uz plaćanje propisane takse i troškova postupka, Institut će produžiti rok iz stava (3) ovog člana za vrijeme koje smatra primjerenim, ali ne kraće od 15 ni duže od 60 dana.
(5) Ako podnosilac prijave u ostavljenom roku ne uredi prijavu ili ne plati taksu i troškove postupka za njeno uređivanje, Institut će zaključkom odbaciti prijavu.
(6) U slučaju iz stava (5) ovog člana, uz plaćanje propisane takse i troškova postupka, podnosilac prijave može podnijeti prijedlog za povrat u prijašnje stanje u roku od osam dana od dana kada je prestao razlog koji je prouzrokovao propuštanje, a ako je stranka tek kasnije saznala za propuštanje, onda od dana kada je to saznala.
(7) Poslije isteka tri mjeseca od dana propuštanja ne može se tražiti povrat u prijašnje stanje.
Član 31.Odustajanje od prijave
(1) Podnosilac prijave može u toku cijelog postupka odustati od prijave u cjelini ili samo za neku robu odnosno usluge.
(2) Ako je u registru prijava upisano određeno pravo u korist trećeg lica, podnosilac prijave ne može odustati od prijave bez pisane saglasnosti lica na čije ime je upisano to pravo.
(3) U slučaju kada podnosilac prijave odustane od prijave u cjelini, Institut će donijeti zaključak o obustavi postupka.
(4) U slučaju iz stava (3) ovog člana prijava prestaje važiti narednog dana od dana predaje Institutu izjave o odustajanju.
(5) Ako je prijava objavljena u "Službenom glasniku Instituta" (u daljnjem tekstu: službeno glasilo), odustanak od prijave ili ograničenje popisa robe ili usluga objavit će se u službenom glasilu.
Član 32.Razdvajanje prijave
(1) Prijava u kojoj je navedeno više vrsta robe odnosno usluga (u daljnjem tekstu: prvobitna prijava) može se, na zahtjev podnosioca prijave, do upisa žiga u registar žigova razdvojiti na dvije ili više prijava tako što će se razdvojiti popis robe odnosno usluga.
(2) Sadržaj zahtjeva za razdvajanje prijave uređuje se provedbenim propisom.
(3) Izdvojena prijava zadržava datum podnošenja prvobitne prijave i njeno pravo prvenstva.
(4) O razdvajanju prijave donosi se posebno rješenje u kojem se naznačavaju broj odnosno brojevi novih prijava, znak iz prvobitne prijave, kao i vrste robe odnosno usluge koje ostaju u prvobitnoj prijavi i robe odnosno usluge koje su u izdvojenoj ili izdvojenim prijavama.
(5) Izdvojena prijava odnosno izdvojene prijave upisuju se u registar prijava.
(6) Na prijavu za priznanje kolektivnog žiga odnosno žiga garancije neće se primjenjivati odredbe st. (1) do (5) ovog člana.
Član 33.Ispitivanje apsolutnih razloga za odbijanje prijave
Ako je prijava uredna, u smislu člana 30. ovog zakona, Institut ispituje postoje li apsolutni razlozi za odbijanje prijave propisani članom 8. ovog zakona.
Član 34.Posebno ispitivanje općeg akta o kolektivnom žigu i žigu garancije
(1) Prilikom ispitivanja uslova za priznanje kolektivnog žiga i žiga garancije, Institut će posebno ispitati da li je opći akt o kolektivnom žigu odnosno o žigu garancije u skladu s moralom ili javnim poretkom.
(2) Ako je opći akt o kolektivnom žigu odnosno žigu garancije suprotan moralu ili javnom poretku, u skladu s tim će se primijeniti odredbe člana 35. ovog zakona.
(3) Prilikom ispitivanja uslova za priznavanje kolektivnog žiga, Institut će posebno ispitati postoji li vjerovatnoća dovođenja u zabludu učesnika u prometu u pogledu karaktera ili značenja znaka, a posebno ako postoji vjerovatnoća da će se on shvatiti kao pojedinačni žig ili žig garancije a ne kao kolektivni žig.
(4) Ako podnosilac zahtjeva izmjenom općeg akta o kolektivnom žigu odnosno o žigu garancije otkloni prepreke iz st. (1) i (2) ovog člana, prijava za priznanje kolektivnog žiga i žiga garancije neće biti odbijena.
(5) Na sve izmjene općeg akta o kolektivnom žigu odnosno žigu garancije primijenit će se st. (1) i (2) ovog člana.
Član 35.Odbijanje zahtjeva za priznanje žiga
(1) Ako utvrdi da prijava ne ispunjava uslove iz čl. 8. i 11. ovog zakona, Institut će pisanim putem, na osnovu rezultata ispitivanja, obavijestiti podnosioca prijave o razlozima zbog kojih se žig ne može priznati i pozvat će ga da se izjasni o tim razlozima u roku koji ne može biti kraći od 30 dana ni duži od 60 dana.
(2) Na obrazloženi zahtjev podnosioca prijave, uz plaćanje takse i troškova postupka, Institut može jednom produžiti rok iz stava (1) ovog člana za vrijeme koje smatra primjerenim, ali ne kraće od 15 dana ni duže od 60 dana.
(3) Institut će rješenjem odbiti zahtjev za priznanje žiga u cijelosti ili za pojedinu vrstu robe odnosno usluge, ako podnosilac prijave ne postupi po zahtjevu iz stava (1) ovog člana, ili ako postupi, a Institut idalje smatra da se žig ne može priznati u cijelosti ili za pojedinu vrstu robe odnosno usluge.
(4) Institut će rješenjem odbiti zahtjev za priznanje žiga ako podnosilac prijave ne postupi po zahtjevu Instituta iz člana 34. ovog zakona.
DIO TREĆI - PRIGOVOR
Član 36.Objavljivanje prijave
(1) Prijava koja ispunjava uslove iz člana 30. stav (2) ovog zakona i ako nema razloga za odbijanje prijave iz člana 35. ovog zakona objavljuje se u službenom glasilu.
(2) Podaci iz prijave koji se objavljuju uređuju se provedbenim propisom.
Član 37.Ispravljanje grešaka
(1) U slučaju kada upis u registar ili objava prijave ili registracije žiga ili rješenje Instituta sadrži očiglednu grešku do koje je došlo propustom Instituta, Institut će ispraviti grešku po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke.
(2) Pogrešan upis u registar žigova ili objave prijave žiga ili registracije žiga ispravit će se zaključkom koji se ulaže u spis predmeta i objavljuje na službenoj stranici Instituta, a primjerak će se dostaviti stranci.
(3) Rješenje koje sadrži greške u imenima ili brojevima, pisanju ili računanju, kao i druge očigledne netačnosti u rješenju ili njegovim prijepisima, ispravit će se zaključkom.
(4) Zaključak o ispravci greške iz stava (3) ovog člana prilaže se rješenju i čini njegov sastavni dio. Zaključak se dostavlja strankama kojima je dostavljeno rješenje.
(5) Ispravka greške iz stava (3) ovog člana proizvodi pravni učinak od dana od kojeg proizvodi pravni učinak rješenje koje se ispravlja.
(6) Za zahtjev za ispravku grešaka iz stava (1) ovog člana ne plaćaju se taksa i naknada troškova.
(7) Za zahtjev za ispravku grešaka do kojih nije došlo propustom Instituta plaćaju se taksa i naknada troškova.
Član 38.Primjedbe trećih strana
(1) Nakon objavljivanja prijave, u roku od tri mjeseca od dana objavljivanja prijave svako fizičko ili pravno lice i svaka grupa ili tijelo koji predstavljaju proizvođače, pružaoce usluga, trgovce ili potrošače može Institutu dostaviti primjedbe u pisanoj formi.
(2) Lice iz stava (1) ovog člana nije stranka u postupku.
(3) Primjedbe se mogu zasnivati na osnovu konkretnih razloga navedenih u članu 8. ovog zakona, zbog kojih bi prijava za registraciju žiga trebala biti odbijena u odnosu na dio ili na svu robu ili usluge iz prijave.
(4) Institut dostavlja primjedbe iz stava (1) ovog člana podnosiocu prijave za registraciju žiga, koji na njih može odgovoriti u roku od 30 dana od dana prijema primjedbi.
(5) Podnošenje primjedbe ne dovodi u pitanje pravo Instituta da po službenoj dužnosti, prema potrebi, bilo kada prije registracije ponovo pokrene ispitivanje apsolutnih razloga odbijanja iz člana 8. ovog zakona.
Član 39.Prigovor
(1) Nakon objavljivanja prijave, u roku od tri mjeseca od dana objavljivanja prijave zainteresirana osoba može Institutu pisanim putem podnijeti prigovor u kojem se obrazlaže zašto znak iz objavljene prijave ne ispunjava uslove iz člana 9. ovog zakona.
(2) Zainteresirana osoba iz stava (1) ovog člana je:
- a)nosilac ranijeg zaštićenog znaka u slučaju iz člana 9. stav (1) tač. a), b), d) i i) ovog zakona;
- b)nosilac ranijeg prava u slučaju iz člana 9. stav (1) tačka c) ovog zakona;
- c)nosilac nekog od prava iz člana 9. stav (1) tačka e) ovog zakona;
- d)osoba koja bi imala pravo podnijeti prijavu u slučaju iz člana 9. stav (1) tačka g) ovog zakona;
- e)osoba iz člana 9. stav (1) tačka f) kao i osobe i nadležna tijela iz člana 11. ovog zakona;
- f)nosilac ranije zaštićenog znaka ili sticalac isključive licence na tom znaku;
- g)privredni subjekat upisan u sudski ili drugi odgovarajući registar prije dana podnošenja prijave.
(3) Rok za podnošenje prigovora iz stava (1) ovog člana ne može se ni iz kojeg razloga produžiti niti se nakon isteka navedenog roka mogu podnijeti bilo kakve dopune prigovora, uključujući i dostavljanje dodatnih dokaza kojima se prigovor opravdava.
(4) Ako je na datum objavljivanja prijave protiv koje se prigovor podnosi u toku postupak po prigovoru na prijavu žiga koja je osnov za prigovor ili za postupak za proglašavanje ništavim rješenja o priznanju žiga, odnosno međunarodnog registriranja, ili postupak za prestanak važenja žiga zbog nekorištenja, a prigovor se zasniva na žigu protiv kojeg je pokrenut neki od navedenih postupaka, Institut će zastati s postupkom po prigovoru do pravosnažnosti odluke iz ranije pokrenutog postupka.
(5) Zainteresirana osoba iz stava (1) ovog člana u postupku po prigovoru ima status stranke.
(6) Institut odlučuje u granicama zahtjeva navedenih u prigovoru.
Član 40.Sadržaj prigovora
(1) Prigovor mora sadržavati naročito:
- a)ime i prezime odnosno naziv podnosioca prigovora i njegovu adresu odnosno poslovno sjedište;
- b)detaljno obrazložene sve razloge i dokaze na kojima podnosilac prigovora zasniva prigovor i kojima dokazuje status zainteresirane osobe iz člana 39. ovog zakona;
- c)sve objavljene podatke o prijavi protiv koje se prigovor podnosi, uključujući i broj prijave, ime i prezime i adresu odnosno naziv i poslovno sjedište podnosioca prijave i izgled prijavljenog znaka s popisom vrste robe i usluga;
- d)urednu punomoć, ako se prigovor podnosi posredstvom zastupnika.
(2) Podaci i prilozi koje sadrži prigovor propisuju se provedbenim propisom.
Član 41.Postupak po prigovoru
(1) Institut nakon prijema prigovora ispituje da li je prigovor u svemu podnesen u skladu s čl. 39. i 40. ovog zakona te da li sadrži priloge i podatke propisane provedbenim propisom.
(2) Ako prigovor nije uredan u smislu stava (1) ovog člana, Institut će pozvati podnosioca prigovora da ga u roku od 30 dana od dana prijema poziva uredi, u protivnom će zaključkom odbaciti prigovor. Ovaj rok se ne može produžiti.
(3) Ako su ispunjeni uslovi iz stava (1) ovog člana, Institut će dostaviti prigovor podnosiocu prijave i pozvati ga da se o njemu pisanim putem izjasni u roku od 60 dana.
(4) Rok iz stava (3) ovog člana ne može se produžiti niti nakon njegovog isteka podnosilac prijave može podnijeti dopune svog odgovora na prigovor, uključujući i dodatne dokaze.
(5) Ako se podnosilac prijave ne izjasni na prigovor u roku iz stava (3) ovog člana, Institut će rješenjem odbiti podneseni zahtjev za priznanje žiga u granicama zahtjeva iz prigovora.
(6) Ako podnosilac prijave u roku iz stava (3) ovog člana odgovori na prigovor, Institut ispituje opravdanost navoda iz prigovora, pri čemu može odrediti usmenu raspravu.
(7) Institut može prekinuti postupak na najmanje dva mjeseca, a ne duže od 24 mjeseca u svrhu pokušaja mirnog rješavanja spora, na zajednički zahtjev podnosioca prijave za priznanje žiga i podnosioca prigovora.
(8) Rokovi koji su zbog prekida postupka prestali teći počinju za zainteresiranu stranku teći u cjelini iznova od dana kada joj Institut dostavi zaključak o nastavljanju postupka.
(9) Ako je prigovor podnesen na osnovu razloga iz člana 9. stav (1) tačka g) ovog zakona, a podnosilac prijave odgovorio je na prigovor, Institut će, s obzirom na okolnosti, uputiti stranke da postojanje razloga iz člana 9. stav (1) tačka g) ovog zakona riješe kao prethodno pitanje u postupku pred nadležnim sudom.
(10) Ako podnosilac prijave istakne da podnosilac prigovora nije koristio žig na kojem zasniva svoj prigovor, podnosilac prigovora dužan je dokazati da je u periodu od pet godina prije objavljivanja prijave protiv koje je podnesen prigovor koristio svoj žig na teritoriji BiH za robu i usluge za koje je prigovor podnesen ili mora dokazati da su postojali ozbiljni razlozi za nekorištenje žiga za tu robu ili usluge pod uslovom da je raniji žig na datum objavljivanja prijave za koju je podnesen prigovor bio registriran najmanje pet godina.
(11) Institut će pozvati podnosioca prigovora da odgovori na zahtjev iz stava (10) ovog člana u roku od 30 dana od dana prijema poziva.
(12) Ako podnosilac prigovora ne dokaže upotrebu svog žiga u smislu stava (10) ovog člana, Institut će rješenjem odbiti prigovor u obimu za koji upotreba nije dokazana.
(13) Nakon isteka roka iz stava (11) ovog člana, Institut odlučuje o utemeljenosti prigovora na osnovu raspoloživih činjenica i dokaza iz ranije dostavljene dokumentacije i izjava.
(14) Ako se podnosilac prijave u postupku po prigovoru odrekne zaštite za robu ili usluge koje su predmet prigovora, nadležni organ će o tome obavijestiti podnosioca prigovora i pozvati ga da se u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja izjasni da li ostaje pri prigovoru.
(15) Ako se podnosilac prigovora, u roku propisanom u stavu (14) ovog člana, izjasni da odustaje od prigovora, Institut će donijeti zaključak o obustavljanju postupka, u protivnom, postupak se nastavlja.
(16) Ako tokom postupka ranije pravo na kojem se zasniva prigovor prestane važiti, Institut će obustaviti postupak po prigovoru. Ako se prigovor zasniva na više ranijih prava, postupak se nastavlja, a pravo koje je prestalo važiti neće se uzeti u obzir prilikom donošenja odluke.
(17) Nakon provedenog postupka po prigovoru, na osnovu utvrđenih činjenica Institut će donijeti odgovarajuće rješenje.
Član 42.Rješenje o priznanju žiga
(1) Ako prijava ispunjava uslove za priznanje iz čl. (8) i (9) ovog zakona, Institut će o tome donijeti zaključak i pozvati podnosioca prijave da u roku od 30 dana plati taksu i troškove postupka za prvih deset godina zaštite, za objavljivanje žiga i ispravu o žigu, te da Institutu dostavi dokaze o izvršenim uplatama.
(2) Ako podnosilac prijave u ostavljenom roku ne dostavi dokaze o izvršenim uplatama iz stava (1) ovog člana, smatrat će se da je odustao od prijave i Institut će donijeti zaključak o obustavljanju postupka.
(3) U slučaju iz stava (2) ovog člana podnosilac prijave može, uz plaćanje takse i troškova postupka, podnijeti prijedlog za povrat u prijašnje stanje u roku od osam dana od dana kada je prestao razlog koji je prouzrokovao propuštanje, a ako je stranka tek kasnije saznala za propuštanje, onda od dana kada je to saznala. Poslije isteka tri mjeseca od dana propuštanja ne može se tražiti povrat u prijašnje stanje.
(4) Ako podnosilac prijave dostavi dokaze o izvršenim uplatama iz stava (1) ovog člana, Institut će donijeti rješenje o priznanju žiga, prema usvojenom izgledu znaka i popisa robe ili usluga kojima se određuje obim priznate zaštite žiga, objaviti žig i izdati ispravu o žigu.
Član 43.Upisivanje rješenja o priznanju žiga u registar žigova
(1) Rješenje o priznanju žiga s propisanim podacima upisuje se u registar žigova.
(2) Podaci iz rješenja o priznanju žiga koji se upisuje u registar žigova uređuju se provedbenim propisom.
(3) Datum upisivanja rješenja o priznanju žiga u registar žigova je datum rješenja o priznanju žiga.
Član 44.Objavljivanje žiga
(1) Registrirani žig s propisanim podacima objavljuje se u službenom glasilu.
(2) Podaci o žigu koji se objavljuju uređuju se provedbenim propisom.
Član 45.Isprava o žigu
(1) Institut će izdati ispravu o žigu zajedno s rješenjem o priznanju žiga.
(2) Sadržaj i izgled isprave o žigu uređuju se provedbenim propisom.
DIO ČETVRTI - POSTUPAK MEĐUNARODNOG REGISTRIRANJA ŽIGA
Član 46.Primjena zakona na međunarodno registrirane žigove
Na međunarodno registrirane žigove za koje je zaštita zatražena i za teritoriju BiH prema Madridskom sporazumu o međunarodnom registriranju žigova (u daljnjem tekstu: Madridski sporazum) i Protokolu koji se odnosi na Madridski sporazum (u daljnjem tekstu: Madridski protokol) primjenjuju se odredbe ovog zakona i provedbenog propisa u svim pitanjima koja nisu uređena tim ugovorima, osim ako odredbama ovog dijela zakona nije drugačije propisano.
Član 47.Zahtjev za međunarodno registriranje žiga i zahtjev za upisivanje promjene u Međunarodni registar
(1) Nosilac žiga iz BiH odnosno podnosilac prijave u BiH može podnijeti zahtjev za međunarodno registriranje žiga, kao i zahtjev za upisivanje promjena u Međunarodnom registru u skladu s Madridskim sporazumom i Madridskim protokolom.
(2) Zahtjevi iz stava (1) ovog člana podnose se putem Instituta na način kako je propisano Madridskim sporazumom, Madridskim protokolom, Zajedničkim pravilnikom Madridskog sporazuma i Madridskog protokola (u daljnjem tekstu: Madridski pravilnik), ovim zakonom i provedbenim propisom.
(3) Za zahtjeve iz stava (1) ovog člana plaćaju se takse i troškovi postupka Institutu, a međunarodne takse direktno Međunarodnom birou Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (u daljnjem tekstu: Međunarodni biro).
Član 48.Postupak za međunarodno registriranje žiga pred Institutom
(1) Postupak za međunarodno registriranje žiga pokreće se podnošenjem zahtjeva za međunarodno registriranje žiga.
(2) Uz zahtjev za međunarodno registriranje žiga podnosi se:
- a)izgled znaka;
- b)uredno sastavljen i klasificiran popis robe ili usluga na engleskom jeziku;
- c)punomoć, ako se zahtjev podnosi posredstvom punomoćnika,
(3) Sadržaj zahtjeva iz stava (1) ovog člana, kao i sadržaj priloga koji se podnose uz zahtjev, uređuju se provedbenim propisom.
(4) Ako zahtjev za međunarodno registriranje žiga nije uredan, Institut će pisanim putem pozvati podnosioca zahtjeva da ga u roku od 30 dana od dana prijema poziva uredi.
(5) Na obrazloženi zahtjev podnosioca zahtjeva rok iz stava (4) ovog člana može se produžiti najviše za 60 dana.
(6) Ako podnosilac zahtjeva u ostavljenom roku iz stava (4) odnosno stava (5) ovog člana ne postupi po pozivu, Institut će zaključkom odbaciti zahtjev za međunarodno registriranje žiga.
(7) Ako je zahtjev za međunarodno registriranje žiga uredan, Institut će zaključkom pozvati podnosioca zahtjeva da plati takse i troškove postupka Institutu, kao i taksu Međunarodnom birou za međunarodno registriranje žiga i da dostavi dokaz o izvršenim uplatama.
(8) Kada podnosilac zahtjeva za međunarodno registriranje žiga dostavi dokaze o izvršenim uplatama iz stava (7) ovog člana, Institut će Međunarodnom birou dostaviti zahtjev za međunarodno registriranje žiga.
(9) Ako podnosilac zahtjeva za međunarodno registriranje žiga u ostavljenom roku ne dostavi dokaz o izvršenoj uplati iz stava (7) ovog člana, smatrat će se da je zahtjev povučen, o čemu će Institut donijeti zaključak.
Član 49.Odbijanje zaštite međunarodno registriranog žiga prijavljenog za BiH
(1) Ako međunarodni žig prijavljen za BiH posredstvom Madridskog sporazuma ili Madridskog protokola ne ispunjava uslove iz člana 8. ovog zakona, Institut će posredstvom Međunarodnog biroa, pisanim putem, u skladu s Madridskim sporazumom ili Madridskim protokolom, izdati privremeno odbijanje međunarodne registracije i pozvati nosioca međunarodnog žiga da se u roku od četiri mjeseca od datuma privremenog odbijanja, posredstvom domaćeg zastupnika, izjasni o navedenim razlozima zbog kojih se njegov žig ne može priznati u BiH.
(2) U daljnjem postupku shodno se primjenjuju odredbe člana 35. ovog zakona.
Član 50.Prigovor na međunarodno registrirani žig prijavljen za BiH
(1) Za potrebe međunarodno registriranih žigova prijavljenih za BiH, prema Madridskom sporazumu i Madridskom protokolu, objavljivanjem prijave propisane u članu 36. ovog zakona smatra se objavljivanje međunarodno registriranog žiga u službenom glasilu o međunarodno registriranim žigovima koje izdaje Međunarodni biro (u daljnjem tekstu: službeno glasilo Međunarodnog biroa).
(2) Rok za podnošenje prigovora na međunarodno registrirani žig počinje teći od prvog dana mjeseca koji slijedi nakon mjeseca naznačenog na izdanju službenog glasila Međunarodnog biroa u kojem je taj međunarodno registrirani žig objavljen.
(3) Institut, posredstvom Međunarodnog biroa, nosiocu međunarodno registriranog žiga dostavlja obavještenje o privremenom odbijanju na osnovu prigovora i poziva ga da imenuje domaćeg zastupnika.
(4) Zastupnik iz stava (3) ovog člana mora u roku od četiri mjeseca od datuma obavještenja o odbijanju dostaviti Institutu punomoć o zastupanju.
(5) Institut zastupniku iz stava (3) ovog člana dostavlja primjerak prigovora nakon podnošenja punomoći iz stava (4) ovog člana.
(6) Ako nosilac međunarodno registriranog žiga ne imenuje zastupnika, smatra se da je odustao od prijave.
(7) Rok za odgovor na prigovor je 60 dana od dana prijema prigovora zastupnika.
(8) Rokovi iz st. (4) i (6) ovog člana ne mogu se produžiti.
(9) U daljnjem postupku shodno se primjenjuju odredbe člana 41. ovog zakona.
(10) Za potrebe dokazivanja upotrebe žiga datumom međunarodnog registriranja žiga smatra se datum isteka roka iz člana 5. stav (2) Madridskog sporazuma ili člana 5. stav (2) tačka a) Madridskog protokola, ili ako na taj datum postupak odobravanja zaštite ili postupak po prigovoru nije okončan, datum obavještenja o konačnoj odluci Instituta o odobravanju zaštite upućenog Međunarodnom birou.
Član 51.Obavještenje Međunarodnom birou
U roku od pet godina od datuma međunarodne registracije Institut će, bez odgađanja, obavijestiti Međunarodni biro o svim činjenicama i odlukama koje utiču na valjanost prijave međunarodnog žiga ili registracije nacionalnog žiga na kojem se zasnivala međunarodna registracija.
Član 52.Pretvaranje - transformacija međunarodne registracije žiga u nacionalnu prijavu žiga
(1) Ako zahtjev nosioca međunarodne registracije žiga za pretvaranje međunarodne registracije u nacionalnu prijavu žiga ispunjava sve pretpostavke propisane Madridskim protokolom za takvo pretvaranje, a na datum ili prije datuma brisanja međunarodne registracije žiga iz međunarodnog registra takav žig uživa zaštitu za teritoriju BiH, žig će se upisati u registar žigova koji vodi Institut, pod uslovom da su prethodno plaćene takse i troškovi postupka za postupak transformacije i takse i troškovi postupka za održavanje žiga u vrijednosti tokom desetogodišnjeg perioda te za objavu podataka o žigu.
(2) Ako zahtjev nosioca međunarodne registracije žiga za pretvaranje međunarodne registracije u nacionalnu prijavu žiga ispunjava sve pretpostavke propisane Madridskim protokolom za takvo pretvaranje, a na datum ili prije datuma brisanja međunarodne registracije žiga iz međunarodnog registra, u toku je postupak ispitivanja uslova za priznanje zaštite tom žigu za teritoriju BiH, takav postupak smatrat će se sastavnim dijelom postupka nacionalne prijave žiga, koji se provodi u skladu s odredbama ovog zakona.
(3) Kao datum nacionalne prijave žiga koja proizlazi iz zahtjeva za pretvaranje (transformaciju) međunarodne registracije žiga u nacionalnu prijavu žiga, uzima se datum međunarodne registracije ili datum naknadnog naznačenja za teritoriju BiH.