USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE
Odluka o dopustivosti i meritumu
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj U-36/25, rješavajući zahtjev Suda Bosne i Hercegovine (sutkinja Nada Papo), na osnovu člana VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b) i člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), u sastavu: Mirsad Ćeman, predsjednik Valerija Galić, potpredsjednica Angelika Nußberger, potpredsjednica Helen Keller, sutkinja Ledi Bianku, sudija Marin Vukoja, sudija Larisa Velić, sutkinja na sjednici održanoj 24. septembra 2026. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Odlučujući o zahtjevu Suda Bosne i Hercegovine (sutkinja Nada Papo) za ocjenu kompatibilnosti Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 50/08, 35/09, 75/09, 32/12, 42/12, 50/12, 32/13, 87/13, 75/15, 88/15, 16/16, 94/16, 72/17, 25/18, 32/20, 65/20, 59/22, 20/25 i 30/25),
utvrđuje se da je Zakon o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 50/08, 35/09, 75/09, 32/12, 42/12, 50/12, 32/13, 87/13, 75/15, 88/15, 16/16, 94/16, 72/17, 25/18, 32/20, 65/20, 59/22, 20/25 i 30/25) u skladu sa članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi sa članom 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine".
OBRAZLOŽENJE I. Uvod
- 1.Sud Bosne i Hercegovine (sutkinja Nada Papo; u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva) podnio je 31. oktobra 2025. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu kompatibilnosti Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 50/08, 35/09, 75/09, 32/12, 42/12, 50/12, 32/13, 87/13, 75/15, 88/15, 16/16, 94/16, 72/17, 25/18, 32/20, 65/20, 59/22, 20/25 i 30/25; u daljnjem tekstu: Zakon o plaćama) s odredbama čl. I/2. i II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, u vezi s odredbama člana 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), člana 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju, kao i članom 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (u daljnjem tekstu: Međunarodni pakt).
II. Postupak pred Ustavnim sudom
- 2.Na osnovu člana 23. stav (2) Pravila Ustavnog suda, od Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Dom naroda) i Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Predstavnički dom) zatraženo je 5. i 6. maja 2025. godine da dostave odgovore na zahtjev u roku od 30 dana od prijema dopisa.
- 3.Predstavnički dom je odgovor na zahtjev dostavio 30. juna 2026. godine, a Dom naroda 4. juna 2026. godine.
III. Zahtjev a) Predmet povodom kojeg je zahtjev pokrenut
- 4.Podnosilac zahtjeva je naveo da se pred tim sudom vodi parnični postupak u pravnoj stvari tužioca S. K. i drugih (u daljnjem tekstu: tužioci) protiv Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: BiH), koju zastupa zakonski zastupnik Pravobranilaštvo BiH (u daljnjem tekstu: Pravobranilaštvo), radi utvrđenja diskriminacije. Tužbeni zahtjev glasi:
Utvrđuje se da je tužena, kontinuiranim neusklađivanjem i nekorigiranjem plaće tužiteljima na godišnjem nivou s rastom plaće u BiH, povrijedila pravo na jednako postupanje prema tužiteljima u odnosu na: uposlenike suce Ustavnog suda, predsjednika Ustavnog suda, suce Suda BiH, šefove odjela Suda BiH, predsjednika Suda BiH, tužitelje Tužiteljstva BiH, šefove odsjeka Tužiteljstva BiH, glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH, generalnog sekretara Ustavnog suda BiH, direktora Sekretarijata VSTV-a BiH, registrara Ustavnog suda BiH, registrara Suda BiH i zamjenika direktora Sekretarijata VSTV-a BiH, generalnog sekretara Suda BiH, sekretara Tužiteljstva BiH, disciplinskog tužitelja Sekretarijata VSTV-a BiH, šefove odjela Ustavnog suda BiH, više pravne savjetnike Ustavnog suda BiH, šefove odjela i više pravne savjetnike Sekretarijata VSTV-a BiH, pravne savjetnike Ustavnog suda BiH, pomoćnika generalnog sekretara Suda BiH, pravne savjetnike Suda BiH i pravne savjetnike i zamjenike šefova odjeljenja VSTV-a BiH, stručne saradnike Ustavnog suda BiH, stručne saradnike i sekretare odjeljenja Suda BiH, stručne saradnike/pomoćnike tužitelja u Tužiteljstvu BiH, pravnike/stručno osoblje Sekretarijata VSTV BiH, suce općinskih sudova, šefove odjeljenja općinskih sudova, predsjednike osnovnih sudova, predsjednike općinskih sudova, suce kantonalnih sudova, šefove odjeljenja kantonalnih sudova, predsjednike kantonalnih sudova, suce Vrhovnog suda Federacije BiH, šefove odjeljenja Vrhovnog suda Federacije BiH, predsjednika Vrhovnog suda Federacije BiH, tužitelje kantonalnih tužiteljstava, šefove odsjeka kantonalnih tužiteljstava, zamjenike glavnog tužitelja kantonalnih tužiteljstava, glavne tužitelje kantonalnih tužiteljstava, tužitelje Tužiteljstva Federacije BiH, zamjenike glavnog tužitelja Tužiteljstva Federacije BiH, glavnog tužitelja Tužiteljstva Federacije BiH, stručne saradnike koji obavljaju sudačku funkciju, sudske stručne savjetnike u Vrhovnom sudu Federacije BiH kojima je pravo na uvećanje potvrđeno Odlukom Ustavnog suda BiH broj U-12/23 od 28. 09. 2023. godine; te sudske stručne saradnike u Kantonalnom sudu u Sarajevu koji su raspoređeni u sudska odjeljenja i obavljaju najsloženije poslove a kojima je pravo na uvećanje potvrđeno Odlukom Ustavnog suda BiH broj 0-7/24 od 19. 09. 2024. godine, pa se nalaže tuženoj da u roku od 15 dana računajući od dana pravomoćnosti ove presude izvrši radnje kojima se uklanja diskriminacija, tako što će tuženi uskladiti i korigirati plaće tužiteljima na godišnjem nivou sa rastom plaće u BiH, te tako što će tuženi nadoknaditi tužiteljima materijalnu štetu koja je nastala i koja se sastoji u razlici između isplaćene plaće i plaće koja bi bila isplaćena da je tužena prilikom obračuna i isplate plaća tužiteljima vršila usklađivanje i korigiranje te plaće sa rastom plaće u BiH, slijedom čega se nalaže tuženoj da na ime pretrpljene štete isplati tužiteljima odgovarajuće iznose uvećane za zakonske zatezne kamate.
Zabranjuje se tuženoj da na naprijed utvrđeni ili drugi sličan način vrši diskriminaciju tužitelja.
Obavezuje se tužena da tužiteljima nadoknadi troškove parničnog postupka, i sve naprijed navedeno izvrši u roku od 15 dana računajući od dana pravomoćnosti presude.
- 5.Iz činjenica predmeta proizlazi da su svi tužioci pomoćnici pravobranioca koji su imenovani na radno mjesto rukovodećeg državnog službenika – pomoćnik pravobranioca, uz određivanje plaće i B6 platnog razreda. Tužioci su naveli da im nije osigurano uvećanje plaće na način kako je to regulirano odredbom člana 6. Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine, odnosno člana 6. Zakona o plaćama i drugim naknadama sudija i tužilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine, te člana 6. Zakona o plaćama i naknadama sudija i javnih tužilaca u Republici Srpskoj, a to uvećanje se primjenjuje kako na tužioce i sudije tako i na druge zaposlenike, zbog čega smatraju da su diskriminirani.
- 6.U tužbi su naveli da je Parlamentarna skupština BiH članom 6. navedenih zakona propisala pravo na uvećanje plaće zaposlenicima koji obavljaju iste, slične ili čak jednostavnije poslove nego tužioci. Smatraju da to proizlazi iz člana 18. Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine, kojim je propisano da se "čl. 5–7, član 8. st. 2, 4. i 5, član 9. i čl. 11–15. primjenjuju na sve kategorije osoblja iz člana 17. Zakona o plaćama, pri čemu se član 17. tačka f. Zakona odnosi na pravne savjetnike Ustavnog suda, pomoćnika generalnog sekretara Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH), pravne savjetnike Suda BiH i pravne savjetnike i zamjenike šefova odjeljenja Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (u daljnjem tekstu: VSTV)".
- 7.Dalje su naveli da je Ustavni sud donio Odluku broj U-12/23 od 28. septembra 2023. godine kojom je utvrdio da član 20. Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine, u dijelu IV, u alineji kojom je propisano: "stručni sudski savjetnici u Vrhovnom sudu Federacije BiH", nije u skladu sa članom II/4. Ustava BiH, članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju i članom 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Istakli su da je u toj odluci Ustavni sud utvrdio da su pravni savjetnici Pravnog odjela u Sudu BiH adekvatna uporedna grupa u odnosu na stručne savjetnike u Vrhovnom sudu Federacije BiH i da je osporena odredba diskriminirajuća jer onemogućava da se plaća stručnih savjetnika u Vrhovnom sudu korigira za procent povećanja prosječne mjesečne neto plaće u BiH. Dakle, navode da je Ustavni sud, vezano za stručne savjetnike u Vrhovnom sudu koji obavljaju jednostavnije i manje odgovorne poslove nego tužioci, utvrdio da su ta lica diskriminirana jer zakonodavac nije propisao uvećanje njihove plaće za procent uvećanja neto plaće na nivou BiH. Dalje, tužioci su u prilog svojoj tvrdnji da su diskriminirani ukazali na Odluku Ustavnog suda broj U-7/24 od 19. septembra 2024. godine donesenu u odnosu na sudske stručne saradnike u Kantonalnom sudu koji obavljaju najsloženije pravne poslove iz osnovne djelatnosti suda. Ukazali su i da je Ustavni sud u svojoj praksi kontinuirano utvrđivao diskriminaciju u situacijama kada su stručni saradnici u sudu ili tužilaštvu samo zbog statusa različito tretirani u odnosu na sudije, tužioce, predsjednika suda ili glavnog tužioca (odluke Ustavnog suda u predmetima br. U-7/12, U-29/13, U-22/22, AP-2985/19 i dr.).
- 8.Tužioci su ukazali da su prava i obaveze Pravobranilaštva i njegovih zaposlenika propisani Zakonom o Pravobranilaštvu BiH. Članom 2. stav 1. navedenog zakona propisano je da funkciju Pravobranilaštva u skladu s Ustavom BiH i na osnovu zakona BiH vrše pravobranilac, dva zamjenika i više pomoćnika pravobranioca. U stavu 7. člana 2. propisano je da pomoćnici pravobranioca pred sudom i drugim organima imaju ovlaštenja koja im odredi pravobranilac. S obzirom na to, samo pomoćnici pravobranioca i njegovi zamjenici zastupaju i preduzimaju sve pravne radnje i drže da je to općepoznato. Dalje, ukazali su da je Klasifikacijom djelatnosti BiH propisano da sudske i pravosudne djelatnosti čine djelatnost broj 84.23. Taj razred uključuje i savjetovanje i zastupanje u ime državnih organa, tumačenje zakona i druge radnje koje preduzima pravobranilaštvo. Ukazali su i da, pored toga što je razredom 84.23 obuhvaćena djelatnost ne samo suda već i tužilaštva i pravobranilaštva, sličnost između tih organa postoji i u odnosu na uvjete koji su propisani za rad u tim organima. U vezi s tim, naveli su da je članom 3. stav 2. Zakona o Pravobranilaštvu propisano da "za pomoćnika pravobranioca može biti imenovan državljanin BiH koji je diplomirani pravnik i ima položen pravosudni ispit i iskustvo u radu u pravosudnim organima, advokaturi i drugim državnim organima, preduzećima (društvima) i drugim pravnim licima u trajanju od najmanje pet godina nakon položenog pravosudnog ispita, koji je radeći u tim organima i pravnim licima stekao visok ugled pravnog stručnjaka".
- 9.Dalje, tužioci su ukazali na odredbe Zakona o VSTV-u kojima su propisani uvjeti za imenovanje na poziciju sudija okružnih sudova u Republici Srpskoj i kantonalnih sudova u Federaciji BiH (najmanje pet godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo, nakon položenog pravosudnog ispita). Osim toga, pozvali su se i na odredbe koje se odnose na uvjete propisane za sudije osnovnih sudova u Republici Srpskoj, Osnovnog suda Brčko distrikta BiH te općinskih sudova u Federaciji BiH, kao i na odredbe koje se odnose na okružne i kantonalne glavne tužioce i zamjenike glavnog tužioca, kao i glavnog tužioca i zamjenika glavnog tužioca Tužilaštva Brčko distrikta BiH. U vezi s tim su istakli da, za razliku od sudija kantonalnih i okružnih sudova te okružnih i kantonalnih tužilaštava koji moraju imati isti broj godina iskustva kao i pomoćnici pravobranioca, sudije općinskog suda i osnovnog suda mogu imati dvije godine manje iskustva za imenovanje, što se odnosi i na stručne saradnike. Stoga tužioci smatraju da pored toga što uporedna grupa u odnosu na pitanje koje je predmet ovog spora mogu biti (pored ostalog) sudije kantonalnih, okružnih, općinskih i osnovnih sudova, to mogu biti i stručni savjetnici i saradnici u sudu i u tužilaštvu, ali i pravnici, odnosno stručno osoblje Sekretarijata VSTV-a koji ne obavljaju pravosudnu funkciju.
- 10.Dalje, tužioci su ukazali da je odredbom člana 13. Zakona o Pravobranilaštvu BiH propisana nadležnost Pravobranilaštva, i to da "Pravobranilaštvo vrši poslove pravnog savjetovanja i zakonskog zastupanja BiH pred sudovima i drugim organima u BiH i inozemstvu, vrši poslove pravne zaštite imovine i imovinskih interesa BiH, njenih institucija i drugih organizacija BiH koje se finansiraju iz budžeta institucija BiH, zastupa Vijeće ministara BiH pred Ustavnim sudom BiH i dr.".
- 11.U tom smislu, u odnosu na uporedne kategorije tužioci su ukazali na opis poslova pravnih savjetnika u Ustavnom sudu. Također, ukazali su da je Pravilnikom o radu Suda BiH u članu 37. stav 2. tačka 2. propisano da će se "osnovna mjesečna plaća utvrđena ovim stavom korigirati na godišnjem osnovu za procent povećanja prosječne neto plaće u BiH, u skladu sa Zakonom, uz napomenu da se ta odredba odnosi na registrara, generalnog sekretara, pomoćnika generalnog sekretara, pravne savjetnike, rukovodioce odjela i dr.". Ukazali su i na odredbe tog pravilnika kojima je propisan opis poslova zaposlenika u Pravnom odjelu, i to pravnih savjetnika i stručnih saradnika, generalnog sekretara Suda BiH, te sekretara odjeljenjā u Sudu BiH. Nadalje, tužioci su ukazali na odredbe Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Tužilaštva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Tužilaštvo BiH) kojima je propisan opis poslova zaposlenika u Tužilaštvu BiH, i to za pozicije stručnog savjetnika, saradnika, pravnika u Uredu šefa Kabineta glavnog tužioca. Ukazano je i na odredbe Zakona o sudovima u Federaciji BiH i Zakona o sudovima RS kojima je propisan opis poslova stručnih saradnika u sudovima u Federaciji BiH i RS.
- 12.Na kraju, tužioci su u tužbi naveli da je evidentno da pomoćnici pravobranioca trebaju ispunjavati iste ili strože uvjete za rad u odnosu na sudije općinskog, osnovnog, kantonalnog, te okružnog suda, odnosno stručne saradnike i savjetnike u sudovima i tužilaštvima, te tužioce kantonalnih i okružnih tužilaštava. Ističu da je Parlamentarna skupština BiH donijela Zakon o plaćama kojim je propustila urediti pitanje visine plaće pomoćnika pravobranioca, odnosno platni rang, tako da pomoćnici od dana stupanja na snagu tog zakona pa do dana podnošenja tužbe primaju jednaku plaću kao i pomoćnik ministra. Međutim, za poziciju pomoćnika pravobranioca nije propisano ni pravo na povećanje plaće, na koje pobrojana lica iz uporednih grupa imaju pravo.
b) Navodi iz zahtjeva
- 13.Podnosilac zahtjeva smatra da bi postojala opasnost da se prekrše ustavna prava tužilaca u postupku ako bi prilikom odlučivanja o tužbenom zahtjevu u ovom predmetu primjenjivao Zakon o plaćama. Stoga je predloženo da Ustavni sud, ako utvrdi neusklađenost Zakona o plaćama s Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom, naloži Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine da, u skladu sa članom 61. stav (4) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana objavljivanja ove odluke u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" uskladi spomenuti zakon s odredbama člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju tako što će dopuniti Zakon u članu 11. odredbom koja tužiocima osigurava traženo pravo.
c) Odgovori na zahtjev
- 14.Dom naroda je naveo da je Ustavnopravna komisija razmotrila zahtjev i jednoglasno odlučila da odluku o zahtjevu prepusti Ustavnom sudu.
- 15.Predstavnički dom je naveo da je Ustavnopravna komisija razmotrila zahtjev i konstatirala da je donijela Zakon o plaćama i da će odluku u konkretnom predmetu donijeti Ustavni sud.
IV. Relevantni propisi
- 16.Zakon o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 50/08, 35/09, 75/09, 32/12, 42/12, 50/12, 32/13, 87/13, 75/15, 88/15, 16/16, 94/16, 72/17, 25/18, 32/20, 65/20, 59/22, 20/25, 30/25 i 41/26)
Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u Ustavnom sudu, koji glasi:
Član 1.Predmet
Ovim zakonom uređuju se plaće i naknade zaposlenih, imenovanih i izabranih lica u institucijama Bosne i Hercegovine, koje se finansiraju iz budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, izuzev plaća i naknada sudija, tužilaca i određenih kategorija stručnog osoblja u pravosudnim institucijama koje se uređuju posebnim zakonom.
Član 5.Plaća
(1) Plaća zaposlenih utvrđuje se u bruto i neto iznosu.
(2) Plaća u bruto iznosu obuhvata neto plaću, poreze i doprinose.
(3) Plaća u neto iznosu sastoji se od osnovne plaće, dodatka na plaću i nagrade.
Član 6.Utvrđivanje osnovne plaće
Osnovna plaća utvrđuje se množenjem osnovice za obračun plaće i pripadajućeg koeficijenta.
Član 7. stav 1.
(Osnovica za obračun plaća)
(1) Osnovicu za obračun plaće utvrđuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine podzakonskim aktom, s tim da ona ne može biti manja od 50% prosječne mjesečne neto plaće u Bosni i Hercegovini iskazane na godišnjem nivou za kalendarsku godinu koja dvije fiskalne godine prethodi godini u kojoj će se osnovica primjenjivati. Osnovicu za obračun plaće Vijeće ministara Bosne i Hercegovine utvrđuje do 30. juna tekuće godine za narednu godinu.
Član 11.Platni razredi i koeficijenti za državne službenike
|
Radno mjesto |
Koeficijenti |
|||||||
|
Nulti |
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
||
|
B1 |
Stručni saradnik |
2,30 |
2,37 |
2,40 |
2,45 |
2,48 |
2,53 |
2,57 |
|
B2 |
Viši stručni saradnik |
2,55 |
2,60 |
2,65 |
2,70 |
2,73 |
2,80 |
2,90 |
|
B3 |
Stručni savjetnik |
2,93 |
3,00 |
3,10 |
3,20 |
3,30 |
3,40 |
3,48 |
|
B4 |
Šef odjela, šef grupe u Upravi za indirektno oporezivanje BiH |
3,25 |
3,35 |
3,50 |
3,70 |
3,90 |
4,10 |
4,25 |
|
B5 |
Pomoćnik rukovodioca upravne organizacije, sekretar upravne organizacije, šef osnovne organizacione jedinice Predsjedništva BiH, šef odjela u Upravi za indirektno oporezivanje BiH, šef jedinice unutrašnje revizije |
3,55 |
3,67 |
3,79 |
3,91 |
4,04 |
4,18 |
4,31 |
|
B6 |
Pomoćnik ministra |
4,20 |
4,35 |
4,50 |
4,65 |
4,80 |
4,95 |
5,05 |
|
B7 |
Sekretar ministarstva, zamjenik rukovodioca upravne organizacije, sekretar s posebnim zadatkom, sekretar u Predsjedništvu BiH |
4,50 |
4,65 |
4,80 |
4,96 |
5,11 |
5,30 |
5,46 |
|
B8 |
Direktor upravne organizacije, direktor stalnog tijela Vijeća ministara BiH, pomoćnik direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH |
5,51 |
5,69 |
5,88 |
6,07 |
6,28 |
6,48 |
6,70 |
|
B9 |
Generalni sekretar Predsjedništva BiH |
6,50 |
|
- 17.Odluka o visini osnovice za obračun plaće zaposlenim u institucijama Bosne i Hercegovine za 2026. godinu ("Službene novine BiH" broj 48/25) u relevantnom dijelu glasi:
Član 1.Predmet Odluke
Ovom odlukom utvrđuje se visina osnovice za obračun plaće zaposlenim u institucijama Bosne i Hercegovine za 2026. godinu.
Član 2.Visina osnovice
Osnovica za obračun plaće zaposlenim u institucijama Bosne i Hercegovine za 2026. godinu utvrđuje se u iznosu od 690,86 KM.
- 18.Odluka o visini osnovice za obračun plaće zaposlenim u institucijama Bosne i Hercegovine za 2025. godinu ("Službene novine BiH" broj 89/24) u relevantnom dijelu glasi:
Član 1.Predmet Odluke
Ovom odlukom utvrđuje se visina osnovice za obračun plaće zaposlenim u institucijama Bosne i Hercegovine za 2025. godinu u skladu s članom 7. stav (1) Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine.
Član 2.Visina osnovice
Osnovica za obračun plaće zaposlenim u institucijama Bosne i Hercegovine za 2025. godinu utvrđuje se u iznosu od 631,50 KM.
- 19.Odluka o visini osnovice za obračun plaće zaposlenim u institucijama Bosne i Hercegovine za 2024. godinu ("Službene novine Bosne i Hercegovine" broj 52/24) u relevantnom dijelu glasi:
Član 1.Predmet Odluke
Ovom Odlukom utvrđuje se visina osnovice za obračun plaće zaposlenim u institucijama Bosne i Hercegovine za 2024. godinu u skladu sa članom 7. stav (1) Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine.
Član 2.Visina osnovice
Osnovica za obračun plaće zaposlenim u institucijama Bosne i Hercegovine za 2024. godinu utvrđuje se u iznosu od 600,00 KM.
- 20.Zakon o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 90/05, 32/07, 17/13 – odluka USBiH, 5/14 – rješenje USBiH, 40/14 – odluka USBiH, 48/15 – rješenje USBiH, 77/20, 9/23 – odluka USBiH, 29/23 – odluka USBiH, 68/24 – odluka USBiH, 79/24 i 6/25 – odluka USBiH) u relevantnom dijelu glasi:
Član 1.
Okvir Zakona
Ovim Zakonom utvrđuju se plaće, naknade i određena materijalna prava sudija i tužilaca i određenih kategorija stručnog osoblja u pravosudnim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine.
Član 6.
Regulisanje osnovne mjesečne plaće
- 1.Plaće propisane članom 2., 3. i 4. ovog Zakona neće se povećavati sve dok prosječna mjesečna neto plaća u Bosni i Hercegovini izračunata za kalendarsku godinu ne dostigne ili ne pređe iznos od 800 KM.
- 2.Počevši od godine koja uslijedi nakon godine u kojoj prosječna mjesečna neto plaća u Bosni i Hercegovini izračunata za kalendarsku godinu po prvi put dostigne ili pređe iznos od 800 KM, osnovna mjesečna plaća sudija i tužilaca propisana članom 2. odnosno 3. i 4. će se godišnje korigovati za procenat povećanja prosječne mjesečne neto plaće u Bosni i Hercegovini.
- 3.Procenat povećanja iz stava 2. ovog člana izračunat će se tako što će se uporediti prosječna mjesečna neto plaća u Bosni i Hercegovini za kalendarsku godinu sa prosječnom mjesečnom neto plaćom u Bosni i Hercegovini iz prethodne kalendarske godine.
- 4.U slučaju da se u nekoj godini prosječna mjesečna neto plaća u Bosni i Hercegovini izračunata za kalendarsku godinu smanji, osnovna mjesečna plaća sudija i tužilaca ostaje ista i neće se ponovo povećavati sve dok prosječna mjesečna neto plaća u Bosni i Hercegovini izračunata za kalendarsku godinu ne dostigne najviši nivo od prvog povećanja plaća u skladu sa stavom 2. ovog člana. Nakon toga, plaće sudija i tužilaca se povećavaju u skladu sa stavom 2. ovog člana.
- 5.Prosječna mjesečna neto plaća je ona plaća koju objavi Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine.
- 21.Zakon o plaćama i drugim naknadama sudija i tužilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine FBiH" br. 72/05, 22/09, 55/13, 27/12 – odluka USFBiH i 55/13, 55/17 – odluka USFBiH, 90/21 – odluka USBiH, 64/22 – rješenje USBiH i 61/22) u relevantnom dijelu glasi:
Član 1.
Okvir Zakona
Ovim Zakonom utvrđuju se plaće, naknade i druga materijalna prava sudija, tužilaca i stručnih saradnika u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Član 6.
Regulisanje osnovne mjesečne plaće
- 1.Plaće propisane članom 2., 3. i 4. ovog Zakona neće se povećavati sve dok prosječna mjesečna neto plaća u Bosni i Hercegovini izračunata za kalendarsku godinu ne dostigne ili ne pređe iznos od 800 KM.
- 2.Počevši od godine koja uslijedi nakon godine u kojoj prosječna mjesečna neto plaća u Bosni i Hercegovini izračunata za kalendarsku godinu po prvi put dostigne ili pređe iznos od 800 KM, osnovna mjesečna plaća sudija i tužilaca i stručnih saradnika propisana članom 2., 3. odnosno 4. će se godišnje korigovati za procenat povećanja prosječne mjesečne neto plaće u Bosni i Hercegovini.
- 3.Procenat povećanja iz stava 2.ovog člana izračunat će se tako što će se uporediti prosječna mjesečna neto plaća u Bosni i Hercegovini za kalendarsku godinu sa prosječnom mjesečnom neto plaćom u Bosni i Hercegovini iz prethodne kalendarske godine.
- 4.U slučaju da se u nekoj godini prosječna mjesečna neto plaća u Bosni i Hercegovini izračunata za kalendarsku godinu smanji, osnovna mjesečna plaća sudija, tužilaca i stručnih saradnika iz člana 4. ovog Zakona ostaje ista i neće se ponovo povećavati sve dok prosječna mjesečna neto plaća u Bosni i Hercegovini izračunata za kalendarsku godinu ne dostigne najviši nivo od prvog povećanja plaća u skladu sa stavom 2. ovog člana. Nakon toga, plaće sudija, tužilaca i stručnih saradnika iz člana 4. ovoga Zakona se povećavaju u skladu sa stavom 2. ovog člana.
- 5.Prosječna mjesečna neto plaća za kalendarsku godinu bit će ona plaća koja bude objavljena od strane Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.
- 22.Zakon o plaćama i naknadama sudija i javnih tužilaca u Republici Srpskoj ("Službeni glasnik RS" br. 56/22, 43/23 – odluka USRS i "Službeni glasnik BiH" broj 36/25 – odluka USBiH) u relevantnom dijelu glasi:
Član 1.
Ovim zakonom utvrđuju se plaće, naknade i materijalna prava sudija i javnih tužilaca u Republici Srpskoj.
Član 6.
(1) Plaće iz čl. 2. i 3. ovog zakona neće se povećavati sve dok prosječna mjesečna bruto plaća u Republici Srpskoj izračunata za kalendarsku godinu ne dostigne ili ne bude veća od 1.625 KM.
(2) Počev od godine koja uslijedi nakon godine u kojoj prosječna mjesečna bruto plaća u Republici Srpskoj izračunata za kalendarsku godinu prvi put dostigne ili bude veća od 1.625 KM, osnovna mjesečna plaća sudija i tužilaca propisana čl. 2. i 3. ovog zakona će se godišnje povećati za procenat povećanja prosječne mjesečne bruto plaće u Republici Srpskoj.
(3) Procenat povećanja iz stava 2. ovog člana izračunava se tako što se uporedi prosječna mjesečna bruto plaća u Republici Srpskoj za kalendarsku godinu sa prosječnom mjesečnom bruto plaćom u Republici Srpskoj iz prethodne kalendarske godine.
(4) U slučaju da se u nekoj godini prosječna mjesečna bruto plaća u Republici Srpskoj izračunata za kalendarsku godinu smanji, osnovna mjesečna plaća sudija i tužilaca ostaje ista i neće se ponovo povećati sve dok prosječna mjesečna bruto plaća u Republici Srpskoj izračunata za kalendarsku godinu ne dostigne najviši nivo od prvog povećanja plaća u skladu sa stavom 2. ovog člana, a nakon toga, plaće sudija i tužilaca se povećavaju u skladu sa stavom 2. ovog člana.
(5) Prosječna mjesečna bruto plaća za kalendarsku godinu je ona plaća koju objavi Republički zavod za statistiku.
- 23.Zakon o Pravobranilaštvu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 8/02, 10/02 – ispravka, 44/04, 102/09 i 47/14)
Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u Ustavnom sudu, koji glasi:
Član 1. stav (1)
Osnivanje
- 1.Da bi se osigurala mogućnost da država Bosna i Hercegovina raspolaže efikasnom zakonskom zaštitom i zastupanjem u pogledu zaštite njenih Ustavom utvrđenih nadležnosti, interesa i prava osniva se Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Pravobranilaštvo).
Član 3. stav (2)
Uslovi za vršenje funkcije pravobranioca, njegovih zamjenika i pomoćnika
- 2.Za pomoćnika pravobranioca može biti imenovan državljanin Bosne i Hercegovine koji je diplomirani pravnik i ima položen pravosudni ispit i iskustvo u radu u pravosudnim organima, advokaturi i drugim državnim organima, preduzećima (društvima) i drugim pravnim licima u trajanju od najmanje pet godina nakon položenog pravosudnog ispita, koji je radeći u tim organima i pravnim licima stekao visok ugled pravnog stručnjaka.
Član 8.
Prestanak funkcije pomoćnika pravobranioca
Imenovanje pomoćnika pravobranioca, prava, obaveze, odgovornosti, prestanak rada, plaće i druga materijalna primanja, kao i druga statusna pitanja, te sprečavanje sukoba interesa u obavljanju dužnosti ovih državnih službenika, uređuju se Zakonom o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 12/02, 19/02, 8/03 i 35/03).
Član 13.
Nadležnosti Pravobranilaštva
- 1.Pravobranilaštvo vrši poslove pravnog savjetovanja i zakonskog zastupanja Bosne i Hercegovine pred sudovima i drugim organima u Bosni i Hercegovini i inostranstvu.
- 2.Pravobranilaštvo vrši poslove pravne zaštite imovine i imovinskih interesa Bosne i Hercegovine, njenih institucija i drugih organizacija Bosne i Hercegovine koje se finansiraju iz budžeta institucija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: i drugih organizacija Bosne i Hercegovine).
- 3.Pravobranilaštvo zastupa Vijeće ministara Bosne i Hercegovine pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine.
- 4.Poslove zastupanja Bosne i Hercegovine i institucija iz stava 2. ovog člana Pravobranilaštvo naročito, i bez oduzimanja od prethodne opće odredbe, vrši pred Sudom Bosne i Hercegovine, i institucijama Bosne i Hercegovine u upravnom postupku, pred sudovima i drugim organima u entitetima, kao i pred Sudom Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine i organima uprave u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine u upravnim stvarima, u skladu sa zakonom Bosne i Hercegovine.
- 5.Pravobranilaštvo može zastupati pravna lica iz stava 2. ovog člana koja su tužena u upravnom sporu, ako ga ona na to ovlaste.
- 6.Pravobranilaštvo zastupa Bosnu i Hercegovinu, njene institucije i druge organizacije iz stava 2. ovog člana i pred međunarodnim sudovima, sudovima drugih država, međunarodnim arbitražama i organima drugih država, i pred arbitražom koja je predviđena članom VIII. Sporazuma između država članica Sjevernoatlantskog ugovora o pravnom položaju njihovih snaga, odnosno Sporazuma između država članica Sjevernoatlantskog ugovora i ostalih država koje učestvuju u Partnerstvu za mir o pravnom položaju njihovih snaga (PfP/NATO SOFA).
- 7.Ako po propisima strane države Pravobranilaštvo ne može neposredno zastupati Bosnu i Hercegovinu, njene institucije i organizacije iz stava 2. ovog člana pred arbitražama, tribunalima i drugim državnim organima i organizacijama, Vijeće ministara ovlastiti će osobu koja će vršiti zastupanje, u skladu s propisima te države.
- 8.Pravobranilaštvo, po njihovom zahtjevu, može zastupati i entitete Bosne i Hercegovine - Federaciju Bosne i Hercegovine i Republiku Srpsku (u daljem tekstu: entiteti) i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine pred inozemnim sudovima, arbitražama, tribunalima i drugim inozemnim državnim organima i organizacijama.
- 9.Ako Pravobranilaštvo treba po zakonu da zastupa stranke čiji su interesi u suprotnosti, a jedna od njih je Bosna i Hercegovina, Pravobranilaštvo zastupa Bosnu i Hercegovinu.
- 10.U slučaju da Pravobranilaštvo treba po zakonu da zastupa stranke čiji su interesi u suprotnosti, a nijedna od tih stranaka nije Bosna i Hercegovina, Pravobranilaštvo neće zastupati nijednu stranku.
- 11.U vršenju poslova zastupanja Pravobranilaštvo je ovlašteno da preduzima sve radnje koje preduzima stranka u postupku, u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine, zakonima entiteta i zakonima Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
- 12.Institucije Bosne i Hercegovine i druge organizacije iz stava 2. ovog člana dužne su blagovremeno obavijestiti Pravobranilaštvo o slučajevima u kojima je ono ovlašteno da ih zastupa i ulaže pravna sredstva i preduzima druge zakonom određene pravne radnje i da mu dostave svu potrebnu dokumentaciju.
- 13.Pravobranilaštvo preduzima pravne radnje i sredstva za ostvarivanje funkcije iz stava 2. ovog člana i na vlastitu inicijativu.
- 14.Pravobranilaštvo pruža stručnu pomoć institucijama Bosne i Hercegovine, javnim agencijama, javnim korporacijama i drugim organizacijama Bosne i Hercegovine utvrđenim zakonom Bosne i Hercegovine u rješavanju imovinsko-pravnih pitanja i daje mišljenja u vezi sa zaključivanjem ugovora imovinsko-pravne prirode (u daljem tekstu: mišljenja).
- 15.Institucije i organizacije iz stava 2. ovog člana dužna su pribaviti mišljenje Pravobranilaštva prije zaključenja ugovora o kupoprodaji, zamjeni, zakupu, prijenosu na privremeno ili trajno korištenje stvari, uz naknadu ili bez naknade, ugovora o koncesiji, ugovora o građenju i udruživanju sredstava za građenje, kao i drugih ugovora kojima se raspolaže stvarima, odnosno materijalnim pravima ili pribavljaju stvari u svojini Bosne i Hercegovine osim ako je vrijednost predmeta takvog ugovora ispod vrijednosti od 10.000,00 KM.
- 16.Zaključeni ugovor imovinsko-pravne prirode pravna lica iz stava 15. ovog člana dužna su dostaviti Pravobranilaštvu u roku od 15 dana od dana zaključivanja ugovora.
- 17.Ako Pravobranilaštvo smatra da je zaključeni ugovor ništavan, podnijet će nadležnom sudu tužbu za utvrđivanje ništavnosti, a u slučaju da ugovorena cijena ne odgovara prometnoj vrijednosti - tužbu za raskid ili izmjenu ugovora.
- 18.Na traženje pravobranilaštava u entitetima i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine, Pravobranilaštvo daje mišljenje o imovinsko-pravnim ugovorima koje entiteti i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine i njihovi organi namjeravaju zaključiti sa stranim pravnim licima.
- 19.U postupku donošenja zakona i drugih propisa kojima se uređuju imovinsko-pravni odnosi, a stiču prava i stvaraju obaveze prema stvarima u vlasništvu Bosne i Hercegovine, obavezno se pribavlja mišljenje Pravobranilaštva.
- 20.Ako Pravobranilaštvo smatra da ne treba pokrenuti postupak pred sudom ili drugim organom ili treba povući tužbu ili se odreći tužbenog zahtjeva, priznati zahtjev protivne stranke ili zaključiti poravnanje, zatražit će od subjekta kojeg zastupa stav o daljem postupanju. Ako se ne postigne saglasnost u mišljenju ili ako subjekat koji je zastupan ne odgovori u određenom roku, konačnu odluku donosi Kolegij Pravobranilaštva i o tome obavještava subjekat kojeg zastupa.
Član 14. stav (1)
Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji
- 1.Radni odnos državnog službenika i zaposlenika u Pravobranilaštvu uređuje se Zakonom o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ili Zakonom o radu u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 26/04, 7/05 i 48/05).
Član 16.
Propisi o radnim odnosima zaposlenika
Propisi Bosne i Hercegovine o radnim odnosima zaposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine shodno se primjenjuju i na zaposlenike Pravobranilaštva, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
- 24.Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 29/00, 16/02, 24/02, 3/03, 37/03, 42/03, 4/04, 9/04, 35/04, 61/04 i 32/07, 49/09 – prečišćeni tekst, 74/09 – ispravka i 97/09) u relevantnom dijelu glasi:
NADLEŽNOST
Član 7.Krivična nadležnost
(1) Sud je nadležan za krivična djela utvrđena Krivičnim zakonom BiH i drugim zakonima Bosne i Hercegovine.
(2) Sud je dalje nadležan za krivična djela utvrđena zakonima Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine kada ta krivična djela:
- a)ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost, nacionalnu sigurnost i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine;
- b)mogu imati ozbiljne reperkusije ili štetne posljedice na privredu Bosne i Hercegovine, ili mogu izazvati druge štetne posljedice za Bosnu i Hercegovinu ili mogu izazvati ozbiljnu ekonomsku štetu ili druge štetne posljedice izvan teritorije datog entiteta ili Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
(3) U nadležnosti Suda je također da:
- a)zauzima konačan i pravno obvezujući stav u vezi s provođenjem zakona Bosne i Hercegovine i međunarodnih ugovora na zahtjev bilo kojeg suda entiteta ili bilo kojeg suda Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine kojem je povjereno provođenje zakona Bosne i Hercegovine;