ADVOKATSKA KOMORA FEDERACIJE BIH
Kodeks odvjetničke etike
Na temelju članka 94. točka b) Zakona o odvjetništvu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/25) i članka 17. stav 1. tačka b) Statuta Odvjetničke komore Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 66/26), Skupština Odvjetničke komore Federacije Bosne i Hercegovine, dana 23.05.2026. godine donijela je
KODEKS
ODVJETNIČKE ETIKE
I. UVOD
- 1.Kodeksom odvjetničke etike (u daljnjem tekstu: Kodeks) razrađuju se temeljni standardi etičkog ponašanja i poslovanja odvjetnika, zajedničkih odvjetničkih ureda i odvjetničkih društava, odvjetničkih stručnih suradnika, odvjetničkih vježbenika, u Federaciji Bosne i Hercegovine, te odvjetnika iz drugih država, kada u skladu sa zakonom postupaju na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine.
- 2.Svrha ovog Kodeksa je da pomaže odvjetnicima, odvjetničkim stručnim suradnicima i odvjetničkim vježbenicima kada su suočeni s etičkim i profesionalnim dvojbama, a odvjetništvu da očuva etičnost i profesionalni standard u obavljanju poslova odvjetništva i time doprinese vladavini prava i ugleda odvjetništva i pravosuđa u cjelini.
- 3.Kada član Odvjetničke komore Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Odvjetničke komore Federacije BiH) odvjetničku djelatnost obavlja u drugoj državi, odvjetnik je dužan poštivati međunarodna pravila profesionalne etike i pravila profesionalne etike odvjetnika države u kojoj postupa.
II. OSNOVNA NAČELA
- 1.Odvjetnici moraju služiti interesima pravde, kao i onima čija su im prava i slobode povjereni da ih štite i brane.
- 2.Dužnost odvjetnika nije samo da zastupa svoju stranku već da joj bude i savjetnik u zaštiti njezinih prava i interesa.
- 3.Obavljanje odvjetničke djelatnosti, pored obveze poštivanja pravnih normi, podrazumijeva i poštivanje moralnih obveza prema stranci, sudovima i drugim tijelima pred kojima odvjetnici zastupaju slučaj svoje stranke, odnosno djeluju u njeno ime, te pravnoj profesiji uopće i svakom pojedinom članu profesije i javnosti.
- 4.Kodeks utvrđuje načela i pravila ponašanja koja moraju postati dijelom svijesti i uvjerenja svakog odvjetnika i kojih se odvjetnici, radi očuvanja i ugleda odvjetništva, moraju pridržavati pri obavljanju svoje djelatnosti.
- 5.Nepoštivanje odredbi Kodeksa predstavlja disciplinsku povredu koja će se sankcionirati u skladu sa Statutom i drugim općim aktima Odvjetničke komore FBiH.
III. ETIČKI PRINCIPI NA KOJIMA POČIVA ODVJETNIŠTVO
- 1.Osnovni etički princip Kodeksa ogleda se u dužnosti odvjetnika da se u granicama zakona, a u skladu s ustavnim načelima, moralom društva i načelima i principima sadržanim u općim aktima Odvjetničke komore FBiH, dosljedno bori za vladavinu prava, zaštitu sloboda i interesa fizičkih i pravnih osoba koje zastupa i brani.
- 2.Odnos odvjetnika prema vlastitoj stranci, protivnoj stranci i njezinim zastupnicima, prema drugim odvjetnicima, sudovima, tužiteljstvima, te drugim državnim tijelima s javnim ovlastima određen je isključivo njegovim položajem zastupnika i zaštitnika prava i interesa fizičkih i pravnih osoba.
- 3.Odvjetnik se nikada ne smije dovesti u položaj koji bi predstavljao sukob interesa, niti u položaj koji bi ga doveo u odnos ovisnosti s interesom drugih ili vlastitim interesom.
- 4.Odvjetnik je dužan pri zastupanju stranaka sačuvati svoju neovisnost, a interese stranke smije štiti samo sredstvima koja su u skladu sa zakonom, s dostojanstvom odvjetničkog poziva i s dobrim običajima koji nisu u suprotnosti s njegovom savješću.
- 5.Odvjetnik se ne smije prihvatiti poslova koji su nespojivi s njegovim pozivom i koji bi mogli štetiti njegovoj neovisnosti, dobrom glasu i ugledu odvjetništva.
- 6.Pri obavljanju odvjetničke djelatnosti, odvjetnik se treba ponašati tako da stekne i učvrsti povjerenje svoje stranke, a istovremeno i pravosudnih i drugih tijela pred kojima postupa štiteći prava i interese stranke, vodeći računa o zahtjevima profesionalne i opće kulture.
- 7.Dužnost je odvjetnika da se prilikom obavljanja odvjetničke djelatnosti stalno brinu za unaprjeđenje i afirmaciju odvjetništva kao samostalne i neovisne profesionalne djelatnosti.
- 8.Odvjetnik je dužan čuvati ugled i dostojanstvo odvjetništva, kako pri obavljanju djelatnosti, tako i u privatnom životu.
- 9.Svojim ponašanjem odvjetnik mora služiti kao primjer humanosti, poštivanja ljudskog dostojanstva i progresivnih nastojanja u priznavanju, zaštiti i ostvarivanju temeljnih ljudskih prava i sloboda.
- 10.Nedopušteno je i u suprotnosti je s dostojanstvom odvjetnika na bilo koji način surađivati s osobom koja se bavi nadripisarstvom. Dužnost je odvjetnika svaku osobu za koju sazna da se bavi nadripisarstvom, prijaviti nadležnom državnom tijelu.
- 11.Odvjetnik ne smije isticati svoju raniju službu, položaj ili dužnost za pribavljanje stranaka, niti na bilo koji način uvjeravati stranku da joj zbog toga može uspješnije pružiti zaštitu prava i interesa koji su joj povrijeđeni.
- 12.Odvjetnik ne smije do pravomoćnog okončanja postupka u kojem postupa kao punomoćnik bilo koje strane davati izjave i poduzimati druge radnje kojima bi mogao na nedopušten način utjecati na tijek i ishod postupka.
- 13.Dužnost je odvjetnika kontinuirano se stručno usavršavati i sudjelovati u edukacijama koje organizira i provodi Odvjetnička akademija.
- 14.Nelojalnost u obavljanju odvjetničke djelatnosti
Nelojalnost u obavljanju odvjetničke djelatnosti predstavlja povredu časti i ugleda odvjetništva, a ona se ogleda u sljedećem:
- a)pribavljanje stranaka putem ponuda, posrednika ili reklama,
- b)suradnja s nadripisarima ili osobama za koje se sumnja da se bave nadripisarstvom,
- c)obećanje provizije ili nagrade drugima za pribavljanje stranaka,
- d)omalovažavanje drugih odvjetnika,
- e)obećavanje rješavanja predmeta putem veza i poznanstava,
- f)ponude jeftinijeg zastupanja od cijena utvrđenih Odvjetničkom tarifom, osim na način propisan odredbom članka 37. Tarife,
- g)isticanje odvjetničke ploče napadnog oblika i sadržaja ili isticanje ploče na druga mjesta osim na zgradu u kojoj se nalazi ured,
- h)uporaba nesrazmjerno velikog ili okruglog pečata,
- i)napadno isticanje u podnescima, dopisima ili na drugi način, podataka o odvjetničkim uredima s kojima je zaključen ugovor o povezivanju i suradnji,
- j)napadno isticanje eventualne specijalizacije,
- k)istupi u sredstvima javnog informiranja s naglašenim isticanjem svog svojstva odvjetnika, odnosno na način koji bi se mogao shvatiti kao nametanje javnosti ili samoreklamiranje i slično.
- 15.Stjecanje stranaka na nečastan ili drugi nedopušten način
- 15.
15.1. Odvjetniku je zabranjeno stjecati stranke na nečastan ili na drugi nedopušten način. Smatra se da odvjetnik pribjegava nečasnom ili nedopuštenom stjecanju stranaka, naročito kada:
- a)daje nerealne procjene i obećava uspjeh ili dovodi stranku u zabludu u pogledu pravne prirode predmeta,
- b)omalovažava druge odvjetnike,
- c)potiče ili ne osporava uvjerenje stranke u učinkovitost korupcije, ili predlaže i nagovještava vlastito sudjelovanje u korupciji,
- d)stupa u kontakt sa strankama drugih odvjetnika i navodi ih da na njega prenesu zastupanje, ili preuzima stranke drugih odvjetnika na način suprotan ovom Kodeksu,
- e)na raspravama i u drugim javnim istupanjima u svojstvu odvjetnika izaziva incidente i bez opravdanog razloga stvara konfliktne situacije u namjeri da nametne dojam odvažnosti i stekne osobnu popularnost.
15.2. Odvjetniku je dozvoljeno u sredstvima javnog informiranja objaviti podatak o otvaranju ili preseljenju svoga ureda, pri čemu se mora izbjeći svaki pokušaj ili dojam da je riječ o reklami, te da pošalje obavijest o otvaranju ili preseljenju svoga ureda pravosudnim tijelima, drugim odvjetnicima i svojim strankama.
- 16.Poštivanje drugih etičkih kodeksa
16.1. Kada odvjetnik brani ili zastupa stranku na području Republike Srpske, dužan je postupati u skladu s Kodeksom etike odvjetnika Advokatske komore Republike Srpske, ukoliko načela i principi tog Kodeksa nisu u suprotnosti s načelima i sadržajem ovog Kodeksa.
16.2. Prilikom obavljanja odvjetničke djelatnosti u inozemstvu, odvjetnik je dužan ponašati se i u skladu s kodeksima međunarodnih asocijacija odvjetnika, kao i s kodeksom odvjetničke etike zemlje u kojoj obavlja djelatnost, ukoliko načela i principi tih kodeksa nisu u suprotnosti s načelima i sadržajem ovog Kodeksa.
- 17.Disciplinska odgovornost
17.1. Svako ponašanje suprotno principima i pravilima Zakona o odvjetništvu FBiH, Statuta i pravilima ovog Kodeksa, Pravilnika o procjeni rizika radi sprječavanja pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti i Pravilnika o nadzoru nad radom odvjetnika zasnovanog na procjeni rizika Odvjetničke komore FBiH, predstavlja povredu ugleda odvjetništva u Federaciji Bosne i Hercegovine.
17.2. Nadležno disciplinsko tijelo Odvjetničke komore FBiH odlučit će o tome predstavlja li povreda principa i pravila ovog Kodeksa u pojedinim slučajevima i disciplinsku povredu odvjetničke dužnosti i zauzeti stav o pokretanju disciplinskog postupka.
IV. MORALNI LIK ODVJETNIKA
- 1.U obavljanju odvjetničke djelatnosti, odvjetnik je dužan postupati humano i obzirno, s uvažavanjem i poštivanjem svih onih s kojima kontaktira u obavljanju svoje profesionalne djelatnosti.
- 2.Svaki je odvjetnik dužan čuvati svoju čast, moralni lik odvjetnika, neovisnost, savjesnost i stručnost, tako da takvim svojim ponašanjem potiče i druge.
- 3.Odvjetnik je dužan na prihod ostvaren pružanjem pravnih usluga plaćati porez u skladu s poreznim propisima, kao i izmirivati obveze koje proistječu iz njegovog statusa odvjetnika prema nadležnim institucijama.
- 4.Odvjetnik je dužan pri zastupanju svoje stranke sačuvati svoju neovisnost. Ova neovisnost mora biti apsolutna, slobodna od bilo kojih drugih utjecaja, pogotovo onih koji mogu proisteći iz njegovog vlastitog interesa ili vanjskog pritiska.
- 5.Odvjetnik mora izbjegavati okolnosti koje bi mogle ugroziti njegovu neovisnost i paziti da ne kompromitira svoje profesionalne standarde da bi ugodio svojoj stranci, sudu ili trećim osobama.
- 6.Odvjetnik je dužan odbaciti sve pokušaje utjecaja na njegovu neovisnost i obvezan je o tim pokušajima obavijestiti tijela regionalne komore kojoj pripada.
- 7.Odvjetnik se ne može baviti poslovima koji narušavaju značaj i ugled odvjetničke profesije.
- 8.Odvjetnik ne smije prihvatiti poslove i zvanja koji bi ga doveli u podređen položaj, naveli na nekritičko izvršavanje tuđih naloga ili njegov rad uvjetovali takvom vrstom obveza ili pogodnosti koje bi mogle ugroziti njegovu neovisnost i samostalnost.
- 9.Odvjetnik se može baviti poslovima u području znanosti, književnosti, umjetnosti, publicistike, pravnog obrazovanja, humanitarnog rada, prevoditeljstva i sporta.
- 10.Odvjetnik može biti rukovoditelj ili član stručnih, radnih ili savjetodavnih tijela vladinog ili nevladinog sektora, nevladinih organizacija, uređivačkih odbora i izdavačkih vijeća u organizacijama čiji rad nije u suprotnosti s načelima odvjetničke profesije.
- 11.Odvjetnik ne može biti zastupnik, direktor, predsjednik ili član upravnog ili nadzornog odbora u pravnoj osobi i institucijama s javnim ovlastima, javnim poduzećima, pravnim osobama s većinskim državnim kapitalom, predsjednik ili član upravnog, nadzornog ili odbora za reviziju banke s većinskim državnim kapitalom, zastupnik državnog kapitala, kao ni obavljati te poslove u bilo kojem opsegu ili vršiti javnu dužnost koja je nespojiva s odvjetničkom djelatnošću.
- 12.Rukovodeća pozicija odvjetnika u Odvjetničkoj komori FBiH nije spojiva s rukovodećom pozicijom u političkoj stranci.
- 13.Tradicionalne vrline kao što su: čast, poštenje i integritet odvjetnika moraju biti izvan svake sumnje, profesionalna su obveza odvjetnika i temelj za stjecanje odnosa povjerenja prema odvjetniku.
- 14.Stranka i treće osobe, od kojih odvjetnik dobiva informacije, moraju biti sigurne u povjerljivost odvjetnika.
- 15.Povjerljivost je primarno pravo i obveza odvjetnika.
- 16.Samo odvjetnik koji poznaje zakon može štititi interese svoje stranke sredstvima koja zakon dopušta, a da bi tu dužnost mogao ispuniti, dužan je obnavljati, proširivati i usavršavati svoju pravnu i opću naobrazbu praćenjem stručne literature, sudjelovanjem u stručnim raspravama, savjetovanjima i kongresima, objavljivanjem stručnih radova, suradnjom u časopisu Odvjetničke komore FBiH i slično.
- 17.Odvjetnik mora djelovati u najboljem interesu svoje stranke i mora staviti te interese ispred osobnih ili interesa drugih koji su u koliziji s interesima stranke koju zastupa.
- 18.Odvjetnik treba svojim stručnim znanjem pomagati drugim odvjetnicima, a posebna je dužnost svih odvjetnika da pomažu stručno usavršavanje odvjetničkih stručnih suradnika i odvjetničkih vježbenika.
- 19.Odvjetnik je dužan savjesno ispunjavati svoje obveze prema Odvjetničkoj komori FBiH i Regionalnoj odvjetničkoj komori, čuvati i podizati ugled komora i doprinositi njihovom uspješnom radu, a posebno je dužan poštivati odluke tijela komora i suzdržavati se od svakog uvredljivog ponašanja u kontaktima s tijelima komora.
- 20.Nije dostojna da bude odvjetnik osoba koja radi protiv interesa odvjetništva kao neovisne profesionalne djelatnosti i koja ne poštuje osnovne principe ovog Kodeksa i ostalih akata Odvjetničke komore FBiH, niti osoba koja se u skladu s odredbama Zakona o odvjetništvu Federacije Bosne i Hercegovine i odredbama Statuta Odvjetničke komore FBiH smatra nedostojnom za bavljenje odvjetništvom.
V. ODNOS PREMA OSOBAMA KOJIMA SE PRUŽA PRAVNA POMOĆ
- 1.Vjernost stranci je osnovna dužnost odvjetnika. Ona je važnija od interesa odvjetnika i kolegijalnih obzira.
- 2.Zastupanju stranke odvjetnik je dužan posvetiti svu svoju stručnost i savjesnost, te joj cjelovito i pravovremeno pružiti očekivanu pravnu pomoć.
- 3.Preopterećenost odvjetnika u poslu ne smije ugroziti cjelovitost, savjesnost i pravovremenost u pružanju pravne pomoći stranci, o čemu je svaki odvjetnik dužan voditi računa prilikom preuzimanja novih poslova od stranaka.
- 4.Odvjetnik kojem se obraća prevelik broj stranaka dužan je uputiti stranke drugim odvjetnicima kako bi izbjegao preopterećenost u poslovima.
- 5.Prihvaćanje i raskid angažmana
5.1. Odvjetnik samostalno odlučuje hoće li prihvatiti ponudu za zastupanje stranke, za pružanje pravne pomoći ili obranu.
5.2. Odvjetnik može odbiti ponudu za zastupanje stranke, za pružanje pravne pomoći ili obranu samo iz razloga propisanih Zakonom o odvjetništvu Federacije Bosne i Hercegovine, ovim Kodeksom i drugim općim aktima Odvjetničke komore FBiH.
5.3. Odvjetnik koji osobno poznaje protivnu stranku može odbiti zastupanje protiv nje, a ako ipak prihvati zastupanje, mora prije toga svoju stranku upozoriti na to poznanstvo.
- 6.Odvjetnik će odbiti zastupanje:
- a)ako je pružao pravnu pomoć suprotnoj stranci u istom predmetu ili po bilo kojem drugom pitanju vezanom za taj predmet,
- b)ako je suprotnoj stranci u istom predmetu pravnu pomoć pružao odvjetnik koji radi u istom odvjetničkom uredu ili odvjetničkom društvu,
- c)ako je on, ili član, ili zaposlenik odvjetničkog ureda ili društva radio kao odvjetnički vježbenik s odvjetnikom koji pruža pravnu pomoć suprotnoj stranci,
- d)ako je u istom predmetu on, ili član, ili zaposlenik odvjetničkog ureda ili društva postupao kao sudac, tužitelj, ovlaštena službena osoba Ministarstva unutarnjih poslova ili kao službena osoba u tijelu uprave,
- e)ako se on, ili član, ili zaposlenik odvjetničkog ureda ili društva bavio na drugi profesionalni način predmetnim slučajem,
- f)ako on, ili član, ili zaposlenik odvjetničkog ureda ili društva ima osobni interes koji je, ili može biti, u sukobu s interesima zastupane stranke, i
- g)u drugim slučajevima predviđenim zakonom ili općim aktima Odvjetničke komore FBiH.
- a)
- 7.Na donošenje odluke o zastupanju ne smiju utjecati razlike u spolu, rasi, nacionalnoj pripadnosti, jeziku, vjeri, političkom i drugom uvjerenju, podrijetlu, društvenom položaju ili stranačkoj pripadnosti.
- 8.Odvjetnik može odbiti pružanje pravne pomoći zbog osobnog uvjerenja da takav predmet ne može zastupati s uspjehom.
- 9.Ukoliko odvjetnik ima priznatu specijalizaciju ili se uopće ne bavi određenim područjem prava, smije odbiti zahtjev stranke za zastupanje ukoliko se radi o predmetu izvan njegove specijalizacije ili područja za koje je stručan.
- 10.Odvjetnik će voditi slučaj za stranku samo po nalogu te stranke. On, međutim, može raditi na slučaju po nalogu drugog odvjetnika koji radi za stranku ili kad mu slučaj dodijeli sud ili drugo nadležno tijelo.
- 11.Prilikom preuzimanja predmeta za zastupanje, odvjetnik je dužan uzeti iscrpnu informaciju od stranke, upoznati je s približnim trajanjem postupka, troškovima, naknadom i nagradom odvjetnika za obavljeni rad.
- 12.Odvjetnik će savjetovati i zastupati stranku žurno, savjesno i marljivo, posebno vodeći računa da joj ne prouzroči nepotrebne troškove postupka i dužan je svojim postupanjem i stručnim radom opravdati povjerenje stranke koje mu je ukazala izborom za svog zastupnika.
- 13.Odvjetnik će preuzeti vlastitu odgovornost za ispunjenje naloga koji su mu dani i obavještavati stranku o stanju predmeta.
- 14.Odvjetnik je dužan tijekom cijelog postupka nastojati da se postupak riješi nagodbom ako je to u interesu stranke.
- 15.Odvjetnik neće voditi slučaj za koji zna ili bi trebao znati da on nije stručan i u potpunosti kompetentan za njega, bez suradnje s odvjetnikom koji je kompetentan za takav slučaj.
- 16.U pravilu, odvjetnik preuzima za zastupanje onoliko predmeta koliko može savjesno i ažurno zastupati i neće prihvatiti naloge za koje zna da ih neće moći ispuniti učinkovito.
- 17.Kada utvrdi da se stranka koju zastupa obijesno parniči, odvjetnik ju je dužan upozoriti na takvo ponašanje i štetno vođenje postupka, a ukoliko ona i dalje ostaje pri takvom stavu, odvjetnik joj može iz ovog razloga otkazati punomoć i uskratiti pružanje daljnje pravne pomoći.
- 18.Ukoliko utvrdi da stranka koju zastupa ili brani, neistinito daje upute i navodi činjenice o predmetu, odvjetnik može takvoj osobi otkazati daljnje pružanje pravne pomoći.
- 19.Jedan od razloga zbog kojih odvjetnik može uskratiti daljnje pružanje pravne pomoći stranki je i nesposobnost stranke da plati gotove izdatke odvjetnika i nagradu za do tada obavljene poslove.
- 20.Odvjetnik može otkazati punomoć iz onih razloga iz kojih može odbiti pružanje pravne pomoći.
- 21.Odvjetnik se nema pravo povući iz rada predmeta na način i u okolnostima kada stranka ne bi mogla naći drugu pravnu pomoć na vrijeme kako bi se spriječilo nastupanje štetnih posljedica za stranku i takvu osobu kojoj otkazuje punomoć po bilo kojem od valjanih osnova, dužan je zastupati dok ona ne nađe zastupnika, no najviše 30 dana od otkaza punomoći. Za ovo je vrijeme dužan poduzimati sve radnje da ne bi nastupile štetne posljedice za stranku kojoj se otkazuje punomoć.
- 22.Odvjetnik ne treba otkazati punomoć kada mu budu odbijeni dokazni ili drugi prijedlozi u postupku zbog odnosa osobne netrpeljivosti s osobom koja vodi postupak, odnosno svoje osobne odnose i interese ne smije poistovjećivati s interesom stranke kojoj pruža pravnu pomoć i obratno.
- 23.Dužnost je odvjetnika da osobi kojoj pruža pravnu pomoć posveti svo znanje, pažnju, profesionalan odnos i odanost, ali se ne smije povoditi za nekorektnim ponašanjem i očigledno neistinitim navodima osobe koju zastupa, na koji način bi narušio svoj osobni ugled i ugled odvjetništva kao neovisne profesionalne djelatnosti.
- 24.Ukoliko stranka po prestanku zastupanja i po pozivu odvjetnika za preuzimanje svojih spisa i isprava iste ne preuzme u roku od tri mjeseca od poziva, u slučaju naknadnog zahtjeva stranke za predaju spisa i isprava, odvjetniku pripada pravo na naknadu troškova pripreme povrata spisa i isprava strani, a u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad po utrošenom satu i pregledanju spisa i isprava.
- 25.Sukob interesa
25.1. Odvjetnik neće savjetovati, zastupati ili djelovati u ime dvije ili više stranaka u istoj stvari ako postoji sukob, ili značajan rizik od sukoba interesa tih stranaka. Kada postupa u dvostranim pravnim poslovima, a angažiran je od jedne ili svih strana, dužan je podjednako i na pravičan način štititi interese svih sudionika u tom pravnom poslu, bez obzira na to tko plaća nagradu za njegov obavljeni rad.
25.2. Odvjetnik mora prestati raditi za obje stranke kada nastupi sukob interesa između tih stranaka i također kad god postoji rizik od ugrožavanja povjerljivosti ili kada bi njegova neovisnost mogla biti umanjena.
25.3. Odvjetnik ne smije prihvatiti zastupanje stranke u stvari u kojoj je ranije od stranke sa suprotnim interesima primio informacije u istoj stvari, mada nije prihvatio da zastupa ni tu stranku, ako bi njegova saznanja o predmetu ugrozila interes stranke ili dužnost čuvanja povjerljivosti prethodno dobivenih saznanja.
25.4. Kada odvjetnici obavljaju djelatnost u zajedničkom odvjetničkom uredu ili u odvjetničkom društvu, naprijed navedene odredbe primjenjuju se na sve članove zajedničkog ureda ili društva.
25.5. Odvjetnik ne smije savjetovati suprotnu stranu niti preuzeti zastupanje protiv strane koju zastupa, a protiv stranke koju je prethodno zastupao može preuzeti zastupanje samo ako prema okolnostima slučaja takvo postupanje ne bi bilo protivno načelima odvjetničke etike.
VI. ZASTUPANJE U KAZNENIM PREDMETIMA
- 1.Odvjetnik je dužan preuzeti ponuđenu obranu osumnjičenog, odnosno optuženog u kaznenim predmetima bez obzira na ličnost osumnjičenog, odnosno optuženog i na vrstu i težinu učinjenog kaznenog djela.
- 2.Odvjetnik ne smije odbiti pružanje pravne pomoći – obrane u kaznenim predmetima iz sljedećih razloga:
- a)zbog toga što bi uspješna obrana bila teška,
- b)zbog toga što postoje nepobitni dokazi o izvršenom kaznenom djelu,
- c)zbog toga što je osumnjičeni/optuženi priznao izvršenje kaznenog djela,
- d)zbog negativnog mišljenja javnog mnijenja izazvanog kaznenim djelom i ponašanja oštećenih.
- a)
- 3.Odvjetnik može odbiti ponuđenu obranu osumnjičenog/optuženog samo ukoliko ima specijalizaciju iz druge grane prava, odnosno ukoliko se u obavljanju odvjetničke djelatnosti ne bavi i kaznenim pravom, a od već prihvaćene obrane odvjetnik može odustati samo ako mu braniteljska savjest ne bi dopuštala daljnju obranu, a položaj branjenika se time ne bi pogoršao.
- 4.U tijeku kaznenog postupka odvjetnik ne smije davati izjave sredstvima javnog informiranja kojima bi se moglo na nedopušten način, a naročito stvaranjem određenih dojmova u javnosti, utjecati na tijek i ishod kaznenog postupka.
- 5.Odvjetnik može u tijeku vođenja kaznenog postupka davati izjave sredstvima javnog informiranja u skladu s odredbama ovog Kodeksa kojim su regulirane dužnosti i obveze odvjetnika u javnom informiranju.
- 6.Kad u kaznenom postupku sudjeluje više osumnjičenih/optuženika i više odvjetnika-branitelja, odvjetnici su dužni nastojati da u najvećoj mjeri usklade svoj rad, tako da to ne bude na štetu nijednom od branjenika.
- 7.U postupku obrane svoga branjenika, odvjetnik ne smije postupati na način da prebacuje odgovornost na druge suoptuženike, odnosno povećava njihovu krivnju kako bi potpuno isključio ili umanjio krivnju svog branjenika.
- 8.U pravnim obrazlaganjima i zaključcima odvjetnik-branitelj je samostalan i to čini po vlastitoj savjesti, znanju, odgovornosti i stručnosti i nije vezan uputama branjenika, osim u dijelu koji se odnosi na činjenično stanje.
- 9.Svako neposredno ili posredno nuđenje branitelja pritvorenicima ili korištenje drugih pritvorenika radi dobivanja angažmana branitelja, protivno je ugledu i dostojanstvu odvjetništva i predstavlja kršenje pravila ovog Kodeksa.
VII. ODNOS PREMA PROCESNIM PROTIVNICIMA
- 1.Odvjetnik treba prema protivnoj stranci nastupati obzirno i objektivno, nastojeći time stvoriti uvjete da se spor riješi u obostranom interesu.
- 2.Međutim, ukoliko je protivna stranka bezobzirna, nepomirljiva, neuviđavna ili neobjektivna, tada je odvjetnik dužan prema njoj nastupati odlučno, a osobito onda kada bi izostanak takva nastupa štetio opravdanim interesima njegove stranke.
- 3.Svađe i vrijeđanja procesnih protivnika odvjetnik je dužan sprječavati.
- 4.U skladu s načelom brzog i učinkovitog pružanja pravne pomoći i izbjegavanja nepotrebnih troškova stranci, odvjetnik prije nego što pokrene postupak treba opomenuti procesnog protivnika, dajući mu primjeran rok za dobrovoljno ispunjenje spornog zahtjeva, osim ako je stvar hitna ili ako je očito riječ o obijesnom i nepopustljivom protivniku.
- 5.Odvjetnik ne smije koristiti neukost, zabludu ili bojažljivost procesnog protivnika, osobito ako on nema pravnog zastupnika, kako bi postigao neopravdani uspjeh za svoju stranku.
- 6.Ukoliko procesni protivnik ima zastupnika, tada je odvjetnik dužan isključivo komunicirati s njegovim zastupnikom, a ako mu se procesni protivnik izravno obrati, dužan ga je uputiti njegovom zastupniku i o svemu tome obavijestiti svoju stranku.
- 7.Odvjetnik treba odvraćati svoju stranku od toga da kazneno progoni protivnu stranku zbog nepromišljenih izjava koje je izazvalo napeto stanje u postupku, osim ako je takav progon potreban da bi se osigurali interesi stranke.
- 8.Prema procesnom protivniku odvjetnik mora imati korektan odnos. Ako procesni protivnik vrijeđa odvjetnika, prijeti mu ili slično, odvjetnik treba imati razumijevanja za stanje uzrujanosti protivne stranke u kojem se ona neprikladno ili nepristojno ponijela prema njemu i ako nakon upozorenja odvjetnika ili tijela pred kojim je došlo do uvrede, prijetnje ili slično dođe do isprike, u tom slučaju odvjetnik ne treba poduzimati radnje koje bi dovele do kaznene ili druge odgovornosti protivnika.
- 9.Bliže i intenzivnije poznanstvo odvjetnika s budućim procesnim protivnikom ili njegovim bliskim srodnikom, ukoliko bi to dovelo ili moglo dovesti do štetnih posljedica po stranku zbog nepotpunog angažiranja odvjetnika ili stručnog i savjesnog pružanja pravne pomoći stranci, može biti razlog za odbijanje zastupanja.
- 10.Odvjetnik ne smije omalovažavati procesnog protivnika, niti se na drugi način odnositi prema njemu nekorektno.
VIII. ODNOSI PREMA SUDOVIMA, UPRAVNIM I DRUGIM DRŽAVNIM TIJELIMA
- 1.Odvjetnik je dužan zastupanje pred sudovima i drugim tijelima obavljati korektno, poštujući njihov autoritet i ugled u skladu s procesnim pravilima, a istovremeno čuvati samostalnost i neovisnost odvjetništva kao neovisne profesionalne djelatnosti, kao i svoj osobni i profesionalni ugled.
- 2.Odnos odvjetnika prema sudu, drugim državnim tijelima i njihovim predstavnicima, i odnos suda, drugih državnih tijela i njihovih predstavnika prema odvjetniku, treba biti izraz poštivanja prava, pravne kulture i pravničke profesije.
- 3.Podnesci i usmena izlaganja odvjetnika trebaju biti jasni, sažeti, umjesni i logični, a kritika koju odvjetnik upućuje sudu, drugim državnim tijelima i njihovim predstavnicima ne smije biti priopćena na drzak ili uvredljiv način.
- 4.U odnosu prema sudu, drugim državnim tijelima i njihovim predstavnicima odvjetnik ne smije:
- a)utjecati na tijek postupka i donošenje odluke neprofesionalnim sredstvima, a naročito obraćanjem tijelima i osobama koje se nemaju pravo miješati u postupak, raspravljanje i odlučivanje,
- b)osobne prijateljske odnose sa sucima, tužiteljima i drugim predstavnicima tijela vlasti ispoljavati pred strankom, suprotnom strankom ili njenim zastupnikom ili pred ovim osobama stvarati dojam postojanja takvih odnosa,
- c)tijek ili ishod postupka pravdati pripisivanjem korupcije i drugih vidova zlouporaba sucima, tužiteljima i predstavnicima drugih tijela vlasti ili podržavati takvo uvjerenje stranke, osim ako on ili stranka raspolažu dokazima koji bi im davali pravo na podnošenje prijave nadležnim tijelima kaznenog ili disciplinskog gonjenja,
- d)zloupotrebljavati ulogu branitelja da bi stranci, ili posredstvom stranke koja je u pritvoru ili na izdržavanju kazne, drugim pritvorenicima ili zatvorenicima krišom dostavljao pisma, poruke ili predmete čije je dostavljanje zabranjeno, podložno kontroli ili namijenjeno nedozvoljenim ciljevima,
- e)pred strankom, suprotnom strankom ili njenim zastupnikom, uoči ročišta ulaziti u sudnicu ili drugu službenu prostoriju namijenjenu raspravi prije nego što je pozvan, ili se nakon završetka rasprave u sudnici ili takvoj prostoriji zadržavati i po izlasku svih ovih osoba, osim ako svoj ulazak ili ostanak prethodno tim osobama ne objasni izuzetnim, opravdanim i istinitim razlozima ne-vezanim za predmet spora.
- a)
- 5.Odvjetnik će, uz dužno poštivanje suda, braniti interese svoje stranke časno i hrabro, bez obzira na svoje vlastite interese ili posljedice po njega ili neku drugu osobu.
- 6.Odvjetnik je dužan, pravno dopuštenim sredstvima i u granicama korektnosti, pružiti odlučan otpor protiv svakog kršenja zakonitosti, povrede dostojanstva ličnosti i temeljnih ljudskih prava ili interesa svoje stranke.
- 7.Odvjetnik je dužan upozoriti svoju stranku na odnos poštivanja prema sudu i nastojat će da on i njegova stranka savjesno koriste prava koja im u postupku pripadaju, nastojeći da se izbjegne svako odugovlačenje i zlouporaba prava u postupku pred sudom.
- 8.Odvjetniku je dopušteno komunicirati sa svjedocima prije početka i tijekom suđenja, ali je zabranjena svaka zlouporaba ovog razgovora u svrhu djelovanja na svjedoka. Razgovor se mora obaviti na način da se izbjegne svaka dvojba o mogućem utjecaju na svjedoka.
IX. MEĐUSOBNI ODNOSI ODVJETNIKA, ODVJETNIČKIH STRUČNIH SURADNIKA I ODVJETNIČKIH VJEŽBENIKA
- 1.Kolektivni duh profesije zahtijeva odnos povjerenja i suradnje među odvjetnicima na dobrobit njihovih stranaka kako bi se izbjegli dugi i nepotrebni procesi i druga ponašanja štetna za reputaciju profesije.
- 2.Međusobni odnosi odvjetnika, odvjetničkih stručnih suradnika i odvjetničkih vježbenika, kako u vršenju djelatnosti, tako i u osobnom životu, trebaju biti korektni i ispunjeni odnosom međusobnog uvažavanja i poštivanja i ne smiju utjecati na samostalnost i odlučnost pri zastupanju i zaštiti interesa vlastite stranke.
- 3.Nedopustivo je nelojalno pridobivanje stranaka za zastupanje, reklamiranje u bilo kojem obliku, davanje negativnih izjava o drugim odvjetnicima, odvjetničkim stručnim suradnicima ili odvjetničkim vježbenicima, kao i održavanje bilo kakvog kontakta s nadripisarima ili slično.
- 4.Odvjetnik koji zna da procesni protivnik ima odvjetnika kao zastupnika, mora se isključivo obraćati svom kolegi, a ukoliko mu se procesni protivnik izravno obrati, mora ga savjetovati da se obrati svom odvjetniku i o tome će upoznati svog kolegu.
- 5.Odvjetnik, ukoliko mu je to poznato, ne smije preuzeti zastupanje stranke koju već zastupa drugi odvjetnik prije nego što stranka tom odvjetniku ne opozove punomoć ili priopći da pored već angažiranog odvjetnika u postupak ulazi i novoangažirani odvjetnik.
- 6.Odvjetnik koji je angažiran umjesto drugog odvjetnika u određenom slučaju mora o tome obavijestiti tog odvjetnika i neće početi s radom dok ne utvrdi da je taj drugi odvjetnik u cijelosti namiren i isplaćen za obavljeni rad.
- 7.Suglasno izboru, više odvjetnika može pružati pravnu pomoć jednoj osobi.
- 8.Odvjetnik ne može tražiti, niti primiti od drugog odvjetnika ili druge osobe naknadu, proviziju ili drugu kompenzaciju za upućivanje ili preporučivanje stranke.
- 9.Odvjetnik neće nikome platiti naknadu, proviziju ili drugu kompenzaciju zato što mu je ovaj uputio stranku.
- 10.Kolegijalni duh profesije i profesionalna solidarnost nalažu da odvjetnici pruže savjet i daju mišljenje drugom odvjetniku, naročito onom mlađem po stažu i iskustvu, kada on to zatraži.
- 11.Kod zamjene odvjetnik postupa kao da sam (u svom predmetu) pruža pravnu pomoć. Solidarnost odvjetnika ogleda se i u pružanju pravne pomoći, tj. zamjenama inozemnih odvjetnika. Odvjetnik mora biti naročito odgovoran pri pružanju pravne pomoći inozemnim odvjetnicima i takve slučajeve treba preuzimati samo ako ih može obraditi stručno i bez odugovlačenja.
- 12.Nedopustivo je da odvjetnik, ako to interesi osobe kojoj pruža pravnu pomoć ne zahtijevaju, tereti suokrivljenog ili suučesnika u postupku.
- 13.Odvjetnici su dužni svoje međusobne sporove sami razrješavati ili pred tijelima Odvjetničke komore FBiH, s obzirom na to da nije u skladu s principima ovog Kodeksa da odvjetnici svoje nesporazume rješavaju sudskim putem.
- 14.Radi educiranja i osposobljavanja za budući odvjetnički poziv, što je jedan od važnijih zadataka odvjetništva, odvjetnicima se preporuča da primaju na praksu mlade diplomirane pravnike u cilju njihovog stručnog osposobljavanja za upis u Imenik odvjetnika i da im u tom smislu pružaju stručnu pomoć.
- 15.Dužnost je odvjetnika da se brine o formiranju moralnog lika odvjetničkog vježbenika i stručnog suradnika koji se kroz svoju praksu svakodnevno upoznaju s načelima i pravilima Kodeksa odvjetničke etike, te ih usvajaju kao svoja pravila ponašanja u poslu i životu, a ovo je dužan činiti i sam vježbenik i stručni suradnik.
- 16.Odvjetnik je dužan svog vježbenika i odvjetničkog stručnog suradnika upoznati s obvezom čuvanja tajne ureda u kojem radi i posvetiti naročitu pažnju na upoznavanje vježbenika i stručnog suradnika s pravilima odvjetničke etike.
- 17.Odvjetnik je dužan redovito isplaćivati utvrđenu plaću za rad odvjetničkog stručnog suradnika i odvjetničkog vježbenika. Pored plaće, odvjetnik može isplatiti i nagradu za rad odvjetničkom stručnom suradniku i odvjetničkom vježbeniku.
- 18.Odvjetnik je dužan omogućiti vježbeniku praksu, da ta praksa bude raznovrsna, a znanje temeljito, te korištenje stručnom literaturom, uz savjesno nadziranje rada vježbenika, sve u cilju stručnog usavršavanja i priprema za polaganje pravosudnog ispita.
- 19.Odvjetnički vježbenik dužan je u svom radu pridržavati se uputa odvjetnika kod kojega obavlja praksu i osnova i principa Kodeksa, a njegov odnos prema odvjetniku kod kojega obavlja praksu treba da biti korektan i ispunjen uvažavanjem i poštovanjem.
- 20.U tijeku obavljanja vježbeničke prakse, odvjetnički je vježbenik dužan sudjelovati u radu Organizacije odvjetničkih vježbenika Odvjetničke komore FBiH, te savjesno ispunjavati dužnosti i obveze u tijelima Odvjetničke komore FBiH u koje je delegiran od strane svoje organizacije.
- 21.Odvjetnički stručni suradnik i odvjetnički vježbenik dužni su sudjelovati u edukacijama koje organizira Odvjetnička akademija.
- 22.Zabranjeno je fiktivno obavljanje prakse, pa je odvjetnički vježbenik dužan praksu obavljati s punim radnim vremenom.
- 23.Zabranjeno je zaključivanje bilo koje vrste ugovora između odvjetnika i njegova vježbenika u sudjelovanju u dobiti ili o ortaštvu.
- 24.Vježbeniku je zabranjeno samostalno vođenje pravnih poslova.
- 25.Vježbeniku nije dopušteno da po neposrednom zahtjevu drugog odvjetnika ili njegovog vježbenika bez odobrenja odvjetnika kod kojeg obavlja vježbeničku praksu, zamjenjuje u pojedinim radnjama zastupanja drugog odvjetnika, kao i neposredno zahtijevanje ili primanje naknada za zamjeničko zastupanje od drugog odvjetnika.
- 26.Dužnost je svih odvjetnika da pomažu mlađem odvjetniku kod otvaranja odvjetničkog ureda i stjecanju osoba kojima će pružati pravnu pomoć, a poželjno je da svaki uputi bar po jednu takvu osobu.
- 27.Svi principi i načela ovog Kodeksa koji se odnose na odvjetnika prema osobama kojima pruža pravnu pomoć, procesnim protivnicima, prema sudovima i drugim tijelima i ostalim pitanjima, odnose se i na odvjetničke stručne suradnike i odvjetničke vježbenike.
X. ODVJETNIČKA TAJNA
- 1.Čuvanje odvjetničke tajne je načelo odvjetništva koje predstavlja bitnu pretpostavku stručnog i savjesnog zastupanja i nezamjenjiv je uvjet neovisnosti i samostalnosti odvjetničke profesije.
- 2.Obveza čuvanja odvjetničke tajne nije vremenski ograničena.
- 3.Odvjetničku tajnu predstavlja sve ono što je odvjetnik prilikom pružanja pravne pomoći saznao kao povjerljivo od svoje stranke ili na drugi način. U naravi, ovu tajnu pored saznanja odvjetnika predstavljaju svi spisi, tonski, informacijsko-komunikacijski, slikovni i slični zapisi, te depoziti stranaka koji se nalaze u odvjetničkom uredu.
- 4.Dužnost čuvanja odvjetničke tajne ne prestaje samim prestankom zastupanja ili završetkom postupka u kojem je i povodom kojeg je nastupilo saznanje o činjenicama i okolnostima koje čine odvjetničku tajnu. Dužnost čuvanja tajne postoji i u slučajevima saznanja o činjenicama i okolnostima povjerenim od strane stranke čije zastupanje odvjetnik nije prihvatio.
- 5.Odvjetnik smije saopćiti činjenice i okolnosti koje predstavljaju odvjetničku tajnu samo u određenoj vrsti postupka po pristanku osobe od koje je to saznao, danog u pismenoj formi, ili ako je otkrivanje tajne nužno u kaznenom postupku ili postupku disciplinske odgovornosti odvjetnika za dokazivanje njegove nevinosti.
- 6.Odvjetnik sam mora savjesno ocijeniti što stranka želi da bude sačuvano kao odvjetnička tajna, a što ponekad znači i samu činjenicu da mu se stranka obratila za pravnu pomoć i nenavođenjem koje vrste.
- 7.Odvjetnik je dužan na odgovarajući način sve svoje suradnike u uredu upoznati s obvezom čuvanja odvjetničke tajne, a tu obvezu u ugovorima o radu zaključenim sa svojim suradnicima izričito predvidjeti kao razlog prestanka radnog odnosa.
- 8.Obveza čuvanja odvjetničke tajne proteže se na sve odvjetnike u zajedničkom odvjetničkom uredu, na sve odvjetnike u odvjetničkom društvu i na sve zaposlenike. Odavanje odvjetničke tajne suprotno odredbama ovog Kodeksa predstavlja težu povredu dužnosti i ugleda odvjetništva.
XI. ODNOS ODVJETNIKA PREMA TIJELIMA ODVJETNIČKE KOMORE FBiH
- 1.Odvjetnici su dužni čuvati ugled, samostalnost i neovisnost tijela Odvjetničke komore FBiH i regionalnih komora.
- 2.Pravo i dužnost odvjetnika je da sudjeluju u radu tijela Odvjetničke komore FBiH, da pomažu u radu, te da savjesno i odgovorno izvršavaju obveze na svim izbornim funkcijama u tijelima i organima Odvjetničke komore FBiH.
- 3.Odvjetnik je dužan savjesno i blagovremeno ispunjavati sve svoje obveze prema Odvjetničkoj komori FBiH, poštivati, čuvati i unaprjeđivati njezin ugled, te svojim aktivnim sudjelovanjem doprinositi njezinom što uspješnijem radu prisustvujući sastancima, skupštinama i časno izvršavati funkcije na koje je izabran.
- 4.Odvjetnik čini težu povredu odvjetničke dužnosti ukoliko ne izvršava odluke tijela Odvjetničke komore FBiH ili ako nesavjesno i neodgovorno izvršava obveze i prava na izbornim funkcijama u njezinim tijelima; u ostavljenom roku ne odgovori na pisano obraćanje ili se ne odazove na poziv njezinih nadležnih tijela; ne dostavi tražene informacije i pruži tražena objašnjenja, a osim ako bi time povrijedio obvezu čuvanja odvjetničke tajne; dostavi njezinim tijelima neistinita izvješća, uvredljivo se ponaša u pismenim ili usmenim kontaktima s tijelima Odvjetničke komore FBiH i/ili njezinim dužnosnicima i prema njima ne izvršava ili neuredno izvršava materijalne obveze; ukoliko ne izvršava odluku nadležnog tijela Odvjetničke komore FBiH o obustavi rada ili ograničenja rada pod uvjetom da je utvrđen minimum rada neophodan za zaštitu prava i interesa stranaka.
XII. POSLOVANJE U ODVJETNIČKOM UREDU
- 1.Odvjetnik je odgovoran za rad svoga ureda.
- 2.U zajedničkim odvjetničkim uredima svi odvjetnici odgovaraju za rad ureda.
- 3.U odvjetničkim društvima, odvjetnici članovi društva odgovaraju za rad društva.
- 4.Odvjetnik je dužan uredno i na vrijeme voditi predmet, pohranu spisa i točnu evidenciju rokova i rasprava, tako da on i stranka mogu uvijek uvidom u spis utvrditi podatke o stanju predmeta.
- 5.Odvjetnik mora osobito biti savjestan i točan u obavljanju poslova s novcem. Tuđi novac ne smije miješati s vlastitim i mora uvijek biti u mogućnosti tuđi novac isplatiti. Novac koji je primio za stranku ne smije zadržati kod sebe dulje nego što je to potrebno.
- 6.Odvjetnik ne smije upotrijebiti ili zadržati novac protivno namjeni za koju je predan, kao i proširiti pravo zadržavanja za nedospjela potraživanja za usluge koje će pružiti.
XIII. DUŽNOSTI I OBVEZE ODVJETNIKA U JAVNOM INFORMIRANJU
- 1.U načelu, odvjetnik ne smije davati u javnost na bilo koji način podatke o strankama koje zastupa, činjenicama i okolnostima koje su mu poznate iz predmeta koji je primio na zastupanje, kao ni ono što mu je stranka povjerila kao svom zastupniku, osim ukoliko ga je stranka ovlastila da iznosi u javnost podatke o tome.
- 2.Ukoliko je u sredstvima javnog informiranja od suprotne strane u bilo kojem postupku ili od strane suda, tužiteljstva ili drugog tijela pred kojim se vodi postupak, došlo do obavještavanja javnosti, a takvo obavještavanje je usmjereno na netočno informiranje javnosti u konkretnoj informaciji ili je utjecalo ili moglo utjecati na tijek i ishod određenog postupka, odvjetnik je javnim priopćenjem dužan dati točnu informaciju i spriječiti pokušaj netočnog informiranja javnosti ili utjecaj javne informacije na tijek i ishod određenog postupka na štetu stranke koju zastupa.
- 3.Davanje u javnost informacije o samom postojanju određene vrste postupka u kojem vrši zastupanje stranke dozvoljeno je ukoliko davanjem takve informacije ne bi bila nanesena šteta interesima stranke koju zastupa ili bi samo davanje takvih podataka predstavljalo narušavanje čuvanja odvjetničke tajne.
- 4.Postupanje suprotno naprijed navedenim načelima predstavlja težu povredu dužnosti odvjetnika u vršenju odvjetničke djelatnosti.
- 5.Odvjetnik o kojem se u sredstvima javnog saopćavanja piše ili govori na način koji je protivan odredbama Zakona o odvjetništvu, Statutu Komore ili Kodeksu, dužan se je odmah po saznanju o takvom izvještavanju na prikladan način ograditi od takvog načina izvještavanja.
XIV. BESPLATNO PRUŽANJE PRAVNE POMOĆI
- 1.Obveza je odvjetnika i besplatno pružanje pravne pomoći socijalno ugroženim osobama u skladu sa Zakonom o odvjetništvu Federacije Bosne i Hercegovine.
- 2.Odvjetnik je besplatnu pravnu pomoć dužan pružiti jednako savjesno i pažljivo kao u pružanju pravne pomoći drugim strankama.
- 3.U slučaju uspjeha u postupku, odvjetnik može od takve stranke tražiti nagradu za pružanje usluga u mjeri u kojoj to zastupanje neće izgubiti svoje humano i socijalno obilježje, ali u svakom slučaju odvjetnik smije tražiti onu nagradu koju je zastupana stranka ostvarila po osnovi njegova zastupanja na teret protivne stranke.
XV. OVLASTI I DUŽNOSTI ODVJETNIKA U MEĐUNARODNOM PRAVNOM PROMETU
- 1.Odvjetnik nije ovlašten obavljati odvjetničke poslove za strane pravne subjekte kao stalni predstavnik nekog stranog odvjetničkog ureda ili odvjetničkog društva, niti na nazivu ureda može stavljati obilježja koja označavaju predstavništvo stranih odvjetničkih ureda bilo kojeg oblika.
- 2.Nije dopušten bilo kakav vid suradnje sa stranim odvjetnicima ukoliko oni koriste takvu suradnju da bi lažno prikazali odvjetnika člana Odvjetničke komore kao odvjetnika svoga društva, kao partnera, kao njegovu podružnicu ili kao postojanje bilo kojeg oblika institucionalne povezanosti s njima.
- 3.Odvjetnicima, zajedničkim odvjetničkim uredima i odvjetničkim društvima je zabranjeno na web-stranicama, istaknutoj ploči, memorandumu i sl. navoditi činjenicu postojanja sporazuma i suradnje iz prethodnog stavka.
- 4.Kada prima na zastupanje stranku koja ima nastan u drugoj državi, odvjetnik je dužan izričito upozoriti stranku na mogući ishod traženog zastupanja kroz primjenu zakona i drugih propisa na teritoriju Bosne i Hercegovine, a takvo upozorenje mora dati u pismenom obliku, ukoliko bi protivno postupanje moglo nanijeti toj stranci znatniju štetu.
- 5.U svim postupcima s elementom inozemnosti pred domaćim sudovima i drugim tijelima, kao i pred inozemnim tijelima i sudovima, ako postoji kolizija načela kodeksa profesionalne etike strane države i ovog Kodeksa, odvjetnik je dužan primjenjivati načela ovog Kodeksa.
XVI. TROŠKOVI ZASTUPANJA
- 1.Odvjetnik ima pravo na nagradu za svoj rad prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika u Federaciji Bosne i Hercegovine.
- 2.Ako je do prestanka zastupanja došlo u tijeku postupka, odvjetnik može odbiti predati spis predmeta stranci na njezin zahtjev ukoliko stranka nije izvršila isplatu troškova koji su nastali poduzimanjem radnji odvjetnika u tijeku postupka, a prema obračunu odvjetnika u tom trenutku, osim ako bi zbog toga za stranku mogle nastupiti štetne posljedice ili ako bi stranci bilo otežano ili onemogućeno poduzimanje radnji u postupku.
- 3.Odvjetnik može odbiti predati spis predmeta stranci na njezin zahtjev nakon okončanja postupka ukoliko stranka nije izvršila isplatu nagrade i naknade troškova.
- 4.Dužnost je odvjetnika upoznati stranku s približnim iznosom troškova zastupanja i upozoriti je na mogućnost da troškovi koji će biti određeni na teret protivne stranke budu manji od njegovog računa (obračuna).
XVII. IZGLED ODVJETNIČKOG UREDA, TVRTKE I PEČATA
- 1.Odvjetnički ured, u pravilu, treba biti smješten u prostoru koji ima čekaonicu. U pravilu, odvjetnik prima stranke samo u svom uredu.
- 2.Tvrtka odvjetničkog ureda (ime i prezime odvjetnika, specijalnost ukoliko postoji) treba biti istaknuta na zgradi u kojoj je smješten odvjetnički ured.
- 3.Ova se obveza odnosi i na zajedničke odvjetničke urede i odvjetnička društva. Naziv ureda ili društva treba biti ispisan na jednom od službenih jezika u BiH bez reklamnog karaktera na metalnoj ili drugoj ploči.
- 4.Odvjetnički ured ili društvo može imati svoj pečat koji ne može sadržavati reklamni karakter.
- 5.Svaki podnesak mora imati memorandum ili pečat.
XVIII. ZAVRŠNE ODREDBE
- 1.Stavlja se izvan snage Kodeks odvjetničke etike usvojen na izvanrednoj Skupštini održanoj dana 17.09.2005. godine.
- 2.Ovaj Kodeks stupa na snagu s danom usvajanja na Skupštini Odvjetničke komore FBiH.
Broj 1822/26
23. svibnja 2026. godine
Predsjednica
Odvjetničke komore FBiH
Ana Primorac, v. r.