Aktio

Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu

Odluka kojom se proglašava zakon o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine

Uzimajući u obzir i imajući u na umu sve gore navedeno ovim donosim slijedeću

ODLUKU
KOJOM SE PROGLAŠAVA ZAKON O DRŽAVNOJ SLUŽBI U INSTITUCIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE

Koristeći se ovlastima koje su mi date člankom V Aneksa 10. (Sporazuma o provedbi civilnog dijela Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji glede tumačenja navedenog Sporazuma o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora; i posebno uzevši u obzir članak II 1. (d) istog Sporazuma prema kojem Visoki predstavnik "pruža pomoć, kada to ocijeni neophodnim, u iznalaženju rješenja za sve probleme koji se pojave u svezi sa civilnom provedbom";

Pozivajući se na stavak XI. 2 Zaključaka Vijeća za provedbu mira koje se sastalo u Bonu 9. i 10. prosinca 1997. godine, u kojem je Vijeće za provedbu mira pozdravilo nakanu Visokog predstavnika da uporabi svoj konačni autoritet u zemlji glede tumačenja Sporazuma o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme, kako je prethodno rečeno, "donošenjem obvezujućih odluka, kada to bude smatrao neophodnim," u svezi sa određenim pitanjima, uključujući (u sukladno točki (c) ovog stavka) mjere u svrhu osiguranja provedbe Mirovnog sporazuma na čitavom teritoriju Bosne i Hercegovine i njezinih entiteta";

Pozivajući se na značaj koji međunarodna zajednica pridaje usvajanju Zakona o državnoj službi u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine u sklopu uspostavljanja vladavine zakona i jačanja zajedničkih institucija u Bosni i Hercegovini;

Konstatirajući na temelju navedenog primjera pridavanja značaja, da je Vijeće za provedbu mira na svom zasjedanju u Madridu 16. prosinca 1998. godine prioritet dalo stvaranju profesionalne i nepolitične državne službe kao vitalne komponente svake države koja učinkovito funkcionira; i konstatirajući nadalje punu potporu koju je vijeće iskazalo rješenosti Visokog predstavnika da se ojačaju zajedničke institucije kroz suradnju sa organima vlasti Bosne i Hercegovine na donošenju Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine čime bi se osigurali izbor, rukovođenje, napredovanje u karijeri, naknade i socijalne beneficije za državne uposlenike, na način na koji se promiče profesionalizam i politička neovisnost;

Prisjećajući se da je Vijeće za provedbu mira na svom zasjedanju u Briselu 23. - 24. svibnja 2000. godine pozvalo organe vlasti Bosne i Hercegovine da donesu prethodno navedni zakon do rujna 2000. godine i prisjećajući se nadalje da je na Visokog predstavnika apelirano da uporabi svoj autoritet, sukladno svojem mandatu, kako bi osigurao puno i ubrzano realiziranje u svim sektorima civilne provedbe;

Imajući u vidu da je donošenje Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine bio jedan od zahtjeva navedenih u Mapi puta Europske unije za Bosnu i Hercegovinu i da njegovo donošenje predstavlja obvezu Bosne i Hercegovine za realiziranje smjernica Europske unije;

Imajući u vidu da je Zakon o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine, koji je izrađen u partnerstvu između međunarodne zajednice i Vijeća ministara, usvojilo pomenuto Vijeće ministara Bosne i Hercegovine u rujnu 2001. godine; a imajući nadalje u vidu da su oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojila zakon u različitim verzijama početkom 2002. godine;

Izražavajući zabrinutost zbog toga što je Parlamentarno povjerenstvo Bosne i Hercegovine za harmonizaciju, kojoj je zakon bio upućen prije više od dva mjeseca, nije uspjela postići suglasnost po pitanju objedinjene verzije zakona;

Izražavajući zabrinutost zbog toga što je zastoj u usvajanju zakona onemogućio početak procesa uspostave profesionalne, na sposobnostima utemeljene državne službe koja bi osigurala nepristrasnu stručnost i profesionalni kontinuitet koji zadovoljava najbolje europske standarde;

Ova odluka i zakon u njenom privitku koji čini njen sastavni dio bit će objavljeni odmah u "Službenom glasniku BiH", "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku Republike Srpske".

Priloženi zakon stupa na snagu kako je određeno člankom 70. istog zakona, i to osam dana nakon datuma njegovog objavljivanja u "Službenom glasniku BiH" na privremenom osnovu sve dotle dok Parlamentarna skupština ne usvoji ovaj zakon u odgovarajućem obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta.

ZAKON

O DRŽAVNOJ SLUŽBI U USTANOVAMA BOSNE I HERCEGOVINE

Broj 182/02
23. svibnja 2002. godine
Sarajevo

Visoki predstavnik
Wolfgang Petritsch, v. r.

POGLAVLJE I - OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet zakona

  • 1.
    Ovim zakonom uređuje se pravni status državnih službenika u ustanovama Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustanova).
  • 2.
    Državni službenik je osoba postavljena upravnim aktom na radno mjesto u državnoj službi, u skladu s zakonom.

Članak 2.

Zapošljavanje i zastupljenost

  • 1.
    Zapošljavanje i unapređenje profesionalne karijere državnog službenika se temelji na javnom natječaju i profesionalnoj sposobnosti.
  • 2.
    Struktura državnih službenika u državnoj službi okvirno odražava nacionalnu strukturu pučanstva Bosne i Hercegovine prema posljednjem popisu pučanstva.
  • 3.
    Nacionalna pripadnost državnog službenika temelji se na dobrovoljnom izjašnjavanju u skladu s ovim zakonom.

Članak 3.

Zakonski principi

  • 1.
    Državna služba osigurava poštivanje i primjenu slijedećih principa:
    • a)
      zakonitost;
    • b)
      transparentnost i javnost;
    • c)
      odgovornost;
    • d)
      učinkovitost i ekonomičnost;
    • e)
      profesionalna nepristrasnost.

Članak 4.

Izuzeće u primjeni

  • 1.
    Članovi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Parlamentarna skupština), članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Predsjedništvo), Vijeće ministara (u daljnjem tekstu: Vijeće ministara), ministri, zamjenici ministara, članovi Stalnog komiteta za vojna pitanja, sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud), sudije Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud Bosne i Hercegovine), guverner i viceguverneri Centralne banke Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Centralna banka), generalni revizor i zamjenici generalnog revizora Ureda za reviziju financijskog poslovanja ustanova Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ured za reviziju) nisu državni službenici i njihov pravni status se uređuje drugim propisima.
  • 2.
    Osobe zaposlene kao savjetnici članova Parlamentarne skupštine, članova Predsjedništva, predsjedatelja Vijeća ministara, ministara i zamjenika ministara, guvernera i viceguvernera Centralne banke nisu državni službenici.

Članak 5.

Savjetnici

  • 1.
    Na savjetnike se primjenjuju slijedeći čl.: 14.2.a), 14.5, 15.1.f), 18., 22., 43., 44. i 45. ovog zakona.

Članak 6.

Diplomatska i konzularna služba i granična služba

  • 1.
    Ovaj zakon se primjenjuje na državne službenike diplomatske i konzularne službe i granične službe.
  • 2.
    Izuzev odredaba iz čl. 1., 2. i 3. ovog zakona, Vijeće ministara može, uz prethodno pribavljeno mišljenje Agencije za državnu službu (u daljnjem tekstu: Agencija), odlučiti da se pojedine odredbe ovog zakona ne primjenjuju na diplomatsko konzularnu i graničnu službu.
  • 3.
    Ovaj zakon ne primjenjuje se na osobe zaposlene u Centralnoj banci BiH.

POGLAVLJE II - RADNA MJESTA U DRŽAVNOJ SLUŽBI

Članak 7.

Radna mjesta u državnoj službi

  • 1.
    Državni službenik se postavlja na jedno od slijedećih radnih mjesta:
    • a)
      rukovodeći državni službenici:
      • 1)
        tajnik i tajnik sa posebnim zadatkom;
      • 2)
        pomoćnik ministra.
    • b)
      Ostali državni službenici:
      • 1)
        šef unutarnje organizacione jedinice;
      • 2)
        stručni savjetnik;
      • 3)
        viši stručni suradnik;
      • 4)
        stručni suradnik.
  • 2.
    Kategorije u okviru radnih mjesta iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se podzakonskim aktom.

Članak 8.

Tajnik i tajnik sa posebnim zadatkom

  • 1.
    Tajnik obavlja poslove rukovodnog karaktera i koordinira radom sektora. Odgovoran je za korištenje financijskih, materijalnih i ljudskih potencijala dodijeljenih određenoj ustanovi. Tajnik za svoj rad i upravljanje odgovara rukovoditelju ustanove iz članka 4.1.
  • 2.
    Tajnik sa posebnim zadatkom obavlja poslove rukovodnog karaktera i odgovoran je za obavljanje posebnih zadataka utvrđenih odlukom Vijeća ministara ili drugim propisima. Na tajnika sa posebnim zadatkom primjenjuju se isti uvjeti kao i za tajnika, osim ako ovim zakonom nije drugačije utvrđeno. Tajnik sa posebnim zadatkom za svoj rad i upravljanje odgovara Vijeću ministara.

Članak 9.

Pomoćnik ministra

  • 1.
    Pomoćnik ministra obavlja poslove rukovodnog karaktera unutar osnovne organizacione jedinice odnosno sektora i odgovoran je za korištenje financijskih, materijalnih i ljudskih potencijala dodijeljenih osnovnoj organizacionoj jedinici.
  • 2.
    Pomoćnik ministra za svoj rad i upravljanje odgovara ministru i zamjenicima ministra.

Članak 10.

Šef unutarnje organizacione jedinice

  • 1.
    Šef unutarnje organizacione jedinice obavlja složenije poslove i odgovoran je za korištenje financijskih, materijalnih i ljudskih potencijala dodijeljenih unutarnjoj organizacionoj jedinici.
  • 2.
    Šef unutarnje organizacione jedinice za svoj rad i upravljanje odgovara pomoćniku ministra, odnosno tajniku ukoliko u datoj ustanovi nema pomoćnika ministra.

Članak 11.

Stručni savjetnik

  • 1.
    Stručni savjetnik je državni službenik čija dužnost podrazumijeva odgovornost, visok stepen stručnosti i neovisnosti u određenim oblastima rada u okviru organizacione jedinice.
  • 2.
    Stručni savjetnik podnosi izvješće pomoćniku ministra ili rukovoditelju organizacione jedinice.

Članak 12.

Viši stručni saradnik

  • 1.
    Viši stručni saradnik obavlja odgovorne poslove u određenoj organizacionoj jedinici.
  • 2.
    Viši stručni saradnik podnosi izvješće rukovoditelju organizacione jedinice.

Članak 13.

Stručni suradnik

Stručni suradnik je specijaliziran za određenu oblast rada.

POGLAVLJE III - DUŽNOSTI I PRAVA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA

Članak 14.

Dužnosti državnog službenika

  • 1.
    Državni službenik izvršava zadatake predviđene opisom radnog mjesta i primjenjuje i osigurava poštivanje ustavno-pravnog poretka i zakona u Bosni i Hercegovini.
  • 2.
    Ukoliko državni službenik primi naredbu za koju se pretpostavlja da je nezakonita, postupa na slijedeći način:
    • a)
      skreće pažnju izdavatelju naredbe na njenu nezakonitost;
    • b)
      ako izdavatelj naredbe ponovi naredbu, državni službenik će zatražiti pismenu potvrdu u kojoj se navodi identitet izdavatelja naredbe i precizan sadržaj naredbe;
    • c)
      ako je naredba potvrđena, državni službenik izvještava o naredbi neposredno nadređenog izdavaocu naredbe i prinuđen je da je izvrši, osim ako naredba ne predstavlja kazneno djelo. U tom slučaju, državni službenik odbija da je izvrši i prijavljuje slučaj nadležnom organu.
  • 3.
    Državni službenik je nepristran, te naročito:
    • a)
      izbjegava djelatnosti ili propuste u vršenju svoje profesionalne dužnosti koje krše ili su nespojive sa dužnostima utvrđenim ovim zakonom i suzdržava se naročito od javnog ispoljavanja svojih političkih uvjerenja;
    • b)
      ne traži i ne prihvaća za sebe ili svoje srodnike bilo kakovu dobit, beneficiju, naknadu u novcu, uslugama i slično, osim onih dozvoljenih ovim zakonom.
  • 4.
    Državni službenik se u vršenju svojih dužnosti rukovodi općim interesom, te naročito:
    • a)
      služi i pomaže javnosti;
    • b)
      pruža javnosti, zainteresiranim stranama i javnim ustanovama informacije zatražene u skladu s Zakonom o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 28/2000).
  • 5.
    Državni službenik ne smije zauzimati nekretninu u svojini izbjeglice ili prognanika niti zauzimati stan za koji je izbjeglica ili prognanik podnio zahtjev za povrat stanarskog prava, niti zauzimati stan koji bi trebao biti pod upravom općinskog organa uprave zaduženog za stambena pitanja ili odgovornog tijela Ministarstva za izbjeglice i prognanike Republike Srpske za korištenje u svrhu alternativnog smještaja.
  • 6.
    Državni službenik ispunjava i druge dužnosti utvrđene ovim zakonom.

Članak 15.

Prava državnog službenika

  • 1.
    Državni službenik ima pravo:
    • a)
      na stalni radni odnos do sticanja uvjeta za mirovinu, osim ako ovim zakonom nije drugačije utvrđeno;
    • b)
      na odsustvo utvrđeno zakonom, kao i na nastavak rada na istom ili sličnom radnom mjestu po isteku odsustva;
    • c)
      da bude nagrađen na temelju zadataka i rezultata rada kako je utvrđeno u poglavlju V ovog zakona;
    • d)
      na plaću i naknadu na način utvrđen u poglavlju V ovog zakona;
    • e)
      na potporu i pomoć u stručnom obrazovanju i profesionalnom usavršavanju u cilju napredovanja u karijeri, putem obuke i na druge načine;
    • f)
      na zaštitu svog fizičkog i moralnog integriteta od strane države tijekom obavljanja službenih dužnosti;
    • g)
      da se nadređeni prema njemu odnose poštujući njegovo ljudsko dostojanstvo;
    • h)
      da osnuje ili se učlani, ali ne i da bude obvezan da se učlani, u sindikat ili profesionalno udruženje u skladu s zakonom;
    • i)
      da štrajkuje u skladu s zakonom.
  • 2.
    Državni službenik ima pravo na pošten i pravedan tretman u svim aspektima kadrovske politike, bez obzira na nacionalnost, socijalno podrijetlo, entitetsko državljanstvo, prebivalište, religiju, politička i druga uvjerenja, spol, rasu, rođenje, bračni status, starosnu dob, imovinsko stanje, hendikepiranost ili drugi status.
  • 3.
    Državni službenik se nakon postavljenja oslobađa svih vojnih obveza predviđenih zakonom.

Članak 16.

Nespojivosti sa dužnostima državnog službenika

  • 1.
    Državni službenik ne smije obavljati dužnost, djelatnost ili biti na položaju koji dovodi do sukoba interesa sa njegovim službenim dužnostima, a naročito:
    • a)
      Državni službenik ne smije obavljati dodatnu djelatnost za koju se plaća naknada, osim u slučaju kada je to odobrio ministar ili rukovoditelj ustanove. Podzakonski akti propisuju slučajeve u kojima se može dati ovakvo odobrenje;
    • b)
      Državni službenik koji je razriješen dužnosti u roku od dvije godine od dana razrješenja s dužnosti ne može se zaposliti kod poslodavca kojem je bio redovni pretpostavljeni, odnosno ne može se zaposliti u firmi nad čijim radom je provodio redovit nadzor. On također ne smije primati bilo kakvu naknadu od tog poslodavca ili firme u roku od dvije godine od dana razrješenja s dužnosti;
    • c)
      S izuzetkom državnih službenika na položaju tajnika odnosno pomoćnika ministra, smatrat će se da je državni službenik na odsustvu iz državne službe od trenutka kada je potvrđena njegova kandidatura za javnu funkciju na koju se bira direktno ili indirektno, ili od trenutka kada je imenovan na položaj u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojoj razini vlasti u Bosni i Hercegovini. U tom slučaju, državni službenik na položaju tajnika odnosno pomoćnika ministra podnosi ostavku na mjesto u državnoj službi;
    • d)
      Državni službenik iz članka 16. stavak 1. točka c), s izuzetkom državnih službenika na položaju tajnika odnosno pomoćnika ministra, vraća se na isto ili slično radno mjesto najkasnije u roku od mjesec dana od nastupanja slijedećih slučajeva: neuspjeha na izborima, završetka mandata i prestanka funkcije u zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojoj razini vlasti u Bosni i Hercegovini;
    • e)
      Državni službenik ne može biti član upravnih i drugih odbora političkih stranaka i ne smije slijediti upute političkih stranaka.
  • 2.
    U skladu s ovim zakonom, prilikom postavljenja na mjesto državnog službenika državni službenik će predočiti sve informacije o imovini na raspolaganju državnog službenika ili na raspolaganju članovima njegove uže obitelji kao i o djelatnostima i funkcijama koje obavljaju državni službenik i članovi njegove uže obitelji.
  • 3.
    Svi podaci se čuvaju u evidenciji Registra državne službe u skladu s propisima o zaštiti podataka koji su na snazi u Bosni i Hercegovini.

Članak 17.

Tajnik sa posebnim zadatkom

  • 1.
    Tajnik sa posebnim zadatkom koji je prethodno imao status državnog službenika, se vraća na isto ili slično radno mjesto ako bi izgubio svoj posebni zadatak u slijedećim slučajevima:
    • a)
      nepravilno postavljenje;
    • b)
      nezadovoljavajući probni rad;
    • c)
      završetak posebnog zadatka;
    • d)
      dragovoljna ostavka sa položaja.

Članak 18.

Prava i obveze savjetnika

  • 1.
    Savjetniku se ne garantira sigurnost uživanja položaja:
    • a)
      Savjetnik može biti razriješen dužnosti u bilo koje vrijeme od strane organa koji ga je imenovao, na prijedlog ovlaštenog predlagača;
    • b)
      mandat savjetnika ne može biti duži od mandata osobe koju savjetuje;
    • c)
      imenovanje na mjesto savjetnika se ne može preinačiti u položaj državnog službenika sa sigurnošću uživanja položaja.
  • 2.
    Ukoliko državni službenik, s izuzetkom državnih službenika na položaju tajnika odnosno pomoćnika ministra, bude imenovan na položaj savjetnika, smatrat će se da je na odsustvu od trenutka kada je imenovan. U tom slučaju, državni službenik na položaju tajnika odnosno pomoćnika ministra podnosi ostavku na mjesto u državnoj službi.
  • 3.
    Državni službenik iz članka 18. stavak 2., s izuzetkom državnih službenika na položaju tajnika odnosno pomoćnika ministra, vraća se na isto ili slično radno mjesto najkasnije u roku od mjesec dana od kada prestaje njegovo imenovanje.
  • 4.
    Savjetnik daje ostavku od trenutka kada je potvrđena njegova kandidatura za izborni položaj ili od trenutka kada je imenovan na položaj u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojoj razini vlasti u Bosni i Hercegovini.
  • 5.
    Podzakonski akti određuju specifične slučajeve nespojivosti sa radnim mjestom savjetnika.

POGLAVLJE IV - UPRAŽNJENA RADNA MJESTA, PREMJEŠTAJ, ZAPOŠLJAVANJE, OCJENA RADA, UNAPREĐENJE

Članak 19.

Upražnjena mjesta

  • 1.
    Ukoliko u ustanovi postoji upražnjeno mjesto državnog službenika, ustanova prvo interno oglašava ovo upražnjeno radno mjesto. Ustanova razmatra da li se, u skladu s člankom 32. ovog zakona, to radno mjesto može popuniti internim premještajem državnog službenika zaposlenog na sličnom radnom mjestu u ustanovi.
  • 2.
    Ukoliko ovakav interni premještaj nije moguć, Agencija, u skladu s člankom 33. ovog zakona, pokušava popuniti upražnjeno radno mjesto eksternim premještajem prekobrojnog službenika koji je na sličnom položaju u drugoj ustanovi.
  • 3.
    Ukoliko ovakav eksterni premještaj nije moguć, upražnjeno mjesto se oglašava putem javnog natječaja, koja se provodi u skladu s ovim zakonom.

Članak 20.

Interno oglašavanje

  • 1.
    Agencija oglašava upražnjeno mjesto.
  • 2.
    Interni oglas se objavljuje najmanje jedan mjesec dana prije krajnjeg roka za prijave u "Službenom glasniku BiH" i u ustanovi u kojoj se upražnjeno mjesto pojavilo.
  • 3.
    Interni oglas sadrži:
    • a)
      opis upražnjenog radnog mjesta;
    • b)
      opis vrste natječaja;
    • c)
      popis najvažnijih oblasti natječaja;
    • d)
      spisak potrebnih dokumenta, rok i mjesto njihovog podnošenja;
    • e)
      posebne akademske i profesionalne uvjete za radno mjesto koje se popunjava;
    • f)
      druge uvjete koji se mogu smatrati primjerenim za odgovarajuće radno mjesto.

Članak 21.

Javno oglašavanje

  • 1.
    Agencija oglašava upražnjeno mjesto.
  • 2.
    Javni oglas se objavljuje najmanje tri mjeseca prije krajnjeg roka za prijave u "Službenom glasniku BiH", a objavit će se i u:
    • a)
      službenim glasilima entiteta i "Službenom glasniku Distrikta Brčko" i;
    • b)
      u diplomatskim i konzularnim predstavništvima i;
    • c)
      u najmanje tri dnevna lista koja se distribuiraju na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine.
  • 3.
    Javni oglas sadrži opće uvjete za postavljenje državnog službenika te uvjete navedene u članku 20. stavak 3. ovog zakona.

Članak 22.

Opći uvjeti za postavljenje državnog službenika

  • 1.
    Da bi bila postavljena na mjesto državnog službenika, osoba mora ispunjavati slijedeće opće uvjete:
    • a)
      da je državljanin Bosne i Hercegovine;
    • b)
      da je starija od 18 godina;
    • c)
      da ima univerzitetsku diplomu i druge obrazovne ili akademske kvalifikacije najmanje VII stepena stručne spreme;
    • d)
      da je zdravstveno sposobna za vršenje određenih poslova predviđenih ovim položajem;
    • e)
      da je regulirala vojnu obvezu u skladu s zakonom;
    • f)
      da nije otpuštena iz državne službe kao rezultat stegovne mjere na bilo kojoj razini vlasti u Bosni i Hercegovini u roku od tri godine prije dana objavljivanja upražnjenog radnog mjesta u "Službenom glasniku BiH";
    • g)
      imati uvjerenje da se ne vodi kazneni postupak protiv te osobe;
    • h)
      da nije obuhvaćena odredbom članka IX.1 Ustava Bosne i Hercegovine.
  • 2.
    Izuzetno od uvjeta utvrđenih u stavku 1. ovog članka državni službenici ranije postavljeni na radno mjesto stručnog suradnika, u periodu ne dužem od dvije godine od stupanja na snagu ovog zakona, mogu biti osobe sa završenom višom stručnom spremom (VI stepen).

Članak 23.

Nediskriminacija

Prilikom organiziranja javnog natječaja Agencija osigurava da se kod izbora državnog službenika neće vršiti diskriminacija, u skladu s člankom 15.2 ovog zakona.

Članak 24.

Povjerenstva za izbor

  • 1.
    Agencija imenuje posebna povjerenstva za izbor koje su nepristrane u provođenju javnog natječaja.
  • 2.
    Na način utvrđen podzakonskim aktima, povjerenstvo za izbor sačinjava najmanje pet članova, od kojih su najmanje tri člana državni službenici iz ustanove na koju se javni natječaj odnosi i koji imaju akademsko i profesionalno iskustvo u oblastima obuhvaćenim procesom javnog natječaja, dok se ostala dva člana imenuju sa liste eksperata koju utvrdi Agencija.
  • 3.
    Povjerenstva za izbor biraju predsjedatelja među svojim članovima i usvajaju poslovnik o radu većinom glasova svih članova.

Članak 25.

Ostavka i diskvalifikacija članova povjerenstva za izbor

  • 1.
    Ukoliko postoji sukob interesa koji se odnosi na člana povjerenstva za izbor, taj član daje ostavku na članstvo u povjerenstvu.
  • 2.
    Svaki prijavljeni kandidat može tražiti i dobiti od Agencije imena članova povjerenstva za izbor.
  • 3.
    Svaki prijavljeni kandidat može od Odbora državne službe za žalbe (u daljnjem tekstu: Odbor) zatražiti diskvalifikaciju bilo kojeg člana i povjerenstva za izbor na temelju:
    • a)
      sukoba interesa iz članka 16. ovog zakona;
    • b)
      očiglednog rizika od predrasuda i pristrasnosti;
    • c)
      nedostatka neophodnog stručnog znanja.
  • 4.
    Proces zapošljavanja se neće obustaviti tijekom ispitivanja navoda za diskvalifikaciju člana povjerenstva za izbor. U slučaju da Odbor ili nadležni sud to zatraže, cjelokupni proces prijema kandidata će biti proglašen nevažećim. U tom slučaju, Agencija ponovo organizira postupak javnog natječaja u skladu s ovim zakonom.

Članak 26.

Javni natječaj

  • 1.
    Agencija utvrđuje karakter i sadržaj javnog natječaja.
  • 2.
    Javni natječaj sadrži:
    • a)
      javni ispit;
    • b)
      stručni ispit.
  • 3.
    Vijeće ministara, na prijedlog Agencije, podzakonskim aktom utvrđuje način i program polaganja ispita.

Članak 27.

Izborni proces

  • 1.
    Povjerenstvo za izbor provjerava i bira kandidate na temelju profesionalnih sposobnosti procijenjenih putem javnog natječaja koja je identična za sve kandidate koji se prijavljuju za isto radno mjesto. Takav javni natječaj se održava najmanje 30 dana nakon krajnjeg roka za prijave.
  • 2.
    Podzakonski akti određuju sustav dodjele bodova za svakog kandidata u skladu s čl. 22., 26., 70. i 71. ovog zakona.
  • 3.
    Agencija objavljuje rezultate javnog natječaja i pismeno informira sve kandidate o rezultaltima koje su postigli, u skladu s ovim zakonom.

Članak 28.

Postavljenje državnog službenika

  • 1.
    Državnog službenika postavlja Agencija u skladu s rezultatom koji je kandidat postigao u izbornom procesu, uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležne ustanove.
  • 2.
    Rukovodne državne službenike imenuje nadležna ustanova, po prethodno pribavljenom mišljenju Agencije, sa liste uspješnih kandidata koji su prošli javni natječaj.
  • 3.
    Rezervna lista uspješnih kandidata se čuva do isteka probnog rada postavljenog državnog službenika.
  • 4.
    Postavljenje se vrši upravnim aktom objavljenim u "Službenom glasniku BiH". Prije preuzimanja dužnosti, postavljeni državni službenik prima pismeni opis svog radnog mjesta i opis uvjeta službe.
  • 5.
    Akt o postavljenju sadrži:
    • a)
      ime i prezime državnog službenika;
    • b)
      naziv ustanove u kojoj je državni službenik postavljen;
    • c)
      naziv radnog mjesta i platni razred.
  • 6.
    Postavljeni državni službenik preuzima dužnost polaganjem prisegu vjernosti. Tekst prisege utvrđuje Agencija. Potpisani tekst prisege je sastavni dio personalnog dosjea državnog službenika.

Članak 29.

Probni period

  • 1.
    Nakon preuzimanja dužnosti, državni službenik prolazi period probnog rada. Period probnog rada državnog službenika obuhvata period uvođenja u posao i period obavljanja dužnosti i ukupno traje dvanaest mjeseci, osim ako ovim zakonom nije drugačije utvrđeno.
  • 2.
    Neposredno nadređeni državni službenik se određuje kao supervizor odgovoran za davanje ocjene rada na kraju probnog perioda. Ocjenjivanje probnog rada tajnika i pomoćnika ministra vrši ministar i zamjenici ministra.
  • 3.
    Ukoliko je ocjena rada:
    • a)
      zadovoljavajuća, organ nadležan za postavljenje potvrđuje postavljenje državnog službenika;
    • b)
      nezadovoljavajuća, organ nadležan za postavljenje razrješava dužnosti državnog službenika, koji time gubi svoj status bez primanja naknade zbog otpuštanja. Razriješeni državni službenik ima, u skladu s člankom 63. ovog zakona pravo zatražiti od Odbora preispitivanje svog predmeta.
  • 4.
    Suprotno stavku 3 b) ovog članka državnom službeniku može se produžiti probni rad do šest mjeseci trajanja u skladu s utemeljnim zahtjevom podnesenim organu nadležnom za postavljenje.
  • 5.
    Ukoliko je državni službenik razriješen dužnosti u skladu s stavkom 3 b) ovog članka, slijedeći uspješni kandidat sa rezervne liste iz članka 28. stavak 4. ovog zakona postavlja se na upražnjeno radno mjesto državnog službenika.

Članak 30.

Ocjena rada

  • 1.
    Ocjena rada državnog službenika podrazumijeva nadzor i ocjenu njegovog vršenja dužnosti utvrđenih radnim mjestom za vrijeme trajanja službe. Državni službenik ravnopravno surađuje tokom datog perioda sa njemu neposredno nadređenim.
  • 2.
    Ocjenu rada rukovodnih državnih službenika utvrđuje rukovoditelj Ustanove.
  • 3.
    Ocjenu rada tajnika i pomoćnika ministra u Vijeću ministara utvrđuje ministar i zamjenik ministra na prijedlog organa nadležnog za postavljanje.
  • 4.
    Ocjenu rada tajnika na posebnom zadatku u Vijeću ministara utvrđuje Vijeće ministara na prijedlog organa nadležnog za postavljenje.
  • 5.
    Neposredno nadređeni ocjenjuje rad svih državnih službenika najmanje svakih dvanaest mjeseci.
  • 6.
    Ocjena rada se temelji na rezultatima postignutim u realizaciji poslova predviđenih opisom radnom mjesta i ciljevima koje za dati period utvrdi neposredno nadređeni.
  • 7.
    Rezultati ocjene rada se uzimaju u obzir prilikom unapređenja i internih premještaja. Svi državni službenici:
    • a)
      imaju nesmetan pristup ocjenama svog rada koje se nalaze u osobnom dosjeu, u skladu s člankom 60. stavak 2. ovog zakona;
    • b)
      imaju mogućnost da u odgovarajućem vremenskom roku prilože pismene informacije uz ocjenu svoga rada i imaju mogućnost preispitivanja svog predmeta od strane Odbora u skladu s člankom 63. ovog zakona.
  • 8.
    Ukoliko je ocjena rada negativna, državni službenik, u cilju poboljšanja situacije, prolazi kroz poseban program koji uz konzultacije s njim odredi njegov direktno nadređeni.
  • 9.
    Ukoliko su dvije uzastopne ocjene rada negativne, Agencija, po pribavljenom mišljenju nadležne ustanove iz članka 7.1.b) ovog zakona, razrješava dužnosti državnog službenika. Ukoliko su dvije uzastopne ocjene rada negativne za rukovodne državne službenike iz članka 7.1.a) ovog zakona, nadležna ustanova ih razrješava po pribavljenom mišljenju Agencije. Državni službenik može od Odbora tražiti preispitivanje razrješenja u skladu s člankom 63. ovog zakona.

Članak 31.

Unapređenje

  • 1.
    Unapređenje državnog službenika na više radno mjesto iz članka 7. stavak 1. ovog zakona u istoj ili u drugoj ustanovi Bosne i Hercegovine obavlja se isključivo putem javnog natječaja.
  • 2.
    Unapređenje državnog službenika u višu kategoriju iz članka 7. stavak 2. ovog zakona temelji se na pozitivnoj ocjeni rada i o njemu odlučuje organ nadležan za njegovo postavljenje.

Članak 32.

Interni premještaj

  • 1.
    Interni premještaj sa radnog mjesta državnog službenika na slično radno mjesto u istoj ustanovi može biti dobrovoljan ili nametnut državnom službeniku u skladu s objektivno utvrđenim potrebama državne službe.
  • 2.
    Za dobrovoljni premještaj je neophodno postojanje upražnjenog radnog mjesta u skladu s člankom 19. ovog zakona. Ovo upražnjeno radno mjesto se popunjava putem internog oglašavanja i na osnovu odgovarajućih zasluga državnog službenika koji se prijavio za radno mjesto.
  • 3.
    Ukoliko premještaj podrazumijeva i promjenu prebivališta, državni službenik ima pravo na odgovarajuću naknadu.

Članak 33.

Prekobrojnost

  • 1.
    Prekobrojnost nastaje isključivo kao posljedica preustroja ili smanjenja obima poslova ustanove.
  • 2.
    Agencija proglašava državnog službenika prekobrojnim na prijedlog ustanova.
  • 3.
    Državni službenik koji je proglašen prekobrojnim se, u skladu sa člankom 19. ovog zakona isključivo raspoređuje na slično upražnjeno radno mjesto državnog službenika u drugoj ustanovi:
    • a)
      ukoliko je ovo raspoređivanje nemoguće, državnom službeniku koji je proglašen prekobrojnim se nudi prijevremeno umirovljenje u skladu sa zakonom;
    • b)
      ukoliko je prijevremeno umirovljenje nemoguće organ nadležan za postavljenje razrješava dužnosti prekobrojnog državnog službenika koji može od Odbora zatražiti preispitivanje svog razrješenja u skladu sa člankom 63. ovog zakona;
    • c)
      državni službenik koji je proglašen prekobrojnim ima pravo na otpremininu u skladu sa člankom 42. ovog zakona te na naknadu za slučaj nezaposlenosti u skladu sa zakonom;
    • d)
      ukoliko se oglasi upražnjeno slično radno mjesto u roku od godinu dana od dana razrješenja sa dužnosti, državni službenik ima prednost prilikom ponovnog zaposlenja u državnoj službi.

Članak 34.

Tajnik sa posebnim zadatkom

  • 1.
    Sva radna mjesta tajnika sa posebnim zadatkom se objavljuju u javnom natječaju za zapošljavanje u skladu sa člankom 21. ovog zakona.
  • 2.
    Tajnika sa posebnim zadatkom imenuje ustanova, na određen vremenski period koji nije duži od pet godina. Najduži period postavljenja na isto radno mjesto je deset godina.
  • 3.
    Posebnim zadatkom utvrđuju se dužnosti i ciljevi koje tajnik treba ispuniti. Sadržaj posebnog zadatka se objavljuje u "Službenom glasniku BiH" u isto vrijeme kad i postavljenje tajnika sa posebnim zadatkom.
  • 4.
    Realizaciju ciljeva definiranih njegovim mandatom procjenjuje se kroz godišnju ocjenu rada. Ponovna dodjela mandata se temelji na pozitivnoj ocjeni rada.
  • 5.
    Članci 19., 31., 32. i 33. ovog zakona se ne odnose na tajnika sa posebnim zadatkom.

POGLAVLJE V - PLAĆE I NAKNADE

Članak 35.

Kriteriji za utvrđivanje plaća

  • 1.
    Državni službenik ima pravo na plaću koja odgovara radnom mjestu državnog službenika.
  • 2.
    Odredbe članka 35. do članka 42. ovog zakona predstavljaju strukturu plaće za državne službenike u ustanovama.

Članak 36.

Struktura plaća

  • 1.
    Polazni temelj za obračun plaće za sve državne službenike u ustanovama je isti i utvrđuje ga Vijeće ministara.
  • 2.
    Državni službenici su svrstani u šest platnih razreda: prvi platni razred su stručni suradnici, drugi platni razred su viši stručni suradnici, treći platni razred su stručni savjetnici, četvrti platni razred su rukovoditelji organizacionih jedinica, peti platni razred su pomoćnici ministara i šesti platni razred su tajnici i tajnici sa posebnim zadatkom.
  • 3.
    Koeficijente koji se odnose za platne razrede i unutar platnih razreda utvrđuje Vijeće ministara.

Članak 37.

Obračun plaća

  • 1.
    Plaća se određuje tako da se osnovica iz članka 36. ovog zakona pomnoži sa koeficijentom platnog razreda i poveća za dodatak radi unapređenja u skladu sa člankom 31.2. ovog zakona te ukupan iznos poveća temeljem radnog staža.
  • 2.
    Državni službenik koji je unaprijeđen u skladu sa člankom 31.2. ovog zakona ima pravo na povećanje plaće u iznosu najviše do 30% od visine plaće utvrđene za to radno mjesto. Vijeće ministara utvrđuje iznose povećanja plaća.
  • 3.
    Plaća se povećava za 0,5% za svaku započetu godinu radnog staža, a najviše do 20%.

Članak 38.

Naknada za privremeno obavljanje poslova

  • 1.
    U slučaju da u nekoj od ustanova ne mogu popuniti radna mjesta državnih službenika zbog nemogućnosti osiguravanja kadrova, državnim službenicima koji privremeno obavljaju taj posao u ustanovi povećava se plaća do 50%, u ovisnosti od nastalog povećanja obima posla.
  • 2.
    Agencija daje mišljenje da li su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti potrebni za primjenu stavka 1. ovog članka.

Članak 39.

Plaćeno odsustvo

Državni službenik ima pravo na naknadu plaće do visine jedne plaće za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog odsustva i za prvih 30 dana odsustva sa posla radi bolesti ili invalidnosti.

Članak 40.

Ostale naknade

  • 1.
    Državni službenik ima pravo na naknadu za:
    • a)
      troškove prijevoza na posao i sa posla;
    • b)
      prehranu za vrijeme rada;
    • c)
      regres za godišnji odmor;
    • d)
      u slučaju smrti državnog službenika ili člana njegove uže obitelji;
    • e)
      troškove selidbe iz mjesta stalnog prebivališta u mjesto gdje ima službeni stan i nazad;
    • f)
      troškove za naobrazbu;
    • g)
      jubilarne nagrade;
    • h)
      otpremninu pri odlasku u mirovinu.
  • 2.
    Rukovodni državni službenici čije je mjesto prebivališta udaljeno više od 60 kilometara od mjesta obavljanja službenih zaduženja imaju pravo u 2 (dvije) naredne godine na naknadu troškova odvojenog života i smještaja u mjestu rada.

Članak 41.

Naknada za službena putovanja

  • 1.
    Državni službenik ima pravo na naknadu troškova u vezi sa službenim putovanjima kao što su dnevnice, troškovi prijevoza i sl.
  • 2.
    Vijeće ministara podzakonskim aktom utvrđuje vrstu i visinu troškova iz stavka 1. ovog članka.

Članak 42.

Prava u slučaju prekobrojnosti

  • 1.
    U slučaju razrješenja sa dužnosti nastalog usljed prekobrojnosti iz članka 33., ovog zakona razriješeni državni službenik ima pravo na otpreminu u visini iznosa šestomjesečne plaće.
  • 2.
    Visina otpremnine navedene u stavku 1. ovog članka povećava se na 12 mjeseci kod državnih službenika koji imaju najmanje 15 godina radnog staža.

Članak 43.

Plaća savjetnika

Plaća savjetnika se veže za plaću pomoćnika ministra iz petog platnog razreda.

Članak 44.

Odobravanje plaća i naknada državnih službenika i savjetnika

Plaće i naknade utvrđuju se Proračunom ustanova Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine koji odobrava Parlamentarna skupština.

POGLAVLJE VI - UVJETI RADA

Članak 45.

Propisi o radu i socijalnom osiguranju

Na državnog službenika se primjenjuju Zakon o radnim odnosima i drugi zakoni kojima se uredjuju prava i obveze iz radnih odnosa, osim ako ovim zakonom nije drugačije utvrđeno.

Članak 46.

Odsustvo i godišnji odmor

  • 1.
    Državni službenici od prvog do trećeg platnog razreda imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana i na plaćeno odsustvo od pet dana u jednoj kalendarskoj godini.
  • 2.
    Državni službenici od četvrtog do šestog platnog razreda imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 25 radnih dana i na plaćeno odsustvo od pet dana u jednoj kalendarskoj godini.
  • 3.
    Godišnji odmor za državne službenike u dužem trajanju od predviđenog u stavku 1. može se utvrditi podzakonskim aktom.

Članak 47.

Neplaćeno odsustvo i rad sa skraćenim radnim vremenom

Podzakonskim aktom utvrđuju se uvjeti u skladu s kojim državni službenik može uzeti neplaćeno odsustvo, i kada se može dužnost državnog službenika obavljati sa skraćenim radnim vremenom.

Članak 48.

Tajnik sa posebnim zadatkom

Tajniku sa posebnim zadatkom se ne dozvoljava rad sa skraćenim radnim vremenom.

Članak 49.

Stručna naobrazba i usavršavanje

  • 1.
    Državni službenici su obvezni da neprestano rade na svojoj stručnoj naobrazbi i usavršavanju.
  • 2.
    Državni službenik ima pravo i obvezu sudjelovati na savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti.
  • 3.
    O učestvovanju državnih službenika na savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti, odlučuje osoba određena podzakonskim aktom vodeći pri tome računa o podjednakom sudjelovanju svih državnih službenika.

POGLAVLJE VII - PRESTANAK RADNOG ODNOSA

Članak 50.

Prestanak radnog odnosa državnog službenika

  • 1.
    Državnom službeniku prestaje radni odnos u državnoj službi u slijedećim slučajevima:
    • a)
      dobrovoljno istupanje iz državne službe;
    • b)
      ispunjavanje zakonski propisane starosne dobi za umirovljenje;
    • c)
      trajna nesposobnost da obavlja svoje radne dužnosti zbog zdravstvenog stanja, pod uvjetom da državni službenik nije u stanju da bude premješten na drugo odgovarajuće radno mjesto u državnoj službi;
    • d)
      gubitak državljanstva Bosne i Hercegovine;
    • e)
      stjecanje državljanstva druge države suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine i njenim zakonima;
    • f)
      prekobrojnost;
    • g)
      istek perioda na koji je tajnik sa posebnim zadatkom postavljen, u slučajevima kada tajnik na posebnom zadatku nije prije postavljenja bio državni službenik;
    • h)
      odbijanje polaganja prisege i/ili potpisivanja teksta prisege;
    • i)
      nezadovoljavajući probni period;
    • j)
      dvije uzastopno negativne ocjene rada;
    • k)
      ako je osuđen za kazneno djelo i zbog izdržavanja kazne zatvora mora biti odsutan sa rada u državnoj službi duže od 6 mjeseci;
    • l)
      temeljem izrečene stegovne mjere prestanka radnog odnosa u državnoj službi.

Članak 51.

Postupak za prestanak radnog odnosa

  • 1.
    Državnog službenika razrješava Agencija, po pribavljenom mišljenju nadležne institucije sa izuzetkom članka 50.1.i) ovog zakona.
  • 2.
    Rukovodne državne službenike razrješava organ nadležan za postavljenje uz pribavljeno mišljenje Agencije, sa izuzetkom članka 50.1.i) ovog zakona.
  • 3.
    Državni službenik iz st. 1. i 2. ovog članka može tražiti od Odbora preispitivanje odluke o razrješenju u skladu sa člankom 63. ovog zakona.

Članak 52.

Naknade

Državni službenik ne ostvaruje pravo na otpremninu ako izgubi svoj status, osim u slučaju iz članka 50.1. b) i f) ovog zakona.

Članak 53.

Nepravilna postavljenja

Odbor će poništiti upošljavanje i postavljenje državnog službenika koji je postavljen suprotno odredbama ovog zakona, što će se detaljnije urediti podzakonskim aktom.

POGLAVLJE VIII - STEGOVNA ODGOVORNOST DRŽAVNOG SLUŽBENIKA

Članak 54.

Stegovna odgovornost

  • 1.
    Državni službenik se može smatrati stegovno odgovornim zbog kršenja službenih dužnosti utvrđenih ovim zakonom, nastalih kao rezultat njegove krivice.
  • 2.
    Povrede službenih dužnosti mogu biti:
    • a)
      izvršenje radnji koje predstavljaju kazneno djelo protiv službene dužnosti ili drugo kazneno djelo odnosno prekršaj, kojim se nanosi šteta ugledu državne službe što čini radnika nepodobnim za rad u državnoj službi;
    • b)
      odavanju državne, vojne i službene tajne, odnosno povreda propisa o čuvanju tih tajni;
    • c)
      zlouporabe i prekoračenja službenih ovlasti;
    • d)
      neizvršavanje ili nesavjesno i nemarno vršenje povjerenih poslova i zadataka;
    • e)
      odbijanje izvršenja zakonitih naređenja neposrednog pretpostavljenog;
    • f)
      bavljenje djelatnostima kojima se onemogućava ili otežava građanima ili drugim osobama da ostvaruju svoja prava u postupcima pred organima državne službe;
    • g)
      bavljenje djelatnostima ili radom koji je u suprotnosti sa interesima državne službe;
    • h)
      prouzrokovanje veće materijalne štete namjerno ili iz krajnje nepažnje;
    • i)
      neopravdan izostanak sa posla;
    • j)
      kršenje pravila radne discipline u državnoj službi;
    • k)
      neblagovremeno i neuredno izvršenje povjerenih poslova i zadataka u državnoj službi;
    • l)
      neprimjereno ponašanje prema građanima, suradnicima i drugim osobama u vršenju državne službe."
  • 3.
    Odgovornost za izvršenje kaznenih dijela i prekršaja ne isključuje stegovnu odgovornost državnog službenika, pod uvjetom da takvo djelo istovremeno predstavlja povredu dužnosti.
  • 4.
    Podzakonskim aktima će se detaljnije urediti povrede službenih dužnosti.

Članak 55.

Stegovni postupak

  • 1.
    Državni službenici i zaposlenici ustanova imaju pravo da, protiv državnog službenika za kojeg postoji pretpostavka da je prekršio članak 54. ovog zakona, uz diskreciju podnesu zahtjev za disciplinski postupak organu nadležnom za postavljanje.
  • 2.
    Prava iz stavka 1. ovog članka pripadaju ministru i zamjenicima ministra.
  • 3.
    Prilikom primanja zahtjeva za stegovni postupak protiv državnog službenika, organ nadležan za postavljanje:
    • a)
      izdaje, po prijamu informacije, pismenu potvrdu osobi koja je zahtjev predala, a istovremeno se pismena potvrda šalje i Agenciji;
    • b)
      može proslijediti slučaj ombudsmenu iz članka 61. ovog zakona;
      • 1)
        ombudsmen izrađuje izvješće i dostavlja ga osobi koja je zahtjev predala, osobi protiv koje je zahtjev predat i organu nadležnom za postavljanje;
      • 2)
        ombudsmen može dati preporuke i/ili predložiti mjere organu nadležnom za postavljanje;
    • c)
      osigurava osobi koja je predala zahtjev diskreciju postupka pred ombudsmenom;
    • d)
      nakon provedenog postupka izriče disciplinske mjere pismene opomene ili pismeni ukor, a u slučaju da smatra da povreda dužnosti od strane državnog službenika zaslužuje strožiju mjeru, predmet će proslijediti Agenciji, uz prethodno pribavljeno mišljenje organa nadležnog za postavljenje.
  • 4.
    Agencija je nadležna za utvrđivanje stegovne mjere za svoje državne službenike i može izreći disciplinsku mjeru u skladu sa stavkom 3. d) ovog članka.
  • 5.
    Ukoliko izvješće Ombudsmena ne sadrži zadovoljavajuću preporuku ili ukoliko organ nadležan za postavljanje ili Agencija ne donese odgovarajuću mjeru u slučaju državnog službenika protiv kojeg je pokrenut zahtjev za stegovnim postupkom, državni službenik može tražiti od Odbora i nadležnog suda preispitivanje izvješća i/ili mjere, te:
    • a)
      imati pristup administrativnom dosjeu koji se nalazi pred organom nadležnim za postavljanje, Agencijom i Odborom;
    • b)
      ostvariti pravo da bude saslušan i dobije pravnog zastupnika pred organom nadležnim za postavljanje, Agencijom i Odborom.
  • 6.
    Postupak za utvrđivanje stegovne odgovornosti državnog službenika za povrede radnih dužnosti sprovodi se u skladu sa načelima kaznenog postupka, ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno.

Članak 56.

Stegovne mjere

  • 1.
    U slučaju da državni službenik učini povredu iz članka 54. ovog zakona mogu se izreći slijedeće stegovne mjere:
    • a)
      pismena opomena;
    • b)
      pismeni ukor;
    • c)
      suspenzija prava sudjelovanja u javnim natječajima u državnoj službi u periodu od najviše dvije godine;
    • d)
      kaznena suspenzija sa poslova i plaće tijekom perioda od dva dana do 30 dana;
    • e)
      degradiranje na nižu kategoriju u okviru radnih mjesta;
    • f)
      prestanak radnog odnosa u državnoj službi.

Članak 57.

Kazneni postupak

  • 1.
    U slučaju da se protiv državnog službenika pokrene kazneni postupak temeljem istih činjenica koje su razmatrane u stegovnom postupku, svi pokrenuti stegovni postupci se suspendiraju, sa izuzetkom članka 58. ovog zakona dok nadležni sud ne donese pravomoćnu presudu u kaznenom postupku.
  • 2.
    Ukoliko se državni službenik koji je okrivljen oslobodi:
    • a)
      državni službenik se vraća na svoje ranije radno mjesto i njegov personalni dosje ne smije sadržavati informacije o kaznenom postupku i/ili preventivnoj suspenziji u vezi s tim postupkom;
    • b)
      stegovne mjere se ne mogu poduzeti na osnovu istih činjenica po kojima je državni službenik oslobođen.
  • 3.
    Ukoliko se optužba protiv državnog službenika odbije, stegovni postupak se može poduzeti temeljem istih činjenica u skladu sa člankom 54. ovog zakona.
  • 4.
    Ukoliko se državni službenik protiv koje je pokrenut kazneni postupak proglasi krivim, ustanova se obvezuje činjenicama koje je utvrdio nadležni sud.

Članak 58.

Preventivna suspenzija

  • 1.
    Kada se pokrene postupak u skladu sa člankom 57. ovog zakona, organ nadležan za postavljenje državnog službenika odmah suspendira državnog službenika u slučajevima:
    • a)
      da se protiv državnog službenika pokrene kazneni postupak za kazneno djelo počinjeno u vršenju službene dužnosti, i/ili;
    • b)
      da se državni službenik nalazi u pritvoru.
  • 2.
    Kada se pokrene postupak u skladu sa člankom 57. ovog zakona, organ nadležan za postavljenje državnog službenika može suspendirati državnog službenika u slučajevima:
    • a)
      da je protiv državnog službenika pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje se izriče kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina i;
    • b)
      da je državni službenik zatečen u izvršenju kaznenog djela za koje se izriče kazna zatvora u trajanju od najmanje 5 godina;
    • c)
      da postoje ozbiljni razlozi koji ukazuju na izvršenje kaznenog djela.
  • 3.
    U slučaju preventivne suspenzije:
    • a)
      osoba koja je suspendirana prima puni iznos plaće;
    • b)
      stegovni postupak se suspendira sve dok se ne donese pravomoćna presuda nadležnog suda.

POGLAVLJE IX - UPRAVLJANJE DRŽAVNOM SLUŽBOM

Članak 59.

Smjernice vođenja kadrovske politike

Nadležna ustanova utvrđuje opće smjernice za vođenje kadrovske politike u ustanovama i donosi podzakonske akte koji proizilaze iz ovog zakona.

Članak 60.

Ustanove

  • 1.
    Svaka ustanova osniva jedinicu koja je zadužena za provedbu odredaba ovog zakona (u daljnjem tekstu: Jedinica).
  • 2.
    Jedinica u ustanovama osigurava upravljanje osobljem ustanove i vodi dosje za svakog državnog službenika, i osigurava da svaki državni službenik koji obavlja dužnosti u ustanovi ima nesmetan pristup svom administrativnom dosjeu.
  • 3.
    Jedinica institucije usklađuje aktivnosti institucije i surađuje sa Agencijom.
  • 4.
    Po prethodnom odobrenju rukovoditelja institucije, organ nadležan za postavljanje podnosi Agenciji godišnje izvješće o radu i plan rada za narednu godinu.

Članak 61.

Ombudsmen

  • 1.
    Ombudsmen pomaže u provedbi i poštovanju načelo utvrđenih u ovom zakonu i u skladu sa odredbama ovog zakona, djeluje kao posrednik u pitanjima koja se odnose na status državnog službenika.
  • 2.
    Svi državni službenici i uposlenici ustanove biraju na mjesto ombudsmena jednog državnog službenika. Ombudsmen ne smije biti član organa nadležnog za postavljenje u ustanovi u kojoj obavlja svoju dužnost. Ista osoba može biti postavljena za ombudsmena dvaju ili više ustanova.
  • 3.
    Izbor ombudsmena potvrđuje organ nadležan za postavljenje.

Članak 62.

Agencija za državnu službu

  • 1.
    Vijeće ministara osniva Agenciju za državnu službu i imenuje njenog rukovoditelja. Rukovoditelj Agencije nalazi se na radnom mjestu tajnika sa posebnim zadatkom, a bira se i postavlja u skladu sa člankom 34. ovog zakona, na period od pet godina.
  • 2.
    Agencija:
    • a)
      osigurava:
      • 1)
        provedbu procesa zapošljavanja državnih službenika na zahtjev ustanova;
      • 2)
        pomaže ustanovama u provedbi njihove kadrovske politike, organizacionog razvitka kao i pri uspostavljanju središnjeg registra osoblja;
      • 3)
        obuku i razvitak državne službe;
    • b)
      podnosi godišnje izvješće o radu i plan rada za narednu godinu Vijeću ministara na odobravanje;
    • c)
      provodi ankete u okviru ustanova na zahtjev Vijeća ministara;
    • d)
      obavlja ostale poslove i zadatke utvrđene ovim zakonom.
  • 3.
    Agencijom rukovodi rukovoditelj Agencije koji donosi Pravilnik o unutarnjoj organizaciji Agencije uz prethodnu suglasnost Vijeća ministara.

Članak 63.

Odbor državne službe za žalbe

  • 1.
    Odbor državne službe za žalbe je, u skladu sa ovim zakonom i njegovim podzakonskim aktima, odgovoran za razmatranje svih konačnih odluka, preduzetih ili propuštenih radnji ustanove i/ili Agencije koje se odnose na status državnih službenika i to na zahtjev:
    • a)
      državnog službenika na kojeg se sporna odluka, preduzeta ili propuštena radnja odnosi;
    • b)
      ustanove gdje službenik obavlja svoju dužnost;
    • c)
      Agencije.
  • 2.
    Odbor:
    • a)
      saslušava podnositelja žalbe, ukoliko je to primjereno situaciji;
    • b)
      poziva svjedoke i eksperte kada se to smatra neophodnim;
    • c)
      traži i dobiva sve relevantne informacije od nadležnih organa;
    • d)
      usvaja poslovnik koji se objavljuje u "Službenom glasniku BiH".
  • 3.
    Odluke Odbora moraju biti donesene na zakonskim temeljima i pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju. Odluke Odbora su:
    • a)
      konačne i podliježu svakom preispitivanju od strane nadležnog suda, u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine;
    • b)
      dostavit će se podnosiocu u roku od osam dana od dana donošenja.
  • 4.
    Vijeće ministara osniva Odbor koji se sastoji od tri člana.
    • a)
      Javni natječaj za popunjavanje slobodnih radnih mjesta u Odboru se oglašava u "Službenom glasniku BiH", diplomatskim i konzularnim predstavništvima i u najmanje tri dnevna lista koja se distribuiraju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, najmanje tri mjeseca prije roka za predaju molbi. Oglas sadrži iste uvjete koji su navedeni u čl. 20.3 i 22. ovog zakona.
    • b)
      Nezavisna komisija za izbor kandidata, koju imenuje Vijeće ministara, bira članove Odbora, na osnovu njihovog radnog iskustva i demonstrirane sposobnosti da obavljaju dužnost u Odboru. Članci 24.2, 24.3, 25.1 i 26.2 ovog zakona se odnose i na povjerenstvo za izbor kandidata i na postupak izbora;
    • c)
      Vijeće ministara imenuje članove Odbora na rok od četiri godine sa mogućnošću ponovnog izbora.
    • d)
      Član Odbora je:
      • 1)
        neovisan i nepristran;
      • 2)
        nije na javnoj funkciji na koju je izabran izravno ili neizravno, odnosno nije imenovan na radno mjesto u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojoj razini vlasti u Bosni i Hercegovini;
      • 3)
        povlači se sa dužnosti prije isteka mandata samo na inicijativu Vijeća ministara, koja je pokrenuta usljed izuzetnih okolnosti i konsenzusom ostalih članova Odbora;
    • e)
      Činom imenovanja, članovi Odbora ostvaruju beneficije na osnovu statusa koji odgovara statusu tajnika. Podzakonskim aktima koje usvoji Vijeće ministara dalje se uređuje status članova Odbora.

POGLAVLJE X - PRELAZNE ODREDBE

Članak 64.

Postojeći radnici

  • 1.
    Zakonski status radnika u postojećim ustanovama ostaje isti danom stupanja na snagu ovog zakona, sve dok Agencija za njihova radna mjesta ne obavi kompletan postupak revizije u skladu sa ovim člankom.
  • 2.
    Agencija donosi rješenje o prestanku radnog odnosa radnika iz stavka 1. ovog članka koji su uposleni protivno odredbama Zakona o državnoj upravi ili ne ispunjavaju uvjete iz članka 22. ovog zakona. Za upražnjena radna mjesta organizira se javni natječaj. Rješenje o prestanku radnog odnosa stupa na snagu nakon okončanja kompletnog postupka javnog natječaja u skladu sa ovim zakonom.
  • 3.
    Iskustvo kandidata koji je prethodno bio na radnom mjestu na koje se odnosi javni natječaj može biti uzeto u obzir za vrijeme procesa javnog natječaja.
  • 4.
    Radnici iz stavka 1. ovog članka koji su uposleni u skladu sa Zakonom o državnoj upravi koji je bio na snazi u trenutku postavljanja i koji ispunjavaju uvjete iz članka 22. ovog zakona, prolaze kroz postupak ocjenjivanja u trajanju od 12 mjeseci. Postupak ocjenjivanja uređuje Agencija za državnu službu uzimajući u obzir princip ocjene rada iz članka 30. ovog zakona.
  • 5.
    Organ nadležan za postavljenje potvrđuje postavljenje onih radnika koji su uspješno prošli postupak ocjenjivanja, a otpušta one koji nisu uspješno prošli postupak ocjenjivanja ili ne ipunjavaju uvjete iz članka 22. ovog zakona. Za upražnjena mjesta organizira se javni natječaj.