Aktio

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Program proizvodnje hrane u 1998. godini i prijedlog kriterija finansiranja iz sredstava ostvarenih po osnovu pristojbi-prelevmana

PROGRAM
PROIZVODNJE HRANE U 1998. GODINI I PRIJEDLOG KRITERIJA FINANSIRANJA IZ SREDSTAVA OSTVARENIH PO OSNOVU PRISTOJBI-PRELEVMANA

U 1997. godini iz vlastite proizvodnje hrane podmireno je oko 43% potreba stanovništva FBiH, a u 1998. godini planira se proizvodnja na nivou od oko 56,54%. Te konstatacije proizilaze iz podataka navedenih u Tabeli 1.

Tabela 1.- Program proizvodnje i potrošnje nekih osnovnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 1998. godini.
u tonama/lit/kom

Pešnica i ra"

73.000

383.271

- 310.271

19

Kukuruz

171.800

241.972

- 70.172

71

Ječam

46.626

46.626

-

100

Zob

18.000

18.000

-

100

Krompir*

200.000

112.727

+ 87.273

111

Duhan

2.500

6.000

- 3.500

41,7

Luk crni

18.000

15.782

+ 2.218

114

Kupus

67.636

67.636

-

100

Grah

8.000

22.548

- 14.548

35,5

Ostalo povrće

67.636

67.636

-

100

Voće - grožđe

94.671

112.727

- 18.056

83,98

Meso ukupno

33.819

67.636

- 33.817

50,0

Mlijeko i prerađevine ( u 000 l)

270.600

383.286

- 112.686

70,6

Jaja u 000 kom.

400.000

338.180

+ 61.820

118,3

Krompir*: uključuje i sjemenski (oko 75.000 tona)

Naprijed navedeni podaci ukazuju da se u 1998. godini planira značajan deficit u proizvodnji bijelih žita u F BiH, posebno u planu proizvodnje pšenice i raži, jer će zadovoljenje potreba tim kulturama biti na nivou 19%. Nadalje, planira se veća proizvodnja kukuruza, pa će zadovoljenje potreba tom kulturom biti na nivou oko 71%. Međutim, treba istaći da se pored potrošnje kukuruza u ishrani stanovništva značajnije količine koriste u ishrani životinja. Planirana proizvodnja ječma i zobi zadovoljava potrebe. Nešto povoljnije stanje je sa planom proizvodnje merkantilnog i djelomično sjemenskog krompira, jer će te kulture podmiriti vlastite potrebe, a ostvarit će se i tržni višak (merkantilni krompir). Slično je i sa planom proizvodnje i potrošnje povrća, sa izuzetkom graha za koji se iskazuje deficit. Međutim, treba istaći da će plan proizvodnje i potrošnje voća i grožđa podmiriti potrebe na nivou oko 84%, mesa 50%, mlijeka 71%, a u planu proizvodnje i potrošnje konzumnih jaja iskazuje se višak na nivou od 18%. U sklopu toga, posebno treba istaći da će planirana proizvodnja i potrošnja, mesa, peradi zadovoljiti vlastite potrebe, a eventualni višak može poslužiti za supstituciju za druge vrste mesa.

U bilansu nije iskazan plan proizvodnje i potrošnje biljnih ulja i šećera, obzirom da se ti artikli ne proizvode na prostorima u FBiH.

Na kraju treba nepomenuti da u "korpi" potrošnje poljoprivrednih proizvoda, vrijednost animalne proizvodnje učestvuje sa preko 66%, pa to ukazuje da bi trebalo podsticati stočarsku proizvodnju, tim prije jer za to postoje povoljni prirodni i drugi uslovi.

MJERE ZA OSTVARIVANJE PROGRAMA HRANE

Mjere za ostvarivanje ciljeva programa proizvodnje i potrošnje hrane u 1998. godini bi bile:

  • 1.
    Pokretanje proizvodnje mineralnih gnojiva u Lukavcu. Bez primjene mineralnih gnojiva nema visoke biljne proizvodnje u cjelini, a da bi se ostvario predviđeni Program potrebno je primjeniti oko 40.000 tona gnojiva godišnje. U FBIH po svim osnovana sada se troši oko 20.000 tona. Zbog male primjene mineralnih gnojiva ostvaruju se nadopustivo niski prinosi.
  • 2.
    Nabavka komponenti za stočnu hranu (kukuruz, sojina sačma, lucerka, mesno brašno i dr.). Visoka proizvodnja mesa i mlijeka u uskoj je korelaciji sa primjenom, pored kabaste stočne hrane i koncentratnih hraniva. To se posebno odnosi na peradarstvo, ribarstvo i svinjarstvo. Nabavku komponenti trebalo bi realizirati preko postojećih tvornica stočne hrane, dok se istovremeno naglašava potreba osposobljavanja jednog broja tih tvornica, posebno za proizvodnju riblje hrane.
  • 3.
    Nabavka životinja i osposobljavanje farmi muznih krava, ovaca i svinja. Zbog deficita mlijeka i mesa potrebno je i dalje povećavati stočni fond, bilo uvozom gravidnih životinja plemenitih pasmina ili pak vlastitim uzgojem.
  • 4.
    Vlastita proizvodnja sjemenskog i sadnog materijala. Zbog nedostatka kvalitetnog sjemenskog i sadnog materijala prinosi po jednom hektatu i voćnom stablu su veoma niski. Uz mineralna gnojiva, to je drugi važan preduslov dobre proizvodnje. Aktivnost na proizvodnji sjemenskog krompira, kukuruza, graha, luka i krmnog bilja se uspješno odvija uz pomoć FAO. To se odnosi i na uzgoj visokokvalitetnih voćnih sadnica. Na taj način se dobiva kvalitetan materijal adaptiran na naše podneblje, a istovremeno se ne troše devizna sredstva za kupovinu tog materijala u inostranstvu.
  • 5.
    Poljoprivredna mehanizacija. Iako se putem Svjetske banke, Evropske Unije i bilateralno od država donatora nabavljaju znatne količine sitne poljoprivredne mehanizacije za potrebe malog posjeda, osjeća se potreba za nabavkom krupne mehanizacije (traktora i priključaka) za velika imanja kao repro-centre u biljnoj i "ivotinjskoj proizvodnji.
  • 6.
    Tržni viškovi. Vlada FBiH usvojila je Odluku o garantovanim i minimalno-otkupnim cijenama za otkup tržnih viškova poljoprivrednih proizvoda, jer propadanje neotkupljenih proizvoda ima negativan uticaj na proizvodnju. Realizacija se vrši putem Federalne direkcije robnih rezervi (posebno za garantovane cijene pšenice i raži), prerađivačke industrije, izvozno-uvoznih preduzeća i dr.
  • 7.
    Opremanje laboratorija za sjemensku proizvodnju i voćni i lozni sadni materijal je osnova za proizvodnju kvalitetnog sjemenskog i sadnog materijala, naročito bezvirusnog materijala.
  • 8.
    Proizvodnja. Zasnivanje radno-intezivnih proizvodnji, naročito onih izvozno orjentisanih, npr. proizvodnja jagodičastog voća (jagoda, malina, kupina, ribizla i sl.) i vinove loze.
  • 9.
    Ulaganja. Po redoslijedu poredanih oblika ulaganja, prednost imaju ona ulaganja kojim će se povećati zapošljavanje.
  • 10.
    Kriteriji. Da bi se zadovoljili i kriteriji po regionima, odnosno kantonima, potrebno je uvesti i slijedeće dodatne kriterije:

otvaranje novih radnih mjesta,

obradive površine po kantonima-općinama,

broj poljoprivrednih gazdinstava,

ratne štete,

mogućnosti izvoza.

Vlada F BiH razmatrala je prijedlog plana proizvodnje i potrošnje hrane u 1998. godini u donosi slijedeće

ZAKLJUČKE

  • 1.
    Prihvata se Program proizvodnje hrane u 1998. godini i mjere za njegovo ostvarivanje.
  • 2.
    U razvojnoj politici poljoprivrede treba prioritet dati proizvodnji mineralnih gnojiva, stočarskoj i ratarskoj proizvodnji, te proizvodnji jagodičastog voća.
  • 3.
    Prihvataju se kriteriji iz Programa proizvodnje hrane i nalaže se Federalnoj investicijskoj banci da kvartalno podnosi izvještaj Vladi FBiH o realizaciji investicija iz sredstava ostvarenih po osnovu pristojbi-prelevmana.
  • 4.
    Prihvataju se slijedeći sektori prehrambene industrije kao prioritetni u pravu korištenja sredstava od prelevmana:
    • a)
      Prerada mlijeka,
    • b)
      Prerada mesa,
    • c)
      Prerada voća i povrća,
    • d)
      Proizvodnja hrane za ribe,
    • e)
      Konditorska industrija,
    • f)
      Proizvodnja vještačkih đubriva,
    • g)
      Industrija papirne ambalaže.

V broj 40/98
19. februara/veljače 1998. godine
Sarajevo

Premijer
Edhem Bičakčić, s. r.