Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
Program proizvodnje hrane u 1998. godini i prijedlog kriterija finansiranja iz sredstava ostvarenih po osnovu pristojbi-prelevmana
PROGRAM
PROIZVODNJE HRANE U 1998. GODINI I PRIJEDLOG KRITERIJA FINANSIRANJA IZ SREDSTAVA OSTVARENIH PO OSNOVU PRISTOJBI-PRELEVMANA
U 1997. godini iz vlastite proizvodnje hrane podmireno je oko 43% potreba stanovništva FBiH, a u 1998. godini planira se proizvodnja na nivou od oko 56,54%. Te konstatacije proizilaze iz podataka navedenih u Tabeli 1.
Tabela 1.- Program proizvodnje i potrošnje nekih osnovnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 1998. godini.
u tonama/lit/kom
|
Pešnica i ra" |
73.000 |
383.271 |
- 310.271 |
19 |
|
Kukuruz |
171.800 |
241.972 |
- 70.172 |
71 |
|
Ječam |
46.626 |
46.626 |
- |
100 |
|
Zob |
18.000 |
18.000 |
- |
100 |
|
Krompir* |
200.000 |
112.727 |
+ 87.273 |
111 |
|
Duhan |
2.500 |
6.000 |
- 3.500 |
41,7 |
|
Luk crni |
18.000 |
15.782 |
+ 2.218 |
114 |
|
Kupus |
67.636 |
67.636 |
- |
100 |
|
Grah |
8.000 |
22.548 |
- 14.548 |
35,5 |
|
Ostalo povrće |
67.636 |
67.636 |
- |
100 |
|
Voće - grožđe |
94.671 |
112.727 |
- 18.056 |
83,98 |
|
Meso ukupno |
33.819 |
67.636 |
- 33.817 |
50,0 |
|
Mlijeko i prerađevine ( u 000 l) |
270.600 |
383.286 |
- 112.686 |
70,6 |
|
Jaja u 000 kom. |
400.000 |
338.180 |
+ 61.820 |
118,3 |
Krompir*: uključuje i sjemenski (oko 75.000 tona)
Naprijed navedeni podaci ukazuju da se u 1998. godini planira značajan deficit u proizvodnji bijelih žita u F BiH, posebno u planu proizvodnje pšenice i raži, jer će zadovoljenje potreba tim kulturama biti na nivou 19%. Nadalje, planira se veća proizvodnja kukuruza, pa će zadovoljenje potreba tom kulturom biti na nivou oko 71%. Međutim, treba istaći da se pored potrošnje kukuruza u ishrani stanovništva značajnije količine koriste u ishrani životinja. Planirana proizvodnja ječma i zobi zadovoljava potrebe. Nešto povoljnije stanje je sa planom proizvodnje merkantilnog i djelomično sjemenskog krompira, jer će te kulture podmiriti vlastite potrebe, a ostvarit će se i tržni višak (merkantilni krompir). Slično je i sa planom proizvodnje i potrošnje povrća, sa izuzetkom graha za koji se iskazuje deficit. Međutim, treba istaći da će plan proizvodnje i potrošnje voća i grožđa podmiriti potrebe na nivou oko 84%, mesa 50%, mlijeka 71%, a u planu proizvodnje i potrošnje konzumnih jaja iskazuje se višak na nivou od 18%. U sklopu toga, posebno treba istaći da će planirana proizvodnja i potrošnja, mesa, peradi zadovoljiti vlastite potrebe, a eventualni višak može poslužiti za supstituciju za druge vrste mesa.
U bilansu nije iskazan plan proizvodnje i potrošnje biljnih ulja i šećera, obzirom da se ti artikli ne proizvode na prostorima u FBiH.
Na kraju treba nepomenuti da u "korpi" potrošnje poljoprivrednih proizvoda, vrijednost animalne proizvodnje učestvuje sa preko 66%, pa to ukazuje da bi trebalo podsticati stočarsku proizvodnju, tim prije jer za to postoje povoljni prirodni i drugi uslovi.
MJERE ZA OSTVARIVANJE PROGRAMA HRANE
Mjere za ostvarivanje ciljeva programa proizvodnje i potrošnje hrane u 1998. godini bi bile:
- 1.Pokretanje proizvodnje mineralnih gnojiva u Lukavcu. Bez primjene mineralnih gnojiva nema visoke biljne proizvodnje u cjelini, a da bi se ostvario predviđeni Program potrebno je primjeniti oko 40.000 tona gnojiva godišnje. U FBIH po svim osnovana sada se troši oko 20.000 tona. Zbog male primjene mineralnih gnojiva ostvaruju se nadopustivo niski prinosi.
- 2.Nabavka komponenti za stočnu hranu (kukuruz, sojina sačma, lucerka, mesno brašno i dr.). Visoka proizvodnja mesa i mlijeka u uskoj je korelaciji sa primjenom, pored kabaste stočne hrane i koncentratnih hraniva. To se posebno odnosi na peradarstvo, ribarstvo i svinjarstvo. Nabavku komponenti trebalo bi realizirati preko postojećih tvornica stočne hrane, dok se istovremeno naglašava potreba osposobljavanja jednog broja tih tvornica, posebno za proizvodnju riblje hrane.
- 3.Nabavka životinja i osposobljavanje farmi muznih krava, ovaca i svinja. Zbog deficita mlijeka i mesa potrebno je i dalje povećavati stočni fond, bilo uvozom gravidnih životinja plemenitih pasmina ili pak vlastitim uzgojem.
- 4.Vlastita proizvodnja sjemenskog i sadnog materijala. Zbog nedostatka kvalitetnog sjemenskog i sadnog materijala prinosi po jednom hektatu i voćnom stablu su veoma niski. Uz mineralna gnojiva, to je drugi važan preduslov dobre proizvodnje. Aktivnost na proizvodnji sjemenskog krompira, kukuruza, graha, luka i krmnog bilja se uspješno odvija uz pomoć FAO. To se odnosi i na uzgoj visokokvalitetnih voćnih sadnica. Na taj način se dobiva kvalitetan materijal adaptiran na naše podneblje, a istovremeno se ne troše devizna sredstva za kupovinu tog materijala u inostranstvu.
- 5.Poljoprivredna mehanizacija. Iako se putem Svjetske banke, Evropske Unije i bilateralno od država donatora nabavljaju znatne količine sitne poljoprivredne mehanizacije za potrebe malog posjeda, osjeća se potreba za nabavkom krupne mehanizacije (traktora i priključaka) za velika imanja kao repro-centre u biljnoj i "ivotinjskoj proizvodnji.
- 6.Tržni viškovi. Vlada FBiH usvojila je Odluku o garantovanim i minimalno-otkupnim cijenama za otkup tržnih viškova poljoprivrednih proizvoda, jer propadanje neotkupljenih proizvoda ima negativan uticaj na proizvodnju. Realizacija se vrši putem Federalne direkcije robnih rezervi (posebno za garantovane cijene pšenice i raži), prerađivačke industrije, izvozno-uvoznih preduzeća i dr.
- 7.Opremanje laboratorija za sjemensku proizvodnju i voćni i lozni sadni materijal je osnova za proizvodnju kvalitetnog sjemenskog i sadnog materijala, naročito bezvirusnog materijala.
- 8.Proizvodnja. Zasnivanje radno-intezivnih proizvodnji, naročito onih izvozno orjentisanih, npr. proizvodnja jagodičastog voća (jagoda, malina, kupina, ribizla i sl.) i vinove loze.
- 9.Ulaganja. Po redoslijedu poredanih oblika ulaganja, prednost imaju ona ulaganja kojim će se povećati zapošljavanje.
- 10.Kriteriji. Da bi se zadovoljili i kriteriji po regionima, odnosno kantonima, potrebno je uvesti i slijedeće dodatne kriterije:
otvaranje novih radnih mjesta,
obradive površine po kantonima-općinama,
broj poljoprivrednih gazdinstava,
ratne štete,
mogućnosti izvoza.
Vlada F BiH razmatrala je prijedlog plana proizvodnje i potrošnje hrane u 1998. godini u donosi slijedeće
ZAKLJUČKE
- 1.Prihvata se Program proizvodnje hrane u 1998. godini i mjere za njegovo ostvarivanje.
- 2.U razvojnoj politici poljoprivrede treba prioritet dati proizvodnji mineralnih gnojiva, stočarskoj i ratarskoj proizvodnji, te proizvodnji jagodičastog voća.
- 3.Prihvataju se kriteriji iz Programa proizvodnje hrane i nalaže se Federalnoj investicijskoj banci da kvartalno podnosi izvještaj Vladi FBiH o realizaciji investicija iz sredstava ostvarenih po osnovu pristojbi-prelevmana.
- 4.Prihvataju se slijedeći sektori prehrambene industrije kao prioritetni u pravu korištenja sredstava od prelevmana:
- a)Prerada mlijeka,
- b)Prerada mesa,
- c)Prerada voća i povrća,
- d)Proizvodnja hrane za ribe,
- e)Konditorska industrija,
- f)Proizvodnja vještačkih đubriva,
- g)Industrija papirne ambalaže.
- a)
V broj 40/98
19. februara/veljače 1998. godine
Sarajevo
Premijer
Edhem Bičakčić, s. r.