Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
Odluka o usvajanju Bilansa energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 1998. godinu
Na osnovu člana 19. stav 2. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94 i 8/95), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, donosi
ODLUKU
O USVAJANJU BILANSA ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 1998. GODINU
I
Usvaja se Bilans energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 1998. godinu.
Bilans iz stava 1. ove tačke sastavni je dio ove odluke.
II
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH".
BILANS
ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 1998. GODINU
V broj 84/98
14. aprila 1998. godine
Sarajevo
Premijer
Edhem Bičakčić, s. r.
Uvod
a) Cilj Bilansa
Ovaj dokument ima za cilj da definiše neophodne elemente Bilansa energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 1998. godinu i odnosi se na sljedeće vrste energije i energenata:
- 1.Eletrična energija
- 2.Ugalj
- 3.Naftni derivati
- 4.Prirodni plin
b) Sadržaj
Bilans sadrži:
kvantitativne i kvalitativne energetske pokazatelje
potrebna finansijska sredstva za realizaciju
uslove i mjere za realizaciju
c) Planski pokazatelji
Planirano je povećanje proizvodnje i potrošnje osnovnih energenata i energije u privredi i opštem sektoru Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).
Planirani su sljedeći parametri:
proizvodnja električne energije 5.911 GWh ili poveća-nje za 25,7% u odnosu na 1997. godinu,
proizvodnja uglja 5.255. 000 tona ili povećanje za 26% u odnosu na 1997. godinu,
nabavka i distribucija naftnih derivata 900.000 tona ili povećanje za 42% u odnosu na 1997. godinu,
uvoz i potrošnja zemnog gasa 272,81 mil. m3 ili pove-ćanje za 101,2% u odnosu na 1997. godinu (isporuka gasa u 1997. godine samo 5 mjeseci).
d) Finansijske potrebe
Za realizaciju gornjih pokazatelja i potrebne sanacije i rekonstrukcije objekata, bit će neophodno iz raznih izvora (donacije, krediti, vlastita sredstva i dr.), obezbijediti odgovarajuća finansijska sredstva, predviđena Programom rada i Godišnjim planom rada subjekata energetske privrede.
e) Mjere i uslovi
Također su navedene mjere i uslovi za odgovorne subjekte odlučivanja i provođenja da bi se ovaj Energetski bilans realizirao saglasno planu.
1. ELEKTRIČNA ENERGIJA
1.1 Uvod
U toku 1997. godine pušteni su pod napon 220 kV dalekovod Trebinje-Mostar-Jablanica-Prijedor-Bihać, zatim također 220 kV dalekovod Mostar 3-Salakovac i dio 400 kV dalekovoda Tuzla-Banjaluka, a od proizvodnih kapaciteta u rad su pušteni HE Mostar 75 MW, i 70 MW u HE Salakovac. Sve ovo je uvjetovalo značajno poboljšanje rada i stabilizaciju elektroenergetskog sistema Federacije, a veza sa UCPTE mrežom ostvarena je samo DV 220 kV preko elektroenergetskog sistema Hrvatske.
Također, dosta je urađeno i na distributivnoj mreži Federacije što je poboljšalo uvjete življenja i omogućilo postepeni privredni oporavak.
1.2 Bilans za 1998. godinu
U elektroenergetski Bilans Federacije za 1998. godinu su uključeni proizvodni elektroenergetski objekti: hidroelektrane na Neretvi, Vrbasu, PHE Čapljina, te termoelektrane Tuzla i Kakanj. Takođe je predviđena manja količina proizvodnje iz distributivnih hidroelektrana, industrijskih termoelektrana.
Tabela I - Pregled proizvodnje i potrošnje električne
energije ostvaren u 1997. godini i plan za 1998. godinu
Plan proizvodnje u 1997. godini je ostvaren za 97,4% a potrošnje za 97,7%, što znači da je proizvodnja na području Federacije zadovoljila njenu potrošnju.
|
GWh |
1997. g. plan |
1997. g. ostvareno |
plan 97.g/ ostvareno 97.g. |
1998. g. plan |
1998/1997 |
|
Proizvodnja |
4.826 |
4.701 |
0,974 |
5.911 |
1,257 |
|
Potrošnja |
4.235 |
4.136 |
0,977 |
5.911 |
1,429 |
Ukupna proizvodnja u 1998. godini je planirana u iznosu od 5.911 GWh što podrazumijeva proizvodnju električne energije iz TE Tuzla i Kakanj od 3.195 GWh baziranu na proizvodnji uglja od 3.685.000 tona i potrebama potrošača električne energije, što je uključeno u Bilansu uglja.
Prema iskazanim planovima proizvodnje i potrošnje električne energije u Federaciji za 1998. godinu i ostvarenju u 1997. godini predviđen je porast proizvodnje za 25,7% i potrošnje za 42,9%.
1.3. Uvjeti i mjere za realizaciju Elektroenergetskog bilansa
- 1.Donošenje Zakona o elektroprivrednoj djelatnosti Federacije. (Zaduženi: Federalno ministarstvo energije, rudarstva i indsutrije i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine-u daljem tekstu: Vlada Federacije).
- 2.Osigurati uvjete i sredstva za sanaciju 220 i 400 kV mreže i pripadajućih trafostanica. Postići dogovor oko sanacije međudržavnih i međuentitetskih dalekovoda, koji su u funkciji stabilnosti rada elektroenergetskog sistema. (Zaduženi: Elektroprivredna preduzeća, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Vlade Federacije).
- 3.Pratiti i sagledavati proizvodnju i potrošnju električne energije i barem jednom kvartalno izrađivati izvještaje o realizaciji Bilansa i procjene elektroenergetskih prilika za naredni period, ako bi se moglo vršiti usklađivanje Bilansa i poduzimanje odgovarajućih mjera. (Zaduženi: Elektroprivredna preduzeća i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije).
- 4.Međusobnim Ugovorima utvrditi odnose između isporučilaca uglja i proizvođača električne energije. (Zaduženi: Rudnici uglja i Elektroprivreda).
- 5.Ostvariti visok stepen pogonske spremnosti elektrana, dalekovoda, modernizirati i osposobiti sistem upravljanja, kao i sistem veza. (Zaduženi: Elektroprivredna preduzeća).
- 6.Pratiti politiku cijena električne energije, povećati stepen naplate, spriječiti neovlaštenu potrošnju (Zaduženi: Elektroprivredna preduzeća, Federalno ministarstvo trgovine i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije).
2. UGALJ
Ugalj predstavlja osnovni domaći energent. Od ukupnih energetskih rezervi BiH, ugalj čini 93%. Na osnovu navedenog, ugalj predstavlja i jednu od osnovnih strategijskih kompenenti za razvoj energetskih potencijala za proizvodnju električne i toplotne energije, na kvalitativnoj i kvantitativnoj osnovi.
Ugalja takođe, daje mogućnost izvoza električne energije za naredni duži period. Racionalno korištenje tog potencijala i obezbjeđenje proizvodnje uglja i električne energije iz njega, prije svega uveliko će ovisno od statusa koji će imati rudarstvo, proizvodnja uglja i proizvodnja električne energije, u ukupnoj organizaciji države Bosne i Hercegovine i Federacije.
2.1 Planirana proizvodnja
Ukupno planirana proizvodnja uglja u 1998. godini (Tabela 1.) iznosi 5.255.000 tona, što predstavlja indeks porasta proizvodnje u odnosu na ostvarenje u 1997. godini od 1,62.
|
Rudnik |
Ostvareno 1997. (t) |
Plan za 1998. (t) |
Isporuka TE (t) |
Ostali (t) |
Index 98/97 |
|
"S. Bosna" |
1,42 |
||||
|
"RU Tuzla" |
1,67 |
||||
|
Kamengrad |
- |
- |
4,00 |
||
|
Tušnica- Livno |
- |
- |
2,35 |
||
|
Mostar |
- |
- |
- |
- |
- |
|
Kongora |
- |
- |
- |
- |
- |
|
UKUPNO |
3.248.654 |
5.255.000 |
3.685.000 |
1.390.000 |
1,62 |
2.2. Mjere za realizaciju bilansa uglja
- 1.Započetu aktivnost u 1997. godini, na izradi Programa prestrukturiranja rudnika uglja, nastaviti i intenzivirati, uz obezbjeđenje sredstava za izradu Programa. U svim rudnicima obezbijediti stručne ekipe za rad na ovom poslu.
Nosilac: Rudnici uglja, Rudarski institut i resorno Ministarstvo.
Rok: U kontinuitetu.
- 2.Nedostajuća sredstva za urgentnu obnovu proizvodnje i sanacije rudnika, pokušat će se obezbjediti iz: ino donacija, povoljnih kredita, zajedničkih ulaganja i dr.
Nosilac: Resorno Ministarastvo i Rudnici uglja.
Rok: U kontinuitetu.
- 3.U okviru ostvarivanju mjera ekonomske politike u 1998. godini, a cijeneći izuzetno složeno stanje u rudnicima uglja kako sa aspekta zaštite na radu, tako i mogućnosti ispunjenja planskih obaveza Vlada Federacije će iz interventnih sredstava i sredstava rezervi pružiti pomoć u nabavci sredstava zaštite na radu, eksplozivnih sredstava, kao i dizel goriva, a sve u cilju ispunjenja obaveza utvrđenih energetskim Bilansom.
Nosilac: Resorno Ministarstvo, Vlada Federacije.
Rok: U kontinuitetu.
3. NAFTNI DERIVATI
3.1. Osvrt na 1997. godinu
U 1997. godini izvršena je nabavka cca 632.000 tona naftnih derivata (prema podacima uvoznika sa teritorija Federacije), što je 27,8 % od planiranih količina po Bilansu (494.500 tona). Predpostavka je da je uvoz veći jer su uvoz vršila i preduzeća koja nisu prijavila uvoz.
|
Uvoznici/distributeri |
Nabavka n/d u 1997. godini (tona) |
Posebno je pitanje poštovanja tada važećih Odluka iz ove oblasti i podmirenja obaveza prema Vladi Federacije, preduzeća koja nisu bila ovlaštena za uvoz naftnih derivata što treba normativno doraditi u 1998. godini.
3.2. Bilans potreba u 1998. godini
Prema iskazanim potrebama pojedinih subjekata u Federaciji, te planu uvoza evidentiranih uvoznika, planiran je Bilans potreba za naftnim derivatima u 1998. godini u ukupnoj količini od 900.000 tona u sljedećoj proporciji:
3.3. Struktura derivata nafte po pojedinim segmentima
a) Prioritetni korisnici
|
Red.br. |
Derivati nafte |
Plan 1998. (tona) |
% |
|
UKUPNO |
|||
|
1. |
|||
|
2. |
|||
|
3. |
|||
|
4. |
|||
|
5. |
|||
|
6. |
b) Strategijske rezerve
|
Red.br. |
Derivati nafte |
Plan 1998. (tona) |
% |
|
UKUPNO |
|||
|
1. |
|||
|
2. |
|||
|
3. |
|||
|
4. |
|||
|
5. |
|||
|
6. |
c) Komercijalni kontingent
|
Red.br. |
Derivati nafte |
Plan 1998. (tona) |
% |
|
UKUPNO |
|||
|
1. |
|||
|
2. |
|||
|
3. |
|||
|
4. |
|||
|
5. |
|||
|
6. |
|||
|
7. |
|||
|
8. |
d) Struktura ukupnih potreba
(Prioritetni korisnici+Strategijske rezerve + Komercijalni kontingent)
|
Red.br. |
Derivati nafte |
Plan 1998. (tona) |
% |
|
UKUPNO |
900.000 |
||
|
1. |
|||
|
2. |
|||
|
3. |
|||
|
4. |
|||
|
5. |
|||
|
6. |
3.4. Nabavka derivata nafte u 1998. godini
a) Nabavka za prioritetne korisnike
Vršit će se putem Federalne direkcije robnih rezervi i ostalih uvoznika na svjetskom tržištu po najpovoljnijim uslovima putem natječaja (procjena 350 DEM/toni-nabavna cijena+manipulativni troškovi + transport) u količini od
cca 70.000 tona,
što iznosi cca 24,5 miliona DEM (bez uračunatih carinskih i poreskih dažbina).
Plaćanje naftnih derivata će vršiti korisnici iz sredstava planiranih u proračunu Federacije za te namjene (uključivo carinske poreske obaveze). Eventualno oslobađanje od plaćanja dijela poreskih obaveza će biti regulisano Odlukom Vlade Federacije.
b) Nabavka za strategijske rezerve
Plan obezbjeđenja strategijskih rezervi Federacije potrebnih sredstava Vladi Federacije predlaže Federalna direkcija robnih rezervi.
Procjenjene potrebne za strategijskim rezervama iznose cca 70.000 tona.
Iz gornjih količina će se podmirivati neophodne potrbe prioritetnih korisnika i vršiti intervencije na tržištu.
Sredstva za nabavku od cca 24,5 mil. DEM (bez uračunatih carinskih i poreskih obaveza) treba obezbijediti iz Budžeta.
c) Komercijalni kontingent
Nabavku ovog kontingenta u iznosu od:
cca 760.000 tona
što iznosi cca 266 miliona DEM (bez uračunatih carinskih i poreskih obaveza) će vršiti uvoznici naftnih derivata u skladu sa potrebama tržišta.
Uvoznici i distributeri su obavezni raspolagati stalnom rezervom od 10% u odnosu na nabavljene količine.
3.6. Uvjeti i mjere za realizaciju Bilansa naftnih derivata
- 1.Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije prati realizaciju Bilansa u skladu sa datim mjerama.
- 2.Uvozne komercijalne količine, te količine za prioritetne korisnike i strateške rezerve prate Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Federalno ministarstvo trgovine, a po ovom Bilansu Federacije.
- 3.Federalno ministarstvo finansija/Federalno ministarstvo financija-Carinska uprava vrši kontrolu izmirenja carinskih dažbina i posebnog poreza od strane uvoznika.
- 4.Poreska uprava Federacije Bosne i Hercegovine-Središnji ured Sarajevo prati realizaciju naplate poreza na promet i naknade za puteve na nivou Federacije, a na osnovu mjesečnih izvještaja koje poreski obveznici podnose nadležnim poreskim uredima, shodno važećim Zakonima.
- 5.Derivate nafte namjenjene komercijalnoj opskrbi ostalih korisnika obezbjeđuju uvoznici koji ispunjavaju uslove propisane Odlukom o posebnim uslovima uvoza naftnih derivata ("Službene novine Federacije BiH", broj 31/97). Obavezno je raspolaganje 10% rezerve u odnosu na uvezene količine.
- 6.Plan obezbjeđenja strategijskih rezervi n/d (količinu i sredstva) donosi Vlada Federacije, a prijedlog Federalne direkcije robnih rezervi.
- 7.Uvoznici naftnih derivata podnose Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije i Federalnom ministarstvu trgovine mjesečni Izvještaj o realiazciji uvoza i stanju zaliha naftnih derivata.
- 8.Kontrola potrošnje naftnih derivata za prioritetne/budžetske korisnike vršit će se tromjesečno prema utvrđenim normama (lit/MWh, lit/toni uglja).
Pregled zahtjeva prioritetnih korisnika za naftnim derivatima u 1998. godini na federalnom nivou (Prilog A)
|
Plan �98. (tona) |
|
|
UKUPNO: |
70.000 |
|
18.500 |
|
|
21.000 |
|
|
25.500 |
|
|
5.000 |
Pregled planiranih potreba za naftnim derivatima u 1998. godini od strane kantona/županija (Prilog B)
|
Plan �98. (tona) |
|
|
UKUPNO: |
760.000 |
|
110.000 |
|
|
50.000 |
|
|
120.000 |
|
|
110.000 |
|
|
15.000 |
|
|
80.000 |
|
|
60.000 |
|
|
60.000 |
|
|
100.000 |
|
|
55.000 |
4. PRIRODNI GAS
4.1. Osvrt na 1997. godinu
Bilans prirodnog gasa za 1997. godinu ostvaren je za Federaciju u ukupnoj količini 135,56 mil. m3, (od planiranih 298,90 mil. m3). Podbačaj u realizaciji planirane potrošnje je nastao iz poznatih razloga prekida dotoka prirodnog gasa u Federaciji u periodu 1. 4. do 1. 11. 1997. godine (7 mjeseci). Uvoznici Energoinvest/BH Gas, izvršili su uvoz i transport gasa, a distribuciju distributerska i industrijska preduzeća.
4.2. Bilans potreba u 1998. godini (Tabela)
Prema podacima prikupljenim od potrošača za Federaciju potrebno je obezbijediti 272,81 mil. m3 (fco. Zvornik) što je povećanje za 101,2 % u odnosu na realizaciju u 1997. godini.
Planska cijena prirodnog gasa računata na bazi maksimalno mogućeg kapaciteta gasovoda Zvornik-Sarajevo za potrebe Federacije (450 mil. m3/god) i na bazi zahtjeva potrošača u Federaciji (272,81 mil. m3/god.) je cca 77 mil. DEM, odnosno 282 DEM/1000 m3.
Veliki uticaj na cijenu gasa ima diskontinuitet u potrošnji ljeto-zima, tj. plaćanje panela za neiskorišteni transportni kapacitet.
Tabela: Bilans potrebnih količina prirodnog gasa prema zahtjevima potrošača u Federaciji za 1998. godinu
|
mil. m3 |
Sarajevo |
Zenica |
Kakanj |
Visoko |
Ukupno |
|
Ukupno: |
200,00 |
47,41 |
20,0 |
5,40 |
272,81 |
4.3. Uvjeti i mjere za realizaciju Bilansa:
- 1.Obezbijediti finansijska sredstva za plaćanje isporuka gasa (uvoznik i potrošači)
- 2.Obezbijediti naplatu utrošenih količina gasa od svih potrošača (uvoznik, distributeri)
- 3.Regulisati ugovorne obaveze za isporuku, transport i distribuciju planiranih količina gasa (uvoznik, transporteri, distributeri)
- 4.Izgraditi mjerno reguliacionu stanicu za mjerenje komercijalnih količina gasa na ulazu u Federaciji (Kladanj)-(uvoznik, transporteri)
- 5.Raditi na definisanju novih izvora i pravaca snabdijevanja Federacije gasom u okviru projekta povezivanja gasne mreže u Evropi (FMERI, Vlada Federacije)
- 6.Definisati strategijske pravce razvoja gasne privrede (FMERI, Vlada Federacije)
- 7.Donijeti Zakon o gasnoj privredi (FMERI, Vlada Federacije).