Aktio

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Uredba o osnivanju Ureda za rješavanje statusnih pitanja izbjeglica i raseljenih osoba sa područja Republike Srpske

Na temelju članka 19. stavak 1, a u svezi sa člankom 21. stavak 1. Zakona o Vladi Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94 i 8/95), Vlada Federacije BiH, donosi

UREDBU
O OSNIVANJU UREDA ZA RJEŠAVANJE STATUSNIH PITANJA IZBJEGLICA I RASELJENIH OSOBA SA PODRUČJA REPUBLIKE SRPSKE

Članak 1.

Ovom uredbom uređuje se način osnivanja Ureda za rješavanje statusnih pitanja izbjeglica i raseljenih osoba sa područja Republike Srpske (u daljem tekstu: Ured) sastav, nadležnost i način njihovog rada.

Članak 2.

Urede osniva Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) i rješenjem postavlja članove Ureda na prijedlog federalnog ministra pravde i federalnog ministra za socijalnu politiku, raseljene osobe i izbjeglice.

Ured može imati do pet članova, s tim da odgovara nacionalnom sastavu prognanog pučanstva općine za čije se područje osniva Ured po popisu pučanstva iz 1991. godine.

Ured ima predstojnika/predsjednika, a može imati i zamjenika predstojnika/predsjednika.

Ured ima pečat koji izdaje organ sukladno zakonu i svoj žiro-račun.

Članak 3.

Uredi se osnivaju za općine čija se područja u cjelini nalaze na teritoriji Republike Srpske, i to:

  • 1.
    Banja Luka sa sjedištem na području Sanskog Mosta
  • 2.
    Bijeljina sa sjedištem na području Tuzle
  • 3.
    Bileća sa sjedištem na području Mostara
  • 4.
    Bosanska Dubica sa sjedištem na području Sanskog Mosta
  • 5.
    Bosanska Gradiška sa sjedištem na području Bosanskog Petrovca
  • 6.
    Bosanski Novi sa sjedištem na području Sanskog Mosta
  • 7.
    Bratunac sa sjedištem na području Tuzle
  • 8.
    Čajniče sa sjedištem na području Goražda
  • 9.
    Čelinac sa sjedištem na području Sanskog Mosta
  • 10.
    Derventa sa sjedištem na području Odžaka
  • 11.
    Gacko sa sjedištem na području Mostara
  • 12.
    Laktaši sa sjedištem na području Bihaća
  • 13.
    Ljubinje sa sjedištem na području Mostara
  • 14.
    Modriča sa sjedištem na području Gradačca
  • 15.
    Prijedor sa sjedištem na području Sanskog Mosta (Lušci Palanka)
  • 16.
    Prnjavor sa sjedištem na području Bosanskog Petrovca
  • 17.
    Rudo sa sjedištem na području Goražda
  • 18.
    Sokolac sa sjedištem na području Sarajeva
  • 19.
    Šipovo sa sjedištem na području Travnika
  • 20.
    Srbac sa sjedištem na području Zenice
  • 21.
    Srebrenica sa sjedištem na području Tuzle
  • 22.
    Višegrad sa sjedištem na području Sarajeva
  • 23.
    Žepa sa sjedištem na području Zenice

Za općine koje su podijeljene međuentitetskom crtom tako da je sjedište općine ostalo u Federaciji BiH ili se od dijela u Federaciji formira nova općina, poslove iz ove Uredbe za dio općine obavljat će postojeća ili novoformirana općina.

Za općine koje su razlomljene međuentitetskom crtom tako da je sjedište ostalo u Republici Srpskoj, a manji dio u Federaciji koji ne ispunjava uvjete za konstituiranje nove općine, poslove iz ove uredbe obavljat će i to:

  • 1.
    Bosanski Brod sa sjedištem u Brusnici Maloj
  • 2.
    Han Pijesak sa sjedištem u Žeravici
  • 3.
    Kalinovik sa sjedištem u Ljutoj
  • 4.
    Kotor Varoš sa sjedištem u Kruševom Brdu 2
  • 5.
    Lopare sa sjedištem u Miladicima
  • 6.
    Mrkonjić Grad sa sjedištem u Vlasinju
  • 7.
    Nevesinje sa sjedištem u Žulji
  • 8.
    Rogatica sa sjedištem u Vražalicama
  • 9.
    Šekovici sa sjedištem u Trnovu
  • 10.
    Teslić sa sjedištem u Blatnici
  • 11.
    Trebinje sa sjedištem u Ravnom
  • 12.
    Vlasenica sa sjedištem u Turalićima.

Za općine iz st. 1. i 3. ovog članka, čiji se veći broj izbjeglih i raseljenih osoba nalazi na drugom području van predviđenog sjedišta Ureda, Vlada može formirati odjeljenje Ureda.

Ukoliko se ustanovi da u sjedištu Ureda iz stavka 3. ovog članka nema uvjeta za rad, Vlada može odrediti drugo sjedište.

Članak 4.

Uredi vrše slijedeće poslove i zadatke:

vode evidenciju o svim prognanim i izbjeglim i raseljenim osobama sa područja općine za koju je Ured osnovan kao i evidencije o osobama koje su izrazile želju za povratak na područja sa kojeg su protjerani odnosno izbjegli;

poduzimanju sve potrebne radnje za organiziran i slobodan povratak prognanika i izbjeglica, odnosno raseljenih osoba;

na zahtjev građana pribavljaju od nadležnih tijela Republike Srpske, određena dokumenta koja se odnose na statusna pitanja tih građana, kao što su: izvod iz matičnih knjiga, uvjerenja o školovanju, uvjerenja po temelju radnog odnosa, uvjerenja po temelju sudskih i upravnih postupaka, kao i uvjerenja iz kaznene evidencije, radne knjižice, prijepise sudskih odluka i upravnih akata (rješenja, zemljišno-knjižni izvodi, preslike katastarskog plana i dr.);

na zahtjev građana izdaje dokumenta o činjenicama iz alineje 3. stavka 1. ovog članka, ukoliko raspolaže tim evidencijama.

Evidencije iz stavka 1. ovog članka vodi se u slobodnim tablicama ili putem računara, a sadrži osobne podatke za prognane odnosno izbjeglice i raseljene osobe (ime, prezime, ime jednog roditelja, datum i mjesto rođenja, jedinstveni matični broj građanina i nacionalnost), mjesto iz kojeg je prognan odnosno izbjegao i članove obiteljskog domaćinstva.

U izvršavanju poslova iz stavka 1. ovog članka, uredi su obvezni ostvarivati suradnju sa Federalnim ministarstvom pravde i Federalnim ministarstvom socijalne politike, raseljenih osoba i izbjeglica i nadležnim ministarstvom za izbjeglice i raseljene osobe kantona-županije, kao i sa međunarodnim tijelima koja se bave ovim poslovima.

Članak 5.

Ured pribavlja dokumenta iz članka 4. stavak 1. alineja 3. ove uredbe na pismeni zahtjev zainteresirane osobe. Zahtjev mora da sadrži osobne podatke osobe za koju se traži dokument i to: ime, prezime, ime jednog roditelja, datum i mjesto rođenja, jedinstveni matični broj građanina, nacionalnost i naziv općine na teritoriji Republike Srpske kod koje se vodi evidencija o tim podacima.

Na temelju primljenog zahtjeva od građanina, Ured se pismeno obraća nadležnom organu Republike Srpske u općini kod koje se vodi evidencija o traženom dokumentu i po prijemu traženog dokumenta isti se uručuje podnositelju zahtjeva.

Članak 6.

Uredi su dužni svaka tri mjeseca podnijeti pismeno izvješće o svom radu Vladi Federacije putem Federalnog ministarstva pravde i Federalnog ministarstva socijalne politike, raseljenih osoba i izbjeglica.

Članak 7.

Članovi Ureda koji obavljaju poslove iz članka 4. ove uredbe imaju pravo na naknadu, čiju visinu utvrđuje organ iz članka 2. ove uredbe.

Članak 8.

Sredstva za rad Urede osiguravaju se u Proračunu Federacije Bosne i Hercegovine.

Članak 9.

Nadzor nad radom Ureda u pitanjima koja se odnose na izdavanje javnih isprava iz članka 4. stavak 1. alineja 3. vrši Federalno ministarstvo pravde, a u ostalim pitanjima Federalno ministarstvo socijalne politike, raseljenih osoba i izbjeglica.

Članak 10.

Danom stupanja na snagu ove uredbe prestaje funkcioniranje dosadašnjih predsjedništava i povjerenstava koja su bila obrazovana za područja za koja se formiraju uredi predviđeni ovom uredbom.

Članak 11.

Ova uredba stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

V broj 111/97
3. jula/srpnja 1997. godine
Sarajevo

Premijer
Edhem Bičakčić, s. r.