Aktio

Federalno ministarstvo pravde

Pravilnik o unutarnjem poslovanju Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine

Na temelju članka 33. stavak 2. Zakona o Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/95), ministar pravde, donosi

PRAVILNIK
O UNUTARNJEM POSLOVANJU VRHOVNOG SUDA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

I - OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim pravilnikom propisuju se osnove organiziranja i poslovanja Vrhovnog suda Federacije BiH (u daljem tekstu: Vrhovni sud), a naročito:

  • -
    pravila o unutarnjoj organizaciji;
  • -
    brigu da se poslovi obavljaju uredno i blagovremeno;
  • -
    brigu o stalnom usavršavanju sudaca, sudskih savjetnika i ostalih radnika;
  • -
    poslove u svezi sa ostvarivanjem prava i dužnosti radnika;
  • -
    poslove o pozivanju i raspoređivanju sudaca porotnika;
  • -
    poslove u svezi sa stalnim sudskim tumačima i vještacima;
  • -
    rad vijeća, sjednica odjeljenja i općih sjednica;
  • -
    postupak sa spisima od prijema do ulaganja u arhivu;
  • -
    pravila o vođenju upisnika i pomoćnih knjiga;
  • -
    obrasci za rad;
  • -
    vođenje statistike;
  • -
    financijsko-materijalno poslovanje;
  • -
    korištenje ostalih jezika kao sredstva informiranja;
  • -
    pravila o informiranju javnosti, i
  • -
    druga pitanja od značaja za unutarnje poslovanje Vrhovnog suda.

Članak 2.

Unutarnje poslovanje Vrhovnog suda organizira se tako da sud svoju funkciju može zakonito, blagovremeno i učinkovito ostvarivati i da se strankama omogući da na brz i efikasan način ostvare prava koja im po zakonu pripadaju odnosno da izvrše svoje obaveze.

Članak 3.

O sprovođenju ovog pravilnika stara se predsjednik Vrhovnog suda i odgovoran je za njegovu primjenu.

II - SUDSKA UPRAVA

1. Poslovi sudske uprave

Članak 4.

Poslovi sudske uprave obuhvaćaju osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje Vrhovnog suda, a naročito:

  • -
    organizaciju unutarnjeg poslovanja;
  • -
    brigu da se poslovi obavljaju uredno i blagovremeno;
  • -
    poslove pozivanja i raspoređivanja sudaca porotnika;
  • -
    poslove u svezi sa stalnim tumačima i vještacima;
  • -
    poslove u svezi sa ostvarivanjem prava i dužnosti radnika;
  • -
    brigu o stručnom usavršavanju sudaca, sudskih savjetnika i ostalih radnika;
  • -
    vođenje statistike;
  • -
    poslove u svezi sa stalnim tumačima i vještacima;
  • -
    financijsko-materijalno poslovanje i druge poslove propisane federalnim zakonom i ovim pravilnikom.

2. Predsjednik suda

Članak 5.

Predsjednik suda predstavlja Vrhovni sud, organizira obavljanje poslova sudske uprave, utvrđuje godišnji raspored poslova po prethodno pribavljenom mišljenju opće sjednice, vrši nadzor nad radom svih radnika u sudu, stara se o stručnom usavršavanju sudaca, sudskih savjetnika i drugih radnika i ostvarenju prava i dužnosti radnika, odgovoran je za upravljanje sudskom policijom, donosi pravila pod kojim sudska policija može pomagati ombudsmenima u vršenju njihovih dužnosti, te obavlja i druge poslove propisane federalnim zakonima, drugim propisima i ovim pravilnikom.

3. Radni i stručni sastanci

Članak 6.

U sudu se, radi usklađivanja rada, po potrebi, održavaju sastanci sa svim radnicima suda, odnosno sa radnicima koji obavljaju istu ili sličnu vrstu poslova.

Povremeno se održavaju sastanci sudaca i drugih radnika suda radi razmatranja pitanja značajnih za učinkovito obavljanje poslova programiranih godišnjim planom rada.

Radne sastanke saziva i njima rukovodi predsjednik suda odnosno sudac određen godišnjim rasporedom poslova.

4. Suci porotnici

Članak 7.

U sudu se vodi spisak sudaca porotnika sastavljen na temelju odluke o njihovom izboru.

Podaci o sucima porotnicima vode se po sustavu kartoteke (obrazac 1).

Članak 8.

Pozivanje sudaca porotnika vrši se na temelju prijave predsjednika vijeća.

Prijava iz prethodnog stavka upisuje se u evidenciju pozvanih sudaca porotnika (obrazac 2).

Članak 9.

Predsjednik suda po potrebi održava sastanke sa sucima porotnicima radi pretresanja pitanja od značaja za njihovo učešće u radu suda.

5. Sudski tumači i vještaci

Članak 10.

Predsjednik Vrhovnog suda sastavlja za potrebe suda spisak stalnih sudskih tumača poznavalaca znakova gluvih, nijemih i gluvonijemih (obrazac 1).

Spisak se sastavlja na temelju podataka pribavljenih od organizacija i ustanova koje se staraju o gluvim, nijemim i gluvonijemim.

Članak 11.

Vrhovni sud vodi spisak stalnih sudskih vještaka za razne oblasti vještačenja u posebnim postupcima (obrazac 2).

Spisak stalnih sudskih vještaka se sastavlja na temelju rješenja o imenovanju pojedine osobe za stalnog sudskog vještaka.

O imenovanju stalnih sudskih vještaka odlučuje predsjednik Vrhovnog suda na temelju prethodno pribavljenog mišljenja o njegovim stručnim i moralnim kvalitetima.

Iz spiska stalnih sudskih vještaka briše se osoba koja nije u mogućnosti da obavlja dužnost vještaka kao i osoba koja se pokazala nepogodnom i nesposobnom i koja se neuredno odazivala pozivima suda.

6. Poslovi u svezi ostvarivanja prava i dužnosti radnika

Članak 12.

Poslove u svezi ostvarenja prava i dužnosti radnika suda organizira predsjednik suda sukladno federalnim zakonima koji reguliraju tu oblast.

7. Stručno usavršavanje sudaca, sudskih savjetnika i drugih radnika

Članak 13.

U sudu se povremeno održavaju sastanci sudaca i sudskih savjetnika radi razmatranja pravnih i drugih pitanja.

Vrhovni sud, po potrebi, organizira i održava savjetovanja sa predstavnicima drugih sudova, pravosudnih i upravnih tijela, radi razmjene mišljenja o pravnim pitanjima od zajedničkog interesa.

Radi stručnog usavršavanja radnika suda organiziraju se stručni sastanci, tečajevi, seminari i slično.

Radne sastanke i savjetovanje organizira i njima rukovodi predsjednik suda odnosno sudac određen godišnjim rasporedom poslova.

Članak 14.

Radi stručnog usavršavanja sudaca i ostalih radnika, sud ima stručnu knjižnicu snabdjevenu potrebnim zakonima, propisima, komentarima, stručnim knjigama, pravnim časopisima, službenim novinama i potrebnom literaturom.

Članak 15.

U knjižnici vodi se evidencija o svim knjigama sa kojima knjižnica raspolaže. Svaka knjiga obilježava se brojem pod kojim je evidentirana u inventaru knjižnice i ovjerava otiskom službenog pečata, koji se stavlja u sredini poleđine prvog unutarnjeg lista, kao i na više mjesta unutar knjige. Tekući broj inventara stavlja se ispod pečata na prvom unutarnjem listu.

Po isteku kalendarske godine službene novine se uvezuju zajedno sa registrom, a zatim evidentiraju u knjizi inventara.

U inventarsku knjigu se zavodi samo prvi broj časopisa, a ostali brojevi zavode se u posebnu evidenciju u koju se unose slijedeći podaci: naziv časopisa, broj inventara, broj pod kojim se zaveden prvi broj i vrijeme periodičnog izlaska časopisa. Povez nosi broj pod kojim je prvi primjerak časopisa zaveden.

Članak 16.

U knjižnici se vodi evidencija o izdatim knjigama koja sadrži slijedeće podatke: redni broj knjige inventara, naziv knjige, odnosno izdanja, dan izdavanja, potpis primaoca, dan vraćanja i potpis radnika koji rukovodi knjižnicom.

Članak 17.

Novi brojevi službenih novina i njihovih priloga dostavljaju se po potrebi odmah na uvid sucima i drugim radnicima suda, a zatim se predaju određenom radniku na rukovanje i čuvanje.

8. Evidencija naputaka i drugih akata

Članak 18.

Naputci i druga akta Federalnog ministarstva pravde (u daljem tekstu: Ministarstvo pravde) poslije zavođenja u upisnik, priopćavaju se radnicima suda na koje se odnose, dostavljanjem na uvid ili čitanjem na radnom sastanku.

Naputci i druga akta trajne vrijednosti, prepisat će se i dostaviti svim sucima, a po potrebi i drugim radnicima suda.

Članak 19.

Naputci i druga akta iz članka 18. ovog pravilnika, drže se odvojeno, u posebnim omotima, sređeni po materiji.

Uz svaki omot, vodi se popis naputaka, odnosno akata koji se nalaze u omotu.

Članak 20.

Zbirkom naputaka odnosno akata rukuje radnik određen rasporedom poslova.

Članak 21.

Naknadne promjene u pogledu važenja pojedinih naputaka, njihove izmjene i dopune, evidentiraju se tako što se prilikom zavođenja novih naputaka u evidenciju ujedno označavaju i brojevi ranijih naputaka, s naznakom da su stavljeni izvan snage, odnosno izmijenjeni u cjelini ili djelimice. Kod rednog broja pod kojim je zaveden naputak koji je stavljen izvan snage, odnosno izmijenjen i dopunjen, stavlja se ista zabilješka kao i na samom naputku koji se nalazi u zbirci.

9. Sudska statistika i izvješća

Članak 22.

Poslovi u svezi sa sudskom statistikom obavljaju se po pravilima o načinu vođenja sudske statistike.

Vrhovni sud prikuplja i sređuje statističke podatke o svom radu na temelju podataka iz pojedinih upisnika i u određenim rokovima dostavlja Ministarstvu pravde (najmanje jedanput godišnje).

Sve poslove u svezi sa statističkom službom u sudu obavlja odgovorni radnik određen godišnjim rasporedom pod neposrednim rukovodstvom predsjednika suda.

Na temelju podataka iz upisnika periodično, a najmanje jedanput tromjesečno sastavlja se za potrebe sudske uprave pregled rada pojedinih sudskih odjeljenja iz kojeg se vidi ukupno zaduženje svakog odjeljenja predmetima u radu na početku izvještajnog perioda, broj riješenih predmeta, način rješenja, broj neriješenih predmeta itd.

Na temelju pregleda rada pojedinih sudskih odjeljenja sastavlja se ukupan tabelarni pregled o radu svih sudskih odjeljenja.

Sud sastavlja tabelu rokova u kojoj je označeno kome i kada treba na temelju postojećih uputstava dostavljati statističke i druge izvještaje. Ova tabela služi kao podsjetnik, a postavlja se na vidnom mjestu u radnoj prostoriji radnika koji je određen za sastavljanje statističkih i drugih izvještaja.

III - PRAVILA O UNUTARNJEM USTROJSTVU

Članak 23.

Unutarnje ustrojstvo Vrhovnog suda utvrđuje se tako da se sukladno njihovom položaju, funkcijama i zadacima osigura zakonito, učinkovito i racionalno obavljanje svih poslova.

Članak 24.

Unutarnjim ustrojstvom obavlja se podjela poslova na odgovarajuće organizacijske jedinice i radna mjesta na načelu grupiranja funkcijsko srodnih i međusobno povezanih poslova u procesu rada, tako da se osigura:

  • -
    zakonito, učinkovito i racionalno obavljanje poslova,
  • -
    puna uposlenost radnika i maksimalno korištenje njihovih stručnih znanja i drugih radnih sposobnosti,
  • -
    učinkovito rukovođenje, kooridiniranje i nadzor nad obavljanjem poslova,
  • -
    osobna odgovornost za obavljanje poslova,
  • -
    primjena suvremenih metoda rada i sustavno unapređivanje reda.

Članak 25.

Unutarnje ustrojstvo Vrhovnog suda uređuje se pravilnikom o radu koji sadrži:

  • -
    unutarnju organizaciju i organizacijske jedinice;
  • -
    opis poslova koji se obavljaju u unutarnjim organizacijskim jedinicama i radnim mjestima;
  • -
    broj sudskih savjetnika i ostalih radnika, potrebnu stručnu spremu i druge radne sposobnosti, zvanja radnika kao i druge uvjete za rad na radnim mjestima,
  • -
    posebna prava i dužnosti odnosno ovlaštenja radnika u obavljanju poslova,
  • -
    rukovođenje i koordiniranje rada,
  • -
    na kojim se radnim mjestima obavlja prijem radnika nakon prethodne provjere stručnih i drugih radnih sposobnosti,
  • -
    način programiranja rada i kontrole izvršenja zadataka,
  • -
    druga pitanja od značaja za organiziranje i rad suda.

Pravilnik iz stava 1. ovog članka donosi predsjednik Vrhovnog suda.

Članak 26.

Rasporedom poslova treba se osigurati puna uposlenost radnika Vrhovnog suda i maksimalno korištenje njihovih stručnih znanja i drugih radnih sposobnosti.

Osnov za raspored poslova na pojedine radnike je program rada za odgovarajuću godinu.

Raspored poslova utvrđuje predsjednik Vrhovnog suda na temelju prethodno pribavljenog mišljenja opće sjednice.

Raspredom poslova određuje se broj sudskih odjeljenja, predsjednici odjeljenja, sastav sudskih vijeća za odlučivanje o redovnim pravnim lijekovima i vanrednim pravnim lijekovima u krivičnom odnosno građanskom postupku, praćenje i proučavanje sudske prakse i druge organizacione jedinice za vršenje stručnih i tehničkih poslova.

Članak 27.

U tijeku jedne godine, suci se određuju, u pravilu, na rad po predmetima iste vrste. Izuzetno, a naročito u slučaju nedovoljne opterećenosti, suci se mogu odrediti da rade i predmete druge vrste.

Članak 28.

Raspored poslova priopćava se svim sucima i ostalim radnicima suda.

Raspored poslova mora biti pravodobno donesen tako da se može primijeniti od 01. siječnja naredne godine.

Članak 29.

Vrhovni sud sudi u vijećima čiji je sastav određen federalnim zakonima i općoj sjednici kada odlučuje u slučajevima određenim federalnim zakonom.

IV - KOMUNICIRANJE SA STRANKAMA, DRUGIM OSOBAMA I TIJELIMA

1. Orijentacija u sudskoj zgradi

Članak 30.

Pored ulaznih vrata u sudsku zgradu, postavlja se natpis sa službenim nazivom suda, ispisan latinicom, na hrvatskom i bosanskom jeziku.

Članak 31.

U sudskoj zgradi, na vidnom mjestu, postavlja se orijentacijska tabla, koja sadrži pregled radnih prostorija po vrstama poslova koji se u njima obavljaju, sa naznakon imena i prezimena sudaca, odnosno drugih radnika koji obavljaju te poslove.

Na ulazu u svaku radnu prostoriju, stavlja se natpis, sa naznakon poslova koji se u toj prostoriji obavljaju, kao i imena sudaca, odnosno radnika koji te poslove obavljaju.

Članak 32.

Za objavu sudskih oglasa i saopćenja koja se obavljaju po procesnim propisima, služi oglasna tabla koja se postavlja na vidnom mjestu u prostorijama suda.

2. Raspored radnih prostorija

Članak 33.

Radne prostorije raspoređuju se tako da se osigura uredno i brzo poslovanje, a naročito rad sa strankama.

Radna prostorija određena za prijem pismena i prostorije u kojima se sudi, smještaju se, u pravilu, bliže ulaza u zgradu, a ako to nije moguće, onda na najpristupačnijem mjestu.

Razmještaj radnika u radne prostorije vrši se prema prirodi njihovog posla.

3. Komuniciranje sa strankama, drugim osobama i tijelima

Članak 34.

Primanje osoba koje nisu pozvane obavlja se u određeno vrijeme u okviru redovnog radnog vremena.

Vrijeme primanja osoba iz prethodnog stavka, određuje se rasporedom poslova i objavljuje na sudskoj oglasnoj ploči, a pored toga i na ulazu u radne prostorije u kojima se primaju stranke i druge osobe.

Osobe kojima je zbog udaljenosti i drugih važnih razloga otežan dolazak u sud, primaju se izvan vremena određenog za primanje, po prethodnom odobrenju predsjednika suda. Tako se postupa i u drugim hitnim i opravdanim slučajevima.

Članak 35.

Informiranje stanaka i drugih ovlaštenih osoba o stanju spisa, na temelju podataka iz upisnika i samog spisa, vrši određeni radnik suda. Informacije se ograničavaju samo na nužne podatke o tome u kome se stadiju postupka nalazi predmet i slično. Isključen je svaki razgovor o ispravnosti pojedinih sudskih radnji i naredbi, te davanje izjava o vjerovatnom ishodu sudskog postupka.

Članak 36.

Razgledanje i prepisivanje spisa obavlja se u sudu na posebnom, za to određenom mjestu, i pod nadzorom radnika pisarnice u vremenu određenom rasporedom poslova.

Zapisnici o vijećanju i glasanju, nacrti sudskih odluka i sudske bilješke prethodnog se izdvajaju iz spisa, ako je to moguće učinit.

Članak 37.

Spisi se dostavljaju drugom sudu radi razmatranja na ograničeno vrijeme, a kraj roka do koga se treba vratiti obavezno se evidentira u posebnoj knjizi i po isteku određenog roka zahtijeva vraćanje spisa.

V - NAČIN I FORMA IZRADE SUDSKIH ODLUKA

1. Izvornici i prepisi

Člana 38.

Izvornikom se smatra, u prepisanom obliku, sastavljena odluka suda (presuda, rješenje, naredba, uvjerenje, potvrda suda i sl.), potpisana od strane suca, odnosno predsjednika vijeća i zapisničara (ako je to pravilima postupka predviđeno), odnosno radnika kome je rasporedom poslova povjeren određeni djelokrug poslova.

Izvornici odluka moraju biti pisani pisaćim strojem ili kemijskom olovkom i ostaju u spisima.

Članak 39.

Prepisi se, u pravilu pišu pisaćim strojem.

Prepisi moraju biti jasni i čitljivi, a njihova sadržina i oblik u svemu moraju odgovoriti izvorniku.

Članak 40.

Na prepisima se stavlja, pisaćim strojem, ime suca koji je potpisao izvornik odluke. Ispod toga stavlja se štambilj o ovjeri točnosti prepisa (štambilj broj 1), koji potpisuje ovlašteni radnik suda i stavlja pečat suda.

Ako za pojedine vrste poslova postoji mogućnost uporabe obrasca, prijepisi se mogu sastaviti i popunjavanjem tog obrasca.

Članak 41.

Tekst sudskih odluka mora biti napisan jasno i sažeto.

U odlukama treba se držati zakonske terminologije, izbjegavati suvišnu uporabu stranih riječi koje nisu usvojene u redovnom saobraćaju u sudu. Izlaganje mora biti jasno, a izražavanje mora da odgovara ugledu suda i da, bez potrebe, ne vrijeđa osjetljivost drugih učesnika u postupku.

Vremensko trajanje kazne, iznos novčane kazne, novčani iznosi tužbenog zahtjeva u parničnim stvarima i tome slično, označava se u izreci odluke brojem i slovima.

U izreci i u obrazloženju odluke, stranke treba označavati njihovim imenom i prezimenom, odnosno nazivom, a ne po redu njihovog nabrajanja (prvotužialc, prvotuženi, prvooptuženi, drugooptuženi i sl.).

U tekstu se mogu upotrebljavati skraćenice samo ako su opće usvojene i lako razumljive i ako ne daju povoda sumnji o njihovom pravnom značenju.

Zakone i druge propise, koji se navode u tekstu, treba navesti njihovim punim nazivom, uz naznačenje broja i godine službenih novina u kojima su objavljene.

Članak 42.

U slučaju trajne spriječenosti ili zbog drugih izuzetnih okolnosti zbog kojih ne postoji mogućnost da predsjednik vijeća, odnosno sudac, pojedinac ili zapisničar potpišu odluku, potpisaće je, umjesto predsjednika vijeća, jedan od članova vijeća, umjesto suca pojedinca drugi sudac, a umjesto zapisničara drugi radnik suda kojega odredi predsjednik suda. Na sukladan način, postupiće se i u slučaju kad donesena odluka nije izrađena, s tim što će predsjednik suda odredi drugog suca za izradu odluke.

VI - POSTUPAK SA SPISIMA OD PRIJEMA DO ULAGANJA U ARHIVU

1. Prijem pismena

Članak 43.

Pismena (spisi, podnesci i sl.), koja su Vrhovnom sudu dostavljena poštom ili ako ih je stranka neposredno sudi predala, prima radnik suda koji je za to posebno određen (ovlašteni radnik).

Članak 44.

Prijem pismena obavlja se tijekom cijelog radnog vremena.

Pošiljke koje stignu Vrhovnom sudu izvan radnog vremena, prima i po potrebi otvara dežurni radnik suda, ako je dežurstvo određeno. Hitne pošiljke i telegrame koji sudu stignu poslije redovnog radnog vremena, može primiti i radnik koji je određen za čuvanje zgrade, ali hi ne može otvoriti. Takve pošiljke i telegrame čuvar zgrade predaje dežurnom radniku suda, ako postoji, odnosno radniku suda koji obavlja prijem pošte.

U slučajevima iz prethodnog stavka, radnik koji je primio hitne pošiljke ili telegram, dužan je iste predati radniku za prijem pismena neposredno poslije početka rada prvog narednog dana.

2. Otvaranje pošte

Članak 45.

Radnik Vrhovnog suda koji je za to određen, otvara svu poštu dostavljenu sudu, osim one koja je upućena predsjedniku Vrohvnog suda, koja je označena kao povjerljiva ili strogo povjerljiva.

Kad radnik Vrhovnog suda primi poštu za koju nije ovlašten otvoriti je, na omotu pošte stavit će odgovorajuću bilješku o prijemu (štambilj br. 2), a pošiljku predati predsjedniku suda.

Primljena pismena raspređuju se u rad upisničarima koji vode odgovarajuće upisnike.

Pošta koja glasi na ime sudaca ili drugih radnika suda dostavlja se adresatu bez otvaranja i dalje se postupa po uputi suca ili radnika na čije ime glasi.

Članak 46.

Otvaranje pošte obavlja se tako da se ne povrijede poštanski žigovi i pečati i druge važne oznake na omotu (adresa pošiljatelja, poštanske naljepnice, oznake pismena iz omota i sl.).

Pismenu čije je podnošenje vezano za rok, obavezno se prilaže omot u kojem je stiglo.

Na pismenu koje otvori predsjednik suda, zabilješka o prijemu omota pošiljke, prenosi se na pismena iz tog omota.

3. Potvrda prijema pismena

Članak 47.

Ako prisutna stranka to zahtijeva, zabilješka o prijemu pismena - podneska sa odgovarajućom konstatacijom stavlja se u njenoj nazočnosti.

Radnik određen za prijem pošte dužan je, na zahtjev podnositelja, potvrditi prijem podneska, stavljanjem štambilja o prijemu pismena (štambilj br. 3) na kopiju podneska koja ostaje kod stanke ili potpisom u predajnoj knjizi donosioca podnesaka u kojoj treba biti tačno označeno pismeno koje se predaje, broj primjeraka, priloga itd. ili na koji drugi sukladan način.

Na zahjtev stranke, radnik određen za prijem pošte, dužan je izdati pismenu potvrdu o primljenom pismenu vezanom za rok.

4. Predaja u rad primljenih pismena

Članak 48.

Primljena pismena predaju se rukovoditelju poslova upisnika.

Pismena koja se odnose na predmete hitne prirode, predaju se bez odgode, a ostala pismena u tijeku dana, u vrijeme za to određeno.

5. Osnivanje spisa

Članak 49.

Primljena pismena raspoređuje se u rad upisničarima koji vode odgovarajuće upisnike.

Upisničar zavodi primljena pismena istog dana, u odgovarajući uspisnik, a ako se tim pismenom osniva novi spis, evidentira ga u odgovarajući imenik.

Pismeno kojim se osniva novi spis, stavlja se u omot odgovarajuće boje.

6. Oznaka spisa

Članak 50.

Svaki spis ima oznaku (poslovni broj).

Oznaka spisa sastoji se od kratice naziva upisnika, rednog broja tog upisnika i od zadnja dva broja godine u kojoj je primljeno pismeno upisano u upisnik (na primjer K-385/95).

Članak 51.

Spisi moraju biti sređeni i uredni. O urednosti spisa stara se svaki radnik suda, koji predmet dobija u rad (upisničar, strojopisačica, sudac i arhivar).

Prilozi se stavljaju uz pismena na koja se odnose. U slučaju kad se tako ne može postupiti zbog veličine priloga ili iz drugih razloga, prilozi se drže odvojeno od spisa, s tim da se na odgovarajućem mjestu u spisu stavi zabilješka gdje se nalaze prilozi.

Pismena koja se odnose na predmete u radu, ulažu se u te predmete.

Pismena kasnijeg datuma, stavljaju se u spis iza pismena ranijeg datuma.

7. Postupanje sa nesređenim spisima

Članak 52.

Nesređen spis, sud može vratiti nižem sudu da ga sredi. ako tako ne postupi, izvršit će sređivanje spisa i izvjestiti predsjednika nižeg suda da je spis dostavljen nesređen.

8, Predaja spisa suca

Članak 53.

Upisničar predaje spis u rad suca, ukoliko daljnju radnju ne treba da izvrši drugi radnik.

Spis hitne prirode predaje se odmah.

Pismena koja se odnose na poslove sudske uprave, uvijek, se predaju predsjedniku suda ili radniku koga je za to predsjednik suda ovlastio.

9. Red rješavanja predmeta

Članak 54.

Po prijemu spisa, sudac ih pregleda, svrstava i, prema važnosti i hitnosti utvrđuje kojim će se redom uzeti u rad.

Sudac je obavezan da, bez odlaganja, uzme u rad predmete u kojima je zakonom propisano da je postupak hitan, kao i predmete u kojima je hitnost postupka od posebnog društvenog interesa.

10. Zakazivanje rasprava, pretresa, javnih sjednica i sjednica vijeća

Članak 55.

Prije zakazivanje rasprave, pretresa, javnih sjednica i sjednica vijeća, sudac se detaljno upoznaje sa predmetom i pribavlja sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti.

Naredba o zakazivanju rasprava, pretresa i javne sjednice treba da sadrži:

  • -
    ime, prezime, punu adresu i svojstvo osobe koja će se pozvati,
  • -
    način dostavljanja poziva,
  • -
    šta se i kojoj osobi treba dostaviti,
  • -
    koji i od koga će se dokaz pribaviti do dana za koje je ročište određeno,
  • -
    da li će se spis držati u predevidenciji i do kojeg roka (datuma).

Članak 56.

Rasprave, pretresi, javne sjednice i sjednice vijeća se upisuju u "Dnevnik za sudove", koji se vodi po sistemu kalendara.

Članak 57.

Spise dodijeljene u rad, sudac zadržava samo koliko je potrebno da se po njima izda odgovarajuća naredba odnosno izradi odgovarajuća odluka.

Sudac spise vraća upisničaru. Sudac je dužan naredbom odrediti kako će se po spisu postupiti. Naredba mora biti jasna i potpuna. Ako se sa spisom dostavlja i pismeno izrađena odluka, sudac u naredbi naznačuje u koliko primjeraka odluku treba prepisati, kome sve otpravak odluke treba dostaviti i do kojeg roka spis treba držati u evidenciji.

Članak 58.

Kad sudac vrati spis, upisničar postupa po naredbi, vrši potrebna razvođenja u upisniku, a nakon toga spis predaje u rad radniku koji obavlja ostale radnje (pozivanje stranaka i drugih osoba, prepisivanje, sravnjavanje i otpremanje spisa, stavljanje potrebne zabilješke i slično).

Radnik koji postupa po naredbi iz spisa dužan je, u pravilu, ispod teksta naredbe staviti bilješku o tome da je po naredbi postupio, a ako po naredbi nije postupio, da navede razlog za to.

11. Dostava i otpremanje pismena

Članak 59.

Dostava sudskih odluka i drugih psimena obavlja se, u pravilu, preko pošte, a može se obavljati preko dostavne službe drugih tijela, preko sudskog radnika i neposredno u sudu.

Članak 60.

Ako je za sudsku odluku ili drugo pismeno koje se dostavlja poštom, potreban dokaz o prijemu, dostava se uvijek vrši u omotu sa povratnicom. U ostalim slučajevima prilaže se dostavnica.

Dostava običnih (kratkih) obavijesti strankama, vrši se u omotu bez dostavnice.

Članak 61.

Pismena preuzeta za otpremu, moraju se, u pravilu otpremiti istog dana. Pismena hitne prirode otpremaju se bez odgode (prvom poštom) istog dana.

Pakiranje, otprema i prijem pismena preko pošte, vrši se sukladno poštanskim propisma.

Članak 62.

Kada se pismeno dostavlja preko radnika suda ili neposredno u sudu, dostavljanje se vrši bez omota, ukoliko posebnim propisom nije drugačije određeno.

Dostava pismena federalnom javnom tužitelju vrši se, u pravilu, neposredno preko radnika suda.

Članak 63.

Osobi koja pristane da osobno primi pismeno u sudu, izvršit će se dostava, ako je ta osoba poznata radniku koji vrši otpremanje ili ako se na pouzdan način utvrdi njegov identitet.

Članak 64.

Pismena koja se dostavljaju preko radnika suda, zavode se u "Knjigu o zaduženju radnika suda - primljenim pismenima za dostavu" (obrazac broj 1).

12. Zapisnici

Članak 65.

Zapisnik se sastavlja povodom svake radnje poduzete u postupku, kao i o važnijim izjavama i priopćenjima koje stranke ili drugi učesnici u postupku daju van ročišta.

Članak 66.

Kad, po zakonu nije nužno sastaviti zapisnik, zapisnik se može zamijeniti službenom bilješkom u kojoj se označava obavljena radnja, datum i mjesto njenog izvršenja.

Službena bilješka stavlja se, u pravilu, na pismenu povodom kojeg je radnja izvršena.

Službenu bilješku potpisuje radnik suda koji ju je sastavio. Ako bilješka sadrži izjavu stranke ili priopćenje učinjeno stranci koja je nazočna, potpisat će je i ta stanka.

Članak 67.

O sjednici vijeća kojoj ne prisustvuju stranke, umjesto zapisnika, vodi se "Knjiga sjednica vijeća" (obrazac broj: 2).

Članak 68.

Zapisnik o vijećanju i glasanju dobija oznaku predmeta u svezi s kojim je vijeće odlučivalo.

Zapisnik o vijećanju i glasanju stavlja se u poseban omot na kome se označava da je to "Zapisnik o vijećanju i glasanju" i datum. U gornjem desnom kutu omota, stavlja se oznaka predmeta, podbroj zapisnika sa ročišta i pečat suda.

Zatovren omot sa Zapisnikom o vijećanju i glasanju, pripaja se Zapisniku sa ročišta i ulaže u odgovarajući spis.

Kad se umjesto Zapisnika o vijećanju i glasanju na izvorniku odluke stavlja bilješka o vijećanju i glasanju, bilješka sadrži dan vijećanja, ime i prezime predsjednika i članova vijeća, tko je od njih izvjestitelj i oznaka da li je odluka donesena jednoglasno, ili većinom glasova.

13. Pisanje, prijepis i sravnavanje

Članak 69.

Sva pismena koja se otpremaju iz suda moraju biti pisana čitko, uredno i bez pisarskih ili jezičkih grešaka.

Pisanje se obavlja, u pravilu, na papiru jedinstvenog (standardnog) formata. Za izvorne sudske odluke, kao i za pismena trajnije vrijednosti, upotrebljava se papir bolje kvalitete.

Zapisnici se pišu bez proreda.

Sudske odluke (presude ili rješenja), pišu se poluproredom.

Zapisnici i sudske odluke ne mogu se pisati na obje strane polutabaka, ako je papir takvog kvaliteta da otisci slova na jednoj strani čine nečitkim tekst na drugoj strani polutabaka.

Članak 70.

Prepisi se izrađuju u dovoljnom broju primjeraka sukladno naredbi za dostavljanje.

Svi prepisi moraju se pažljivo sravniti sa izvornikom.

Sravnjenje vrše, u pravilu, dva radnika od kojih jedan čita izvornik, a drugi prati prepis.

Ako su prilikom prepisivanja učinjene takve greške da je potrebno u većem obimu izvršiti precrtavanje, brisanje ili dodavanje teksta, obavit će se ponovno prepisivanje cijelog teksta ili samo pojedinog lista (polutabaka).

14. Obnavljanje spisa

Članak 71.

Ako se pojedini spisi ili dijelovi spisa izgube, oštete ili unište, pokreće se postupak za obnavljanje spisa.

Kad su u pitanju spisi po kojima je postupak u toku, postupak za obnavljanje spisa pokreće predsjednik suda, naredbom po službenoj dužnosti.

Kad su u pitanjui spisi u kojima je postupak pravomoćno okončan, postupak za obnavljanje spisa pokreće se samo ako postoji opravdani interes. Naredbu o tome donosi predsjednik suda po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke, odnosno federalnog javnog tužitelja ili federalnog javnog pravobranitelja.

Neće se pokrenuti postupak za obnavljanje spisa ako je u pitanju spis za koji je protekao rok do koga se po odredbama ovog pravilnika čuvaju takvi spisi.

Članak 72.

Obnavljanje pisa po kojima je postupak u tijeku, vrši sudac kome je predmet bio dodjeljen u rad, a u ostalim slučajevima, sudac koga odredi predsjednik suda.

Obnavljaju se samo oni dijelovi spisa koji su od bitnog značaja za postupak.

Obnavljanje se vrši na osnovu prepisa nestalih, oštećenih ili uništenih spisa kojima raspolažu stranke i sud, podataka iz upisnika ili pomoćnih knjiga, a po potrebi na temelju suglasnih izjava stranaka, svjedoka, vještaka, zastupnika i drugih osoba koje su učestvovale u postupku.

Stranke se izvješćuju o nestanku ili oštećenju samo onih spisa, po kojima je postupak u tijeku i ujedno se pozivaju da podnesu prijepise svih podnesaka, zapisnika, sudskih odluka i drugih pismena sa kojima raspolažu.

Članak 73.

Zahjtev za obnavljanje spisa po kojima je postupak u tijeku, zavodi se u isti upisnik u kome je zaveden predmetni spis.

Zahtjev za obnavljanje spisa po kojima je postupak pravomoćno okončan, zavodi se u upisnik - Su -, a nakon obnove, spis se zavodi u odgovarajući upisnik pod novim rednim brojem.

Na omotu spisa u svim slučajevima se stavlja oznaka: - Obnovljeni spis -.

VII - RAD U PISARNICI

1. Postupak sa spisima

Članak 74.

Radnici suda u granicama ovlašćenja iz svog djelokruga, brinu se da se poslovanje sa predmetima obavlja pravilno, uredno i na vrijeme. U obavljanju tih zadataka, dužni su se brinuti da se upisnici i pomoćne knjige određene ovim pravilnikom ili drugim propisom, vode pravilno i ažurno, da se održavaju propisani ili određeni rokovi i otkloni sve što bi činilo smetnju za pravodobni rad sudaca i ostalih radnika.

Upisničar je dužan brinuti se da suci i ostali radnici pravodobno vraćaju predmete u cilju zavođenja u uputnicama.

Upisničar ili drugi za to ovlašteni radnik, dužan je redovito, a najmanje jedanput mjesečno, izvjestiti predsjednika suda koje odluke nisu pismeno izrađene.

Članak 75.

Po prijemu predmeta povodom pravnog lijeka, osniva se predmet po oznakom odgovarajućeg upisnika suda.

Na omotu primljenog predmeta, ispod oznake nižestupanjskog suda, naznačava se oznaka Vrhovnog suda.

Članak 76.

Vrhovni sud vraća predmet kantonalnom sudu o čijem pravnom lijeku odlučuje odnosno državnom tijelu Federacije kada odlučuje o zakonitosti konačnih upravnih akata državnih tijela Federacije, sa potrebnim brojme primjeraka svoje odluke za stranke i sud odnosno državni tijelo.

Kad Vrhovni sud odlučuje u sjednici vijeća u nazočnosti stranke, pored primjerka svoje odluke, dostavlja i primjerak zapisnika sa sjednice vijeća odnosno zapisnik glavnog pretresa, ako je održan.

U predmetu Vrhovnog suda ostaje ovjeren prepis odluke koja se pobija, izvornik donijete odluke i zapisnik o vijećanju i glasanju, kao i druga pismena i odluke koje se odnose isključivo na postupak pred Vrhovnim sudom.

VIII - ARHIVA

Članak 77.

Prije stavljanja predmeta u arhivu, treba provjeriti da li je predmet sređen, da li se u predmetu nalaze pismena koja bi trebalo izdvojiti (priloženi drugi predmeti), odnosno da li je predmet konačno završen.

Članak 78.

Završeni predmeti iz prethodne i tekuće godine, ako je to potrebno, mogu se staviti u priručnu arhivu u posebno za to određenom omotu ili plakaru.

Ako se završni predmeti ne zadržavaju u priručnoj arhivi, predaju se na daljnje čuvanje u arhivu.

Pojedini predmeti o povijesnog, znanstvenog ili političkog značaja, kao i drugi predmeti za koje predjsednik suda odredi da je to potrebno, čuvaju se na posebnom mjestu. Na njihovo mjesto u arhivi, stavit će se zabilješka sa naznačenim mjestom čuvanja.

U arhivi se čuvaju upisnici i imenici iz ranijih godina, ako nisu potrebni za tekući rad.

Članak 79.

Predmeti stavljani u priručnu arhivu ili u arhivu, sređuju se po vrsti sudskog postupka (parnični, krivični, upravni i dr.), po rednim brojevima oznake spisa pojedinig upisnika. Predmeti stavljeni u arhivu ulažu se u posebne fascikle. Na omote fascikla, na prednjoj strani, stavlja se kratica oznake i godina predmeta, kao i brojevi predmeta koji su uloženi u dotičnu facsiklu (npr. K-1985/101-150).

Članak 80.

Arhivom rukuje određeni radnik Vrhovnog suda.

Predmeti stavljeni u arhivu mogu se izuzeti samo na temelju pismenog zahtjeva predsjednika Vrhovnog suda ili suca tog suda.

Pismeni zahtjev stavlja se na mjesto izdatog predmeta, a nakon ponovnog ulaganja predmeta, pismeni zahjtev se uništava.

O izdatim predmetima iz arhive vodi se poseban popis.

Predmeti stavljeni u arhivu mogu se izdavati drugim sudovima, odnosno drugim državnim tijelima, samo po pismenom odobrenju predsjednika Vrhovnog suda. U tom slučaju na mjesto gdje se nalazio izdati predmet stavlja se pismeno traženje sa odobrenjem predsjednika Vrhovnog suda na temelju kojeg je predmet izdat.

Radnik koji rukuje arhivom, najmanje jedanput mjesečno provjerava da li su izdati predmeti vraćani u predviđenim rokovima. Ako radnik utvrdi da predmeti nisu vraćeni u određenim rokovima, poduzet će mjere za vraćanje.

Članak 81.

Predmeti koji se čuvaju u arhivi, moraju biti zaštićeni od vlage i požara i osigurani od oštećenja, uništenja i krađe.

Dužnost je radnika Vrhovnog suda koji rukovodi arhivom, da izvjesti predsjednika Vrhovnog suda o stanju arhive i da mu predlaže mjere koje bi trebalo poduzeti da se arhiva zaštiti.

Članak 82.

Čuvanje, odabir i izdavanje spisa, upisnika, imenika i drugih pomoćnih knjiga, obavlja se po odredbama zakona, kojim se uređuje arhivska građa i arhivska služba i propisa o postupku odabiranja arhivske građe registratorskog materijala i ovog pravilnika.

Članak 83.

Trajno se čuvaju i ne izdvajaju radi predaje državnom arhivu krivični spisi u kojima je izrečena smrtna kazna ili kazna lišenja slobode u trajanju preko 10 godina, ako federalnim zakonom ili drugim federalnim propisom nije drugačije određeno.

Članak 84.

Iz arhive mogu se izdvojiti drugostupanjski spisi i spisi koji se odnose na vanredne pravne lijekove, poslije pet godina, ako federalnim zakonom ili drugim federalnim propisom nije drugačije određeno.

Članak 85.

Upisnici i imenici čuvaju se za vrijeme dok se čuvaju spisi na koje se odnose.

IX - UPISNICI I POMOĆNE KNJIGE

1. Zajedničke odredbe

Članak 86.

Vrhovni sud vodi upisnike i pomoćne knjige utvrđene ovim pravilnikom.

Vrhovni sud po potrebi može voditi i druge pomoćne knjige.

Članak 87.

Upisnici se sastoje od potrebnog broja tabaka papira propisanog formata, koji su povezani u knjigu sa tvrdim koricama.

Upisnici se vode odvojeno za pojedine vrste predmeta.

Na korice se stavlja oznaka upisnika i godina na koju se upisnik odnosi (npr. P-1995).

Članak 88.

Upisnike i pomoćne knjige vodi radnik suda određen rasporedom poslova.

Upisnici se vode tako da se u svako doba može iz njih utvrditi u kom je stadiju postupak u određenom predmetu, gdje se predmet nalazi, kao i opće stanje poslovanja u sudu u odnosu na određenu vrstu predmeta.

Upisnici i pomoćne knjige izvan radnog vremena drže se u zatvorenim ormarima ili plakarima.

Članak 89.

Zavođenje pismena u upisnike obavlja se kronološkim redom.

Svaki predmet u upisniku vodi se do okončanja postupka pod istim rednim brojem.

Članak 90.

Upisivanje u upisnike i pomoćne knjige obavlja se kemijskom olovkom ili naliv perom.

Bilješke o kretanju spisa i druge privremene bilješke upisuju se običnom (grafitnom) olovkom i brišu kada postanu bespredmetne.

Članak 91.

Upisi se ne mogu brisati, niti na drugi način poništiti.

Ako je neki predmet pogrešno zaveden, precrtava se crvenom olovkom u vodoravnom redu, kosom crtom od donjeg lijevog kuta prema gornjem desnom kutu, a u rubrici za primjedbe stavlja se oznaka "pogrešan upis".

Predmet koji se upisuje iza pogrešno upisanog predmeta, dobija slijedeći redni broj.

Ostali pogrešni upisi u upisnicima i pomoćnim knjigama, precrtavaju se tankom vodoravnom crtom, tako da precrtani tekst ostaje čitljiv.

Članak 92.

Neriješeni predmeti primljeni u tijeku godine koja se zaključuje, evidentiraju se za slijedeću godinu tako, što se na prvoj strani upisnika za slijedeću godinu navede samo redni broj tih predmeta. Svi upisi koji se odnose na te predmete, obavljaju se u ranijem upisniku.

Kad predmet bude riješen, u ranijem upisniku, stavlja se kod rednog broja pod kojim je zaveden, znak "L", a u popisu iz prethodnog stava precrtava se odgovarajući redni broj.

2. Vrste upisnika

Članak 93.

Vrhovni sud vodi slijedeće upisnike:

  • 1.
    Upisnik za drugostupanjske krivične predmete - Kž - (po obrascu 1),
  • 2.
    Upisnik za izvanredne - vanredne pravne lijekove u krivičnom postupku:
    • -
      Izvanredno-vanredno ublažavanje kazne KVL - (po obrascu broj 2),
    • -
      Izvanredno-vanredno ispitivanje pravosnažne presude - KVLP (obrazac broj 2),
    • -
      Zahtjev za zaštitu zakonitosti KVLZ (obrazac broj 2),
    • -
      Zahtjev za sudsku zaštitu u prekršajnom postupku (obrazac broj 2),
    • -
      Zahtjev za zaštitu zakonitosti u privrednim sporovima (obrazac broj 2),
  • 3.
    Upisnik za razne krivične stvari (obrazac broj 3),
  • 4.
    Uspisnik za drugostupanjske - drugostepene parnične predmete u neprivrednim sporovima - Gž - (po obrascu broj 4),

Upisnik za srugostupanjske - drugostepene parnične predmete u privrednim sporovima - Pž - (po obrascu broj 4),

  • 5.
    Upisnik za izvanredne - vanredne pravne lijekove u parničnom postupku:
    • -
      zahjtev za zaštitu zakonitosti - Gvl - (obrazac broj 5),
    • -
      za predmete revizije - Rev - (obrazac broj 6),
  • 6.
    Upisnik za razne građevinske predmete - R -(obrazac broj 7),
  • 7.
    Upisnik za upravne sporove - U (po obrascu broj 8),
  • 8.
    Upisnik za drugostupanjske - drugostepene upravne predmete - Už - (obrazac br. 9),
  • 9.
    Upisnik za izvanredne - vanredne pravne lijekove u upravnom postupku - Uvl - (obrazac broj 10),
  • 10.
    Upisnik za razne upravne stvari - Ur - (obrazac broj 11),
  • 11.
    Upisnik za predmete sudske uprave - Su - (obrazac broj 12).

Obrasci upisnika iz stava 1. ovog članka nalaze se u prilogu ovog pravilnika i čine njegov sastavni dio.

3. Imenici

Članak 94.

Uz upisnike iz članka 93. ovog pravilnika vode se imenici.

Imenici se vode po avecednom redu.

Članak 95.

Imenici za krivične upisnike vode se po pečatnom slovu prezimena okrivljene osobe, (obrazac br. 13), a za parnične i upravne po prezimenu odnosno nazivu tuženog (obrazac br. 14).

Za ostale upisnike imenik se vodi po prezimenu odnosno nazivu predlagača (obrazac broj 15).

Za upisnik "Su", vodi se osobni i stvarni imenik (obrazac broj 16 i 16a).

4. Ostale pomoćne knjige

Članak 96.

U sudu se vodi "Interna dostavna knjiga" i druge dostavne knjige - Idk - (obrazac broj 3).

X - OBRASCI I ŠTAMBILJI

Članak 97.

Za pojedine poslove koji se često ponavljaju sud može koristiti obrasce koje je sam sastavio i umnožio, kao npr. obrasce za uobičajene dopise, potvrde, izvještaje i slična pismena kojima se od drugih traže podaci ili neka pismena.

Članak 98.

Za pojedine kratke i česte zabilješke, potpise, oznake i slična postupanja koriste se odgovarajući štambilji.

Kao obavezni štambilji, čiji su tekst, oblik i veličina određeni ovim pravilnikom propisuje se slijedeći štambilji:

Hitno (štambilj broj 1.)

Maloljetnik (štambilj broj 2.)

Pritvor (štambilj broj 3.)

Istražni zatvor (štambilj broj 4.)

Izdržavanje (štambilj broj 5.)

Za potvrdu točnosti prepisa (štambilj broj 6.)

Zabilješka o prijemu pismena (štambilj broj 7.)

Skraćena zabilješka o prijemu pismena (štambilj broj 8.)

XI - HITNOSTI POSTUPKA

Članak 99.

U slučajudonošenja rješenja o produženju pritvora koji ističe u roku u kome je očigledno da pismeno rješenje o produženju pritvora neće moći biti dostavljeno, odluka o produženju pritvora priopćava se putem sredstava suvremene komunikacija (telefonom, telegrafom, faksom i dr.), a naknadno se dostavlja pismeno rješenje.

Članak 100.

Kad drugostupanjsko krivično vijeće, pored odluke o pritvoru, treba da donese odluku i o drugim pitanjima, dužno je najprije odlučiti o pritvoru i poduzeti sve što je potrebno da se odluka što prije izradi, s tim da se odluka o drugim pitanjima i prijedlozima donese naknadno.

Članak 101.

Vrhovni sud bez odgode postupa u krivičnim predmetima u kojima se vodi postupak zbog krivičnih dijela koja po svom karakteru predviđaju hitan postupak ili to predviđaju opći interesi.

Članak 102.

Posebna pozornost ima se obratiti u sprovođenju hitnog postupka u predmetima u kojima je podnesena molba za pomilovanje, zahtjev za vanredno ublažavanje kazne, kao i u drugim predmetima koji se po posebnim propisima msatraju hitnim, ili za koje predsjednik suda iz opravdanih razloga odredi da se odmah uzmu u rad.

XII - INFORMIRANJE JAVNOSTI O RADU VRHOVNOG SUDA

Članak 103.

Informacije predstavnicima tiska i drugih sredstava javnog informiranja o radu suda daje predsjednik Vrhovnog suda ili sudac koga on za to ovlasti.

XIII - KORIŠTENJE OSTALIH JEZIKA KAO SREDSTAVA KOMUNICIRANJA

Članak 104.

Kad Vrhovni sud odlučuje u prvom stupnju ovjeren prepis odluke dostavlja tijelu čija je odluka razmatrana na jeziku kojim je svojim podneskom stranka pokrenula postupak odnosno dala odgovor u svezi sa pokretanjem postupka.

Ovjeren prepis odluke koji je Vrhovni sud donio u postupku po redovnom ili vanrednom pravnom lijeku namijenjem stranci odnosno drugom učesniku u postupku može se dostaviti na jeziku kojim se u postupku služio.

Odredbe stavka 1. i 2. ovog članka shodno se primjenjuju i prilikom dostavljanja poziva i drugih sudskih pismena strankama i drugim učenisicima postupka.

XIV - FINANCIJSKO I MATERIJALNO POSLOVANJE

Članak 105.

Financijsko-materijalno poslovanje obuhvata pored proračunskog i izvanproračunsko poslovanje.

Proračunsko poslovanje obuhvata rukovanje financijskim sredstvima predviđenim u proračunu prihoda i rashoda suda i vrši se na temelju općih propisa za vršenje proračuna.

Odredbe ovog poslovnika o financijsko-materijalnom poslovanju odnose se samo na sudsko izvanproračunsko financijsko poslovanje.

Članak 106.

Novčano poslovanje sa strankama vodi se odvojeno od proračunskog i obavlja po odredbama sudskih postupaka i drugih propisa.

Članak 107.

Za novčano poslovanje sa strankama u sudu odgovaraju predsjednik suda i sudac određen rasporedom poslova, kao naredbodavac, te voditelj financijskog poslovanja kao računopolagači.

Člana 108.

Financijsko poslovanje sa strankama obavlja se na temelju naredaba suca u odgovarajućem predmetu.

Ako prigodom primitka nekog iznosa ne postoji odgovarajuća naredba suca, voditelj financijskog poslovanja zatražit će hitno da se takva naredba izda, a ako ne postoji predmet, osnovat će se za tu namjenu novi predmet koji će se upisati u upisnik za razne građanske predmete.

Sva primanja i izdavanja gotovine upisuju se u propisane evidencije kako je to određeno finansijskim propisima.

U predmetu se unosi bilješka o izvršenoj uplati s naznakom rednog broja odgovarajućeg dnevnika pod kojim je knjiženje provedeno.

Članak 109.

Gotovina se prima i izdaje na temelju priznanica, potvrda ili zapisnika, koji se čuvaju kao novčani dokumenti, odnosno, uz potpis primaoca u odgovarajućoj rubrici poslovnih knjiga i evidencija.

Članak 110.

Sud, u pravilu, ne prima uplatu gotovine neposredno od stranke već je upućuje da uplatu obavi preko računa suda. U tom slučaju stranci će se predati uredno popunjena uplatnica, koja na poleđini sadrži naziv suda i oznaku predmeta na koji se uplata odnosi, svrhu pologa i eventualnu specifikaciju.

Izuzetno i to samo u naročito opravdanim slučajevima sud će i neposredno primiti gotovinu, o čemu će stranci izdati potvrdu o primitku, a kopiju potvrde zadržati kao blagajnički dokument.

Ako se iz izjave stranke ne može utvrditi da li je polaganje gotovine opravdano, voditelj novčanog poslovanja zatražit će kratkim putem potrebnu uputu od nadležnog suca.