Aktio

FEDERALNO MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE, KULTURE I ŠPORTA

Pravilnik o stručnom ispitu za turističke vodiče

Na temelju članka 31. stavak 1. Zakona o turističko-ugostiteljskoj djelatnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 19/96), Federalni ministar trgovine donosi

PRAVILNIK
O STRUČNOM ISPITU ZA TURISTIČKE VODIČE

Članak 1.

Ovim pravilnikom propisuje se način polaganja stručnog ispita za turističke vodiče, ispitni program i sastav ispitne komisije.

Članak 2.

Polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča obavlja se na način propisan ovim pravilnikom, a prema ispitnom programu i nastavnom planu koji čine sastavni dio ovog pravilnika.

Ispitni program i nastavni plan za turističke vodiče sastoji se od općeg i posebnog dijela.

Članak 3.

Opći dio stručnog ispita za turističke vodiče kandidati polažu prema općem dijelu ispitnog programa i nastavnog plana koji je jedinstven za sve kandidate koji pristupe polaganju ispita za turističke vodiče.

Posebni dio stručnog ispita za turističke vodiče kandidati polažu prema posebnom dijelu ispitnog programa i nastavnog plana za turističke vodiče, a ispit se sastoji od ispitnog programa za pojedine kantone-županije, odnosno od ispitnog programa za više kantona-županija, ukoliko se pred jednom ispitnom komisijom polaže ispit i za više kantona-županija.

Kandidat ima pravo polagati posebni dio stručnog ispita za jedan ili više kantona-županija, a prema ispitnom programu za te kantone-županije.

Članak 4.

Turistički vodič ima pravo pružati usluge turističkog vodiča samo na području onog kantona-županije, za koje je nakon položenog općeg dijela položio i posebni dio ispitnog programa u skladu s izdatim uvjerenjem.

Članak 5.

Svaki kandidat za polaganje ispita za turističkog vodiča, kao i turistički vodič koji je već položio ispit za područje jednog ili više kantona-županija, ima pravo polagati posebni dio ispitnog programa i za područja drugih kantona-županija.

U slučaju da turistički vodič pristupi polaganju ispita za područje kantona-županije za koje još nije položio ispit, oslobođen je polaganja ranije položenog općeg dijela ispita.

Članak 6.

Ispitnu komisiju pred kojom kandidati za turističkog vodiča polažu stručni ispit rješenjem imenuje Federalni ministar trgovine (u daljnjem tekstu: ministar).

Za članove ispitne komisije imenuju se stručni djelatnici Federalnog ministarstva trgovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), sveučilišni profesori, kao i drugi stručni djelatnici na području turizma koji moraju imati visoku stručnu spremu društvenog usmjerenja, te iskustvo od najmanje pet godina provedenih na radu u turističkoj djelatnosti ili radu koji je u svezi sa turističkom djelatnošću.

Članovi ispitne komisije, pored održavanja ispita, dužni su održati na seminaru za turističke vodiče i predavanja u predviđenom broju sati.

Jednog člana ispitne komisije imenuje se iz reda društva turističkih vodiča područja za koje se polaže posebni dio ispita.

Ako društvo turističkih vodiča nije osnovano na području za koje se održavaju stručni ispiti za turističke vodiče, u ispitnu komisiju jednog člana imenuje se na prijedlog čelnika kantonalnog-županijskog tijela nadležnog za poslove turizma.

Članak 7.

Ispitna komisija za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča sastoji se od predsjednika komisije, tajnika i najmanje tri člana. Predsjednik, tajnik i članovi komisije mogu imati jednog ili više zamjenika.

Ispitna komisija:

  • 1.
    utvrđuje pravovaljanost prijava za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča;
  • 2.
    utvrđuje popis prijavljenih kandidata za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča;
  • 3.
    ispituje kandidate i utvrđuje uspjeh kandidata.

Predsjednik ispitne komisije:

  • 1.
    utvrđuje datum održavanja i raspored polaganja stručnog ispita za turističkog vodiča;
  • 2.
    rukovodi radom ispitne komisije;
  • 3.
    brine da se rad ispitne komisije odvija u skladu sa zakonom i ovim pravilnikom, te da tajnik ispitne komisije vodi zapisnik o radu ispitne komisije.

Nadzor nad radom ispitne komisije provodi Ministarstvo.

Članak 8.

Kandidat koji želi polagati stručni ispit za turističkog vodiča, nakon objavljenog oglasa o održavanju seminara i ispita za turističke vodiče, podnosi prijavu ispitnoj komisiji u roku određenom u oglasu.

U prijavi kandidat treba navesti iz kojeg stranog, odnosno kojih stranih jezika želi polagati ispit.

Obveze iz stavka 2. ovog članka oslobođeni su kandidati koji su stekli zvanje profesora stranog jezika na filozofskom fakultetu, iz jezika za koji su stekli to zvanje.

Kandidat koji želi polagati stručni ispit za turističkog vodiča dužan je prije ispita pohađati seminar za turističkog vodiča.

Članak 9.

Uz prijavu za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča kandidat je dužan priložiti:

  • 1.
    dokaz da je uplatio iznos naknade troškova ispita kojeg je utvrdila ispitna komisija,
  • 2.
    potvrdu o pohađanju seminara za turističke vodiče,
  • 3.
    izjavu za koji kanton-županiju želi polagati ispit, u slučaju kada se ispit organizira za turističke vodiče iz više kantona-županija.

Članak 10.

Opći dio stručnog ispita za turističkog vodiča obuhvata sljedeće predmete:

  • 1.
    politički sustav Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine;
  • 2.
    gospodarski sustav Federacije Bosne i Hercegovine;
  • 3.
    osnove turizma i uvod u turističko poslovanje;
  • 4.
    osnove turističkog zakonodavstva;
  • 5.
    povijest Bosne i Hercegovine;
  • 6.
    turistički zemljopis Federacije Bosne i Hercegovine;
  • 7.
    kulturno-povijesni spomenici i druge znamenitosti Federacije Bosne i Hercegovine;
  • 8.
    kultura govorenja i pisanja;
  • 9.
    strani jezik.

Članak 11.

Posebni dio stručnog ispita za turističkog vodiča obuhvata ispitnu materiju po pojedinim kantonima-županijama iz sljedećih područja:

  • 1.
    povijesni razvitak;
  • 2.
    gospodarski razvitak;
  • 3.
    urbanistički razvitak;
  • 4.
    topografska orijentacija;
  • 5.
    razvitak športa;
  • 6.
    glazbeni razvitak i kazališni život;
  • 7.
    književnici;
  • 8.
    nakladnička djelatnost, radio-televizija i film;
  • 9.
    umjetničke, kulturne i znanstvene institucije;
  • 10.
    mMuzejske ustanove;
  • 11.
    kulturno-povijesni spomenici (kulturna baština);
  • 12.
    prirodna baština (osobito zaštićeni dijelovi prirode);
  • 13.
    turistička ponuda;
  • 14.
    manifestacije;
  • 15.
    ostale zanimljivosti.

Broj nastavnih sati i sadržaj po pojedinim područjima posebnog dijela ispitnog programa utvrđuje ispitna komisija prije raspisivanja oglasa za polaganje stručnih ispita za turističke vodiče.

Članak 12.

Stručni ispit za turističkog vodiča sastoji se od usmenog, pismenog i praktičnog dijela.

Praktični dio ispita obavezno se izvodi prilikom polaganja posebnog dijela ispita.

Članak 13.

Ocjena uspjeha o ispitu je "položio" ili "nije položio".

Članak 14.

O položenom ispitu Ministarstvo kandidatu izdaje uvjerenje o položenom stručnom ispitu za turističkog vodiča.

U uvjerenju se, osim osobnih podataka o turističkom vodiču, obvezno navodi područje kantona-županije za koje je turistički vodič položio ispit, kao i strani jezik, odnosno strani jezici, na kojima je vodič ovlašten pružati svoje usluge.

Članak 15.

Kandidat koji nije položio opći dio stručnog ispita za turističkog vodiča ne može pristupiti polaganju stručnog ispita iz posebnog dijela programa.

Kandidat koji nije položio ispit može ponovo pristupiti polaganju ispita u sljedećem ispitnom roku.

Članak 16.

U tijeku polaganja ispita vodi se zapisnik za svakog kandidata posebno i to na način da se za svakog kandidata u zapisnik posebno unose pitanja postavljena u pojedinom predmetu.

Zapisnik potpisuju predsjednik i članovi ispitne komisije kao i tajnik ispitne komisije.

Zapisnik i druga dokumentacija vezana za ispit trajno se čuva u arhivu Ministarstva.

Članak 17.

Tajnik ispitne komisije obavlja ove poslove:

vodi zapisnik za svakog kandidata posebno;

brine se da kandidat bude upoznat sa rasporedom polaganja ispita;

sastavlja izvještaj o rezultatu ispita;

obavlja i ostale poslove u svezi s radom ispitne komisije.

Članak 18.

Tajnik ispitne komisije pred kojom se polaže stručni ispit za turističkog vodiča obvezatno dostavlja popis kandidata koji su položili stručni ispit odgovarajućem društvu turističkih vodiča.

Članak 19.

Troškove seminara i ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističke vodiče snosi kandidat.

Visinu iznosa troškova iz predhodnog stavka po kandidatu utvrđuje ispitna komisija uz suglasnost ministra, a ovaj iznos objavljuje se zajedno s oglasom o provođenju seminara i ispita za turističke vodiče.

Članak 20.

Turistički vodiči koji na dan stupanja na snagu ovog pravilnika imaju položen stručni ispit, nastavljaju sa radom, ali su dužni najkasnije u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog pravilnika pribaviti odobrenje sukladno Zakonu o turističko-ugostiteljskoj djelatnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 19/96).

Članak 21.

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine prestaje primjena propisa o stručnom ispitu za turističke vodiče koji su se primjenjivali do tog dana.

Članak 22.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 04-021-1188
11. listopada 1996. godine
Mostar

Ministar
prof. dr Nikola Grabovac, v. r.

ISPITNI PROGRAM

S NASTAVNIM PLANOM ZA TURISTIČKE VODIČE

OPĆI DIO

I - POLITIČKI SUSTAV BOSNE I HERCEGOVINE I FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

(5 nastavnih sati)

  • 1.
    Uspostava nezavisne i suverene Republike Bosne i Hercegovine
  • 2.
    Uspostava Federacije Bosne i Hercegovine
  • 3.
    Donošenje Ustava 1994. godine
  • 4.
    Dejtonski sporazum.

TEMELJNE VRIJEDNOSTI I NAČELA USTAVA FEDERACIJE BiH

Ljudska prava, socijalna pravda, nepovredivost vlasništva, vladavina prava, višestranački sustav, ustavnost i zakonitost, načelo diobe vlasti, kantonalno - županijsko ustrojstvo.

USTROJSTVO VLASTI U BOSNI I HERCEGOVINI I FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

  • 1.
    Parlamentarna skupština (Dom naroda i Zastupnički dom, način izbora i djelokrug).
  • 2.
    Parlament Federacije BiH (Zastupnički dom i Dom naroda, način izbora i djelokrug).
  • 3.
    Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Predsjednik Federacije BiH (izbor, prava i dužnosti).
  • 4.
    Savjet i Vijeće ministara, Vlada Federacije BiH (imenovanje, odgovornost, struktura i ovlasti).
  • 5.
    Sudbena vlast - Ustavni sud BiH i sudovi Federacije BiH (samostalnost i neovisnost, vrste sudova).
  • 6.
    Političke stranke i stranački sustav.

II - GOSPODARSKI SUSTAV FEDERACIJE BiH

(5 nastavnih sati)

  • 1.
    EKONOMSKE POSLJEDICE OSAMOSTALJENJA BOSNE I HERCEGOVINE

Dezintegracija ekonomskog prostora bivše Jugoslavije, gubitak tržišta bivših socijalističkih zemalja.

  • 2.
    NAPUŠTANJE SOCIJALISTIČKOG PRIVREDNOG SUSTAVA I PRIJELAZ U PODUZETNIČKO TRŽIŠNO GOSPODARSTVO

Uvođenje tržišnih odnosa, privatizacija i denacionalizacija i reforma pravnog sustava.

  • 3.
    AKTIVIRANJE GOSPODARSKOG RAZVITKA

Poratna obnova,

Restrukturiranje privrede,

Normalizacija poslovanja (nelikvidnosti i nezaposlenosti)

  • 4.
    EKONOMSKA ORIJENTACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

Odnosi sa Europskom unijom,

Odnosi sa zemljama centralne i istočne Europe,

Odnosi s zemljama u razvitku,

Odnosi s ostalim zemljama.

III - OSNOVE TURIZMA I UVOD U TURISTIČKO POSLOVANJE

(5 nastavnih sati)

  • 1.
    OSNOVNI POJMOVI O TURIZMU

Glavna obilježja turizma, vrste turizma, važnost i razvitak.

  • 2.
    OBILJEŽJA TURISTIČKE POTRAŽNJE

Poticaji i ograničenja turističke potražnje, turističke potrebe i motivi, aktivnosti i oblici turizma.

  • 3.
    ČINITELJI NUŽNI ZA RAZVOJ TURIZMA

Prijevoz;

Turističke atrakcije;

Smještaj i prehrana;

Turističko posredovanje.

  • 4.
    UČINCI TURIZMA

Utjecaj turizma na gospodarski razvitak;

Djelovanje razvitka turizma na prirodnu okolinu;

Djelovanje razvitka turizma na društvo i kulturu.

  • 5.
    ORGANIZACIJA I PLANIRANJE U TURIZMU

Turistički sustav i organizacija;

Planiranje turističkoga razvitka;

Marketing u turizmu.

  • 6.
    TURISTIČKO POSLOVANJE

Poslovanje ugostitelja;

Poslovanje putničkih agencija;

Nacionalne i međunarodne turističke udruge.

IV - OSNOVE TURISTIČKOG ZAKONODAVSTVA

(5 nastavnih sati)

  • 1.
    Sustav turističkih zajednica.
  • 2.
    Boravišne pristojbe i članarine.
  • 3.
    Turističko-ugostiteljska djelatnost.

Zakon o turističko-ugostiteljskoj djelatnosti.

Podzakonski akti za provedbu zakona.

Zakon o obveznim odnosima - ugovori u turizmu:

  • -
    ugovor o organiziranju putovanja,
  • -
    posrednički ugovor o putovanju,
  • -
    ugovor o alotmanu.

V - POVIJEST BOSNE I HERCEGOVINE

(10 nastavnih sati)

  • 1.
    PODRUČJE BOSNE I HERCEGOVINE U PREDHISTORIJI I STAROM VIJEKU

Glavna predhistorijska nalazišta u našoj zemlji: predslavensko stanovništvo (Kelti, Iliri, Tračani).

Dolazak Slavena na Balkanski poluotok, odnos prema Francima i Bizantu; Primanje kršćanstva i

islama.

  • 2.
    OSNUTAK BOSANSKE DRŽAVE

Bosanski vladari, osnovna obilježja gospodarskog, društvenog i političkog razvitka.

  • 3.
    OSVAJAČKI RATOVI
  • 4.
    BOSNA I HERCEGOVINA U 19. STOLJEĆU
  • 5.
    POLOŽAJ BOSNE I HERCEGOVINE U TIJEKU I I II SVJETSKOG RATA
  • 6.
    USTAVNI POLOŽAJ BOSNE I HERCEGOVINE U BIVŠOJ JUGOSLAVIJI

VI - TURISTIČKI ZEMLJOPIS FEDERACIJE BiH

(10 nastavnih sati)

  • 1.
    OSNOVNI PODACI O FEDERACIJI BiH

Veličina, granice geografski položaj, stanovništvo i ekonomska struktura stanovništva, nacionalni i vjerski sastav, političko uređenje.

  • 2.
    OSNOVNA OBILJEŽJA MEĐUNARODNIH TURISTIČKIH KRETANJA

Obujam međunarodnog turističkog prometa i njegova prostorna distribucija.

  • 3.
    TURIZAM FEDERACIJE BiH

Povjesni aspekt razvoja turizma u Federaciji BiH prednosti turističko-geografskog i geoprometnog položaja Federacije BiH prirodni resursi Federacije BiH, turističke regije Federacije BiH.

  • 4.
    TURISTIČKA REGIONALIZACIJA PROSTORA FEDERACIJE BiH

Jadranska turistička regija.

Planinska turistička regija.

VII - KULTURNO - POVIJESNI SPOMENICI I DRUGE ZNAMENITOSTI FEDERACIJE BiH

(10 nastavnih sati)

  • 1.
    Opće osobine kulturne baštine Federacije BiH.
  • 2.
    Uvodni pregled kulturne baštine po vrstama spomenika od kulture.
    • -
      Pojedine vrste spomenika kulture s naznakom osnovnih spomeničkih svojstava.
    • -
      Urbane i ruralne povijesne cijeline.
    • -
      Integralne vrijednosti kulturne i prirodne baštine.
  • 3.
    VRSTE POKRETNIH I NEPOKRETNIH SPOMENIKA KULTURE S KRATKIM OSVRTOM NA NJIHOVE OBLIKOVNE I KONSTRUKTIVNE KARAKTERISTIKE

Pregledom obuhvatiti slijedeće vrste nepokretnih spomenika kulture:

  • -
    sakralni spomenici, s posebnim osvrtom na katedrale, samostanske cjeline, džamije,
  • -
    stambeni spomenici kulture, s posebnim osvrtom na značajne objekte,
  • -
    memorijalni spomenici kulture,
  • -
    fortifikacijski spomenici kulture,
  • -
    spomenici kulture javne namjene: upravne, reprezentativne, prometne i druge.

Vrednovanje pokretnih spomenika kulture u odnosu na značenje autora, stilska obilježja, održavanje specifičnosti pojedine sredine i druge karakteristike. Prezentiranje pokretnih spomenika kulture:

  • a)
    u prostorima njihovog izvornog smještaja - inventari u crkvama, džamijama i drugo,
  • b)
    u muzejima, galerijama i zbirkama, uz posebne napomene o vrstama muzejsko - galerijskih ustanova, zbirki ili kolekcija,
    • 3.
      KULTURNA BAŠTINA
    • 4.
      OSNOVNE ZNAČAJKE ETNOGRAFSKE BAŠTINE

Materijalne i duhovne značajke etnografske baštine, uz pregled regionalnih specifičnosti tradicijskog graditeljstva, oblikovanja, korištenja upotrebnih predmeta, te folklora.

  • 5.
    OSNOVNE ODREDBE PROPISA O ZAŠTITI PRIRODE

Nacionalni parkovi i parkovi prirode, te zaštićene biljne i životinjske vrste u Federaciji BiH.

Prirodoslovni muzeji i zbirke, zoološki vrtovi.

  • 6.
    KULTURNA I PRIRODNA BAŠTINA NA PROSTORU FEDERACIJE BiH KAO DIO TURISTIČKE PONUDE

Opće karakteristike stanja kulturne i prirodne baštine, odnos sustava zaštite i prezentacije kulturne baštine. Promidžba kulturne baštine u funkciji promidžbe turizma. Prostori, institucije i manifestacija (kulturna baština kao odraz kulture života i nacionalnih identiteta).

VIII - KULTURA GOVORENJA I PISANJA

(10 nastavnih sati)

Ispit za provjeravanje kulture govorenja i pisanja kandidata koji se žele stručno osposobiti za turističke vodiče, sastoji se od dva dijela: pismenog i usmenog.

U pismenom dijelu ispita zadaje se tema iz bosansko-hercegovačkog kulturnog, znanstvenog ili političkog života. U pismenom radu kandidat treba pokazati da je savladao gramatičko-pravopisnu normu bosanskog, odnosno hrvatskog književnog jezika.

U usmenom dijelu ispita kandidat se može opredijeliti za interpretiranje jednog književnog, arhitektonsko-urbanističkog, kulturno-povijesnog ili likovnog sadržaja. Kandidat treba sažeto objasniti, protumačiti i interpretirati sadržaj za koji se opredijelio. Kandidat koji je odabrao interpretaciju književnog dijela može izabrati dijelo po osobnom izboru jednog od bosanskohercegovačkih autora.

U usmenom dijelu ispita kandidat mora odgovarati i na pitanja iz: osnova bosanskog odnosno hrvatskog jezika, osnova bosanskohercegovačke književnosti, osnova jezičnoga izražavanja i osnova medijske kulture.

IX - STRANI JEZIK

(Ispit bez održavanja prethodne nastave)

Pri provjeravanju znanja iz stranog jezika, turistički vodič mora pokazati da je strani jezik savladao do te mjere da se njime potpuno samostalno služi u cilju:

  • a)
    komuniciranja s turistima na opće teme,
  • b)
    davanje turistima informacija u okviru profila turističkoga vodiča.

Ispit iz stranog jezika obuhvaća:

  • 1.
    Razgovor u trajanju od 10 minuta. Razgovor treba organizirati tako da se prethodno kandidat pripremi na osnovi zadane situacije. Situacija je razrađena pismeno na stranom jeziku i kandidat je bira kao i u drugim predmetima. U tijeku razgovora, kandidat mora pokazati da korektno i tečno vlada stranim jezikom, da ima pravilnu intonaciju i ritam rečenice, te vokabular koji mu omogućava stilski dotjerani jezični izraz.
  • 2.
    U budućoj djelatnosti, turistički vodič treba vladati isto tako dobro i informacijama s područja političkog i gospodarskog sustava, povijesti, povijesti umjetnosti, arhitekture itd; pa stoga na ispitu kandidat treba izraditi natuknice na kojima će razraditi svoje izlaganje na stranom jeziku. Kako bi ispit bio što više usmjeren prema praksi, treba koristiti razne itinerere, turističke programe i prospekte. Za pripremu izlaganja kandidatu je osigurano 10 do 15 minuta, a vrijeme izlaganja ovisi o sadržaju.