Federalno ministarstvo okoliša i turizma
Pravilnik o monitoringu u područjima podložnim eutrofikaciji i osjetljivim na nitrate
Na osnovu člana 76. Zakona o vodama ("Službene novine Federacije BiH", br. 70/06), federalni ministar okoliša i turizma, uz suglasnost federalnog ministra za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, donosi
PRAVILNIK
O MONITORINGU U PODRUČJIMA PODLOŽNIM EUTROFIKACIJI I OSJETLJIVIM NA NITRATE
I. OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovaj pravilnik propisuje minimalni obim i način monitoringa u područjima podložnim eutrofikaciji i osjetljivim na nitrate, koji se odnosi na identifikaciju i praćenje zagađenja uzrokovanog nitratima, odnosno nitratnim jedinjenjima, te fosfornim jedinjenjima, naročito iz poljoprivrednih izvora, kao i iz drugih tačkastih i rasutih izvora.
II. MONITORING
Monitoring u svrhu utvrđivanja i revidovanja
Član 2.
Na područjima podložnim eutrofikaciji i osjetljivim na nitrate obavezan je monitoring, koji obuhvata:
- 1.monitoring voda; i
- 2.monitoring aktivnosti.
Član 3.
U svrhu utvrđivanja, te revidovanja postojećih i određivanja novih osjetljivih područja nadležna agencija za vodno područje će u trajanju od najmanje jedne godine vršiti praćenje parametara relevantnih za utvrđivanje osjetljivih područja, minimalno parametara navedenih u ovom pravilniku, za površinske tekučice, jezera i podzemne vode, prema Tabeli 1.
Uzorkovanje će se vršiti najmanje jednom mjesečno, a za površinske vode u vrijeme ekstremnih hidroloških uslova i češće, na način kako je prikazano u Tabeli 1. koja je prilog ovog pravilnika.
Monitoring u osjetljivim područjima
Član 4.
Institucija nadležna za organiziranje monitoringa će za vodno područje u svojoj nadležnosti izraditi i implementirati programe monitoringa kako bi se procijenila efikasnost mjera uspostavljenih u cilju smanjenja zagađenja uzrokovanog nitratima, odnosno nitratnim jedinjenjima, te fosfornim jedinjenjima, i to:
- -površinskih tekućica, jezera i podzemnih voda prema tabeli 2,
- -priobalne morske vode prema tabeli 3.
Član 5.
Uzorkovanje i metode analiza uzoraka za parametre iz ovog pravilnika, način obrade podataka, izvještavanje, vrši se na način koji to reguliše propis iz člana 43. stav 1. tačka 6. Zakona o vodama, odnosno odgovarajućim važećim zakonskim aktom do donošenja navedenog pravilnika.
Mjerna mjesta
Član 6.
Mjesta za monitoring biraju se kako slijedi:
- -za vode izložene pritisku jačeg tačkastog izvora treba odrediti na svakom vodnom tijelu dovoljan broj mjernih tačaka reprezentativnih za ocjenjivanje veličine i uticaja tačkastog izvora. Za vode izložene pritisku više tačkastih izvora mogu se izabrati reprezentativne tačke za monitoring radi ocjenjivanja veličine i uticaja tih pritisaka u cjelini,
- -za vode ugrožene jakim difuznim izvorom, dovoljno mjernih tačaka sa izborom reperezentativnih vodnih tijela za ocjenu veličine i uticaja pritisaka iz difuznih izvora.
Član 7.
U cilju definisanja uticaja tačkastih izvora obavezujuća mjerna mjesta su uzvodno i nizvodno od tačkastog izvora.
U cilju definisanja uticaja rasutih izvora potrebno je, između ostalog:
- -uspostaviti određeni broj mjernih mjesta na vodotocima koji dreniraju nerazvijena (prirodna) područja sa tipičnim vegetacionim pokrivačem;
- -uspostaviti određeni broj mjernih mjesta na vodotocima koji dreniraju intenzivno obrađivane poljoprivredne površine.
Konačni broj mjernih mjesta odredit će se u zavisnosti od veličine pojedinoh osjetljivog područja, njegove konfiguracije, te ostalih lokalnih uslova.
Član 8.
Minimalni broj mjernih mjesta za jezero je tri (ulaz i izlaz i sredina).
Temperaturu, pH vrijednost, koncentraciju kisika, rastvoreni fosfor, ukupni fosfor, amonijak, nitrate, i primarnu produkciju treba mjeriti u više tačaka po profilu i dubini kako bi se dobili odgovarajući podaci o prostornoj distribuciji ovih parametara.
Član 9.
Vlasnik, odnosno operator objekta sa ispuštanjem otpadne vode u osjetljivo područje, dužan je uspostaviti monitoring otpadne vode i monitoring efluenta i o tome podatke dostavljati nadležnoj agenciji za vodno područje, na način propisan vodnim aktom iz Zakona o vodama.
Obavezujući parametri monitoringa iz stava 1 su: količina otpadne vode, sadržaj jedinjenja fosfora i nitrogena, BPK/KPK i temperatura vode.
Monitoring tehnoloških otpadnih voda (frekvencija i mjesta uzorkovanja i mjerenja količina) otpadnih voda, osobito kod subjekata sa diskontinuiranim ispuštanjem otpadnih voda, mora biti uspostavljen tako da daje pravu sliku o njihovom uticaju na osjetljivo područje.
Frekvencija, mjesta uzorkovanja i mjerenja količina, odredit će se, u skladu sa tehnološkim procesima, za svaki subjekt pojedinačno u vodnoj dozvoli.
Monitoring kvaliteta otpadne vode i efluenta sa postrojenja za prečišćavanje otpadne vode može vršiti samo ovlaštena laboratorija.
Monitoring aktivnosti
Član 10.
Monitoring aktivnosti predstavlja praćenje onih aktivnosti unutar područja podložnog eutrofikaciji i osjetljivog na nitrate koje utiču ili mogu uticati na promjenu sadržaja jedinjenja nitrogena i fosfora u vodi, odnosno povećati ili smanjiti indeks trofičnosti.
Član 11.
Monitoring aktivnosti podrazumijeva:
- 1.uspostavu , od strane nadležne Agencije za vode, vodnih katastara za predmetno područje;
- 2.uspostavu, od strane ministarstva nadležnog za okoliš, registra emisija za predmetno područje;
- 3.uspostavu evidencije aktivnosti (planirane i izvršene), a koje se odnose na građenje objekata, putne i druge i infrastrukture, šumarske i poljoprivredne radove, ostale privredne aktivnosti;
- 4.kontinuirano praćenje realizacije planiranih aktivnosti, kao i aktivnosti koje se realizuju bez prethodno pribavljenih dozvola (nelegalni radovi).
Član 12.
Podatke iz registra emisija iz tačke 2. prethodnog člana ministarstvo nadležno za okoliš ažurira jednom godišnje i stavlja na raspolaganje svim zainteresiranim stranama putem svoje zvanične web stranice.
Član 13.
Evidencije iz tačke 3. član 11. dužni su uspostaviti za predmetno područje svi organi uprave, svako iz svoje nadležnosti.
Uspostavljena evidencija uredno se ažurira i jednom godišnje dostavlja nadležnoj Agenciji za vode, a po potrebi ili na zahtjev i češće.
Član 14.
Kontinuirano praćenje aktivnosti na predmetnom području vrše nadležne Agencije.
Agencije kopije predmeta o navedenim aktivnostima na predmetnom području dostavljaju nadležnoj Inspekciji za vode.
III. IZVJEŠTAVANJE
Analiza rezultata monitoringa
Član 15.
Agencije za vode nadležne su za objedinjavanje podataka dobijenih monitoringom voda i monitoringom aktivnosti.
Agencije će na osnovu objedinjenih podataka oba monitoringa utvrditi postojanje relacija između aktivnosti na području i promjena kvaliteta voda, te o tome sačiniti odgovarajući izvještaj. Izvještaj će sadržavati i prijedloge za korekcije planiranja korištenja zemljišta, korekcije mjera zaštite, zabrana i ograničenja na predmetnom području.
Predložene korekcije mogu se odnositi na uspostavu strožijeg, uspostavu blažeg ili zadržavanje istog režima zaštite, zabrane i ograničenja.
Član 16.
Izvještaj o analizi rezultata oba monitoringa i prijedloge eventualnih korekcija Agencije će jednom godišnje, a po potrebi i češće, dostavljati ministarstvu nadležnom za vode ministarstvu nadležnom za okoliš.
IV. ZAVRŠNA ODREDBA
Član 17.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Sastavni dio ovog Pravilnika su tabele 1., 2., i 3., koje se nalaze u prilogu.
Broj 04-23-554/08-3
5. novembra 2009. godine
Sarajevo
Ministar
Dr. sc. Nevenko Herceg, s. r.