Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
II promet i komunikacije (dopuna dokumenta o politici dodjele koncesija)
II PROMET I KOMUNIKACIJE
(DOPUNA DOKUMENTA O POLITICI DODJELE KONCESIJA)
Usvojena Odlukom Vlade Federacije BiH, broj 106/11 od 14.2.2011. godine, objavljenom u "Službenim novinama Federacije BiH", broj 8/11.
"II PROMET I KOMUNIKACIJE
1. OBLAST CESTA (CESTOVNA INFRASTRUKTURA) -
Javnu cestu između ostalog čini cestovno zemljište u širini koju čine: širina cestovnog pojasa, te površine na kojima su izgrađene cestarske kuće, stacionari, servisi, benzinske stanice, parkirališta, površine za odvodnju do recipijenta i drugi objekti za potrebe održavanja cesta i usluga vozilima i putnicima predviđeni projektom ceste. Stoga će svi objekti na cestovnom zemljištu za obavljanje pratećih djelatnosoti biti predmet koncesioniranja. U tom pogledu predmet koncesionog davanja mogu biti autoceste, brze ceste sa pripadajućom infrastrukturom i infrastrukturalnim objektima uz magistralne ceste.
Federacija BiH raspolaže sa 2042,20 km magistralnih cesta i 27,5 km autocesta. Transportna infrastruktura u Federaciji BiH nije dovoljno razvijena pa se moraju stvoriti uslovi za intenzivan razvoj posebno radi geografskog položaja na važnim transportnim koridorima u Evropi.
Radi ostvarivanja osnovnog strateškog cilja podizanja nivoa služnosti ukupne mreže javnih cesta u Federaciji BiH, potrebno je naglasiti da njihova izgradnja zahtijeva velika finansijska sredstva. U tom pogledu za autoceste i brze ceste, kao infrastrukturne objekte visokog nivoa služnosti čija izgradnja zahtijeva velika finansijska sredstva,model finansiranja i način izgradnje mogao bi biti putem dodijele koncesija za:
- 1.Autocesta Doboj-Zenica-Sarajevo-Mostar-granica Republike Hrvatske (Ploće), cee dužine 190 km i dionica Odžak-granica Republike Hrvatske na sjeveru.
- 2.Autocesta Tuzla-Brčko-Orašje, dužine 71 km.
- 3.Brza cesta Lašva-Vitez-Donji Vakuf, dužine 54 km.
- 4.Ostale brze ceste predviđene Strategijom prometnoga razvoja BiH
- 5.Dionica Jadransko-jonske autoceste na teritoriji Federacije BiH
Zbog karakterističnog obima prometa na pomenutim dionicama, koncesiona ulaganja su prioritetan vid finansiranja a posebno izgradnja Koridora V-c kao dijela Panevropske koridorske mreže.
Drugi vid koncesije vezanih za ovu oblast u ovoj oblasti podrazumijeva pravo korištenja cestovnog zemljišta uz javne ceste radi izgradnje pratećih uslužnih objekata i obavljanja djelatnosti ugostiteljstva, trgovine, usluga opskrbe gorivom, servisnih usluga za koje je potencijalni Koncesor - Federalno ministarstvo trgovine.
Za rekonstrukciju i izgradnju magistralnih cesta, u skladu sa programom razvoja, sredstva se koriste na način koji je predviđen Zakonom o cestama Federacije Bosne i Hercegovine.
Kako bi se zadovoljili prioritetni zadaci i ostvarili što bolji efekti, finansijska sredstva za njihovu rekonstrukciju i izgradnju trebaju se osigurati i iz naknada za korištenje objekata uz magistralnu cestu.
2. OBLAST VODNOG PROMETA
Federacija BiH u pomorskom prometu raspolaže sa 25,8 km obale u području Neuma sa morskim akvatorijumom zaliva Klek-Neum i dijelom Malog mora i Malostonskog kanala do rta Nedelja dužine oko 7 nautičkih milja i širine oko jedne nautičke milje.
Unutrašnjim plovnim putevima Federacija raspolaže sa rijekama i jezerima dva glavna slivna područja Jadranskog i Crnomorskog mora i to:
- -rijeka Sava sa pritokama Una, Vrbas, Bosna i Drina sa pritokama i Neretva sa pritokama
- -jezera Modrac, Hazna Vidara, Plivsko, Buško, Jablaničko, Ramsko, Grabovičko, Salakovac, Hutovo, Boračko, Prokoško, Blidinje i dr.
Federacija BiH nema za sada izgrađenih objekata kao što su luke, pristaništa, pristani i marine na unutrašnjim niti na pomorskim plovnim putevima.
Predmeti koncesija u ovoj oblasti su:
- -izgradnja i korištenje luke sa lučkim postrojenjima (dizalice, magacini, terminali za rasute i kontejnerske terete, pogoni za proizvodnju, oplemenjivanje ili doradu kao i ostale privredne djelatnosti, terminali za ukrcaj i iskrcaj putnika),
- -izgradnja pristaništa sa uređajima i postrojenjima namijenjenim za pristajanje brodova, ukrcavanje i iskrcavanje putnika i robe,uskladištenje i manipulacija istom.
- -izgradnja i korištenje pristana namijenjenih za uplovljavanje brodova i drugih plovila radi ukrcaja i iskrcaja putnika,
- -izgradnja i korištenje marina sa infrastrukturom za uplovljavanje i boravak sportskih i turističkih čamaca i jahti,
- -izgradnja i uređenje zimovnika i zimskih skloništa i infrastrukture u njima (vezovi, struja, telefon, objekti za smještaj posada i dr.) na rijeci Savi za zaštitu brodova i drugih plovila od nailaska leda i visokih voda,
- -pojedine linije u javnom prevozu u linijskoj i slobodnoj plovidbi na unutrašnjim i pomorskim plovnim putevima.
3. OBLAST CJEVOVODNOG TRANSPORTA I USKLAĐIVANJA
Koncesijom na cjevovodima se stječe pravo na izgradnju, korištenje i upravljanje cjevovodnim transportom nafte, plina i drugih fluida te njihovo skladištenje u cjevovodima i terminalima.
Kada je riječ o cjevovodima Bosna i Hercegovina, odnosno Federacija Bosne i Hercegovine nema razvijenu mrežu. Izgrađen je plinovod na relaciji Zvornik-Sarajevo-Zenica.
Razvoj ovog vida transporta podrazumijeva izgradnju plinovoda od sjevera do juga BiH i povezivanje aglomeracija i industrijskih kapaciteta.
Predmeti koncesija u ovoj oblasti su:
- -izgradnja i korištenje ili korištenje cjevovoda za transport nafte i plina
- -izgradnja i korištenje ili korištenje rezervnih skladišta za naftu i plin
- -izgradnja i korištenje ili korištenje cjevovoda za transport plina na pravcima
- -Zenica - Travnik
- -Travnik - G.Vakuf/Uskoplje
- -Travnik - Jajce
- -Zenica - Cazin - Bihać
- -Bosanski Brod - Tuzla - Lukavac - Kladanj
- -Sarajevo - Goražde
- -Doboj - Zenica
- -korištenje cjevovoda za transport plina na koridoru Zvornik-Sarajevo - Zenica
- -korištenje cjevovoda za transport plina Visoko - Kiseljak -Kreševo
- -izgradnja korištenje ili korištenje toplovoda Kakanj - Sarajevo i Kakanj-Zenica
4. OBLAST JAVNOG LINIJSKOG PRIJEVOZA
Linijski prijevoz putnika na području Bosne i Hercegovine organizovan je mrežom odobrenih i registrovanih autobusnih linija.
Predmeti koncesija u ovoj oblasti su federalne linije koje povezuju mjesta i gradove dva ili više kantona.
5. OBLAST ŽELJEZNIČKOG PROMETA
U željezničkom prometu Federacija Bosne i Hercegovine raspolaže sa ukupno 640 km željezničkih pruga koji je u periodu od 1992. do 1995. godine pretrpio velike ratne štete u vrijednosti od milijardu dolara. Do danas je ovaj sistem tehnički i organizaciono nedovoljno obnovljen.
Osnovni pravci koji bi Federaciju Bosne i Hercegovine kao dio bosansko hercegovačke željeznice uveli u Panevropsku željezničku mrežu je Panevropski koridor Vc (Šamac - Doboj - Sarajevo - Čapljina -Ploče); Paralela 10 (Transverzalna željeznička linija Zvornik - Tuzla -Doboj - Banjaluka - Bosanski Novi - Republika Hrvatska); Pravac sjever-jug (Dobrljin - Bosanski Novi - Bihać - Martin Brod - Knin, Republika Hrvatska) i pruga Banovići-Tuzla-Brčko.
Takođe predmet koncesije u oblasti željezničkog prometa mogu biti:
- 1.izgradnja pruge Čapljina - Nikšić kao dijela Jadransko-jonske magistrale
- 2.Unska pruga dužine 94,5 km koja je dio željezničke pruge Zagreb-Bihać-Split.
6. OBLAST POŠTANSKOG I TELEKOMUNIKACIONOG SEKTORA
Poslovi u poštanskom i telekomunikacionom sektoru mogu biti predmet koncesije. U ovoj oblasti zainteresiranim poslovnim subjektima izdaje se licenca za rad od strane Agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine i Agencija za poštanski promet Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o komunikacijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 33/02) i Zakonom o poštama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 33/05), kao certifikat o osposobljenosti da se obavlja ta djelatnost. Međutim pravo za obavljanje te djelatnosti, kao djelatnost od općeg interesa daje se davanjem koncesije. U tom slučaju subjekti koji se bave djelatnostima od općeg interesa u oblasti poštanskog i telekomunikacionog sektora u obvezi su posjedovati licencu, kao dokaz da su za to stručno i tehnološki osposobljeni, ali su u obvezi posjedovati koncesioni ugovor, kao dokaz ima pravo da obavlja tu djelatnost.
7. OBLAST ZRAKOPLOVSTVA
Zakon o zrakoplovstvu BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 39/09) je u članu 36. stav 1. odredio da pravo i odgovornost za izgradnju i upravljanje aerodromima imaju entitetske institucije u BiH, a u stavu 2. da entitetske institucije mogu prenijeti svoje pravo i odgovornost za izgradnju i upravljanje aerodromima na bilo koju fizičku i pravnu osobu.
Predmeti koncesija iz ove oblasti su:
- a)Međunarodni aerodromi:
- -Međunarodni aerodrom Sarajevo;
- -Međunarodna zračna luka - aerodrom Mostar;
- -Međunarodni aerodrom Tuzla.
- -
- b)Letjelišta
-"Brda", Livno;
- -"Visoko", Visoko;
-"Jegin Lug", Tuzla;
-"Golubić", Bihać;
-"Velika Kladuša", Velika Kladuša.
U Federaciji BiH postoje i letjelišta koja trenutno nisu operativna (Mostarsko blato), te letjelišta u izgradnji i rekonstrukciji: Broćanac (Posušje), Tomislavgrad, Goražde i Jelah (Tešanj), te se i oni smatraju predmetom koncesije
- c)Heliodromi
- -"Srebrenik";
- -"Majevica";
- -"Lohinja";
- -"Gračanica"
- -
Obzirom na sve više izraženu tendenciju za izgradnjom novih heliodroma, posebno za potrebe turizma, sporta i medicinskih usluga, mogle bi se dodjeljivati koncesije za izgradnju i upravljanje novim heliodromima.
Oktobra/listopada 2010. godine
Sarajevo