Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
Pravilnik o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih materija u zemljištu i metode njihovog ispitivanja
Na osnovu člana 25. st. 3. i 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Službene novine Federacije BiH", broj 52/09), federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi
PRAVILNIK
O UTVRĐIVANJU DOZVOLJENIH KOLIČINA ŠTETNIH I OPASNIH MATERIJA U ZEMLJIŠTU I METODE NJIHOVOG ISPITIVANJA
I - OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovim se pravilnikom određuju materije koje se smatraju onečišćivačima poljoprivrednog zemljišta (u daljnjem tekstu: zemljište), njihove dozvoljene granične vrijednosti u tlu, u mulju i svim proizvodima iz gradskih otpadnih voda, u tekućem stajnjaku, organskim gnojivima, mineralnim gnojivima, poboljšivačima tla, sredstvima za zaštitu bilja, te propisuju mjere za sprječavanje onečišćenja tla i metode utvrđivanja dozvoljenih količina štetnih i opasnih materija, monitoring, te prevencija, zaštita i sanacija onečišćena tla.
Član 2.
Cilj donošenja ovog Pravilnika je zaštititi poljoprivredno zemljište od fizičke, hemijske i biološke degradacije i održati u stanju koje ga čini povoljnim staništem za proizvodnju hrane, smanjiti i spriječiti zagađenje tla uzrokovano nitratima iz poljoprivrednih izvora, urediti korištenje kanalizacijskog mulja, komposta ili blata kako bi se izbjegli štetni efekti na tlo, biljke, životinje i ljude, a time i pravilno korištenje njima.
Član 3.
Zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja provodi se zabranom, ograničavanjem i spriječavanjem unošenja onečišćujućih materija u tlo, kao i poduzimanjem drugih mjera za očuvanje poljoprivrednog tla.
U onečišćujuće materije spadaju teški metali i potencijalno opasni elementi (Cd, Cr, Cu, Hg, Ni, Pb i Zn ) te policiklični ugljikovodici( PAH ).
Štetnim materijama smatraju se i materije koje se uobičajeno unose u poljoprivredno tlo, ali neadekvatno primijenjene (količine, vrijeme primjene, uslovi u tlu) mogu prouzrokovati štete po okoliš i/ili zdravlje ljudi.
Član 4.
Pojedini izrazi korišteni u ovom pravilniku imaju slijedeće značenje :
- 1.Štetne materije su materije koje se u poljoprivrednom tlu nađu u koncentraciji koja privremeno ili trajno dovodi u pitanje njegovu osnovnu ulogu povoljnog staništa za biljke.
- 2.U štetne materije se ubrajaju:
- a)teški metali i potencijalni toksični elementi: kadmij (Cd), živa (Hg), nikl (Ni), kobalt (Co), olovo (Pb), krom (Cr), cink (Zn), bakar (Cu), arsen (As);
- b)policiklični aromatski ugljovodici-PAH;
- c)druge štetne materije koje se unose u zemljište, koje usred nestručne primjene ili primjenom u većim količinama u nepogodno vrijeme, mogu dovesti do šteta po okoliš;
- d)mulj i svi proizvodi iz gradskih otpadnih voda;
- e)tečni stajnjak (gnojovka)-smjesa čvrstih i tekućih izlučevina domaćih životinja;
- f)sredstva za popravak poljoprivrednog zemljišta, kao što su materijali za kalcizaciju te različiti kondicioneri-stabilizatori, koji se na tržištu pojavljuju pod različitim imenima;
- g)industrijski otpad;
- h)mineralna gnojiva.
- a)
- 3.Poljoprivredno tlo je dio zemljišta koji se koristi za poljoprivrednu proizvodnju pod čime se podrazumijeva površinski obrađeni sloj tla, kao i dublji horizont koji nije zahvaćen obradom, uključujući rastresite dijelove supstrata s podzemnom vodom koji mogu također biti onečišćeni materijama unesenim u tlo na opisani način;
- 4.Onečišćivanje poljoprivrednog tla je stanje, koje nastaje direktnim unošenjem ili postupnim rasprostranjenjem (transportom ili taloženjem) onečišćujućih materija i njihovim nakupljanjem u tlu iznad granične vrijednosti po odredbama ovog pravilnika;
- 5.Onečišćivač je svaka fizičko i pravno lice, čije djelovanje posredno ili neposredno uzrokuje onečišćenje poljoprivrednog tla;
- 6.Mulj predstavlja:
- a)otpadni mulj iz pogona za preradu otpadnih voda iz kućanstava ili gradova te iz drugih pogona za preradu otpadnih voda koje su sadržajem slične otpadnim vodama iz kućanstava ili gradova;
- b)otpadni mulj iz septičkih jama i drugih sličnih pogona za preradu otpadnih voda;
- c)otpadni mulj iz pogona za preradu otpadnih voda.
- a)
- 7.Mineralno (anorgansko) gnojivo je gnojivo, u kojem su hranjiva zastupljena u obliku anorganskih soli dobivenih ekstrakcijom i/ili hemijskim postupcima;
- 8.Organsko gnojivo su organske materije, uglavnom materije biljnog i/ili životinjskog porijekla, koje se dodaju u tlo s osnovnom namjenom ishrane bilja;
Organskim gnojivima smatraju se: stajnjak, gnojnica, gnojevka, kompost, glisnjak, supstrati organskog porijekla i dr.;
- 9.Poboljšivači tla jesu materije dodate u tlo s osnovnom namjenom poboljšavanja fizikalnih i/ili hemijskih svojstava i/ili biološke aktivnosti tla;
- 10.Sredstva za zaštitu bilja (u daljnjem tekstu: sredstva) jesu konačni oblici aktivnih materija i pripravci namijenjeni za:
- a)zaštitu bilja i biljnih proizvoda od štetnih organizama ili za sprječavanje djelovanja tih organizama;
- b)utjecaj na životne procese bilja na način drukčiji od hranjiva (npr. regulatori rasta);
- c)čuvanje biljnih proizvoda, ako nisu predmet drugih propisa;
- d)uništavanje neželjenog bilja, biljnih dijelova, zadržavanje ili sprječavanje neželjnog rasta bilja.
- a)
- 11.Dobra poljoprivredna praksa jest obavljanje poljoprivredne djelatnosti na način kojim se omogućuje dobro gospodarenje poljoprivrednim zemljištem i reprodukcijskim materijalom uz uvažavanje prirodnih obilježja poljoprivrednog područja.
Dobra poljoprivredna praksa obuhvaća optimalnu kombinaciju agrotehničkih mjera, uključujući primjenu sredstava za zaštitu bilja, s ciljem sačuvanja prirodne plodnosti poljoprivrednog zemljišta, sprječavanje onečišćenja okoliša, prekomjerne upotrebe mineralnih i organskih gnojiva i sredstava, te da uzgojeno bilje ili biljni proizvodi namjenjeni za prehranu sadrže što je moguće manje ostataka sredstava. Pri tome primjenu sredstava treba prilagoditi karakteristikama okoliša.
- 12.Godišnji unos materija u tlu je uvođenje opasne materije i gnojiva u tlo tokom razdoblja od dvanaest mjeseci;
- 13.Godišnja granična vrijednost unosa opasnih materija u tlu je iznos godišnjeg unosa opasnih materija u tlo, u kojem su efekti na ljudsko zdravlje ili okoliš prihvatljivi;
- 14.Godišnja granična vrijednost na primjeni gnojiva je iznos godišnjeg doprinosu gnojiva u tlu, koji ne prelazi biljkama potrebne prirodne cikluse hranjiva.
II - GRANIČNE VRIJEDNOSTI ONEČIŠĆUJUĆIH MATERIJA U TLU
Član 5.
Poljoprivredno zemljište smatra se onečišćenim ako sadrži veće količine štetnih i opasnih materija, i to:
- 1.sadržaja teških metala u ukupnom obliku izražnih u mg/kg zrakosuhog tla ekstrahiranih u zlatotopci ili drugim propisanim metodama;
- 2.drugih anorganskih spojeva;
- 3.organskih polutanata.
Član 6.
Granične vrijednosti sadržaja teških metala i drugih anorganskih spojeva izraženo u mg/kg zrakosuhog tla su:
|
Teški metali (ukupni oblik) |
Granične vrijednosti u zavisnosti od teksture tla |
||
|
Pjeskovito tlo |
Praškasto-ilovasto tlo |
Glinovito tlo |
|
|
Kadmij (Cd) |
0,5 |
1 |
1,5 |
|
Bakar (Cu) |
50 |
65 |
80 |
|
Nikal (Ni) |
30 |
40 |
50 |
|
Olovo (Pb) |
50 |
80 |
100 |
|
Cink (Zn) |
100 |
150 |
200 |
|
Krom (Cr) |
50 |
80 |
100 |
|
Živa (Hg) |
0,5 |
1 |
1,5 |
|
Kobalt (Co) |
30 |
45 |
60 |
|
Molibden (Mo) |
10 |
15 |
20 |
|
Arsen (As) |
10 |
15 |
20 |
|
Barij (Ba) i njegovi spojevi |
60 |
80 |
100 |
|
Vanadij (V) |
30 |
40 |
50 |
|
Talij (Tl) |
0,5 |
1 |
1 |
|
Bor (B) |
30 |
40 |
50 |
|
Drugi anorganski spojevi |
|||
|
Sumpor (S) |
300 |
400 |
500 |
|
Flor (F) |
150 |
250 |
350 |
Član 7.
Granične vrijednosti sadržaja organskih polutanata u tlu (izraženo u mg/kg zrakosuhog tla) su:
|
Organski štetne i opasne materije |
Granične vrijednosti |
|
Ukupna koncentracija policikličnih aromatskih ugljikovodika (PAH) |
2 |
|
Ukupna koncentracija polikloriranih bifenila (PCB) |
0,2 |
|
Insekticidi na bazi hloriranih ugljikovodika |
|
|
DDT/DDD/DDE (ukupna koncentracija = DDT+DDD+DDE) |
0,1 |
|
Drini (ukupna koncentracija = aldrini+ diealdrini + endrini) |
0,1 |
|
HCH spojevi (ukupna koncentracija = alfa-HCH + beta- HCH + gama-HCH + delta-HCH) |
0,1 |
|
Druga fitofarmaceutska sredstva |
|
|
Atrazin |
0,01 |
|
Simazin |
0,01 |
Ove vrijednosti se odnose na tla sa kiselom reakcijom.
U karbonatnim tlima navedene vrijednosti se mogu povećati za 25%.
Član 8.
Zemljište namijenjeno za proizvodnju organske hrane ne smije u sebi sadržavati više od dozvoljenih količina toksičnih metala i opasnih materija u ukupnom obliku izraženim u mg/kg ili ppm.
Najviše dozvoljene količine toksičnih metala u tlu namijenjenom za organsku poljoprivredu su:
|
Element |
As |
Cu |
Be |
B |
Zn |
Cd |
Sn |
Co |
Mo |
Ni |
Pb |
Hg |
PAH |
|
MDK u mg/kg suhog tla |
10 |
50 |
5 |
30 |
150 |
1 |
20 |
20 |
5 |
30 |
30 |
1 |
1 |
Član 9.
Organsko gnojivo se smatra onečišćenim kada sadrži više od slijedećih količina onečišćujućih materija (izraženo u mg/kg suhog tla):
|
Element |
Cd |
Cr |
Cu |
Hg |
Ni |
Pb |
Zn |
|
mg kg |
5 |
150 |
300 |
5 |
100 |
250 |
2000 |
Član 10.
Obavezna je redovna kontrola tla, najmanje svake četvrte godine, u blizini većih gradskih naselja, industrijskih objekata i saobraćajnica, zatim zemljišta gdje se odlažu razni otpadni materijali, deponije pepela iz termoelektrana, deponije jalovine (krovine), kao i u uslovima navodnjavanja zagađenim vodama te u slučajevima gnojenja visokim količinama mineralnih gnojiva i upotrebe zaštitnih sredstava, gdje se ispituje sadržaj opasnih i štetnih materija, odnosno njihov uticaj na fizička, hemijska i biološka svojstava zemljišta.
III - MULJ I SVI PROIZVODI IZ GRADSKIH OTPADNIH VODA
Član 11.
Mulj i svi proizvodi iz gradskih otpadnih voda, mogu se koristiti na poljoprivrednom zemljištu samo uz prethodno izvršenu analizu, kojom se utvrđuje:
- 1.da su materijali sterilizovani i da su uništeni patogeni organizmi, odnosno potencijalni uzročnici oboljenja;
- 2.da je sadržaj štetnih materija ispod dozvoljenih graničnih količina.
Član 12.
Najviše dozvoljene količine teških metala u mulju i svim proizvodima iz gradskih otpadnih voda izražene u mg/kg suhe materije mogu iznositi:
|
Element |
Cd |
Cr |
Cu |
Hg |
Ni |
Pb |
Zn |
Mo |
As |
Co |
|
mg kg suhe tvari |
5 |
500 |
500 |
5 |
80 |
500 |
2000 |
20 |
20 |
100 |
Član 13.
Najviše dozvoljene količine organskih štetnih materija u mulju i svim proizvodima iz gradskih otpadnih voda izražene u mg/kg suhe materije mogu iznositi:
|
PAH |
2 |
|
2. 3. 7. 8 - TCDD |
0,002 |
|
3, 4, 3', 4' - TCAB |
0,01 |
|
PCB, PCP, HCH (ukupno bez lindana), triazinski herbicidi (suma) HCB, heptaklor, endrin, aldrin i dieldrin |
0,05 |
|
lindan |
0,1 |
|
suma izomera DDT + DDD + DDE |
0,5 |
Upotreba mulja zabranjuje se kada koncentracija jednog ili više teških metala u tlu prelazi granične vrijednosti iz člana 6. ovog Pravilnika.
Član 14.
Granične vrijednosti za količine teških metala, koje je godišnje dozvoljeno dodavati na poljoprivrednim površinama na osnovu 10-godišnjeg prosjeka (kg/ha/god), date su u slijedećoj tablici:
|
Element |
Granične vrijednosti kg/ha/god. |
|
Krom (Cr) |
2 |
Član 15.
Količine mulja i svih proizvoda iz gradskih otpadnih voda koje se unose u poljoprivredno zemljište, određuju se prema sadržaju suhe materije, tako da maksimalne količine ne smiju prelaziti 10 tona po ha godišnje suhe materije.
Korisnici mulja i svih proizvoda iz gradskih otpadnih voda, trebaju prije upotrebe ispitati sadržaj materija u poljoprivrednom zemljištu, a kod stalne upotrebe ispitivanja vršiti svake treće godine.
Mulj i svi proizvodi iz gradskih otpadnih voda, ne smiju se koristiti:
- 1.na pjeskovitim tlima sa kiselom reakcijom (pH u KCl-u ispod 5);
- 2.na skeletnim i plitkim tlima;
- 3.na vodozaštitnim područjima;
- 4.na smrznutnom tlu i tlu zasićenom sa vodom;
- 5.ne smije se istovremeno koristiti gnojovka i mulj odnosno svi proizvodi iz gradskih otpadnih voda.
Isporučilac i korisnik mulja i svih proizvoda iz gradskih otpadnih voda, obavezni su poljoprivrednom inspektoru pružiti na uvid sve podatke o njihovoj proizvodnji, potrebi i svojstvima.
Član 16.
Zabranjena je primjena mulja:
- 1.u vinogradima, voćnjacima i hmeljarnicima;
- 2.na površinama namijenjenima za uzgoj povrća, jagodastog voća i ljekovitog bilja;
- 3.u laganijem pjeskovitom tlu s pH KCl
- 4.u parkovima prirode i drugim zaštićenim područjima;
- 5.u priobalnom i vodozaštitnom području;
- 6.na tlu krških polja, plitkom i skeltnom tlu krša;
- 7.na tlu zasićenom vodom, pokrivenim snijegom i na smrznutom poljoprivrednom tlu;
- 8.na travnjacima i pašnjacima koji se koriste za ispašu stoke, sa izuzetkom jeseni nakon zadnje kosidbe ili ispaše;
- 9.na površinama na kojima se uzgaja krmno bilje najmanje mjesec dana prije žetve;
- 10.na nagnutim zemljištima, gdje postoji opasnost od površinskog ispiranja.
Mulj se ne smije koristiti na tlu na kojem se koristi gnojevka, niti se smije miješati s gnojevkom prije upotrebe.
Isporučitelj i korisnik mulja, obavezni su poljoprivrednom inspektoru pružiti sve podatke o njihovoj proizvodnji i upotrebi, kao i omogućiti pristup u postrojenja i na poljoprivredne površine.
IV- ORGANSKA GNOJIVA
Član 17.
Upotreba različitih vrsta organskih gnojiva kao što su stajnjak, gnojevka, lumbrihumus, terafert, kompost, supstrati organskog porijekla i sl., zahtijeva i određenu kvalitetu ovih supstrata.
Osnovni zahtjevi kvalitete za organsko gnojivo, kompost i lumbrihumus su:
|
Pokazatelj kakvoće |
Sadržaj u % ili u mg/kg - računato na suhu tvar |
|
Vlažnost |
40 - 60 |
|
pH |
6,50 - 6,20 |
|
Organska tvar |
> 46% |
|
Pepeo |
|
|
Nitrogen |
1,60 - 1,90% |
|
P2O5 |
1,30 - 1,60% |
|
K2O |
1,30 - 1,60% |
|
Kalcij |
1,30 - 1,60% |
|
Magnezij |
0,90 - 1,10% |
|
Željezo |
1,00 - 1,30% |
|
Olovo (Pb) |
|
|
Bakar (Cu) |
|
|
Cink (Zn) |
|
|
Kobalt (Co) |
|
|
Kadmij (Cd) |
|
|
Živa (Hg) |
Član 18.
Organska gnojiva moraju se primjenjivati u skladu sa načelima dobre poljoprivredne prakse, osobinama staništa, stepenu opskrbljenosti poljoprivrednog tla hranjivima, potrebama pojedinih kultura za hranjivima i planiranim prinosima i drugim važećim propisima koji se na njih odnose.
Član 19.
Maksimalno dozvoljena količina primjene tečnih organskih gnojiva na poljoprivredno tlo je 40 m"/ha/god., a u izvan vegetacijskom razdoblju (oktobar- april) do 20 m"/ha.
U toku jedne kalendarske godine poljoprivredno gospodarstvo može gnojiti poljoprivredne površine stajskim gnojem do slijedećih graničnih vrijednosti primjene azota:
1. 210 kg/ha azota (N), dozvoljena primjena u početnom četverogodišnjem razdoblju;
2. 170 kg/ha azota (N), dozvoljena primjena nakon isteka četverogodišnjeg razdoblja.
Član 20.
Zabranjeno je korištenje tečnih gnojiva:
- 1.na područjima izloženim velikom riziku od zagađenja;
- 2.na poljoprivrednom tlu zasićenom vodom, pokrivenim snijegom i smrznutom poljoprivrednom tlu;
- 3.u proizvodnji povrća, jagodastog voća, ljekovitog i krmnog bilja unutar 30 dana prije zriobe i berbe;
- 4.na travnjacima koji se koriste za ispašu stoke;
- 5.s gospodarstava na kojima su utvrđene bolesti s uzročnicima otpornim na uslove u gnojišnoj jami;
- 6.u priobalnom pojasu, uz vodotoke do 10 m udaljenosti, uz stajaće vode do 70 m udaljenosti te na vodozaštitnom području;
- 7.pomiješane s gradskim muljem, kompostom od gradskog mulja i otpada;
- 8.na poljoprivrednom zemljištu bez zelenog pokrivača.
Otpad biljnog porijekla, organski otpad koji nije životinjskog porijekla, organski kuhinjski otpad može se koristiti u vlastitim vrtovima ako je namijenjen za poljoprivrednu proizvodnju za vlastite potrebe i iako se koristi na istom mjestu gdje je i proizveden.
V- MINERALNA GNOJIVA
Član 21.
Mineralna gnojiva moraju se primjenjivati u skladu sa načelima dobre poljoprivredne prakse, osobinama staništa, stepenu opskrbljenosti staništa, stepenu opskrbljenosti poljoprivrednog tla hranjivima, potrebama pojedinih kultura za hranjivima i planiranim prinosima, te u skladu s dozvolom za stavljanje u promet i drugim važećim propisima koji se na njih odnose.
Mineralno gnojivo se smatra onečišćenim kada sadrži više od 40 mg Cd/kg P2O5.
Član 22.
Upotreba mineralnih gnojiva se mora zasnivati na stanju osiguranosti tla sa potrebnim hranjivima koja trebaju biti u skladu sa preporukama poljoprivredne službe.
U cilju racionalnog korištenja mineralnih gnojiva potrebno je vršiti kontrolu plodnosti tla.
Ova mjera se može sprovoditi svake treće godine.
Član 23.
Na udaljenosti 200 m od vodocrpilišta zabranjuje se bilo kakva gnojidba organskim ili mineralnim gnojivima i preoravanje travnjaka.
VI- SREDSTVA ZA POPRAVAK POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA (POBOLJŠIVAČI TLA)
Član 24.
Sredstva za popravak poljoprivrednog zemljišta koja se dodaju tlu, mogu se koristiti samo ako na originalnom pakovanju imaju i podatke o sadržaju teških metala i drugih otrovnih elemenata.
Sadržaj teških metala u sredstvima za popravak tla, koja se koriste miješanjem sa tlom ne smiju prelaziti peterostruku količinu iz člana 6. ovog pravilnika, a ako se koriste kao supstrat bez miješanja sa tlom, sadržaj štetnih materija ne smije prelaziti vrijednosti navedene u članu 6. ovog pravilnika.
Član 25.
Poboljšivači tla moraju se primjenjivati na načelima dobre poljoprivredne prakse, osobinama staništa, stepenu opskrbljenosti poljoprivrednog tla hranjivima, potrebama pojedinih kultura za hranjivima i planiranim prinosima te u skladu s dozvolom za stavljanje u promet i drugim važećim propisima koji se na njih odnose.
Član 26.
Količine poboljšivača tla određuju se prema sadržaju štetnih materija, vodeći računa o njihovim dozvoljenim vrijednostima na osnovu 10 - godišnjeg prosjeka.
VII- SREDSTVA ZA ZAŠTITU BILJA
Član 27.
Sredstva za zaštitu bilja moraju se primjenjivati u skladu sa dozvolom za stavljanje u promet i drugim propisima koji se na njih odnose.
Utvrđivanje dozvoljenog sadržaja ukupnih količina opasnih i štetnih materija u tlu vrši se u pedološkim laboratorijama koje su opremljene i ovlaštene za takva ispitivanja.
Član 28.
Sredstva za zaštitu bilja moraju se primjenjivati u skladu s rješenjem o registraciji i drugim važećim propisima koji se na njih odnose.
VIII - METODE UTVRĐIVANJA DOZVOLJENIH KOLIČINA ŠTETNIH I OPASNIH MATERIJA
Član 29.
Sadržaj metala u ukupnom obliku (teških metala) utvrđuje se savremenim metodama, kao što je metoda atomske adsorpcije AAS (plamena tehnika ili grafitna kiveta) nakon njihove ekstrakcije u zlatotopci iz zračno-suhog uzorka tla, mulja i svih proizvoda iz gradskih otpadnih voda, komposta, tečnog stajnjaka i organskog gnojiva.Teški metali iz uzoraka mineralnih gnojiva određuju se istom metodom iz njihovih vodnih rastvora.
PAH se ekstrahira odgovarajućim ekstrakcijskim otopinama (DDT-sa heksanom ili acetonom, kelevan i lindan sa metilenkloridom, itd), a nivo koncentracije se utvrđuje metodom tečne ili gasne kromatografije, kolorimetrije ili spektrofotometrije.
Sadržaj sumpora (S), nitrita (NO2) i fosfata (PO43-) se utvrđuje gravimetrijskom ili spektrofotometrijskom metodom.
Član 30.
Uzorkovanje tla se vrši na način propisan u Uputstvu o postupku, radnjama i uslovima za vršnje kontrole plodnosti zemljišta.
Mulj i organsko gnojivo moraju biti uzorkovani nakon prerade, ali prije isporuke potrošaču.
Reprezantativni uzorak mulja i organskog gnojiva čine tri pojedinačna uzorka uzeta sa tri različita mjesta, mase od oko jedan kilogram.
Uzorci se uzimaju plastičnim ili drvenim priborom, a uzorci se ne smiju uzimati metalnim alatom.
1. Analize mulja
Član 31.
Po pravilu, mulj mora biti analiziran najmanje svakih šest mjeseci.
Ako se pojave promjene u karakteristikama otpadne vode koja se tretira, učestalost analiza se mora povećati.
Ako se rezultati analiza ne razlikuju značajno u toku godine, mulj mora biti analiziran bar svakih 12 mjeseci.
U slučaju mulja iz postrojenja za prečišćavanje, ako analize mulja nisu izvršene 12 mjeseci prije implementacije ovog pravilnika, jedna analiza se mora izvršiti u roku od 12 mjeseci, ili gdje je pogodno, u roku od 6 mjeseci od odluke kojom se dozvoljava primjena u poljoprivredi mulja iz takvog postrojenja.
Član 32.
Analiza mulja treba obuhvatiti slijedeće parametre:
- 1.sadržaj suhe materije, sadržaj organske tvari;
- 2.pH;
- 3.sadržaj azota i fosfora;
- 4.sadržaj kadmija, bakra, nikla, olova, cinka, žive i kroma.
Član 33.
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo) će odlučiti o učestalosti daljih analiza na bazi rezultata početnih analiza, bilo kojih promjena u prirodi prečišćene otpadne vode ili nekih drugih relevantnih faktora.
Član 34.
Kad je nadležnom organu dokazano, u slučaju bakra, cinka i kroma, da oni nisu prisutni ili su prisutni samo u zanemarljivim količinama u otpadnoj vodi prečišćenoj na postrojenju, Federalno ministarstvo će odlučiti o učestalosti analiza koje treba izvršavati.
2. Analize tla
Član 35.
Kad god se primjenjuje drugi mulj, osim mulja iz postrojenja, mora se prvo obezbijediti da sadržaj teških metala u zemljištu ne prelazi utvrđene granične vrijednosti.
Uzorkovanje tla se vrši na način propisan u Uputstvu o postupku, radnjama i uslovima za vršenje kontrole plodnosti zemljišta.
Federalno ministarstvo će odlučiti koje analize vršiti, uzimajući u obzir raspoložive znanstvene podatke o karakteristikama i homogenosti zemljišta.
Federalno ministarstvo će odlučiti o učestalosti daljnjih analiza, uzimajući u obzir sadržaj kovina u zemljištu prije primjene mulja, količinu i sastav mulja koji se primjenjuje i sve druge relevantne čimbenike.
3. Metode uzorkovanja i analiza
Član 36.
Reprezentativni uzorci tla za analizu trebaju se normalno pripremiti mješanjem 25 jezgrovitih uzoraka uzetih u oblasti, koja ne prelazi 5 hektara koji se obrađuju u istu svrhu.
Uzorci trebaju biti uzeti sa dubine od 25 cm, osim ako je dubina površinskog sloja manja od te vrijednosti. U tom slučaju, dubina uzorkovanja ne smije biti manja od 10 cm.
Mulj mora biti uzorkovan nakon prerade, ali prije isporuke potrošaču, i treba biti reprezentativan uzorak proizvodnje mulja.
Član 37.
Analiza za ispitivanje teških metala mora se izvoditi nakon temeljne digestije kiselina. Referentna metoda analize mora biti atomska apsorpcijska spektrometrija, a granica determinacije za teške metale ne bi smjela biti veća od 10 % njegove granične detekcije.
Za teške metale poput kadmija (Cd), cinka (Zn) i nikla (Ni) ukoliko je pH glinastog tla manji od 6.0, tada se primjenjuje granična vrijednost propisana za praškasto - ilovasta tla, a ukoliko je pH praškasto - ilovastog tla manji od 6.0, tada se primjenjuje granična vrijednost propisana za pjeskovita tla.
Za teške metale olovo (Pb) i krom (Cr) ukoliko je pH glinastog tla manji od 5.0, tada se primjenjuje granična vrijednost propisana za praškasto - ilovasta tla, a ukoliko je Ph praškasto-ilovastog tla manji od 5.0, tada se primjenjuje granična vrijednost propisana za pjeskovita tla.
Za teške metale živu (Hg) i bakar (Cu) ukoliko je sadržaj humusa glinastog tla manji od 3.0, tada se primjenjuje granična vrijednost propisana za praškasto- ilovasta tla, a ukoliko je sadržaj humusa praškasto-ilovastog tla manji od 3.0, tada se primjenjuje granična vrijednost propisana za pjeskovita tla.
IX- MONITORING
Član 38.
Radi zaštite poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja, provodi se ispitivanje i trajno praćenje stanja onečišćenosti poljoprivrednog zemljišta.
Ispitivanje poljoprivrednog zemljišta u cilju utvrđivanja količine štetnih i opasnih materija u zemljištu obavlja se po Programu koji donosi kantonalno ministarstvo.
Član 39.
Ispitivanje onečišćenosti poljoprivrednog zemljišta za potrebe Federacije obavlja Federalni zavod za agropedologiju (u daljnjem tekstu: Zavod), ovlaštene institucije koji posjeduju odgovarajuću laboratorijsku opremu i kadar te laboratoriji ovlašteni od strane Federalnog ministarstva.
Zbog uspostave zemljišno informacijskog sistema (ZIS) onečišćenosti poljoprivrednog zemljišta u Federaciji BiH, ovlaštene institucije i laboratoriji dužni su dostaviti podatke o izvršenim analizama na onečišćenost za poljoprivredno zemljište Federalnom ministarstvu i Zavodu.
Trajno praćenje stanja onečišćenosti poljoprivrednog zemljišta obavlja Zavod te druge ovlaštene institucije koje posjeduju odgovarajuću laboratorijsku opremu i kadar.
Član 40.
Fizička i pravna lica koja onečiste poljoprivredno zemljište dužni su platiti troškove kontrole, prevencije od zagađenja i zagađenja, odnosno platiti troškove za provođenje aktivnosti saniranja poljoprivrednog zemljišta od štetnih materija koje mogu prouzrokovati ili su prouzrokovale štetu na poljoprivrednom zemljištu.
Fizička i pravna lica koja onečiste poljoprivredno zemljište štetnim i opasnim materijama, tako da je poljoprivredna proizvodnja na tom zemljištu umanjena ili onemogućena, dužni su platiti naknadu štete vlasnicima ili korisnicima zemljišta, u iznosu koji utvrde sporazumno ili prema odštetnom cjenovniku.
Tužbeni zahtjev iz stava 1. ovog člana podnose vlasnici ili korisnici poljoprivrednog zemljišta, a razlog za podnošenje tužbe može biti i nepostizanje sporazuma i nepostupanje po odštetnom cjenovniku.
Ako dođe do zagađenja i onečišćenja poljoprivrednog zemljišta u količini većoj od dozvoljene, ispuštanjem opasnih i štetnih materija, počinitelj štete snosi troškove radova na ispitivanju i dekontaminaciji, odnosno sanaciji poljoprivrednog zemljišta.
Ako lica iz stava 3. ovog člana u određenom roku ne saniraju poljoprivredno zemljište, sanaciju će provesti pravno ili fizičko lice koje rješenjem odredi kantonalno ministarstvo i to na trošak pravnog ili fizičkog lica koje je to bilo dužna učiniti.
Član 41.
Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje primjena Uputstva o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih materija u zemljištu i metode njihovog ispitivanja ("Službene novine Federacije BiH", broj 11/99).
Član 42.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH ".
Broj 03-03-02-190/09
Oktobar 2009. godine
Sarajevo
Ministar
Mr. sc. Damir Ljubić, s. r.