INSTITUT ZA MEDICINSKO VJEŠTAČENJE ZDRAVSTVENOG STANJA
LISTU INVALIDITETA
LISTU
INVALIDITETA
Član 1.
Ovom Listom utvrđuje se procenat invaliditeta prema stepenu oštećenja organizma koje je urođeno ili stečeno, nastalo povredom ili bolešću.
Član 2.
Prema ovoj listi pod pojmom invaliditeta podrazumjevaju se trajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja.
Član 3.
Procenat invaliditeta određuje se trajno. Ukoliko postoje izgledi da će se oštećenje organizma stabilizirati tj. poboljšati ili pogoršati primjenom bilo kojeg med. sredstva ili metode, može se utvrditi kontrolni pregled.
Član 4.
Kod medicinskog vještačenja za ostvarivanje prava iz socijalne zaštite (neratni invaliditet) pri medicinskom vještačenju ne uzimaju se u obzir sve bolesti i sva stanja bolesti, osim ako je zbog istih došlo do teških funkcionalnih ispada ili gubitka organa ili djela tijela.
Član 5.
Ako postoji invaliditet po više osnova ukupan invaliditet se utvrđuje tako što će najveći utvrđeni procenat invaliditeta poveća do 20 procenata u zavisnosti koliko su ostala oštećenja uticala na opće stanje organizma.
Član 6.
Ako oštećenje organizma nije predviđeno Listom invaliditet se utvrđuje prema načelima medicinske nauke tj. analogijom.
Član 7.
Ako je do oštećenja organa došlo u tolikoj mjeri da je funkcionalno neupotrebljiv cijeni se kao amputacija tog organa.
Član 8.
Zdravstvene smetnje koje se mogu očekivati tek i budućnosti ne mogu se uzimati u obzir pri ocjeni.
Član 9.
U listi invaliditeta u predviđenim procentima u obzir su uzete uobičajene duševne pojave (npr. kod gubitka dojke, unakaženosti lica). Isključuju se izvanredne prateće duševne promjene za koje je potrebno specijalno medicinsko liječenje.
Član 10.
Fiziološke promjene u starosti po ovoj listi ne uzimaju se u obzir prilikom ocjene. Pod tim promjenama podrazumijevaju se ograničenje fizioloških i psihičkih sposobnosti-kao što je umanjenje snage, izdržlljivosti i opterećenja, smanjenje sposobnosti rada srca i pluća, lako smanjenje pokretljivosti kičme i ekstremiteta, staračko smanjivanje pamćenja, za starost specifična ograničenja vida na blizinu (presbiopia) i staračkog gubitka sluha (presbyacus).
Član 11.
Utvrđivanje potrebe za njegom i pomoći od strane drugog lica kao i ortopedski dodatak vrše se u skladu sa članom 5. i 6. Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodica sa djecom ("Službene novine Federacije BiH", br. 14/09) za oblast socijalne zaštite a za ostale oblasti prema propisima iz tih oblasti.
Član 12.
Ovom listom dijelovi tijela odnosno sistemi razvrstavaju se u glave (poglavlja) koje se označavaju rimskim brojevima, a u okviru svake glave utvrđuje se odrđen broj tačaka koje se obilježavaju arapskim brojevima
GLAVA I
Glava i lice
|
Tačka |
Procenat invaliditeta |
Kontrolni pregled |
|
|
1. |
Jednostavni lomovi lobanje bez komplikacija |
0% |
|
|
2. |
Manji defekti na kostima lubanje |
0% |
|
|
3. |
Veći defekti na kostima lubanje bez smetnji funkcije mozga (uključujući unakaženje) |
10-20% |
|
|
4. |
Manja nagrđenost lica |
10% |
|
|
5. |
Nagrđenost |
20-30% |
|
|
6. |
Pod pojmom unakaženje podrazumijeva se da unakaženje izaziva neprijatan osjećaj kod ljudi koji imaju rijetko kontakt sa invalidima. |
50% |
|
|
7. |
Klinički utvrđena neuralgija n trigeminusa |
||
|
a) laka (rijetki i laki bol) |
0% |
||
|
b) srednje teška (česti bolovi lakšeg do srednje teškog stepena |
10-20% |
||
|
c) teška (česta, jaki bolovi više puta mjesečno) |
30-60% |
||
|
d) posebno teška (jaki trajni bol i poslije neuspjelih pokušaja hiruškog tretmana) |
70-90% |
||
|
8. |
Jednostrana periferna pareza N. Facialisa |
||
|
a) koja kozmetički malo smeta |
0-10% |
||
|
b) izražena pareza |
20-30% |
||
|
9. |
Paraliza n facialisa |
||
|
a) Jednostrana |
40% |
||
|
b) obostrana |
50% |
GLAVA II
Nervni sistem i psiha
|
Br. |
Procenat invaliditeta |
||
|
10. |
Encefalopatije bez obzira na etiologiju |
||
|
a) lake |
20-40% |
||
|
b) srednje teške. |
50-60% |
||
|
c) teške |
70-100% |
||
|
Sve posljedice oštećenja mozga cijeniti u sklopu ove tačke. |
|||
|
11. |
Centralno i preiferno uslovljene hemipareze |
||
|
a) diskretna hemipareza |
0-20% |
||
|
b) lakšeg stepena (manji gubitak grube motorne snage, ili manja promjene tonusa, kretanje bez pomagala) |
30-40% |
||
|
c) srednje teškog stepena (kretanje sa pomagalom) |
50-60% |
||
|
d) teškog stepena (kretanje uz pomoć drugog lica) |
70- 90% |
||
|
12. |
Hemiplegia.paraplegija ili kvadriplegija |
100% |
|
|
13. |
Centralno i periferno uzrokovane kvadripareze ili distaktički sindromi |
||
|
a) diskretni |
0-30% |
||
|
b) lakšeg stepena (manji gubitak grube motorne snage, ili manja promjene tonusa, kretanje bez pomagala) |
40-50% |
||
|
c) srednje teškog stepena(kretanje sa pomagalom) |
60-70% |
||
|
d) teškog stepena(kretanje uz pomoć drugog lica) |
80-100% |
||
|
14. |
Parkinson sindrom |
||
|
a) I stepen (početni ekstrapiramidalni simptomi) |
0-20% |
||
|
b) II stepen (jasno izraženi ekstrapiramidalni simptomi) |
30-40% |
||
|
c) III jasne smetnje u pokretima, smetnje ravnoteže, nesigurnost pri kretanju , jače usporavanje |
50-70% |
||
|
d) IV teške smetnje u pokretima do imobilnosti |
80-100% |
||
|
15. |
Ostali ekstrapiramidalni sindromi treba vrednovati analogno parkinsonovom sindromu, po vrsti i obimu narušenih pokreta |
||
|
16. |
Epilepsia |
||
|
a) veoma rijetki generalizirani i kompleksni fokalni napadi do jedan napad godišnje ili jednostavni fokalni napadi sa pauzama od više sedmica |
40% |
||
|
b) Rijetki generalizirani i kompleksni fokalni napadi sa pauzama od više mjeseci ili mali i jednostavni fokalni napadi sa pauzama od više sedmica |
50-60% |
||
|
generalizirani i kompleksni fokalni napadi sa pauzama od nekoliko dsedmica ili mali jednostavni fokalni napadi sa pauzama od nekoliko dana |
60-80% |
||
|
d) česti generalizirani i kompleksni fokalni napadi sedmično ili serije generaliziranih epileptičkih napada ili fokalni naglašenih ili multifokalnih napada ili mali jednostavni fokalni napadi dnevno |
90-100% |
||
|
e) nakon tri godine bez napada pri upotrebi anti konvulzivne terapije |
30% |
||
|
f) Ako uz epileptične napade postoje trajne psihičke promjene koje kompromituju psihičko ponašanje, procenata se povećava i do |
100% |
||
|
17. |
Narkolepsija prema učestalosti, izraženosti i kombinaciji simptoma (dnevna pospanost.napadi sna, katapleksija, dnevna pospanost, automatizirano ponašanje, ukočenost u snu, često povezana sa hipmagognim halucinacijama) |
40-70% |
|
|
18. |
Tumori mozga |
||
|
a) Maligni tumori |
100% |
Nakon 5 godina 80% |
|
|
b) Stanja nakon operacije benignih tumora (neurinom, meningeom) cijenimo prema funkcionalnim ispadima, dokazano relevantnim pretragama. |
|||
|
19. |
Mentalne retardacije |
||
|
Mentalne retardacije cijenimo prema rezultatu testa inteligencije te ih dijelimo na: |
|||
|
a) Laka mentalna retardacija (približni IQ između 50-69, mentalna dob između 9 i 12 godina u odraslih) |
|||
|
b) Umjerena mentalna retardacija (približni IQ između 35 -49, mentalna dob između 6 i 9 godina u odraslih) |
|||
|
c) Teška mentalna retardacija približni IQ između 20 -34, mentalna dob između 3 i 6 godina u odraslih) |
|||
|
d) Duboka mentalna retardacija približni IQ ispod 20% mentalna dob ispod 3 godine u odraslih. |
|||
|
Utvrđivanje invaliditeta u ovim slučajevima ne smije se vršiti samo prema rezultatu testa inteligencije, pri tome se treba uzeti u obzir razvoj ličnosti na afektivnom i emotivnom području, području nagona i socijalnog uklapanja. |
|||
|
20. |
Down sindrom |
80-100% |
|
|
Down sindrom cijenimo prema rezultatima testa inteligencije, uzimajući u obzir udružena oštećenja organizma(srčane mane, oštećenja vida i sl.) |
|||
|
21. |
Cerebralna paraliza |
50-100% |
|
|
Cerebralna paraliza se cijeni prema neurološkim ispadima uzimajući u obzir kognitivna i psihička oštećenja |
|||
|
22. |
Miastenični sindrom i druga neuromuskularna oboljenja |
||
|
a) laki oblici |
30-50% |
||
|
b) srednje teški |
50-80% |
||
|
c) teške forme |
90-100% |
||
|
23. |
Psihoorganski sindrom |
||
|
a) početni oblik |
0-20% |
||
|
b) uznapredovali oblik |
30-50% |
||
|
c) teški oblik |
60-80% |
||
|
d) najteži oblik |
90-100% |
||
|
Psihoorganski sindrom ne cijenimo ukoliko je on rezultat normalnog procesa starenja. |
|||
|
24. |
Posebne psihičke ometenosti sa početkom u dječijoj dobi |
||
|
a) Autistični sindrom |
100% |
||
|
b) druge psihičke ometenosti dječijeg doba |
20-80% |
||
|
25. |
Šizofrenija i sumanti poremećaji |
50-100% |
|
|
26. |
Afektivni poremećaji |
||
|
a) neurotski |
0-50% |
||
|
b) psihotični |
60-100% |
||
|
27. |
Neurotski i somatiformni poremećaji |
||
|
a) PTSP |
20-50% |
||
|
b) Trajne promjene ličnosti |
60% |
||
|
c) PTSP( sa psihotičnim simptomima) |
70-80% |
||
|
d) ostali neurotski poremećaji |
0-50% |
||
|
28. |
Oštećenje kičmene moždine |
||
|
a) sa lakšim motoričkim deficitom bez sfinkterijalnih smetnji |
20-50% |
||
|
b) Sa srednje teškim motoričkim deficitom bez sfinkterijalnih smetnji |
60-70% |
||
|
c) Oštećenje kičmene moždine sa teškim motoričkim deficitom |
80-90% |
||
|
d) sa oduzetošću (paraplegije, kvadriplegije.hemiplegije) |
100% |
||
|
29. |
Multipla skleroza |
50-100% |
|
|
Invaliditet kod multiple skleroze cijenimo po težini neurološkog deficita s tim da su prethodno provedene sve relevantne dijagnostičke procedure.Dokazana multipla skleroza cijeni se najmanje 50%.Ocjena kod prvi put dijagnosticirane MS je privremena, sa kontrolnim pregledom za 2 godine. |
GLAVA III
Vid i organi vida
|
Br. |
Invaliditet |
Procenat invaliditeta |
|
|
30. |
gubitak vida na oba oka, ili oštrina vida manja od 0.05 na oba oka |
100% |
|
|
31. |
gubitak jednog oka(enuklecija) |
40% |
|
|
32. |
gubitak vida na jednom oku, ili smanjenje vida ispod |
0,05- 30% |
|
|
33. |
smanjenje vida na oba oka cijenimo prema tabeli 1 koja je u prilogu. |
||
|
Oštrina vida se cijeni sa korekcijom. |
|||
|
34. |
strabizam ukoliko se zbog diplopija mora iskjlučiti jedno oko iz funkcije |
20% |
|
|
35. |
Potpuna ptoza jednog kapka |
20% |
|
|
36. |
Ispadi vidnog polja |
||
|
a) Homonimna hemianopsia |
40% |
||
|
b) Bitemporalna hemianopsia |
30% |
||
|
c) pri vidu na oba oka |
10% |
||
|
d) pri gubitku vida na oba oka |
30% |
||
|
e) Homonimni kvadrant gore |
20% |
||
|
f) Homonimni kvadrant dolje |
30% |
||
|
g) Potpuni ispad obje donje polovine vidnog polja |
60% |
||
|
h) Ispad polovina vidnog polja (lateralno) pri gubitku ili sljepilu drugog oka |
60-70% |
||
|
37. |
Suženje vidnog polja |
||
|
a) Suženje na svim stranama pri normalnom vidnom polju drugog oka na 10� razdaljine od centra |
10% |
||
|
a1) na 5� razdaljine od centra |
25% |
||
|
b) Suženje na svim stranama sa duple strane |
|||
|
b1) na 50� razdaljine od centra |
10% |
||
|
b2) na 30� razdaljine od centra |
30% |
||
|
b3) na 10� razdaljine od centra |
70% |
||
|
b4) na 5� razdaljine od centra |
100% |
||
|
c) Suženje na svim stranama pri nedostatku drugog oka |
|||
|
d) na 50� razdaljine od centra |
40% |
||
|
c2) na 30� razdaljine od centra |
60% |
||
|
c3) na 10� razdaljine od centra |
90% |
||
|
c4) na 5� razdaljine od centra |
100% |
||
|
38. |
Maligni tumor oka |
100% |
|
|
privremeno, sa kontrolnim pregledom za 5 godina |
GLAVA IV
Sluh i organi sluha
|
Br. |
Procenat invaliditeta |
||
|
39. |
a)Gluhoća, urođena ili stečena u djetinjstvu ili nagluhost sa smetnjama govora, koja se graniči sa gluhoćom (gubitak sluha po Fowleru od 90-100)urođena ili stečena do 7. godine života(zbog teških smetnji govora) |
100% |
|
|
b) kasnije stečena gluhoća (u 8. do 18. godini života) sa teškim smetnjama govora (teško razumljiv glasni govor, mali fond riječi) |
80-90% |
||
|
c) gubitak sluha po Fovvleru 100 |
70% |
-- |
|
|
d) gubitak sluha po Fovvleru od 70-90% |
40% |
-- |
|
|
e) gubitak sluha po Fovvleru 60-70% |
30% |
-- |
|
|
f) ukupan gubitak sluha od 50-60% |
20% |
-- |
|
|
40. |
Gubitak jedne usne školjke |
20% |
-- |
|
Gubitak obje usne školjke |
30% |
-- |
|
|
41. |
Meniere-klinički dokazan |
-- |
|
|
a) jedan do dva napada godišnje |
0-10% |
-- |
|
|
b) Češći napadi prema težini |
20-40% |
-- |
|
|
c) napadi više puta mjesečno |
50% |
-- |
|
|
42. |
Gubitci nosa |
-- |
|
|
a) Potpuni gubitak nosa |
50% |
-- |
|
|
b) Djelimični gubitak nosa |
10-30% |
-- |
|
|
c) ozena (ozaena), prema obimu stvaranja krasta i fetora |
20-40% |
-- |
GLAVA V
Usna šupljina, prostor ždrijela i gornji disajni putevi
|
Br. |
Procenat invaliditeta |
||
|
43. |
Defekti usne šupljine |
||
|
a) Defekt usana sa stalnim istekom pljuvačke |
20-30% |
||
|
b) Vanjska pljuvačna fistula, Frey sindrom |
10-20% |
||
|
c) Teške smetnje u funkciji jezika zbog gubitka tkiva, ožiljna fiksacija ili ukočenost prema obimu i smetnjama artikulacije |
30-50% |
||
|
d) otežano otvaranja usta (distanca između zuba do 25mm) sa otežanim uzimanjem hrane |
20-40% |
||
|
e) ograničena pokretljivost vilica sa potrebom uzimanja isključivo tečne ili pasirane hrane i odgovarajuće smetnje govora |
50% |
||
|
44. |
Gubitak dijela donje vilice |
||
|
a) bez bitnog narušavanja funkcije žvakanja i artikulacije |
0-10% |
||
|
b) sa velikim narušavanjem funkcije žvakanja i artikulacije |
20-50% |
||
|
Gubitak dijela gornje vilice |
|||
|
a) bez bitnog kozmetičkog i funkcionalnog narušavanja |
0-10% |
||
|
b) sa kozmetičkim defektom i bitnim narušavanjem nosnih i sinusnih šupljina (stvaranje krasta, stalna sekrecija) |
20-40% |
||
|
46. |
Kompletan postraumatski gubitak zuba |
10-20% |
|
|
47. |
a) Protetisan veći defekt nepca |
20% |
|
|
b) defekt nepca bez mogućnosti korekture odgovarajućom protezom (smetnje pri uzimanju hrane) |
50% |
||
|
48. |
Rascjepi usana, vilica, nepca i veluma kod djece |
||
|
a) nesanirani rascjep usne |
20% |
||
|
b) sanirani rascjep usne |
0% |
||
|
c) nesanirani rascjep usne i vilice |
50% |
||
|
d) sanirani rascjep usne i vilice |
20% |
||
|
e) nesanirani rascjep usna - vilica - nepce |
100% |
||
|
f) sanirani racjep usne, vilice i nepca |
50% |
||
|
49. |
Disfagije i strikture jednjaka |
||
|
a) Disfagije i strikture jednjaka sa velikim narušavanjem uzimanja hrane prema uticaju (ograničenje u formi hrane, produženo trajanje uzimanja hrane) |
20-40% |
||
|
b) sa čestom aspiracijom i pothranjenošću |
50-70% |
||
|
50. |
Gubitci grkljana |
||
|
a) Potpuni gubitak grkljana |
80% |
||
|
b) djelimični gubitak grkljana |
70% |
||
|
c) potpuni ili djelimični gubitak grkljana zbog malignoma privremeno do 5 godina |
100% |
Nakon 5 godina 80% |
|
|
51. |
Traheostoma |
||
|
a) sa očuvanošću funkcije govora |
40% |
||
|
b) sa većim narušavanjem glasa do gubitka moći govora |
50% |
||
|
52. |
Oduzetost glasnica-afonija |
50% |
|
|
Analogno ovoj tački cijenimo afazije |
|||
|
Mucanje |
|||
|
a) lako |
0% |
||
|
b) srednjeg stepena |
10% |
||
|
c) teško razumljiv govor |
30-40% |
||
|
Disfazije i dizartrije cijenimo analogno ovoj tački |
|||
|
54. |
Malignomi usne šupljine i organa ždrijela |
100% |
Nakon 5 godina 80% |
GLAVA VI
Grudni koš i disajni organi
|
Br. |
Procenat invaliditeta |
Kontrolni pregled |
|
|
55. |
Prelomi i defekti kostiju grudnog koša (rebra, grudna kost, ključna kost) bez smetnji funkcije prema raširenosti defekta |
0-10% |
-- |
|
56. |
Priraslice pleure bez funkcionalnih smetnji |
0% |
-- |
|
57. |
Strana tijela u plućnom tkivu ili u zidu grudnog koša zaliječeno bez reakcije |
0% |
-- |
|
58. |
Oboljenja disajnih puteva i posljedice povreda i hiruških zahvata Cijene se prema oštećenju funkcije. |
-- |
|
|
a) laka statičke i dinamičke mjerne vrijednosti pri ispitivanju funkcije pluća do 1/3 niže od potrebnih vrijednosti, vrijednosti krvi gasom u normalnom području |
20-40% |
-- |
|
|
b) srednjeg stepena statičke i dinamičke mjerne vrijednosti pri ispitivanju funkcije pluća do 2/3 niže od potrebnih vrijednosti, respiratorna parcijalna insuficijencija |
50-70% |
-- |
|
|
c) teškog stepena statičke i dinamičke mjerne vrijednosti pri ispitivanju funkcije pluća za više od 2/3 niže od potrebnih vrijednosti, respiratorna globalna insuficijencija |
80-100% |
I/II |
|
|
59. |
Transplantacija pluća cijeni se prve dvije godine 100% , privremeno dvije godine, a potom 70% uzimajući u obzir potrebnu imunosupresiju. |
-- |
|
|
60. |
Malignomi pluća 100% prvih 5 godina, potom |
80% |
-- |
|
61. |
Bronhijalna astma |
-- |
|
|
a) sa rijetkim napadima |
0-20% |
-- |
|
|
b) sa čestim i teškim napadima |
30-40% |
-- |
|
|
c) sa serijama teškim napadima |
50-80% |
-- |
|
|
d) Trajno oštećenje funkcije pluća se dodatno uzima u obzir |
-- |
||
|
62. |
Bronhialna astma kod djece |
-- |
|
|
a) malog stepena (hiperreagibilitet sa rijetkim (sezonskim) i/ili lakim napadima, bez trajnog ograničenja funkcije pluća, bronhitis ne više od šest sedmica godišnje) |
20-40% |
-- |
|
|
b) srednjeg stepena (Hiperreagibilitet sa čestim i/ili teškim napadima, stalno lako do srednje ograničenje funkcije disanja, oko 2 do 3 mjeseca kontinuirani bronhitis godišnje) |
50-70% |
-- |
|
|
disanja, više od 3 mjeseca kontinuiranog bronhitisa godišnje) |
80-100% |
I/II |
|
|
63. |
Tuberkuloza pluća |
-- |
|
|
a) Aktivna tuberkuloza jednostrana |
60-80% |
-- |
|
|
b) aktivna obostrana plućna tuberkuloza |
90-100% |
-- |
|
|
c) terapijski rezistentna tuberkuloza |
100% |
-- |
|
|
d) inaktivna tuberkuloza pluća bez ograničenja plućne funkcije |
0% |
-- |
|
|
e) inaktivnu tuberkulozu pluća sa oštećenjem plućne funkcije cijenimo prema stepenu oštećenju plućne funkcije |
-- |
||
|
Ekstrapulmonalne forme tuberkuloze cijenimo analogno prema oštećenju funkcije zahvaćenih organa. |
|||
|
64. |
Sarkoidoza pluća |
||
|
Sarkoidozu pluća cijenimo prema oštećenju plućne funkcije, a sarkoidozu ekstrapulmonalnih organa analogno prema oštećenju funkcije zahvaćenih organa |
GLAVA VII
Srce i krvotok
|
Br. |
Procenat invaliditeta |
Kontrolni pregled |
|
|
66. |
Prilikom ocjene uzimaju se u obzir klinički nalaz, relevantne kardiološke pretrage (uzv srca, ekg, ergometrija, scintigrafija, te eventualne invazivne pretrage indicirane od nadležnog kardiologa). |
-- |
|
|
a) NYHA I (bez bitnih narušavanja fukcije srca i sa urednim nalazom er gometrije) |
10-20% |
-- |