Aktio

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije

Pravilnik o mjerama zaštite od požara pri izvođenju radova zavarivanja, rezanja i lemljenja

Na osnovu člana 161. stav 1. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastva ("Službene novine Federacije BiH", br. 64/09), federalni ministar energije, rudarstva i industrije donosi

PRAVILNIK
O MJERAMA ZAŠTITE OD POŽARA PRI IZVOĐENJU RADOVA ZAVARIVANJA, REZANJA I LEMLJENJA

I. OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovim Pravilnikom bliže se utvrđuju mjere zaštite od požara i eksplozija prilikom izvođenja radova zavarivanja, rezanja i lemljenja (u daljem tekstu: zavarivanja).

Radnja zavarivanja je postupak spajanja dva ili više, istorodnih ili raznorodnih materijala, topljenjem ili pritiskom, sa ili bez dodatnog materijala, na način da se dobije homogen zavareni spoj.

Član 2.

Pojmovi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju slijedeće značenje:

  • -
    "Zavarivanje" podrazumijeva spajanje, uglavnom istorodnih metala u tjestastom ili tečnom stanju upotrebom različitih postupaka obzirom na izvor toplote koji se koristi (gasno ili elektro-lučno zavarivanje, gasno rezanje i lemljenje, i sl.), pri čemu se koristi oprema, aparati ili uređaji sa otvorenim plamenom, koji varniče ili stvaraju veliku količinu usijanih čestica.
  • -
    "Zavarivač" je lice koje je stručno osposobljeno za izvođenje tehnološkog postupka zavarivanja u skladu sa tehničkim normativima i standardima i koje posjeduje uvjerenje/certifikat/atest za zavarivača, izdato od strane ovlaštenog pravnog lica ili institucije.
  • -
    "Rukovodilac radova zavarivanja" je lice zaposleno u privrednom društvu ili obrtnik kojem su odobreni poslovi izvođenja radova zavarivanja (u daljem tekstu: obrtnik), a koje je ovlašteno i odgovorno za nadzor nad izvođenjem radova zavarivanja (prije početka, za vrijeme i nakon završetka radova zavarivanja).
  • -
    "Odgovorno lice za zaštitu od požara" je stručno lice ovlašteno za poslove zaštite od požara, rukovodilac službe zaštite od požara u privrednom društvu, pravnom licu, državnom organu ili drugoj instituciji ili drugo ovlašteno lice, u čijim se objektima izvode radovi zavarivanja.
  • -
    "Vatrogasna straža" podrazumijeva odgovarajući broj vatrogasaca ili drugih lica koja su osposobljena za gašenje početnog požara, a koji su zaduženi da nadziru mjesto izvođenja radova zavarivanja, odnosno da gase požar raspoloživom opremom i sredstvima za gašenje požara, ukoliko dođe do zapaljenja materijala i predmeta u neposrednoj blizini.
  • -
    "Požarna otpornost" je sposobnost objekta da ispuni, u definiranom periodu vremena zahtjeve otpornosti na požar i/ili integriteta i/ili termičke izolacije i/ili druge očekivane zahtjeve pri standarnom ispitivanju otpornosti na vatru;
  • -
    "Početni požar" je početna faza požara, koju karakteriše mali intenzitet izgaranja gorive materije, relativno visoke temperature i mali prostorni obim vatre.
  • -
    "BAS standard" je državni standard Bosne i Hercegovine koji se može pripremiti na podlozi ili prihvatanjem u cijelosti međunarodnog standarda, evropskog standarda ili drugih dokumenata iz područja standardizacije. Upotreba BAS standarda je dobrovoljna, sem u slučaju kada je obavezna primjena određena posebnim propisom.

Član 3.

Radovi zavarivanja mogu se obavljati samo na mjestima pripremljenim u skladu sa propisanim normativima tehničke i protivpožarne zaštite.

Oprema, aparati, uređaji i prateće instalacije za zavarivanje, mogu se upotrebljavati samo ako su u ispravnom stanju i prilagođeni važećim tehničkim propisima i BAS standardima.

Član 4.

Mjesta za izvođenje radova zavarivanja mogu da budu stalna i privremena.

Stalnim mjestima za izvođenje radova zavarivanja smatraju se mjesta na kojima se, u tehnološkom procesu proizvodnje ili u radionicama, zavarivanje obavlja stalno ili sa kratkim prekidima.

Privremenim mjestima za izvođenje radova zavarivanja smatraju se mjesta na kojima se zavarivanje obavlja prema potrebi i u vrijeme određeno u odobrenju.

II. POSEBNE ODREDBE

1. Stalna mjesta za zavarivanje

Član 5.

Stalna mjesta za izvođenje radova zavarivanja moraju da budu prostorno požarno izdvojena.

Ako se u tehnološkom procesu proizvodnje koriste zapaljivi materijali, zapaljive tečnosti ili gasovi, stalna mjesta za izvođenje radova zavarivanja moraju da budu izdvojena kao poseban požarni sektor tako da zidovi, vrata, pod i tavanica obezbjeđuju vatrootpornost od najmanje dva sata.

Ispitivanje vatrootpornosti iz prethodnog stava, vrši privredno društvo koje posjeduje akreditaciju za ispunjavanje zahtjeva standarda BAS EN ISO/IEC 17025:2006 u pogledu osposobljenosti za obavljanje ispitivanja otpornosti na požar elemenata građevinskih konstrukcija.

Kada su stalna mjesta za izvođenje radova zavarivanja u radionicama, radionica mora da bude požarno odvojena od drugih prostorija ili objekata i sagrađena od nezapaljivog ili teško zapaljivog materijala, sa nezapaljivim podom i tavanicom, propisno izvedenom gromobranskom i električnom instalacijom i uređajima za ventilaciju.

Član 6.

U radionicama gdje se vrši zavarivanje acetilenom i kiseonikom i gdje postoje najviše četiri zavarivačka mjesta, potrebno je obezbijediti da svako zavarivačko mjesto ima površinu od najmanje tri metra kvadratna.

Boce sa acetilenom i kiseonikom moraju da budu sigurno pričvršćene za zid, na rastojanju najmanje od pet metara od grijaćih uređaja, odnosno 10 metara od otvorenih izvora vatre.

Član 7.

Kada se zavarivanje vrši acetilenom i kiseonikom u radionicama sa više od četiri zavarivačka mjesta, onda boce sa kiseonikom i acetilenom moraju da budu međusobno odvojene i postavljene u posebnu prostoriju, koja odgovara bezbjedonosnim zahtjevima čuvanja gasova (aluminijska vrata, prirodna ventilacija, elektroinstalacija u sigurnosnoj zaštiti, pod koji ne varniči) i koja je podijeljena vatrootpornim zidom na dva dijela, jedan dio namijenjen za smještaj boca sa acetilenom, a drugi za boce sa kiseonikom i koji je ispitan u skladu sa članom 5. stav 3.

Svaki dio prostorije treba da ima posebna vrata, sa spoljne strane, koji nisu povezani, ni međusobno, ni sa zavarivačkom radionicom.

Zavarivačka radionica mora da bude odvojena od prostorija, iz stava 1. ovog člana, protivpožarnim zidom sa minimalnom vremenskom vatrootpornošću od dva sata.

2. Privremena mjesta za izvođenje radova zavarivanja

Član 8.

Radovi zavarivanja na privremenim mjestima se mogu obavljati samo po prethodno pribavljenom odobrenju izdatom od odgovornog lica privrednog društva, obrtnika ili fizičkog lica kod kojeg se obavljaju radovi zavarivanja.

Odobrenje iz stava 1. ovog člana se izdaje na osnovu pismenog zahtjeva izvođača radova zavarivanja.

Član 9.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za izvođenje radova zavarivanja sadrži: naziv podnosioca zahtjeva; broj i datum podnošenja zahtjeva; naziv privrednog društva ili obrtnika u kojem se izvodi zavarivanje - privredno društvo, pogon, odjeljenje; mjesto izvođenja radova zavarivanja; opis radova; vrijeme izvođenja radova zavarivanjem od-do; lično ime rukovodioca radova; potpis i pečat podnosioca zahtjeva.

Izvođač radova će zatražiti odobrenje i od privrednog društva iz člana 5. stav. 3. ovog Pravilnika ukoliko se radi o zavarivanju u krugu privrednih društava ili drugim prostorima gdje može doći do eksplozija, havarija ili ugrožavanja sigurnosti (plinske i električne instalacije, zapaljive tečnosti i gasovi, eksplozivne materije i sl.).

Zahtjev za izdavanje odobrenja za izvođenje radova zavarivanja, podnosi se na obrascu Z-1, koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

Odobrenje za mjesto izvođenja radova zavarivanja sadrži: naziv davaoca odobrenja; broj i datum izdavanja odobrenja; naziv privrednog društva ili obrtnika u kojem se izvode radovi zavarivanja - privredno društvo, pogon, odjeljenje, sektor; mjesto izvođenja radova zavarivanja; opis radova; vrijeme izvođenja radova zavarivanja od - do; preventivne mjere koje je neophodno poduzeti radi sigurnog izvođenja radova kao i broj i vrstu aparata za gašenje početnog požara; lično ime rukovodioca radova; lično ime odgovornog lica za zaštitu od požara; potpis ovlaštenog radnika i pečat privrednog društva ili obrtnika; ime i prezime i potpis fizičkog lica kod kojeg se obavljaju radovi zavarivanja.

Odobrenje za izvođenje radova zavarivanja, izdaje se na obrascu Z-2, koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

U slučajevima kada važnost odobrenja istekne, a zavarivanje nije završeno, rukovodilac izvođača radova zavarivanja (u daljem tekstu: rukovodilac radova) je dužan da zatraži produženje važnosti odobrenja u skladu sa stavom 1. i 3. ovog člana, a ovlašteni radnik za izdavanje odobrenja dužan je da ponovo pregleda mjesto radova zavarivanja i u odobrenju upiše odgovarajuće primjedbe.

Član 10.

Odobrenje za mjesto izvođenja radova zavarivanja izdaje se u dva primjerka. Jedan primjerak se izdaje rukovodiocu radova zavarivanja, a drugi primjerak ostaje davaocu odobrenja.

Ovlašteni radnik odnosno odgovorno lice za zaštitu od požara koji izdaje odobrenje za izvođenje radova zavarivanja, izdat će odobrenje tek kada utvrdi da su predviđene i preduzete odgovarajuće mjere za zaštitu od požara i eksplozije.

Član 11.

Odobrenje za mjesto izvođenja radova zavarivanja ne smije da se donese u slijedećim slučajevima:

  • 1.
    kada nisu provedene propisane sigurnosne mjere na mjestu predviđenom za izvođenje radova zavarivanja prije početka radova,
  • 2.
    u prostorijama sa uređajima za automatsko otkrivanje i gašenje požara ako ovi uređaji nisu blokirani ili ako se pri izvođenju radova zavarivanja mogu oštetiti,
  • 3.
    u prostorijama ugroženim od prisustva eksplozivnih smjesa zapaljivih gasova, maglica, para zapaljivih tečnosti ili prašina sa vazduhom, kao i u slučajevima nedovoljno očišćenih sudova i instalacija u kojima su se nalazile materije koje mogu da stvaraju eksplozivne smješe ili su zapaljive,
  • 4.
    kada se mjesto predviđeno za izvođenje radova zavarivanja nalazi u neposrednoj blizini uskladištenih velikih količina zapaljivih i eksplozivnih materija ili drugih zapaljivih materijala,
  • 5.
    kada nije izvršeno ispitivanje vatrootpornosti u skladu sa članom 5. stav 3. ovog Pravilnika.

Član 12.

Za bezbjedno izvođenje radova zavarivanja, u pogledu zaštite od požara i eksplozija, neposredno odgovaraju izvođač radova zavarivanja i odgovorno lice za zaštitu od požara, privrednog društva ili obrtnika.

Neposredno odgovorna lica iz stava 1. ovog člana moraju prethodno da budu upoznata sa zakonskim obavezama, odgovornostima i mjerama zaštite od požara i eksplozija koje treba preduzeti pri korištenju opreme za zavarivanje i izvođenje radova.

Član 13.

Radove zavarivanja mogu da obavljaju lica koja imaju najmanje 18 godina starosti, koja su stručno osposobljena za poslove zavarivanja (koji posjeduju uvjerenje/certifikat/atest za zavarivača) i upoznata sa propisanim mjerama zaštite od požara koje treba poduzimati prilikom izvođenja radova.

Rukovodilac radova ne smije dozvoliti da radove zavarivanja obavljaju radnici koji ne ispunjavaju uslove propisane u stavu 1. ovog člana.

Rukovodilac radova neće dozvoliti upotrebu opreme, aparata i uređaja za zavarivanje, koja je tehnički neispravna, a za gasne boce koje se koriste za ove namjene, mora osigurati upotrebu i održavanja u skladu sa tehničkim normativima za komprimovane, tečne i pod pritiskom rastvorene gasove koji su namijenjeni ponovnom punjenju.

Član 14.

Radovi zavarivanja, moraju se obavljati pod nadzorom rukovodioca radova, na mjestu, na način i u vrijeme koje je određeno u odobrenju za izvođenje radova zavarivanja.

Rukovodilac radova, po dobijanju odobrenja za izvođenje radova zavarivanja, dužan je da provjeri preduzete mjere zaštite od požara na mjestu predviđenom za zavarivanje, kao i da utvrdi da li je isključena mogućnost izazivanja požara u susjednim prostorijama, a posebno ispod, iznad sa bočnih strana od mjesta zavarivanja. U tom cilju, treba da preduzme mjere za otklanjanje eventualnih nedostataka prije početka izvođenja radova (uklanjanje zapaljivih materijala i predmeta, zatvaranje svih otvora, postavljanje zaštitnih paravana, zavjesa i slično, postavljanje vatrogasne straže i dr.).

Po završetku zavarivanja, rukovodilac radova provjerava da izvršeni radovi nisu stvorili potencijalnu opasnost za izbijanje požara.

Član 15.

Stručna lica iz člana 13. stav 1. ovog Pravilnika, mogu obavljati zavarivanje, samo na onim mjestima, na način i u vrijeme, kako je to u odobrenju za izvođenje radova zavarivanja određeno.

Član 16.

Nakon izvedenih radova zavarivanja vrši se primopredaja. U primopredaji učestvuju rukovodilac radova, ovlašteni radnik privrednog društva, obrtnik ili fizičko lice na čijem, odnosno u čijem su objektu izvedeni radovi zavarivanja.

Primopredaja iz stava 1. ovog člana, vrši se zapisnički. Zapisnik se sačinjava u dva primjerka, s tim što jedan primjerak zadržava rukovodilac izvedenih radova, a drugi ovlašteni radnik privrednog društva, obrtnik ili fizičko lice na čijem objektu je izvedeno zavarivanje.

Ako se konstatuje da nakon izvedenog zavarivanja postoji opasnost za izbijanje požara, rukovodilac radova obezbijedit će prisustvo vatrogasne straže na mjestu izvođenja radova zavarivanja, odnosno u objektu na kome je bilo mjesto izvođenja radova zavarivanja ili na drugi način organizovati nadzor i kontrolu potencijalno ugroženog prostora (putem službe obezbjeđenja objekta i sl.).

Član 17.

Započeto zavarivanje obustavit će se u slučajevima kada se izmjene uslovi rada u pogledu zaštite od požara ili eksplozije ili sam postupak zavarivanja.

Radovi zavarivanja se mogu nastaviti kada se preduzmu sve potrebne mjere zaštite od požara ili eksplozije, odnosno kada se izmijeni, dopuni i ponovo ovjeri odobrenje za izvođenje radova zavarivanja.

Ako su se uslovi rada ili postupak zavarivanja bitno promijenili, mora da se zatraži novo odobrenje za izvođenje radova zavarivanja.

Član 18.

Na privremenim mjestima za izvođenje radova zavarivanja mogu da se drže najviše po dvije boce kiseonika i acetilena (jedna radna i jedna rezervna), na propisanim kolicima, osigurane od pada.

Boce moraju da budu na rastojanju najmanje pet metara od grijaćih uređaja, odnosno 10 metara od otvorenih izvora vatre.

III. POSEBNE MJERE ZAŠTITE OD POŽARA I EKSPLOZIJE

Član 19.

Objekat u kome se nalaze stalna mjesta za izvođenje radova zavarivanja, mora da bude izveden od materijala odgovarajućeg stepena vatrootpornosti (zid, pod, tavanica), ispitan od ovlaštenog privrednog društva u skladu sa članom 5. stav 3., električna instalacija izvedena u skladu sa važećim tehničkim propisima, ventilacija prostorija da bude efikasna u sprečavanju stvaranja eksplozivnih koncentracija, da objekat bude zaštićen gromobranskom instalacijom, i do objekta obezbijeđen nesmetan pristup vatrogasnim vozilima.

Član 20.

Na stalnim mjestima izvođenja radova zavarivanja ne smiju da se drže i upotrebljavaju lako zapaljive tečnosti i zapaljivi materijali suprotno odredbama ovog Pravilnika.

Član 21.

Prilikom zavarivanja na privremenim mjestima izvođenja radova zavarivanja pod odnosno prostor, mora da bude očišćen od zapaljivog materijala u poluprečniku od 10 metara, od privremenog mjesta izvođenja radova zavarivanja.

Ako ne može da se ispuni uslov iz stava 1. ovog člana, onda se zapaljivi materijal mora da zaštiti impregniranim prekrivačima, ili metalnim paravanima, ili zavjesama i to tako da rubovi prekrivača i preklopi budu nepropusni za varnice.

Ako se prilikom radova zavarivanja podovi kvase ili su vlažni, radnici koji vrše elektrozavarivanje moraju da budu zaštićeni od mogućeg udara struje.

Član 22.

Prilikom zavarivanja, u zoni izvođenja radova zavarivanja unutar 10 metara od mjesta rada, svi otvori ili pukotine moraju da se zatvore (popune) nezapaljivim materijalom (gips, malter, vlažna zemlja ili glina), kako bi se spriječio prelaz varnice u susjedne prostorije, ili da se postavi zavjesa ili paravan oko mjesta rada, čija visina ne smije da bude niža od dva metra.

Sistemi cijevnih vodova, transportnih traka i slično koji mogu da prenose varnice do udaljenih zapaljivih materijala, moraju da budu protivpožarno zaštićeni u skladu sa važećim propisima ili van pogona.

Član 23.

Mjesta izvođenja radova zavarivanja u blizini zidova, pregrada, tavanica ili krovova, građenih od zapaljivog materijala, moraju biti obezbijeđena tako da su postavljeni vatrostalni štitnici ili paravani.

Član 24.

Radovi zavarivanja se ne smiju obavljati na metalnim pregradama, zidovima, tavanici ili krovu koji imaju gorivu oblogu, niti na zidovima ili pregradama od zapaljivog materijala.

Zavarivanje metalnih cijevi i drugih metalnih površina (konstrukcija, nosača itd.), koji su u dodiru sa zidovima, pregradama, tavanicama ili krovovima od zapaljivog materijala, ne smije se vršiti ni u slučajevima ako se zavarivanjem može izazvati požar usljed toplotne provodljivosti.

Prilikom zavarivanja metalnih zidova, tavanica, krovova, cjevovoda i dr. zapaljivi materijali na drugoj strani moraju da se uklone. Ako se zapaljivi materijal ne može da ukloni, onda se na suprotnoj strani od mjesta rada, postavlja vatrogasna straža.

Član 25.

Na mjestima izvođenja radova zavarivanja odgovarajući prenosni aparati za gašenje požara moraju da se drže u pripravnosti.

Ako u objektu gdje se vrše radovi zavarivanja postoje zidni hidranti, vatrogasna crijeva sa mlaznicom moraju da budu spojena sa dovodnim cijevima i pripravna za upotrebu.

Član 26.

Radnici koji obavljaju radove zavarivanja, moraju da budu obučeni u rukovanju raspoloživom opremom za gašenje početnog požara na mjestu izvođenja radova zavarivanja i sistemom za dojavu požara, odnosno biti upoznati sa lokacijom najbližeg ručnog javljača požara ili telefona, kao i brojem telefona putem kojeg će dojaviti požar vatrogasnoj jedinici u slučaju požara većeg od početnog.

Član 27.

Prilikom izdavanja odobrenja za izvođenje radova zavarivanja, rukovodilac radova mora da odredi obavezno prisustvo vatrogasne straže pri obavljanju radova zavarivanja u slučajevima propisanim članovima 22., 23. i 24. ovog Pravilnika.

Vatrogasna straža sa odgovarajućom opremom i sredstvima za gašenje požara mora da ostane kod mjesta izvođenja radova zavarivanja još najmanje jedan sat poslije završetka zavarivanja.

Član 28.

Radnici koji vrše zavarivanje, upotrebom gasnih boca sa acetilen/kiseonik, moraju da se pridržavaju sljedećih pravila:

  • -
    pri korištenju acetilena iz boce, otvaranje ventila mora da bude lagano i do kraja;
  • -
    pri postavljanju reduktora pritiska na bocu sa kiseonikom, zaptivač i navoj kao i alat i ruke zavarivača ne smiju da budu zaprljane masnim materijama;
  • -
    boce moraju da budu zaštićene od direktnog dejstva sunčevih zraka;
  • -
    boce ne smiju biti izložene temperaturi preko 35°C;
  • -
    boce s kiseonikom ne smiju se koristiti za pogon mašina, alata ili uređaja, za propuhivanje kanala i cijevi, odnosno čišćenje ili otprašivanje prostorija, opreme ili odjeće;
  • -
    boce s acetilenom i kiseonikom moraju imati pri radu osigurač protiv povratnog plamena;
  • -
    kape za zaštitu ventila moraju biti postavljene na mjesto predviđeno za to, osim kada su boce u upotrebi ili spojene i spremne za upotrebu;
  • -
    svaku sumnju u tehničku ispravnost boca za zavarivanje, zavarivač je dužan odmah prijaviti neposrednom rukovodiocu, radi provjere tehničke ispravnosti i otklanjanja eventualnih nedostataka od strane ovlaštenih pravnih lica ili institucija;
  • -
    gumena crijeva trebaju biti smještena i zaštićena tako da ne mogu biti fizički oštećena, a na spojenim mjestima moraju biti pričvršćene odgovarajućim obujmicama;
  • -
    boce se ne smiju kotrljati niti skladištiti u horizontalnom položaju;
  • -
    boce moraju da budu zaštićene od pada pomoću obujmica ili lanca;
  • -
    u slučaju zapaljenja boce, ventil na boci zatvoriti rukavicom na ruci, a ako se ne može prići od velikog plamena, ugasiti plamen aparatom za gašenje početnog požara ili bocu polijevati što većim količinama vode; nakon kratkog hlađenja vodom, ventil ponovo otvoriti, pa ako prvo izađe čadžav dim a zatim čisti acetilen (bez plamena) prestala je opasnost; ako iz boce izlazi vrući acetilen koji se u zraku sam zapali treba ponovo zatvoriti ventil, bocu odmah izmjestiti van prostorije i nastaviti sa hlađenjem mlazom vode iz zaklona ili baciti bocu u vodu (odnosno bocu potopiti u vodu);
  • -
    ukoliko se za vrijeme rada, izazove požar materijala ili predmeta u okruženju, zavarivanje se mora odmah obustaviti, a zavarivač, odnosno vatrogasna straža će pristupiti gašenju požara upotrebom raspoložive opreme i uređaja za gašenje požara ili u slučaju požara većeg od početnog, dojaviti požar aktiviranjem ručnog javljača požara, odnosno telefonom pozvati nadležnu vatrogasnu jedinicu;
  • -
    nakon završetka rada ventile na bocama treba odmah zatvoriti.

IV. NADZOR

Član 29.

Upravni nadzor nad primjenom odredaba ovog Pravilnika obavlja Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije.

Nadzor nad provođenjem odredaba ovog Pravilnika obavlja inspekcija za zaštitu od požara i inspekcija zaštite na radu.

V. ZAVRŠNE ODREDBE

Član 30.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 07-02-678/10
4. oktobra 2010. godine
Mostar

Ministar
Mr. sc. Vahid Hećo, s. r.