Federalno ministarstvo prostornog uređenja i okoline
Pravilnik o tehničkim zahtjevima za toplotnu zaštitu objekata i racionalnu upotrebu energije
BAS EN 674 Staklo u objekatarstvu - Određivanje koeficijenta prolaza toplote (U-vrijednost) - Metoda sa zaštićenom vrućom pločom (EN 674:1997)
<B>PRAVILNIK
O TEHNI<B>ČKIM ZAHTJEVIMA ZA TOPLOTNU ZAŠTITU OBJEKATA I RACIONALNU UPOTREBU ENERGIJE
I. OPĆE ODREDBE
Član 1.
(1) Ovim Pravilnikom propisuju se:
- 1)tehnički zahtjevi u pogledu racionalne upotrebe energije i toplotne zaštite koje treba ispuniti prilikom projektovanja i građenja novih objekata, te tokom upotrebe postojećih objekata koje se griju na unutrašnju temperaturu višu od 12°C,
- 2)tehnički zahtjevi u pogledu racionalne upotrebe energije i toplotne zaštite koje treba ispuniti prilikom projektovanja rekonstrukcije postojećih objekata koji se griju na unutrašnju temperaturu višu od 12°C,
- 3)ostali tehnički zahtjevi za racionalnu upotrebu energije i toplotnu zaštitu u zgradarstvu,
- 4)tehnička svojstva i drugi zahtjevi za neke građevinske proizvode koji se ugrađuju u objekat u svrhu racionalne upotrebe energije i toplotne zaštite i ocjenjivanje usklađenosti tih proizvoda s navedenim zahtjevima,
- 5)sadržaj projekta objekta u odnosu na racionalnu upotrebu energije za grijanje i hlađenje te toplotnu zaštitu,
- 6)sadržaj iskaznice potrebne toplotne energije za grijanje i toplotne energije za hlađenje objekta,
- 7)održavanje objekta u odnosu na racionalnu upotrebu energije i toplotnu zaštitu.
(2) Ovim Pravilnikom se slijede zahtjevi Direktive 2002/91/EC Evropskog Parlamenta o energetskim svojstvima objekata u dijelu koji se odnosi na:
- 1)propisivanje minimalnih zahtjeva za energetska svojstva novih objekata i postojećih objekata kod kojih se provode veće rekonstrukcije,
- 2)potrebu izrade elaborata tehničke, ekološke i ekonomske primjenjivosti alternativnih sistema za snabdijevanjem energijom za nove objekte korisne površine veće od 1000 m", kao i poboljšanja energetskih svojstava postojećih objekata korisne površine veće od 1000 m" u slučaju njihovih većih rekonstrukcija.
(3) Ovim Pravilnikom se slijede zahtjevi i Direktive 89/108/EEC u dijelu koji se odnosi na građevinske proizvode koji se ugrađuju u objekte u svrhu ispunjavanja bitnog zahtjeva za objekat: "ušteda eneregije i toplotna zaštita".
Član 2.
(1) Zahtjeve iz ovoga Pravilnika koji se moraju ispuniti projektovanjem i građenjem novih objekata, odnosno projektovanjem rekonstrukcije i rekonstrukcijom postojećih objekata, vlasnik objekta je dužan očuvati njenim održavanjem.
(2) Za objekte za koje nije predviđeno grijanje ili koje se griju do temperature 12°C moraju se, u skladu s namjenom objekta, pri projektovanju i građenju novih odnosno projektovanju rekonstrukcije i rekonstrukcije postojećih, ispuniti zahtjevi ovoga Pravilnika koji se odnose na:
- 1)toplotnu zaštitu objekta tokom ljeta, i
- 2)sprječavanje nastajanja građevinske štete, koja nastaje npr. zbog kondenzacije vodene pare.
Član 3.
Ovaj Pravilnik ne primjenjuje se na:
- 1)objekte koji imaju predviđeni vijek upotrebe ograničen na dvije godine i manje,
- 2)privremene objekte izgrađene u okviru pripremnih radova za potrebe organizacije gradilišta,
- 3)staklenike koji se koriste u poljoprivredi,
- 4)radionice, proizvodne hale, industrijske objekte i druge privredne objekte koje se, u skladu sa svojom namjenom, moraju držati otvorenim više od polovine radnog vremena ako nemaju ugrađene zračne zavjese,
- 5)privremene objekte, koje se mogu višekratno postavljati i rastavljati.
Član 4.
Značenje pojedinih pojmova u ovom Pravilniku
Pojedini pojmovi upotrijebljeni u ovom Pravilniku imaju u smislu ovog propisa sljedeće značenje:
- 1)Objekat je objekat s krovom i zidovima, u kojoj se koristi energija radi ostvarivanja određenih klimatskih uslova, namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari, a sastoji se od tijela objekta, instalacija, ugrađene opreme i prostora objekta;
- 2)Novi objekat je izgrađeni objekat prije nego je pušten u pogon, odnosno prije početka upotrebe;
- 3)Postojeći objekat je izgrađeni objekat na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaki objekat koji je prema Zakonu o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/06, 72/07 i 32/08) s njim izjednačen a koji je u upotrebi i koji se prodaje, iznajmljuje ili daje na leasing;
- 4)Stambeni objekat je objekat koji je u cijelosti ili u kojem je više od 90% bruto podne površine namijenjeno za stanovanje, odnosno da nema više od 50 m" neto podne površine u drugoj namjeni. Stambenim objektom smatra se i objekat s apartmanima u turističkom području;
- 5)Nestambeni objekat je objekat koji nije stambeni;
- 6)Nestambeni objekat privredne namjene je objekat namijenjen za obavljanje privredne proizvodne i poljoprivredne djelatnosti (npr. to su: proizvodne hale u industrijskoj proizvodnji, proizvodne radionice, skladišta, objekti namijenjeni poljoprivrednom privređivanju i sl.);
- 7)Nestambeni objekti javne namjene su isključivo nestambene objekte koje koriste tijela vlasti i objekte institucija koje pružaju javne usluge, te objekte drugih namjena koje pružaju usluge velikom broju ljudi;
- 8)Neto podna površina objekta je ukupna površina objekta između elemenata koji ga ograničavaju;
- 9)Bruto podna površina objekta je suma površina poda za sve nivoe objekte;
- 10)Ukupna korisna površina objekta je ukupna neto podna površina objekte koja odgovara namjeni upotrebe;
- 11)Grijana prostorija je prostorija s unutrašnjom projektnom temperaturom višom od 12 °C, koja se grije neposredno grijaćim tijelima ili posredno zbog prostorne povezanosti s neposredno grijanim prostorijama. Sve grijane prostorije čine grijani dio objekta;
- 12)Građevinski dio objekta je glavni dio tijela objekta (npr. zid, pod, krov i dr.);
- 13)Površina omotača grijanog dijela objekta, A (m"), je ukupna površina građevinskih dijelova koji razdvajaju grijani dio objekta od vanjskog prostora, tla ili negrijanih dijelova objekta, uređena prema BAS EN ISO 13789:2005, dodatak B, za slučaj vanjskih dimenzija;
- 14)Zapremina grijanog dijela objekta, Ve (m"), je bruto zapremina grijanog dijela objekta kojem je površina omotača jednaka A;
- 15)Zapremina grijanog zraka, V (m"), je neto zapremina grijanog dijela objekta u kojem se nalazi zrak. Ta se zapremina određuje koristeći unutarnje dimenzije ili prema približnom izrazu V = 0,76�Ve za objekte do tri etaže, odnosno V = 0,8�Ve u ostalim slučajevima;
- 16)Faktor oblika objekta, f0 = A/Ve (m-1), je količnik površine omotača A (m") i zapremine Ve (m") grijanog dijela objekta;
- 17)Toplotni most je manje područje u omotaču grijanog dijela objekta kroz koje je toplotni tok povećan u odnosu na druge dijelove omotača zbog promjene materijala, debljine ili geometrije građevinskog dijela;
- 18)Korisna površina objekta, AK (m"), je ukupna neto podna površina grijanog dijela objekta. Kod stambenih objekata se može odrediti prema približnom izrazu AK = 0,32�Ve;
- 19)Udio površine transparentnih ploha u ukupnoj površini fasade, f (-), je količnik površine prozora, balkonskih vrata i transparentnih dijelova fasade i ukupne površine fasade. Kod grijanih potkrovlja površini transparentnih ploha dodaje se površina krovnih prozora, a ukupnoj površini fasade dodaje se pripadajuća površina kosog krova s krovnim prozorima;
- 20)Faktor umanjenja uređaja za zaštitu od sunčevog zračenja, FC (-), je količnik između prosječne sunčeve energije koja dospije u objekat kroz transparentnu plohu s uređajem za zaštitu od sunčevog zračenja i sunčeve energije koja bi dospjela u objekat kroz transparentnu plohu bez tog uređaja;
- 21)Vanjska temperatura, Qe ("C), je temperatura vanjskog zraka prema podacima iz Priloga "E" za najbližu meteorološku stanicu;
- 22)Unutrašnja projektna temperatura grijanja, Qint,set,H ("C), je projektom predviđena temperatura unutrašnjeg zraka svih prostora grijanog dijela objekta;
- 23)Godišnja potrebna toplotna energija za grijanje za stvarne klimatske podatke, QH,nd (kWh/a), je računski određena količina toplote koju sistemom grijanja treba tokom jedne godine dovesti u objekat za održavanje unutrašnje projektne temperature u objektu tokom razdoblja grijanja objekta;
- 24)Godišnja potrebna toplotna energija za hlađenje za stvarne klimatske podatke, QC,nd (kWh/a), je računski određena količina toplote koju sistemom hlađenja treba tokom jedne godine odvesti iz objekta radi održavanja unutrašnje projektne temperature u objektu tokom razdoblja hlađenja objekta;
- 25)Koeficijent transmisijskog toplotnog gubitka, Htr,adj (W/K), je količnik između toplotnog toka koji se transmisijom prenosi iz grijanog objekta prema vanjskom prostoru i razlike između unutrašnje projektne temperature grijanja i vanjske temperature;
- 26)Koeficijent toplotnog gubitka provjetravanjem, HVe,adj (W/K), je količnik između toplotnog toka koji se prenosi iz grijanog objekta prema vanjskom prostoru izmjenom zraka u prostoriji s vanjskim zrakom i razlike između unutrašnje projektne temperature grijanja i vanjske temperature;
- 27)Broj izmjena zraka, n (h-1), je broj izmjena zampremine grijanog zraka Ve objekta vanjskim zrakom u jednom satu;
- 28)Regulacijski element temperature je element termotehničkog sistema pomoću kojeg se reguliše temperatura u prostoriji, kao npr. termostatski ventil;
- 29)Obnovljivi izvori energije su sunčeva energija, toplota zemlje, geotermalna energija i biomasa koja ne uključuje ogrjevno drvo.
Član 5.
Prilozi Pravilniku
Ovaj Pravilnik sadrži sljedeće priloge:
- 1)Prilog "A" u kojem su popisane bosanskohercegovačke norme i druge tehničke specifikacije za proračun i ispitivanja građevinskih dijelova objekta i objekta kao cjeline u pogledu zahtjeva za racionalnu upotrebu energije i zahtjeva za toplotnu zaštitu koje treba ispuniti prilikom projektovanja novih i rekonstrukcije postojećih objekata na primjenu kojih upućuje ovaj Pravilnik;
- 2)Prilog "B" u kojem su popisane bosanskohercegovačke norme i druge tehničke specifikacije koje sadrže zahtjeve koje, u vezi s toplotnom zaštitom, trebaju ispuniti toplotno-izolacijski građevinski proizvodi za objekte;
- 3)Prilog "C" u kojem su popisane najveće dopuštene vrijednosti koeficijenata prolaza toplote, U ŠW/(m��K)Ć, građevinskih dijelova objekta koje treba ispuniti pri projektovanju novih i projektovanju rekonstrukcije postojećih objekata i utvrđene su vrijednosti tehničkih svojstava nekih građevinskih proizvoda s kojima se mogu provoditi dokazni proračuni propisani ovim Pravilnikom;
- 4)Prilog "D" u kojem su propisani obrasci iskaznica potrebne toplote za grijanje i energije za hlađenje za objekat grijan na temperaturu 18 °C ili višu i iskaznice potrebne toplotne energije za grijanje i toplotne energije za hlađenje za objekat grijan na temperaturu od 12°C do 18°C;
- 5)Prilog "E" u kojem su sadržane meteorološke veličine za mjerodavne meteorološke stanice (u daljnjem tekstu: stanice) potrebne za proračun fizikalnih svojstava objekta u pogledu racionalne upotrebe energije i toplotne zaštite.
Član 6.
(1) Ako je projekt objekta u odnosu na racionalnu upotrebu energije i toplotnu zaštitu novog objekta odnosno rekonstrukciju postojećeg objekta izrađen u skladu s ovim Pravilnikom, te ako je novi objekat izgrađen i održavan odnosno ako je postojeći objekat rekonstruisan i održavan u skladu s tim projektom, smatra se da objekat ispunjava bitni zahtjev "ušteda energije i toplotna zaštita" u dijelu uštede toplotne energije za grijanje i toplotne zaštite, te da ispunjava energetska svojstva propisana ovim Pravilnikom.
Član 7.
Tehnički zahtjevi za racionalnu upotrebu energije i toplotnu zaštitu u objektima propisani su:
- 1)najvećom dopuštenom godišnjom potrebnom toplotnom energijom za grijanje po jedinici korisne površine objekta, odnosno po jedinici zapremine grijanog dijela objekta,
- 2)najvećim dopuštenim koeficijentom transmisijskog toplotnog gubitka po jedinici površina omotača grijanog dijela objekta,
- 3)sprečavanjem pregrijavanja prostorija objekta zbog djelovanja sunčevog zračenja tokom ljeta,
- 4)ograničenjima zrakopropusnosti omotača objekta,
- 5)najvećim dopuštenim koeficijentima prolaza toplote pojedinih građevinskih dijelova omotača objekta,
- 6)smanjenjem uticaja toplotnih mostova na omotaču građevine,
- 7)najvećom dopuštenom kondenzacijom vodene pare unutar građevinskog dijela objekta,
- 8)sprečavanjem površinske kondenzacije vodene pare, ako ovim Pravilnikom nije drukčije određeno.
II. TEHNIČKI ZAHTJEVI ZA RACIONALNU UPOTREBU ENERGIJE I TOPLOTNU ZAŠTITU ZA NOVE OBJEKTE
Član 8.
Zahtjevi za objekte grijane na temperaturu 18 °C ili višu
Stambeni objekat za koji je grijanje predviđeno na temperaturu 18 °C ili višu mora biti projektovan i izgrađen na način da godišnja potrebna toplotna energija za grijanje po jedinici korisne površine objekta, Q'' H,nd ŠkWh/(m��a)Ć, zavisno od faktora oblika objekta, f0, nije veća od vrijednosti:
- 1)za f0 - 0,20 Q'' H,nd = 51,31 kWh/(m��a)
- 2)za 0,20 f0 1,05 Q'' H,nd = (41,03 + 51,41�f0) kWh/(m��a)
- 3)za f0 - 1,05 Q'' H,nd = 95,01 kW�h/(m��a).
Član 9.
Nestambeni objekat za koji je grijanje predviđeno na temperaturu 18 °C ili višu mora biti projektovan i izgrađen na način da godišnja potrebna toplotna energija za grijanje po jedinici zapremine grijanog dijela objekta, Q'H,nd Š(kWh/(m��a)Ć, zavisno od faktora oblika objekta, f0, nije veća od vrijednosti:
- 1)za f0 - 0,20 Q' H,nd = 16,42 kWh/(m��a)
- 2)za 0,20 f0 1,05 Q' H,nd = (13,13 + 16,45�f0) kWh/(m��a)
- 3)za f0 - 1,05 Q' H,nd = 30,40 kWh/(m��a).
Član 10.
Ograničenja godišnje potrebne toplotne energije za grijanje iz odredbi čl. 8. i 9. ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na:
- 1)objekat koji najmanje 70 % potrebne toplotne energije za grijanje podmiruje iz individualnih obnovljivih izvora energije,
- 2)objekat kod kojeg se više od polovice toplotnih gubitaka nadoknađuje unutrašnjim izvorima toplote iz tehnološkog procesa.
Član 11.
Za novi objekat ili njegov dio koji se grije sistemom elektrootpornog grijanja, proračunata godišnja potrebna toplota za grijanje tog objekta ili njegovog dijela množi se s faktorom 1, 3 i dobijena vrijednost, svedena na jedinicu korisne površine odnosno zapremine, mora biti manja od najveće dopuštene vrijednosti iz člana 8. odnosno 9. ovoga Pravilnika.
Član 12.
(1) Stambeni objekat mora biti projektovan i izgrađen na način da koeficijent transmisijskog toplotnog gubitka po jedinici površine omotača grijanog dijela objekta, H'tr,adj = Htr,adj /A ŠW/(m��K)Ć, zavisno od faktora oblika objekta, f0, nije veći od vrijednosti utvrđene jednačinom:
- 1)H'tr,adj = 0,45 + 0,15/f0 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji objekta je >3 °C, odnosno
- 2)H'tr,adj = 0,30 + 0,15/f0 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji objekta je - 3 °C.
(2) Vrijednost H'tr,adj koja se prema jednačinama iz stava (1) ovoga člana dobije za f0 = 0,20 m-1 primjenjuje se i za f0 0,20 m-1. Vrijednost H'tr,adj koja se prema jednačinama iz stava (1) ovog člana dobije za f0 = 1,05 m-1 primjenjuje se i za f0 >1,05 m-1.
(3) Odredbe st. (1) i (2) ovoga člana primjenjuju se i na nestambene objekte kod kojih je udio površine transparentnih ploha u ukupnoj površini fasade (pročelje) f - 30 %.
(4) Srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka iz stava (1) ovoga člana očitava se za najbližu stanicu iz podataka sadržanih u Prilogu "E" ovoga Pravilnika.
Član 13.
(1) Nestambeni objekat kod koje je udio površine transparentnih ploha u ukupnoj površini fasade f >30 %, mora biti projektovana i izgrađena na način da koeficijent transmisijskog toplotnog gubitka po jedinici površine omotača grijanog dijela objekta, H'tr,adj =Htr,adj /A ŠW/(m��K)Ć, zavisno od faktora oblika objekta, f0, nije veći od vrijednosti utvrđene jednačinom:
- 1)H'tr,adj = 0,45 + 0,24/f0 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji objekta je > 3 °C, odnosno
- 2)H'tr,adj = 0,35 + 0,24/f0 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji objekta jest - 3 °C.
(2) Vrijednost H'tr,adj koja se prema jednačinama iz stava (1) ovoga člana dobije za f0 = 0,20 m-1 primjenjuje se i za f0 m-1. Vrijednost H'tr,adj koja se prema jednačinama iz stava 1. ovoga člana dobije za f0 = 1,05 m-1 primjenjuje se i za f0 > 1,05 m-1.
(3) Srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka iz stava (1) ovoga člana očitava se za najbližu postaju iz podataka sadržanih u Prilogu "E" ovoga Pravilnika.
Član 14.
(1) Godišnja potrebna toplotna energija za grijanje objekta, QH,nd (kWh/a), izračunava se u skladu s normom BAS EN ISO 13790:2005, metoda proračuna po mjesecima, uz sljedeće uvjete:
- 1)za proračun gubitaka toplote, QH,ht, za objekat s uvedenim sistemom za klimatizaciju i nestambeni objekat privredne namjene za unutrašnju temperaturu grijanja, Qint,set,H, primjenjuje se projektom predviđena vrijednost;
- 2)za proračun gubitaka toplote, QH,ht, za stambenu objekat i nestambeni objekat javne namjene koja nema uveden sistem za klimatizaciju pretpostavlja se da unutrašnja projektna temperatura grijanja iznosi Qint,set,H = 20 °C;
- 3)u slučaju primjene sistema prekidanog grijanja (nestambeni objekti javne ili privredne namjene), gubici toplote, QH,ht računaju se tako da se unutrašnja projektna temperatura grijanja zamijeni s srednjom unutrašnjom temperaturom; projektno trajanje prekida grijanja kod nestambenih objekata javne namjene iznosi 7 sati s unutrašnjom projektnom temperaturom 16°C, a za nestambene objekte privredne namjene trajanje prekida grijanja je prema podacima iz projekta;
- 4)unutrašnji priliv toplote, Qint, računa se s vrijednošću 5 W/m" korisne površine objekta, ako drugim propisom nije drukčije određeno;
- 5)kod proračuna solarnih priliva toplote, Qsol ne uzimaju se u obzir netransparentne plohe vanjskih građevinskih dijelova koje su izložene sunčevu zračenju, a kod transparentnih površina potrebno je uzeti u obzir mjeru zasjenjenosti;
- 6)kod proračuna koeficijenta toplotnog gubitka provjetravanjem, Hve, broj izmjena zraka, n, određuje se prema BAS EN ISO 13789:2005 za srednji nivo nepropusnosti za zrak omotača objekta. Ako ne postoje tačniji podaci, dodatni tok zraka uslijed vjetra i uzgona, Vx, može se računati s vrijednosti Vx = 0,2�Ve (m"/h);
- 7)za efektivni toplotni kapacitet, Cm (W.h/K), grijanog dijela objekta, koji se koristi kod utvrđivanja stepena iskorištavanje dobitaka toplote, dozvoljeno je koristiti približne vrijednosti dobivene pomoću izraza Cm = 15�Ve ŠWh/(m��K)Ć, za objekta s pretežno laganim unutrašnjim zidovima, spuštenim plafonima, te za visoke hale, odnosno pomoću izraza Cm = 50�Ve ŠWh/(m��K)Ć, za objekta s masivnim unutrašnjim i vanjskim zidovima bez spuštenih plafona. Primjenu ovih približnih izraza treba navesti u dijelu projekta kojim se daje tehničko rješenje objekta u odnosu na racionalnu upotrebu energije i toplotnu zaštitu;
- 8)kod proračuna gubitaka toplote prostor garaže s kojim graniči grijana prostorija objekta posmatra se kao vanjski prostor.
(2) Godišnja potrebna toplotna energija za hlađenje objekta, QC,nd (kWh/a), izračunava se u skladu s normom BAS EN ISO 13790:2005, metoda proračuna po mjesecima.
Član 15.
(1) Pregrijavanje prostorija objekta zbog djelovanja sunčevog zračenja tokom ljeta potrebno je spriječiti odgovarajućim tehničkim rješenjima.
(2) Kada je tehničko rješenje iz stava (1) ovoga člana uređaj za zaštitu od sunčevog zračenja transparentnih ploha u omotaču objekta, tada za prostoriju s najvećim udijelom transparentnih ploha u površini fasade, odnosno krova koji pripadaju toj prostoriji, proizvod stepena propuštanja ukupne energije kroz transparentne površine, uključivši predviđene uređaje za zaštitu od sunčevog zračenja, gtot, i udijela površine transparentnih ploha u površini fasade, odnosno krova posmatrane prostorije, f, treba ispuniti zahtjev:
- 1)gtot�f 0,20 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji objekta je - 21 °C, odnosno
- 2)gtot�f 0,25 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji objekta je 21 °C.
(3) Provjera ispunjavanja zahtjeva iz stava (2) ovog člana provodi se za svaku projektom predviđenu različitu vrstu uređaja za zaštitu od sunčevog zračenja.
(4) Vrijednosti proizvoda gtot�f iz stava (2) ovoga člana odnose se na slučaj kada je pokretni uređaj za zaštitu od sunčevog zračenja u zatvorenom položaju.
(5) Stepen propuštanja ukupne toplotne energije kroz transparentnu plohu uključivši i predviđeni jedan uređaj iz stava (2) ovoga člana određuje se prema izrazu gtot�f = Fw g FC
(6) Izraz iz stava (5) ovoga člana podrazumijeva:
- 1)Fw = 0,9 - faktor umanjenja zbog ne okomitog upada sunčevog zračenja,
- 2)g - stepen propuštanja ukupne sunčeve energije kroz transparentnu plohu kod okomitog upada zračenja određuje se prema priznatim tehničkim pravilima koje propisuje projektant do usvajanja norme BAS EN 410,
- 3)FC - faktor umanjenja uređaja iz stava (2) ovoga člana.
(7) Vrijednosti veličina g i FC iz stava (6) ovoga člana dane su u Prilogu "C" ovoga Pravilnika i to: za g utvrđenim u tablici 1., a za FC utvrđenim u tablici 2. toga Priloga.
(8) Srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka iz stava (2) ovoga člana očitava se za najbližu stanicu iz podataka sadržanih u Prilogu "E" ovoga Pravilnika.
(9) Ako se zaštita od pregrijavanja prostorija objekta koja nastaje zbog djelovanja sunčevog zračenja tokom ljeta rješava tehničkim rješenjem različitim od rješenja iz stava (2) ovoga člana, tada primjena takvog drugog rješenja ne smije dati nepovoljniji rezultat zaštite od zahtjeva iz istog stava.
Član 16.
Za transparentne plohe orijentisane prema sjeveru ili one koji su cijeli dan u sjeni, najveće dopuštene vrijednosti proizvoda gtot�f iz člana 15. stava (2) ovoga Pravilnika smiju se povećati za 0,25. Kao sjeverna orijentacija podrazumijeva se područje ugla između pravca sjevera i pravca okomitog na površinu fasade, koji odstupa od pravca sjevera na nekoj od dvije strane za 22,5�.
Član 17.
Zahtjev za objekte grijane na temperaturu višu od 12 °C a manju od 18 °C
(1) Objekat za koji je grijanje predviđeno na temperaturu višu od 12 °C a manju od 18°C, mora biti projektovan i izgrađen na način da koeficijent transmisijskog toplotnog gubitka po jedinici površine omotača grijanog prostora objekta, HT' = HT/A ŠW/(m��K)Ć, zavisno od faktora oblika objekta, f0, nije veći od vrijednosti utvrđene jednačinom:
- 1)H'tr,adj = 0,65 + 0,10/f0 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji objekta je >3 °C, odnosno
- 2)H'tr,adj = 0,53 + 0,10/f0 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji objekta je - 3 °C.
(2) Vrijednost H'tr,adj, koja se prema jednačinama iz stava (1) ovoga člana dobije za f0 = 0,20 m-1 primjenjuje se i za f0 m-1.
(3) Vrijednost H'tr,adj, koja se prema jednačinama iz stava (1) ovoga člana dobije za f0 = 1,05 m-1 primjenjuje se i za f0 > 1,05 m-1.
(4) Srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka iz stava (1) ovoga člana očitava se za najbližu stanica iz podataka sadržanih u Prilogu "E" ovoga Pravilnika.
Član 18.
Zahtjeve iz čl. 15. i 16. ovoga Pravilnika mora ispuniti objekat kod kojeg se tokom ljeta:
- 1)troši energija radi hlađenja njegovog unutrašnjeg prostora, i
- 2)treba ograničiti porast unutrašnje temperature, u skladu s njenom namjenom.
Član 19.
Koeficijent transmisijskog toplotnog gubitka, H'tr,adj (W/K), računa se prema važećim tehničkim pravilima do usvajanja norme BAS EN 13760, u vezi s BAS EN ISO 13789:2005.
Član 20.
Ograničenja zrakopropusnosti omotača objekta, ventilacije prostora objekta
(1) Zrakopropusnost prozora, balkonskih vrata i krovnih prozora mora ispuniti zahtjeve iz tablice 3. iz Priloga "C" ovoga Pravilnika.
(2) Izuzetak od stava (1) ovoga člana dopuštena je i veća zrakopropusnost od propisane ako je to potrebno:
- 1)da se ne ugrozi higijena i zdravstveni uvjeti, i/ili
- 2)zbog upotrebe uređaja za grijanje i/ili kuhanje s otvorenim plamenom.
Član 21.
(1) Broj izmjena zapremine unutrašnjeg zraka vanjskim zrakom kod objekta u kojem borave ili rade ljudi treba iznositi najmanje n = 0,5 h-1 ako propisom donesenim u skladu s Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH kojim se uređuje to područje nije drukčije propisano.
(2) U vrijeme kada ljudi ne borave u dijelu objekta koji je namijenjen za rad i/ili boravak ljudi, potrebno je osigurati izmjenu unutrašnjeg zraka od najmanje n = 0,2 h-1.
(3) Najmanji broj izmjena zraka iz stava (1) i stava (2) ovoga člana može biti veći u pojedinim dijelovima objekta ako je to potrebno:
- 1)da se ne ugrozi higijena i zdravstveni uvjeti, i/ili
- 2)zbog upotrebe uređaja za grijanje i/ili kuhanje s otvorenim plamenom.
Član 22.
(1) Ako se za ventilaciju objekta osim prozora ili umjesto njih koriste i posebni uređaji s otvorima za ventilaciju, tada mora postojati mogućnost njihovog jednostavnog regulisanja u skladu sa potrebama korisnika objekta.
(2) Odredba iz stava (1) ovoga člana ne primjenjuje se kod ugradnje uređaja za ventilaciju s automatskom regulacijom protoka vanjskog zraka.
(3) Uređaji za ventilaciju u zatvorenom stanju moraju ispuniti zahtjeve utvrđene u tablici 3. iz Priloga "C" ovoga Pravilnika.
Član 23.
(1) Ispunjavanje zahtjeva o zrakonepropusnosti iz odredbi člana 20. ovoga Pravilnika dokazuje se i ispitivanjem na izgrađenom objektu prema važećim tehničkim pravilima do usvajanja norme BAS EN 13829, metoda određivanja A.
(2) Prilikom ispitivanja iz stava (1) ovoga člana, za razliku pritisaka između unutrašnjeg i vanjskog zraka od 50 Pa, izmjereni tok zraka, sveden na zapreminu grijanog zraka, ne smije biti veći od vrijednosti n50 = 3,0 h-1 kod objekata bez mehaničkog uređaja za provjetravanje, odnosno n50 = 1,5 h-1 kod objekata s mehaničkim uređajem za provjetravanje.
Član 24.
Minimalna toplotna zaštita
(1) Za objekat koji se grije na temperaturi većoj od 12°C koeficijenti prolaza toplote, U ŠW/(m��K)Ć, građevinskih dijelova objekta koji graniče s vanjskim zrakom, tlom ili dijelom objekta s temperaturom - 12°C ne smiju biti veći od vrijednosti utvrđenih u tablici 5. iz Priloga "C" ovoga Pravilnika.
(2) U tablici iz stava (1) ovoga člana navedene vrijednosti koeficijenta prolaza toplote, U ŠW/(m��K)Ć, vrijede za svaki građevinski element površine 0,5 m" ili veći.
(3) Za objekat koji se grije na temperaturu 18°C ili višu koeficijent prolaza toplote, U ŠW/(m��K)Ć, prozora, balkonskih vrata, krovnih prozora i drugih transparentnih ploha u omotaču grijanog dijela objekta ne smije biti veći od 1,80 W/(m��K).
(4) Za objekat koji se grije na temperaturi većoj od 12°C, a manju od 18°C, koeficijent prolaza toplote, U ŠW/(m��K)Ć prozora, krovnih prozora i/ili drugih transparentnih ploha koje se ugrađuju u omotaču grijanog dijela objekta ne smije biti veći od 3,00 W/(m��K).
(5) Za objekat koji se grije na temperaturi većoj od 12°C koeficijent prolaza toplote, U ŠW/(m��K)Ć, stijenki kutije za roletne ne smije biti veći od 0,80 W/(m��K).
(6) Za objekat koji se grije na temperaturi većoj od 12°C koeficijent prolaza toplote, U ŠW/(m��K)Ć, vanjskih vrata s netransparentnim vratnim krilom ne smije biti veći od 2,90 W/(m��K).
Član 25.
Toplotni mostovi
(1) Objekat koji se grije na temperaturi većoj od 12°C mora biti projektovan i izgrađen na način da uticaj toplotnih mostova na godišnju potrebnu toplotu za grijanje bude što manji. Da bi se ispunio taj zahtjev, prilikom projektovanja treba primjeniti sve ekonomski prihvatljive tehničke i tehnološke mogućnosti.
(2) Uticaj toplotnih mostova kod proračuna godišnje potrebne toplotne energije za grijanje i koeficijent transmisijskog toplotnog gubitka po jedinici površine omotača grijanog dijela objekta definirani su prema BAS EN ISO 13789:2005, BAS EN ISO 14683:2005, BAS EN ISO 10211-1:2005 i BAS EN 13370.
(3) Ako je potencijalni toplotni most projektovan u skladu s bosanskohercegovačkom normom koja sadrži katalog dobrih rješenja toplotnih mostova, tada se može umjesto tačnog proračuna iz stava (2) ovoga člana uticaj toplotnih mostova uzeti u obzir povećanjem koeficijenta prolaza toplote, U ŠW/(m��K)Ć, svakog građevinskog dijela omotača grijanog dijela objekta za DUTM = 0,05 W/(m��K).
(4) Ako rješenje toplotnog mosta nije iz kataloga bosanskohercegovačke norme iz stava 3. ovoga člana ili rješenje toplotnog mosta nije u skladu s rješenjem iz te norme, tada se umjesto tačnog proračuna prema bosanskohercegovačkim normama iz stava (2) ovog člana uticaj toplotnih mostova može uzeti u obzir s povećanjem koeficijenta prolaza toplote, U ŠW/(m��K)Ć, svakog građevinskog dijela omotača grijanog dijela objekta za DUTM = 0,10 W/(m��K).
(5) Izuzetno, odredbe stava (2) ovog člana ne primjenjuju se na građevinske dijelove kod kojih je uticaj toplotnih mostova već bio uzet u obzir u proračunu koeficijenta prolaza toplote, U ŠW/(m��K)Ć.
Član 26.
Za objekat s parcijalnim pritiskom vodene pare većim od 1750 Pa (npr. 20°C/75 %), koja ima linijske toplotne mostove s koeficijentom prolaza toplote Yi > 0,20 W/(m�K) ili tačkaste toplotne mostove s koeficijentom prolaza toplote Ye > 0,15 W/(m�K), potrebno je dokazati da vodena para neće kondenzirati na unutrašnjoj površini toplotnih mostova. Ovaj dokaz se provodi prema BAS EN ISO 10211-1:2005, i BAS EN ISO 13788:2005.
Član 27.
Kondenzacija vodene pare unutar građevinskih dijelova objekta
(1) Građevinski dijelovi grijanog objekta, koji graniče s vanjskim zrakom ili negrijanim prostorijama projektuju se i izvode na način da se spriječi nastajanje građevinske štete uslijed kondenzacije vodene pare koja difuzijom ulazi u građevinski dio.
(2) Kondenzacija vodene pare unutar građevinskog dijela objekta i njeno isparavanje računaju se u skladu s BAS EN ISO 13788:2005, uzimajući u obzir slijedeće uvjete:
- 1)za stambeni objekat i nestambeni objekat javne namjene, u kojima nije uveden sistem klimatizacije, proračun se provodi za temperaturu unutrašnjeg zraka Qi = 20°C,
- 2)za objekat u kojem je uveden sistem klimatizacije i nestambeni objekat privredne namjene proračun se provodi za projektom predviđenu vrijednost temperature.
(3) Projektne vrijednosti toplotne provodljivosti, l ŠW/(m�K)Ć, određuju se u skladu s odredbama člana 33. stavovi (4) i (5) ovoga Pravilnika, a približne vrijednosti faktora otpora difuziji vodene pare, m"(-), prema tablici 4. iz Priloga "C" ovoga Pravilnika, odnosno prema BAS EN ISO 13788:2005. Ako su vrijednosti za m"(-) utvrđene u rasponu, tada za proračun treba odabrati onu vrijednost m"(-), koja je nepovoljnija za kondenzaciju odnosno isparavanje vodene pare.
(4) Da kod kondenzacije vodene pare unutar građevinskog dijela ne nastane građevinska šteta potrebno je ispuniti sljedeće uvjete:
- 1)građevinski materijal koji dolazi u dodir s kondenzatom ne smije biti oštećen (npr. uslijed korozije i sl.);
- 2)nastali kondenzat na jednoj ili više graničnih površina, na svakoj od tih površina, mora potpuno ispariti tokom ljetnih mjeseci;
- 3)najveća ukupna količina kondenzata unutar građevinskog dijela ne smije biti veća od 1,0 kg/m", odnosno najveći sadržaj vlage u materijalu sloja u kojem dolazi do kondenzacije vodene pare ne smije biti veći od vrijednosti koja je utvrđena u tablici 6. Priloga "C" za taj materijal. Ovo se ne primjenjuje na slučaj propisan u tački 4. ovoga stava;
- 4)ako kondenzat nastaje na graničnoj površini sa slojem materijala koji kapilarno ne upija vodu, tada najveća ukupna količina kondenzata unutar građevinskog dijela ne smije biti veća od 0,5 kg/m", odnosno najveći sadržaj vlage u materijalu sloja u kojem dolazi do kondenzacije vodene pare ne smije biti veći od vrijednosti koja je utvrđena u tehničkoj specifikaciji za taj materijal;
- 5)ako se radi o drvetu nije dopušteno povećanje njegovog sadržaja vlage, u (kg/kg), za više od 0,05 kg/kg, a kod industrijskih materijala koji su na bazi drveta povećanje sadržaja vlage ne smije biti više od 0,03 (kg/kg). Ovo se ne primjenjuje na jednoslojne i višeslojne ploče od drvene vune.
Član 28.
Kondenzacija vodene pare na površini građevinskog dijela objekta
(1) Građevinski dijelovi grijanog objekta, koji graniče s vanjskim zrakom ili negrijanim provjetravanim prostorijama (npr. tavan, garaža) moraju se projektovati i izvesti na način da se spriječi nastajanje uvjeta za razvoj gljivica i plijesni, odnosno da se spriječi kondenzacija vodene pare na površinama tih dijelova koji su okrenuti prema grijanoj prostoriji.
(2) Računski dokaz ispunjenja zahtjeva iz stava (1) ovog člana provodi se prema BAS EN ISO 13788:2005, uz slijedeće uvjete:
- 1)za stambeni objekat i nestambeni objekat javne namjene, koji nisu klimatizirani, proračun se provodi za temperaturu unutrašnjeg zraka Qi = 20°C,
- 2)za klimatizirani objekat i nestambeni objekat privredne namjene, proračun se provodi za projektom predviđenu vrijednost temperature.
(3) Projektne vrijednosti toplotne provodljivosti, l ŠW/(m�K)Ć, određuju se u skladu s tablicom 4. Priloga "C".
(4) Na prozorima, balkonskim vratima, krovnim prozorima i ostakljenim elementima fasade dopušteno je prolazno nastajanje manje količine kondenzata ukoliko su predviđene odgovarajuće mjere kojima se sprečava dodir kondenzata sa susjednim, na vlagu osjetljivim, materijalima.
Član 29.
Posebni zahtjevi za slobodnostojeće objekte s ukupnom korisnome površinom objekta manjom od 50 m"
Za slobodnostojeće objekte s ukupnom korisnom površinom manjom od 50 m" smatrat će se da su ispunjeni zahtjevi utvrđeni odredbama čl.: 8., 9., 12., 13., 17. i 24. ovoga Pravilnika, ako koeficijenti prolaza toplote, U ŠW/(m��K)Ć, građevinskih dijelova koji čine omotač grijanog dijela objekta, nisu veći od vrijednosti utvrđenih u tablici 5. iz Priloga "C". ovoga Pravilnika.
III. TEHNIČKI ZAHTJEVI ZA RACIONALNU UPOTREBU ENERGIJE I TOPLOTNU ZAŠTITU PRILIKOM REKONSTRUKCIJE I SANACIJE POSTOJEĆIH OBJEKATA
Član 30.
(1) Tehnički zahtjevi za racionalnu upotrebu energije i toplotnu zaštitu koje treba ispuniti prilikom projektovanja rekonstrukcije postojećih objekata određuju se za slučajeve rekonstrukcije:
- 1)kojom se postojeći objekat dograđuje i/ili nadograđuje, tako da se korisna površina, koja se grije na temperaturi većoj od 12°C, poveća za više od 50 m",
- 2)kojom se obnavljaju, djelomično ili potpuno zamjenjuju građevinski dijelovi objekta koji su dio omotača grijanog dijela objekta, te ako ti radovi obuhvaćaju najmanje po 25% površine svakog građevinskog dijela, ili najmanje 75% omotača grijanog dijela objekta,
- 3)kojom se obnavljaju samo pojedini građevinski dijelovi objekta iz omotača grijanog dijela objekta na površini većoj od 25%,
- 4)kojom negrijani objekat ili njegov dio korisne površine veće od 50 m" mijenja namjenu u prostor koji se grije na temperaturi većoj od 12°C.
(2) Kod vanjskih zidova i transparentnih ploha fasade površina od 25% iz prethodnog stava odnosi se pojedinačno na svaku geografsku orijentaciju tog građevinskog dijela, odnosno elementa.
Član 31.
(1) Prilikom rekonstrukcije postojećih objekata iz člana 30. stav (1) tačka 1) ovoga Pravilnika na dograđeni i/ili nadograđeni dio postojećeg objekta primjenjuju se zahtjevi ovoga Pravilnika koji se odnose na nove objekte.
(2) Prilikom rekonstrukcije postojećih objekata iz člana 30. stav (1) tačka 2) ovoga Pravilnika na rekonstruisani postojeći objekat primjenjuju se zahtjevi ovoga Pravilnika koji se odnose na nove objekte.
(3) Prilikom rekonstrukcije postojećih objekata iz člana 30. stav (1) tačka 3) ovoga Pravilnika, koeficijent prolaza toplote, U ŠW/(m��K)Ć, čitavog građevinskog dijela na kojem je proveden građevinski zahvat ne smije biti viši od vrijednosti utvrđenih u tablici 5. iz Priloga "C" ovoga Pravilnika.
(4) Prilikom rekonstrukcije postojećih objekata iz člana 30. stav (1) tačka 4) ovoga Pravilnika, dokaz ispunjenja zahtjeva iz ovoga propisa može se provesti na način da se:
- 1)na rekonstruisani objekat primijene zahtjevi ovoga Pravilnika koji se odnose na nove objekte ili
- 2)na pojedine građevinske dijelove rekonstruisanog objekta primijeni ograničenje koeficijenata prolaza toplote, U ŠW/(m��K)Ć, utvrđenih u tablici 5. iz Priloga "C" ovoga Pravilnika.
(5) Prilikom rekonstrukcije postojećeg objekta iz člana 30., kod kojeg se obnavljaju, djelomično ili potpuno zamjenjuju prozori, balkonska vrata, krovni prozori, odnosno transparentni elementi fasade, uz zahtjeve iz stava (3) ovoga člana, oni moraju ispuniti i zahtjeve iz čl. 15., 16. i 17., te člana 20. stav (2).
Član 32.
(1) Zahtjevi iz člana 31. ovoga Pravilnika ne primjenjuju se:
- 1)prilikom obnove vanjskog maltera "buke postojećeg vanjskog zida objekta, koji ima koeficijent prolaza toplote U = 0,80 W/(m��K) ili manji, uređen prema BAS EN ISO 6946:2005;
- 2)na staklenu plohu velikog izloga koji ima površinu veću od 4 m";
- 3)na transparentne plohe vjetrobrana;
- 4)na krov kod kojeg se postojeća hidroizolacija samo popravlja - kad se ne izvodi novi hidroizolacijski sloj;
- 5)na pod na tlu i plafonu prema negrijanom dijelu objekta ili vanjskom prostoru, koji se obnavlja ili dograđuje samo na strani grijane prostorije.
(2) Prilikom građevinskog zahvata iz stava (1) tačka 5) ovoga člana smatra se da su zahtjevi iz člana 31. ovoga Pravilnika ispunjeni kada je pod izveden u skladu s važećim propisima, s najvećom mogućom debljinom toplotnoizolacijskog sloja (s l - 0,04 W/(m�K)) uz zadržavanje postojeće kote poda.
IV. OSTALI TEHNIČKI ZAHTJEVI ZA RACIONALNU UPOTREBU ENERGIJE I TOPLOTNE ZAŠTITE
Član 33.
Određivanje koeficijenata prolaza toplote, U
(1) Koeficijenti prolaza toplote, U ŠW/(m��K)Ć, određuju se:
- 1)za netransparentne građevinske dijelove prema BAS EN ISO 6946:2005, s tim da se za građevinske dijelove koji graniče s tlom uzima da je Rse = 0;
- 2)za prozore i balkonska vrata prema BAS EN ISO 10077-1:2005, s tim da se mogu koristiti izmjerene U vrijednosti okvira prema tehničkim specifikacijama za proizvode, odnosno mjerenjem prema BAS ISO 12567-1:2005 ili prema BAS EN 12412-2 i ostakljenja prema BAS EN 674 kada budu usvojene.
- 3)za ostakljenje prema BAS EN 673:2005, ili prema tehničkim specifikacijama za proizvode.
(2) U proračunu koeficijenta prolaza toplote, U ŠW/(m��K)Ć, kod podova na tlu i krovova u obzir se uzimaju samo slojevi koji su sa strane prostorije do sloja hidroizolacije.
(3) Izuzetno, odredba stava (2) ovoga člana ne primjenjuje se u slučaju sistema obrnutog krova na toplotno-izolacijski sloj i na perimetarsku toplotnu izolaciju (vanjska toplotna izolacija dijela objekta koji je u dodiru s tlom koja ne leži u podzemnoj vodi kada su oni od ekstrudiranog polistirena ili drugog odgovarajućeg vodonepropusnog materijala.
(4) Projektne vrijednosti toplotne provodljivosti, l ŠW/(m�K)Ć, i projektne vrijednosti toplotnog otpora, R (m��K/W), za sadržaj vlage u materijalu koji je u ravnoteži sa zrakom temperature 23 °C i relativne vlažnosti 80 %, koje su potrebne za proračun koeficijenata prolaza toplote, U ŠW/(m��K)Ć, za određene građevinske materijale date su u BAS EN 12524:2005 i/ili u tablici 4. Priloga "C" ovoga Pravilnika.
(5) Za neke građevinske materijale koji nisu dati u BAS EN 12524:2005 ili u tablici 4. iz Priloga "C" ovoga Pravilnika, projektne vrijednosti toplotne provodljivosti, l ŠW/(m�K)Ć, i projektne vrijednosti toplotnog otpora, R (m��K/W), određuju se prema odgovarajućoj tehničkoj specifikaciji za građevinski proizvod i/ili prema postupku uređenom u BAS EN ISO 10456:2005. za sadržaj vlage u materijalu koji je u ravnoteži sa zrakom temperature 23°C i relativne vlažnosti 80%.
(6) Podaci o ravnotežnom sadržaju vlage, u (kg/kg), i koeficijentima proračunavanja za ravnotežni sadržaj vlage za određene građevinske materijale kod temperature zraka 23°C i relativne vlažnosti zraka 80% dati su u BAS EN 12524:2005.
(7) Za neke građevinske materijale podaci o ravnotežnom sadržaju vlage dati su u tablici 6. iz Priloga "C" ovoga Pravilnika. Faktori proračunavanja za ravnotežni sadržaj vlage, Fm (23°C/80%), u odnosu na vrijednost toplotne provodljivosti suhog materijala, uređeni su u tablici 7. Priloga "C" ovoga Pravilnika.
Član 34.
Odvojeni proračuni energetskih svojstava za dio objekta
(1) Proračun energetskih svojstava dijela objekta u pogledu racionalne upotrebe energije te toplotne zaštite može se izraditi za dio objekta kao za samostalni objekat (toplotna zona) ako se taj dio od preostalog dijela objekta razlikuje:
- 1)u pogledu namjene,
- 2)u vrijednosti unutrašnje projektne temperature za više od 4°C,
- 3)u pogledu tipa upotrijebljenog termotehničkog sistema,
- 4)po režimu upotrebe termotehničkih sistema.
(2) U slučaju iz stava (1) ovoga člana, kada se proračun energetskih svojstava dijelova objekta radi odvojeno i kada je razlika temperature grijanja do 4°C smatra se da kroz razdjelne plohe između tih dijelova objekta ne prolazi toplota i njihova površina se ne uzima u obzir kod proračunavanja površine omotača grijanog dijela objekta.
Član 35.
Zahtjevi za dvojne objekte
Kod dvojnih objekata pregradni zidovi prema susjednom objektu moraju imati minimalnu toplotnu zaštitu u skladu s odredbama člana 24. ovoga Pravilnika.
Član 36.
Ograničenje koeficijenta prolaza toplote u slučaju panelnog grijanja
U slučaju panelnog grijanja (npr. podno grijanje) koeficijent prolaza toplote slojeva građevinskog dijela, koji se nalaze između površine grijanja i vanjskog zraka, zemlje ili negrijanog dijela objekta, ne smije biti veći od 0,35 W/(m��K).
Član 37.
Tipski montažni objekti
Ako se objekat izvodi prema tipskim projektima koji se primjenjuju na različitim lokacijama, kod proračuna priliva toplote od sunčevog zračenja može se računati kao da su svi prozori tog objekta orijentirani prema istoku ili prema zapadu.
Član 38.
Smještaj grijaćih tijela ispred prozora
Grijaće tijelo dopušteno je postaviti ispred transparentnih vanjskih površina samo ako je ono sa stražnje strane zaštićeno oblogom i ako koeficijent prolaza toplote, U ŠW/(m��K)Ć, te obloge nije veći od 0,9 W/(m��K).
Član 39.
Ugradnja elemenata za regulaciju
Grijaće tijelo, kojima se grije prostor, mora imati ugrađen element za regulaciju kada je neto korisna površina prostorije veća od 6 m".
Član 40.
Tehničke mjere za elemente razvoda cijevne mreže u objektu
(1) Projektom novog odnosno projektom rekonstrukcije postojećeg termotehničkog sistema potrebno je predvidjeti toplotno izolirane vodove odnosno armaturu.
(2) Najmanja debljina toplotne izolacije iz stava (1) ovoga člana propisana je na sljedeći način i iznosi:
- 1)2/3 promjera cijevi, a najviše do 100 mm za vodove odnosno armaturu u prostoru objekta u kojemu se ne održava kontrolirana temperatura;
- 2)1/3 promjera cijevi, a najviše do 50 mm za vodove i armaturu u prodorima zidova i međuspratnih konstrukcija, na mjestu presjeka vodova, kod središnjih razdjeljivača radnog medija;
- 3)1/3 promjera cijevi, a najviše do 50 mm za vodove i armaturu u prostoru objekta u kojemu se održava kontrolirana temperatura;
- 4)6 mm za cijevi položene na gornjoj površini međuspratne konstrukcije (može se izostaviti kod postavljanja zvučne izolacije na međuspratnoj konstrukciji prema prostoru objekta u kojemu se održava kontrolirana temperatura za vodove i armature u površinskom sloju poda).
(3) Za priključni ogranak neposredno na grijeće tijelo nema zahtjeva za primjenu toplotne izolacije.
(4) Podaci navedeni u stavu (2) ovoga člana svedeni su na toplotnu provodljivost izolacije 0,035 W/(mK). Toplotnu izolaciju s toplotnom provodljivošću većom od 0,035 W/(mK) potrebno je proračunati na potrebnu debljinu prema važećim propisima.
Član 41.
Spremnik za akumulaciju toplote
Prilikom projektovanja novog ili projektovanja rekonstrukcije postojećeg sistema sa akumulacionim spremnikom, treba izvesti sistem s postavljenom izolacijom spremnika debljine najmanje 50 mm i toplotne provodljivosti 0,035 W/(mK).
Član 42.
Sistem povrata toplote
Povrat toplote iz odsisanog zraka potrebno je osigurati u objektu kod koje su ispunjeni kumulativno sljedeće uvjeti:
- 1)da se ventilira mehaničkim uređajem,
- 2)broj izmjena zraka, u skladu s namjenom objekta, veći je od 0,7 h-1,
- 3)protok zraka prelazi ukupno 2500 m"/h.
Član 43.
Centralna proizvodnja/priprema toplote
(1) Za nove stambene objekta s više od 3 stambene jedinice obavezno je koristiti centralno generisanje toplote.
(2) Izuzetno od stava (1) ovoga člana centralno postrojenje za pripremu toplote nije obavezno za:
- 1)objekte s priključkom na daljinsko grijanje,
- 2)objekte sa sistemima grijanja loženim na plin,
- 3)ako godišnja potreba za toplotnom energijom za grijanje objekta po 1 m" korisne površine objekta na kojoj se održava kontrolirana temperatura ne prelazi 25 kWh/(m�a).
Član 44.
Promjena građevinskih dijelova i uređaja
Građevinski dijelovi koji čine omotač grijanog dijela objekta i uređaji čija je energetska efikasnost uzeta u obzir kod dokazivanja ispunjavanja zahtjeva iz ovoga Pravilnika ne smiju se tokom upotrebe objekta promijeniti na način da se pogorša energetska efikasnost objekta.
Član 45.
Pregrade prema prostorijama druge namjene i prostorijama koje se povremeno koriste
(1) Koeficijenti prolaza toplote, U ŠW/(m��K)Ć, razdjelnih građevinskih dijelova, koji u grijanom objektu odvajaju prostorije koje se koriste stalno od prostorija koje se koriste povremeno, moraju ispuniti zahtjeve određene u tablici 5. iz Priloga "C" ovoga Pravilnika koji se primjenjuju na zidove i plafone prema negrijanom prostoru.
(2) Odredba stava (1) ovoga člana primjenjuje se i na pregradne građevinske dijelove između stambenih dijelova objekta i ostalih prostora u objektima mješovite namjene.
Član 46.
Dinamičke toplotne karakteristike građevinskih dijelova objekta
(1) Vanjski netransparentni građevinski dijelovi, koji su izloženi sunčevom zračenju, moraju imati odgovarajuće dinamičke toplotne karakteristike kako bi se smanjio njihov doprinos zagrijavanju zraka u objektu tokom ljetnih mjeseci.
(2) Ispunjenje dinamičkih toplotnih karakteristika za lagane vanjske građevinske dijelove izložene sunčevom zračenju, s površinskom masom manjom od 100 kg/m" dokazuje se posredno preko koeficijenta prolaza toplote, U ŠW/(m��K)Ć, koji:
- 1)za zidove ne smije biti veći od 0,35 W/(m��K),
- 2)za krovove ne smije biti veći od 0,30 W/(m��K).
V. TEHNIČKA SVOJSTVA I DRUGI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINSKE PROIZVODE
Član 47.
Tehnička svojstva građevinskih proizvoda
(1) Tehnička svojstva građevinskih proizvoda namijenjenih za ugradnju u objekat u svrhu racionalne upotrebe energije i toplotne zaštite (u daljnjem tekstu: građevinski proizvodi) ovisno o vrsti građevinskog proizvoda, moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu u objektu i moraju biti specificirani prema normama BAS EN 13162:2005 do BAS EN 13171:2005, te priznatim tehničkim pravilima i pravilima struke koje određuje projektant odnosno normama BAS EN 13499, BAS EN 13500 i BAS EN 1745 kada budu usvojene ili prema tehničkim dopuštenjima donesenim u skladu sa posebnim propisom.
(2) Vrste građevinskih proizvoda, saglasno odredbama stava (1) ovog člana su:
- 1)toplotno-izolacijski građevinski proizvodi,
- 2)kompaktne sistemske fasade (ETICS) na osnovu ekspandiranog polistirena i na osnovi mineralne vune,
- 3)zidovi i proizvodi za zidanje.
(3) Toplotno-izolacijski građevinski proizvodi za objekat smiju se ugraditi ako, ovisno o vrsti materijala, njihovoj namjeni i uvjetima kojima će biti izloženi u ugrađenom stanju, ispunjavaju zahtjeve iz niza normi BAS EN 13162:2005 do BAS EN 13171:2005 i odgovaraju specifikacijama iz projekta, te ako je za njih izdat certifikat o usklađenosti u skladu s odredbama posebnog propisa kojim se uređuje ocjenjivanje usklađenosti, certifikata o usklađenosti i označavanje građevinskih proizvoda.
(4) Ocjenjivanje usklađenosti toplotno-izolacijskih građevinskih proizvoda za objekte provodi se prema važećim propisima do usvajanja normama BAS EN 13172 i BAS EN 13172.
(5) Kompaktne sistemske fasade (ETICS) na osnovu ekspandiranog polistirena i na osnovu mineralne vune smiju se ugraditi ako, zavisno od vrste materijala, njihovoj namjeni i uvjetima kojima će biti izloženi u ugrađenom stanju, ispunjavaju zahtjeve koji odgovaraju važećim propisima, do usvajanja normi BAS EN 13499 i BAS EN 13500 te dodatne zahtjeve koji se određuju projektom.
(6) Ocjenjivanje usklađenosti kompaktnih fasadnih sistema (ETICS) na osnovu ekspandiranog polistirena i na osnovu mineralne vune provodi se prema važećim propisima do usvajanja normi BAS EN 13499 i BAS EN 13500, a sistem ocjenjivanja usklađenosti je tip 1 u skladu s odredbama Pravilnika o certifikaciji građevinski proizvoda, materijala i opreme koji su u upotrebi odnosno koji se ugrađuju, koji je donio federalni ministar prostornog uređenja.
Sistem ocjenjivanja usklađenosti ekspandiranog polistirena koji se ugrađuje u ETICS sistem je 1, a ekspandirani polistiren mora zadovoljiti zahtjeve iz norme BAS EN 13163:2005 i dodatne zahtjeve prema važećim propisima do usvajanja norme BAS EN 13499.
Sistem ocjenjivanja usklađenosti mineralne vune koja se ugrađuje u ETICS sistem je tip 1, a mineralna vuna mora zadovoljiti zahtjeve iz norme BAS EN 13162:2005 i dodatne zahtjeve prema važećim propisima do usvajanja norme BAS EN 13500.
Sistem ocjenjivanja usklađenosti staklene mrežice koja se ugrađuje u ETICS sistem je tip 1, a staklena mrežica mora zadovoljiti zahtjeve prema važećim propisima do usvajanja norme BAS EN 13499 odnosno norme BAS EN 13500 za ETICS sistem na osnovu ekspandiranog polistirena, odnosno mineralne vune.
(7) Zidovi i proizvodi za zidanje smiju se ugraditi ako, zavisno od vrste materijala, njihovoj namjeni i uvjetima kojima će biti izloženi u ugrađenom stanju, u pogledu racionalne upotrebe energije i toplotne zaštite ispunjavaju zahtjeve važećih propisa do usvajanja norme BAS EN 1745 te dodatne zahtjeve koji se određuju projektom.
(8) Ocjenjivanje usklađenosti proizvoda za zidanje provodi se prema važećim propisima do usvajanja norme BAS EN 1745.
(9) Ocjenjivanje usklađenosti u smislu stava (4), te po potrebi st. (6) i (8) ovoga člana obuhvata radnje ocjenjivanja usklađenosti građevinskih proizvoda te, zavisno od propisanog sistema ocjenjivanja usklađenosti i izdavanje izjave o usklađenosti građevinskih proizvoda odnosno izdavanje certifikata o usklađenosti građevinskih proizvoda u skladu sa propisom navedenim u stavu (6) ovog člana.
VI. SADRŽAJ PROJEKTA OBJEKTA U ODNOSU NA RACIONALNU UPOTREBU ENERGIJE I TOPLOTNU ZAŠTITU U OBJEKTIMA
Član 48.
Sadržaj projekta objekta koji se odnosi na racionalnu upotrebu energije i toplotnu zaštitu podrazumijeva tehničko rješenje objekta i uvjete za njeno građenje i održavanje u projektima arhitektonske ili građevinske struke, te u projektima mašinske struke i/ili elektrotehničke struke u dijelu koji se odnosi na zahtjeve u odnosu na sisteme grijanja i hlađenja.
Član 49.
(1) Glavni projekt objekta u dijelu koji se odnosi na racionalnu upotrebu energije i toplotnu zaštitu sadrži tehnički opis, proračun i provjeru termičkih karakteristika saglasno članu 7. ovog Pravilnika, proračun godišnje potrebne toplotne energije za grijanje objekta za stvarne klimatske podatke, proračun godišnje potrebne toplotne energije za hlađenje za objekat s instaliranim sistemom za hlađenje za stvarne klimatske podatke, program kontrole i osiguranja kvaliteta tokom građenja, metodologiju monitoringa objekta tokom korištenja, nacrte, te iskaznicu potrebne toplotne energije za grijanje i potrebne energije za hlađenje, ako posebnim propisom nije drugačije određeno.
(2) Tehnički opis iz stava (1) ovoga člana sadrži podatke o:
- 1)lokaciji i namjeni objekta,
- 2)korištenim meteorološkim parametrima,
- 3)podjeli objekta u toplotne zone prema odredbi člana 34. stava (1) ovoga Pravilnika ako je objekat podijeljen u toplotne zone,
- 4)geometrijskim karakteristikama objekta/zone, površina omotača i zapremina grijanog dijela objekta, faktor oblika objekta, korisna površina objekta, udio površine prozora u ukupnoj površini fasade),
- 5)vrsti izvora energije za grijanje i hlađenje te sistemu grijanja odnosno hlađenja,
- 6)vrsti, načinu, upotrebi i učešću obnovljivih izvora energije u podmirenju potrebne toplote za grijanje ako je predviđena upotreba obnovljive energije za grijanje,
- 7)predviđenim tehničkim rješenjima za sprječavanje pregrijavanja prostora objekta tokom ljeta,
- 8)uvjetima i načinu skladištenja i ugradnje građevinskih proizvoda koji su od uticaja na toplotna svojstva,
- 9)sistemi pojedinih građevinskih dijelova objekta,
- 10)ugrađenoj opremi i instalacijama, koji su u funkciji racionalne upotrebe energije za grijanje i hlađenje te toplotne zaštite objekta.
(3) Proračun i provjera termičkih karakteristika objekta u pogledu racionalne upotrebe energije i toplotne zaštite iz stava (1) ovoga člana sadrži:
- 1)dokaze o ispunjavanju zahtjeva iz ovoga Pravilnika i to, kako za pojedine građevinske dijelove, tako i za objekat kao cjelinu,
- 2)ulazne podatke koji su poslužili kao podloga kod proračunavanja.
(4) Program kontrole i osiguranja kvaliteta tokom građenja iz stava (1) ovoga člana sadrži: