Aktio

ALUMINIJ D.D. MOSTAR NEZAVISNI SINDIKAT UPOSLENIKA ALUMINIJ D.D. MOSTAR

Kolektivni ugovor "Aluminija" d.d. Mostar

zaključuju

KOLEKTIVNI UGOVOR
"ALUMINIJA" D.D. MOSTAR

Na temelju članka 111. i 112. Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine, ("Službene novine Federacije BiH", broj 43/99, 32/00 i 29/03), članka 2. stavka 3 i članka 39. Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju F BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 54/05),

ugovorne strane:

  • 1.
    ALUMINIJ d.d. MOSTAR
  • 2.
    NSZ ALUMINIJ d.d. MOSTAR

Uviđajući potrebu sporazumnog i odgovornog uređenja radnih odnosa radi promicanja socijalne i ekonomske sigurnosti zaposlenih u društvu, te razvoja, unapređenja i profitabilnosti društva, potpisnici ovog Kolektivnog ugovora izražavaju volju i spremnost dugoročnog sporazumnog i dogovornog uređenja međusobnih odnosa, na dobrobit svojih članova.

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) uređuju se prava i obveze Poslodavca i uposlenika u djelatnosti proizvodnje i prerade aluminija u pogledu:

  • -
    pitanja iz radnih odnosa i pitanja u vezi sa radnim odnosima,
  • -
    najniže plaće, plaća i naknada plaća,
  • -
    uvjeta za rad Sindikata,
  • -
    postupka kolektivnog pregovaranja i načina mirnog rješavanja kolektivnih radnih sporova,
  • -
    drugih pitanja od značaja za uređivanje odnosa između poslodavca i uposlenika koji nisu ili nisu u cijelosti uređena Zakonom i drugim propisima, odnosno pitanja za koja je Zakon predvidio da će biti uređena Kolektivnim ugovorom.

Pod pojmom Poslodavac podrazumijeva se "Aluminij" d.d. Mostar.

Pod pojmom uposlenik, u smislu ovog Ugovora, podrazumijeva se fizička osoba koja je zaposlena na osnovu Ugovora o radu kod Poslodavca.

Članak 2.

(1) Odredbe ovog Kolektivnog ugovora obvezuje ugovorne strane, a primjenjuju se na sve uposlenike, osim članova Uprave i menadžmenta, što je definirano posebnim ugovorima Nadzornog odbora, Uprave i menadžmenta.

(2) U slučaju da je neko pravo različito regulirano Zakonom, Općim kolektivnim ugovorom, ovim Kolektivnim ugovorom, Kolektivnim ugovorom županije, Pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili nekim drugim obvezujućim pravnim aktom, za uposlenika se primjenjuje najpovoljnije pravo.

Članak 3.

Općim aktima Poslodavca ne mogu se utvrditi manja prava uposlenika, niti uskratiti prava uposlenika od onih koja su utvrđena ovim Ugovorom.

II. RADNI ODNOSI

1. Ugovor o radu

Članak 4.

(1) Radni odnos zasniva se sklapanjem ugovora o radu zaključenim između Poslodavca i uposlenika nakon provedenog postupka prijema.

(2) Ugovor o radu sklapa se u pismenom obliku i sadrži osnovne sastojke propisane Zakonom o radu i Pravilnikom o radu.

Članak 5.

(1) Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa donosi Poslodavac koji vrši izbor uposlenika sukladno sa Zakonom o radu i utvrđenim uvjetima za određeno radno mjesto.

(2) Potrebe za uposlenicima Poslodavac može rješavati internim natječajima, osim u slučajevima potrebe za posebnim stručnim znanjima i vještinama od važnosti za poslovanje u konkurentskom okruženju i zapošljavanju mladih visokostručnih kadrova neposredno nakon završetka školovanja.

Članak 6.

(1) Prije zasnivanja radnog odnosa, obvezno se ljekarskim pregledom utvrđuju psihofizičke sposobnosti uposlenika za obavljanje poslova za koje se zaključuje ugovor o radu.

Troškove ljekarskog pregleda za uposlenike s kojima zasnuje radni odnos snosi Poslodavac.

Članak 7.

(1) Uposlenik je dužan stupiti na rad na dan određen ugovorom o radu.

(2) Ako uposlenik bez opravdanog razloga ne počne raditi na dan određen ugovorom, taj će se ugovor raskinuti. Pri stupanju na rad uposlenik se pobliže upoznaje s poslovima određenog radnog mjesta, uvjetima rada, pravilima i postupcima zaštite na radu, te pravima i obvezama iz radnog odnosa.

2. Vrste ugovora o radu

Članak 8.

(1) Ugovor o radu može se sklopiti:

  • -
    na neodređeno vrijeme sa punim i nepunim radnim vremenom,
  • -
    na određeno vrijeme sa punim i nepunim radnim vremenom,
  • -
    na neodređeno i određeno vrijeme uz probni rad,
  • -
    sa pripravnikom,
  • -
    sa stranim državljaninom.

(2) Prilikom stupanja na rad organizacijska jedinica Društva u kojoj uposlenik zasniva radni odnos mora omogućiti uposleniku upoznavanje sa općim aktima Poslodavca kojima se utvrđuju prava, obveze i odgovornosti iz radnog odnosa.

(3) Bez zasnivanja radnog odnosa, a radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad, Poslodavac može sa zainteresiranom osobom sklopiti ugovor o volonterskom radu.

(4) Poslodavac može, pod određenim uvjetima sa zainte- resiranom osobom sklopiti i ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova.

(5) Sklapanje ugovora iz st. 1. do 3. ovog članka vrši se sukladno odgovarajućim odredbama Zakona o radu i Pravilnika o radu.

3. Organizacija i sistematizacija poslova

Članak 9.

(1) Društvo samostalno utvrđuje svoj organizacijski ustroj, organizacijske i radne dijelove, strukturu i broj uposlenika, te uvjete koje uposlenici trebaju ispunjavati za obavljanje pojedinih poslova.

(2) Organizacijski i radni dijelovi Društva ustrojavaju se radi povezivanja poslova koji se obavljaju, metoda rada, organizacijskih i radnih postupaka kojima se omogućava obavljanje djelatnosti Društva.

(3) Pregled organizacije i sistematizacije sačinjen je i shematskim prikazom koji je sastavni dio Pravilnika o radu.

(4) Za rad pojedinih dijelova Društva, ovlaštene osobe Društva mogu donositi posebne obvezujuće upute za rad.

Članak 10.

(1) Posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa na onim poslovima za koje Poslodavac obzirom na proces rada, uvjete posla i dr. okolnosti, smatra da ih uposlenici moraju ispunjavati, dani su u Popisu poslova-radnih mjesta, koji su sastavni dio Pravilnika o radu.

(2) Popisom poslova, kao posebni uvjeti utvrđeni su:

  • -
    stručna sprema,
  • -
    radno iskustvo,
  • -
    posebna znanja potrebna za uspješno obavljanje posla,
  • -
    godine života uposlenika,
  • -
    posebna zdravstvena sposobnost uposlenika.

(3) Ugovor o radu može sklopiti samo osoba koja pored općih i uvjeta propisanih posebnim propisima ispunjava i na prednji način utvrđene uvjete.

4. Probni rad

Članak 11.

(1) Pri sklapanju ugovora o radu može se u svrhu provjere, odnosno utvrđivanja stručnih i radnih sposobnosti uposlenika ugovoriti probni rad.

(2) Trajanje probnog rada određuje se ugovorom o radu, s tim da može trajati najduže tri mjeseca.

(3) Ugovorena dužina probnog rada može se produžiti za onoliko vremena koliko je uposlenik bio opravdano odsutan sa rada u tijeku trajanja probnog rada.

Članak 12.

(1) Po završetku probnog rada stručna osoba ili tijelo dužno je radniku i Poslodavcu saopćiti ocjenu o stručnim sposobnostima, kao i radnoj disciplini radnika.

(2) Ukoliko do isteka roka probnog rada, a najduže 5 (pet) dana po isteku toga roka, stručna osoba ili tijelo ne saopće svoju ocjenu, smatra se da je uposlenik zadovoljio na probnom radu.

(3) Otkazni rok za uposlenika koji nije zadovoljio na probnom radu iznosi najmanje 7 (sedam) dana.

III. OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I USAVRŠAVANJE ZA RAD

1. Školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje u tijeku rada

Članak 13.

(1) Poslodavac može uputiti uposlenika u cilju usavršavanja i osposobljavanja za rad na školovanje ili drugi vid usavršavanja.

(2) Poslodavac određuje koje će uposlenike upućivati na osposobljavanje i usavršavanje i pod kojim uvjetima.

(3) Uposlenik je dužan u skladu sa potrebama Poslodavca i svojim sposobnostima školovati se, obrazovati, osposobljavati i usavršavati za rad, naročito je obvezan postupiti tako u slučajevima kada je od Poslodavca upućen na isto.

(4) Tijekom obrazovanja za potrebe Poslodavca uposleniku pripadaju sva prava kao da radi.

(5) Međusobna prava i obveze između uposlenika koji je upućen na obrazovanje i Poslodavca uređuju se posebnim ugovorom u skladu sa Pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

2. Pripravnici

Članak 14.

(1) Poslodavac osobu koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala zapošljava kao pripravnika.

(2) S pripravnikom se sklapa ugovor o radu na određeno vrijeme, ovisno o potrebi Poslodavca za popunu određenih poslova.

(3) Pripravnički staž je različit u odnosu na stupanj stručnog obrazovanja i traje:

  • -
    za poslove do zaključno V. stupnja obrazovanja najviše 6 (šest) mjeseci
  • -
    za poslove do zaključno VI i VII stupnja obrazovanja najviše 12 (dvanaest) mjeseci.

(4) Pripravništvo se obavlja po programu koji Poslodavac donosi u skladu sa specifičnostima pojedinih struka i radnih mjesta.

(5) Program iz st. 4. ovog članka obuhvaća osnove koje pripravnik treba upoznati tijekom pripravničkog staža, trajanje pripravničkog staža, stručnu obuku na tim poslovima u pojedinim odjelima, način stručnog osposobljavanja, način polaganja stručnog ispita i sl.

Članak 15.

Trajanje pripravničkog staža može se produžiti za vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolest i sl.), ako je ukupna odsutnost trajala duže od 30 dana.

Članak 16.

(1) Stručni ispit polaže se pred stručnom Komisijom od 3 (tri) člana koju imenuje Poslodavac.

(2) Članovi Komisije iz prethodnog stavka ne mogu imati niži stupanj stručne spreme od pripravnika koji pred njima polaže stručni ispit.

(3) Pripravnici u strukama i zanimanjima za koje je zakonom ili drugim propisom utvrđeno trajanje pripravničkog staža i način polaganja stručnog ispita, polažu stručni ispit sukladno tim propisima.

3. Volonteri

Članak 17.

(1) Društvo može na zahtjev zainteresirane osobe kojoj je nakon školovanja propisan pripravnički staž zakonom ili ovim Pravilnikom, primiti tu osobu na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa i bez plaće, na volonterski rad.

(2) Sa osobom iz prethodnog stavka sklapa se pismeni ugovor o volonterskom radu.

(3) U pogledu programa, trajanja i polaganja stručnog ispita na volontere se odnose pravila utvrđena za pripravnike.

IV. RADNO VRIJEME I RASPORED RADNOG VREMENA

1. Puno radno vrijeme

Članak 18.

(1) Puno radno vrijeme uposlenika uključujući i dnevni odmor iznosi 40 sati tjedno.

(2) Početak i završetak radnog vremena, uključujući i vrijeme stanke (odmora) tijekom rada određuje Poslodavac, uz prethodne konsultacije sa Sindikatom, u skladu sa Zakonom.

2. Nepuno radno vrijeme

Članak 19.

(1) Ako potrebe Društva to zahtijevaju, ugovor o radu može se sa uposlenikom sklopiti i za nepuno radno vrijeme.

(2) Uposleniku iz prethodnog stavka radno vrijeme tijekom dana i raspored radnog vremena utvrđuje se ugovorom o radu.

(3) Rad u nepunom radnom vremenu može biti raspoređen u istom ili različitom trajanju tijekom tjedna, odnosno samo u neke dane u tjednu.

3. Preraspodjela radnog vremena

Članak 20.

(1) Preraspodjela radnog vremena može se u skladu sa Zakonom obaviti kada to zahtijeva priroda djelatnosti, kontinuirani procesi proizvodnje, odn. poslovi i zadaci, organizacija rada, bolje korištenje radnog vremena, te izvršavanje određenih poslova i zadataka u utvrđenim rokovima, tako da u tijeku jednog razdoblja traje duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punog radnog vremena.

(2) Preraspodjela radnog vremena iz prethodnog stavka uvodi se odlukom Poslodavca.

4. Skraćeno radno vrijeme

Članak 21.

(1) Na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite, na radu nije moguće zaštititi uposlenika od štetnih utjecaja, radno vrijeme skraćuje se razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost uposlenika sukladno posebnim propisima i pravilima.

(2) Takvo radno vrijeme se u pogledu prava iz radnog odnosa izjednačava sa punim radnim vremenom.

(3) Poslovi iz stavka 1. ovog članka i trajanje radnog vremena utvrđuju se Pravilnikom o radu i ugovorom o radu, u skladu sa Zakonom.

Članak 22.

(1) U pogledu prava iz radnog odnosa skraćeno radno vrijeme se izjednačava sa punim radnim vremenom.

(2) Poslodavac može uposleniku iz prethodnog članka omogućiti da dio radnog vremena, najduže do punog radnog vremena radi na drugim poslovima koji nemaju štetnog utjecaja na zdravlje uposlenika.

5. Prekovremeni rad

Članak 23.

(1) U slučajevima i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu, Poslodavac može uvesti rad duži od punog radnog vremena (prekovremeni rad), a najduže 10 sati tjedno.

(2) Prekovremeni rad se uvodi odlukom Poslodavca.

(3) Radnik može dragovoljno, na zahtjev Poslodavca, ako to zahtijeva potreba tvornice, raditi prekovremeno i to u trajanju od još, najviše 10 (deset) sati tjedno.

6. Noćni rad

Članak 24.

Noćnim radom smatra se rad između 22 sata i 6 sati idućeg dana.

Ako je rad organiziran u smjenama, mora se osigurati izmjena smjena tako da uposlenik radi noću uzastopce najviše tjedan dana.

Članak 25.

Neposredni rukovoditelji su zaduženi za kontrolu efikasnosti korištenja radnog vremena uposlenika kojima rukovode, te u tu svrhu mogu voditi evidenciju o prisutnosti na radu.

V. ODMORI, DOPUSTI I ODSUSTVA SA RADA

1. Odmor

Članak 26.

Sukladno Zakonu o radu, Društvo osigurava uposlenicima slijedeće odmore u trajanju od:

  • -
    u tijeku radnog vremena 30 min.
  • -
    dnevni odmor između dva radna dana (najmanje) 12 sati
  • -
    tjedni odmor (najmanje) 24 sata
  • -
    godišnji odmor (najmanje) 18 dana
  • -
    godišnji odmor uposlenika koji i uz primjenu mjera zaštite na radu rade pod utjecajem štetnih materija 30 dana

Članak 27.

(1) Pravo na godišnji odmor prvi put se stječe nakon 6 (šest) mjeseci rada.

(2) Najmanje određeni godišnji odmor (18) dana iz prethodnog članka uvećava se po osnovu dužine radnog staža i to:

  • -
    od 1 do 5 godina staža - 1 radni dan
  • -
    od 5 do 10 godina staža - 2 radna dana
  • -
    od 10 do 15 godina staža - 3 radna dana
  • -
    od 15 do 20 godina staža - 5 radnih dana
  • -
    od 20 do 25 godina radnog staža - 7 radnih dana
  • -
    od 25 do 30 godina radnog staža - 9 radnih dana
  • -
    preko 30 godina radnog staža - 10 radnih dana

(3) Obzirom na uvjete rada, za uposlenike koji rade na neposrednom održavanju ili remontima objekata, na visini, na visokim i niskim temperaturama, u vlazi ili buci, te za radnike koji rade u smjenama, duljina godišnjeg odmora uvećava se za 3 (tri) radna dana.

(4) Po osnovi složenosti poslova, kvalitetu rada, socijalnim i obiteljskim prilikama i sl. Poslodavac može na prijedlog neposrednog rukovoditelja odlučiti da se uposleniku godišnji odmor, utvrđen na naprijed navedeni način uveća još do 3 (tri) radna dana.

Članak 28.

(1) Godišnji odmor se može koristiti u tijeku čitave kalendarske godine na osnovu plana korištenja godišnjeg odmora, koji donosi Poslodavac sukladno sa potrebama uposlenika i procesa rada, a najkasnije do 1. ožujka za tekuću godinu.

(2) Godišnji odmor se koristi u dva dijela.

(3) Ako uposlenik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio može koristiti bez prekida u trajanju od najmanje 12 (dvanaest) radnih dana u tijeku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30-og lipnja naredne godine.

(4) U trajanje godišnjeg odmora ne uračunava se vrijeme privremene nesposobnosti za rad, vrijeme blagdana u koje se ne radi, subote za uposlenike koji rade petodnevni radni tjedan, kao i drugo vrijeme odsustvovanja sa rada koje se uposleniku priznaje u staž osiguranja.

(5) Uposlenik ima pravo koristiti jedan dan odmora kad on to želi, uz obvezu da o tome obavijesti neposrednog rukovoditelja najmanje 3 (tri) dana prije njegovog korištenja.

(6) Uposleniku se po Zakonu o radu ne može odreći prava na godišnji odmor.

(7) Uposleniku se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor, niti mu se izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

2. Dopusti i odsustva s rada

Članak 29.

(1) Tijekom kalendarske godine uposlenik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (PLAĆENI DOPUST) do 7 dana u slučaju:

  • -
    sklapanja braka - 5 radnih dana
  • -
    rođenje djeteta - 5 radnih dana
  • -
    smrti člana uže obitelji (supružnika, djeteta, roditelja, usvojenika, očuha i maćehe) - 5 radnih dana
  • -
    smrti brata, sestre, djedova, baka, roditelja supružnika - 3 radna dana
  • -
    teška bolest člana uže obitelji - 4 radna dana
  • -
    sklapanja braka djeteta uposlenika - 3 radna dana
  • -
    selidbe u istome mjestu - 2 radna dana
  • -
    selidbe u drugo mjesto - 3 radna dana
  • -
    otklanjanja štetnih posljedica nastalih elementarnom nepogodom na stambenom objektu uposlenika 4 radna dana
  • -
    vjerskih blagdana - 2 radna dana
  • -
    sistematskih liječničkih pregleda - 1 radni dan
  • -
    dobrovoljno davanje krvi - 2 radna dana za svako davanje krvi
  • -
    majkama za svako dijete do 15 godina starosti - 1 radni dan
  • -
    samohranim roditeljima djece do 15 godina - 2 radna dana
  • -
    roditelju djeteta sa smetnjama u psihofizičkom razvoju - 2 radna dana

(2) U slučaju smrti člana uže obitelji uposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo predviđeno za taj slučaj bez obzira da li je već iskoristio 7 dana plaćenog odsustva po drugim osnovama.

(3) Plaćeni dopust odobrit će se uposleniku i u slučajevima školovanja, osposobljavanja i usavršavanja prema odobrenju Poslodavca.

(4) Uposleniku se može odobriti plaćeni dopust i u drugim slučajevima za vrijeme utvrđeno propisom Županije/Kantona i odlukom Poslodavca u skladu s tim propisom.

Članak 30.

Uposlenik odsustvuje sa posla uslijed spriječenosti za rad zbog bolesti u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 38/97) (BOLOVANJE).

Odsustvovanje zbog bolovanja utvrđuje nadležni liječnik i evidentira se samo za radne dane.

Članak 31.

(1) Uposleniku se može, na njegov obrazloženi zahtjev odobriti dopust bez naknade plaće (NEPLAĆENI DOPUST) u trajanju najviše od 30 dana, u slučajevima:

  • -
    njege člana obitelji,
  • -
    gradnje ili popravke kuće ili stana,
  • -
    liječenja na vlastiti trošak,
  • -
    obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja ili specijalizacije na vlastiti trošak, te u drugim opravdanim slučajevima.

(2) Kada to posebne okolnosti zahtijevaju i dopuštaju neplaćeni dopust može se odobriti u trajanju dužem od predviđenog u prethodnom stavku.

(3) U slučajevima iz prethodnog stavka, uposleniku će se odobriti neplaćeni dopust, ako po ocjeni Poslodavca izbivanje uposlenika s rada neće štetno utjecati na poslovni uspjeh Društva.

(4) Za vrijeme neplaćenog dopusta iz prethodnih stavaka ovog članka, prava i obveze uposlenika iz rada i po osnovu rada miruju.

(5) Uposlenik ima pravo na neplaćeni dopust u trajanju od 2 dana u tijeku kalendarske godine, radi zadovoljavanja vjerskih potreba.

VI. PLAĆE, NAKNADE PLAĆE I OSTALE NAKNADE UPOSLENIKA

1. Plaća

Članak 32.

(1) Osnovnu plaću čini koeficijent vrijednosti posla pomnožen sa mjesečnom vrijednošću boda.

(2) Mjesečni bod ovisi od ostvarenih rezultata poslovanja za tekuću godinu.

(3) Tako dobiveni umnožak iz prethodnog stavka dijeli se sa prosječnim mjesečnim fondom sati da bi se dobila satnica. Dobivena satnica množi se brojem sati provedenim na radu.

(4) U slučaju većih poremećaja u poslovanju mjerodavno tijelo Društva može u tijeku poslovne godine promijeniti mjesečni bod.

(5) Najniža osnovna plaća za najjednostavnije poslove odnosno radno mjesto ne može biti manja od prosječne neto plaće ostvarene u FBiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog Zavoda za statistiku.

Članak 33.

Ako plaća nije određena Ugovorom o radu Poslodavac će prema organizaciji i sistematizaciji poslova uposleniku za njegov rad isplatiti plaću koja se sastoji od:

  • -
    osnovne plaće za puno radno vrijeme utvrđene temeljem složenosti poslova radnog mjesta i za normalne uvjete rada na tom radnom mjestu;
  • -
    posebni dodatak na plaće, ako je on predviđen radnim nalogom, posebnom odlukom Poslodavca ili je rezultat ostvarene veće učinkovitosti i kvalitete na poslu;
  • -
    dodataka na plaću po osnovu radnog staža i otežanih uvjeta rada.

Članak 34.

(1) Uposlenik ima pravo na naknadu plaće u sljedećim slučajevima:

  • -
    za vrijeme godišnjeg odmora,
  • -
    za vrijeme privremene spriječenosti za rad uslijed bolesti,
  • -
    za vrijeme porođajnog odsustva,
  • -
    za plaćeno odsustvo i praznike,
  • -
    za prekid rada (koji nije uzrokovao uposlenik),
  • -
    za vrijeme odsutnosti sa posla zbog obrazovanja, stručnog osposobljavanja i prekvalifikacije na koje ga je uputio Poslodavac
  • -
    i u drugim slučajevima, utvrđenim Zakonom o radu i Pravilnikom o radu.

(2) Naknada plaće iz st. 1. isplaćivat će se sukladno Zakonu o radu, Kolektivnom ugovoru, Pravilnikom o radu i drugim zakonskim propisima.

Članak 35.

Osnovna plaća iz prethodnog članka pripada uposleniku za puno radno vrijeme (broj sati rada u određenom mjesecu prema godišnjem kalendaru rada) i redoviti (normalni) radni učinak.

Članak 36.

(1) Poslodavac ne može uposleniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa određenog Kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu i Ugovorom o radu.

(2) Poslodavac je dužan uposleniku uručiti pismeni obračun bruto i neto plaće prilikom njene isplate.

(3) Kada troškovi života u posljednja tri mjeseca, na osnovu zvaničnih podataka Federalnog zavoda za statistiku porastu najmanje za 3% ili više, osnovna plaća se povećava za isti odnos, u dogovoru Sindikata i Poslodavca, ako Poduzeće pozitivno posluje.

Članak 37.

(1) Osnovna plaća uposlenika povećava se za svaku navršenu godinu radnog staža za 1%.

Pravo na povećanje osnovne plaće prema stavku 1. ovog članka pripada uposleniku za staž, koji je upisan u radnu knjižicu, uvećan za tekući radni staž kod ovog Društva i vojni staž u jednostrukom trajanju.

Članak 38.

Osnovica iz čl. 33. ovog Ugovora povećava se:

  • -
    za rad noću/noćni rad 50%
  • -
    za prekovremeni rad 35%
  • -
    za rad na dan tjednog odmora 35%
  • -
    uposlenike koji rade u prvoj smjeni 35%
  • -
    rad na dane blagdana 150%

Za sve tipove prihoda koji nisu navedeni u članku 38. pridržavati se postojećeg načina obračuna radnog vremena.

Članak 39.

(1) Kada uposlenik posebne i radne zadatke radnog mjesta na kojim radi obavlja u opsegu i kvaliteti koja premašuje uobičajene rezultate, može ostvariti prvo na isplatu uvećane plaće (posebni dodatak).

(2) Osnove za isplatu posebnog dodatka na plaće jesu:

  • -
    zalaganje uposlenika na radu i radna disciplina,
  • -
    odnos prema strankama, suradnicima i drugim uposlenicima,
  • -
    postupanje sa sredstvima za rad,
  • -
    doprinos uposlenika racionalnom i učinkovitom poslovanju,
  • -
    unapređenje organizacije rada,
  • -
    kreativnosti uposlenika u radu.

(3) Odluku o isplati dijela plaće (posebnog dodatka) donosi Poslodavac, a na prijedlog ovlaštene osobe Društva.

Članak 40.

(1) Poslodavac isplaćuje plaće u periodu najduže od 30 dana po isteku mjeseca za koji se vrši obračun i isplata.

(2) Naknada pripravnika iznosi 80% od osnovne plaće radnog mjesta za koje se osposobljava.

2. Naknade plaće

Članak 41.

Bolovanje

(1) Uposlenik odsustvuje sa posla uslijed spriječenosti za rad zbog bolesti, u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju (bolovanje - "Službene novine Federacije BiH", broj 30/97).

(2) Odsustvovanje zbog bolovanja utvrđuje izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi.

Članak 42.

(1) Naknada plaće pripada osiguraniku samo za dane za koje bi mu pripadala plaća ili naknada plaće da je radio.

(2) Naknada plaće određuje se u visini od najmanje 80% osnovice za naknadu, a ona čini plaću koja je isplaćena uposleniku za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem je nastupilo bolovanje.

(3) Naknada plaće po osnovu bolovanja ne može biti niža od iznosa osnovne plaće važeće za mjesec za koji se utvrđuje naknada.

Članak 43.

(1) Naknadu plaće obračunava i isplaćuje Društvo na teret svojih sredstava za prvih 42 dana bolovanja.

Članak 44.

Naknada plaće u iznosu od 100% osnovice za naknadu (prethodni mjesec) isplaćuje se:

  • -
    za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog ozljede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti,
  • -
    za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog bolesti i komplikacija prouzročenih trudnoćom i porođajem,
  • -
    za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe,
  • -
    za vrijeme bolničkog liječenja,
  • -
    za maligna oboljenja.

Članak 45.

(1) Naknadu plaće zbog povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti obračunava i isplaćuje Društvo iz svojih sredstava sve dok uposlenik nije radno sposoban, odnosno do pravomoćnosti odluke nadležnog tijela o utvrđivanju invalidnosti osiguranika, osim u slučaju stečajnog postupka.

(2) Ako bolovanje traje neprekidno ili u prekidima ukupno 12 mjeseci za istu bolest u tijeku dvije kalendarske godine, izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite obvezan je uputiti osiguranika nadležnom tijelu Mirovinskog i invalidskog osiguranja, koji donosi ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti najkasnije u roku od 60 dana od dana prijema prijedloga izabranog doktora medicine.

(3) Pod ozljedom na radu, odnosno oboljenjem od profesionalne bolesti smatra se ozljeda odnosno oboljenje utvrđeno propisima o mirovinsko-invalidskom osiguranju.

(4) Društvo je obvezno za svaki slučaj ozljede na radu i oboljenja od profesionalne bolesti uposlenika dostaviti Županijskom zavodu osiguranja prijavu u roku od tri dana od dana ozljede, odnosno utvrđivanja oboljenja od profesionalne bolesti.

(5) Povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu štetno utjecati na ostvarivanje prava uposlenika iz radnog odnosa.

(6) Uposleniku koji je pretrpio povredu na radu ili obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad, Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu i ima prednost pri stručnom obrazovanju radi prekvalifikacije, te se raspoređuje na lakše poslove koji odgovaraju njegovoj preostaloj sposobnosti za rad.

(7) Kod povrede na radu i u svezi sa radom ili oboljenja od profesionalne bolesti, Poslodavac je dužan osigurati zdrav- stvenu zaštitu, odnosno snositi troškove liječenja.

Članak 46.

(1) Zaštitu žene i materinstva Poslodavac će izvršavati u skladu sa Zakonom o radu i Pravilnikom o radu.

(2) Pravo na naknadu plaće po osnovu porodiljskog odsustva isplaćivat će se u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju i propisu u oblasti dječje zaštite.

(3) Uposleniku koji po članku 13. ovoga Pravilnika ima status pripravnika, pripada 80% osnovne plaće u odgovarajućoj stručnoj spremi za koju se osposobljava.

3. Ostale naknade i primanja uposlenika

Članak 47.

  • -
    Naknada troškova službenog putovanja
  • -
    Naknada za ishranu u tijeku rada (topli obrok)
  • -
    Troškovi prijevoza na posao i s posla
  • -
    Naknada za rad na terenu (terenski dodatak)
  • -
    Regres za godišnji odmor
  • -
    Razlika plaće za 11 mjeseci
  • -
    Pomoć za slučaj smrti uposlenika ili člana uže obitelji
  • -
    Pomoć u slučaju teške invalidnosti i teške bolesti uposlenika ili člana uže obitelji
  • -
    Naknada za odvojeni život.

Članak 48.

Naknada troškova službenog putovanja

(1) Uposlenik ima pravo na naknadu troškova koji nastaju upućivanjem uposlenika na službeno putovanje.

(2) Na naknadu za službeno putovanje imaju pravo i osobe, koje nisu u radnom odnosu ako su prethodno uspostavile ugovoreni odnos sa Društvom da su upućene na službeno putovanje.

(3) Pod službenim putovanjem smatra se putovanje izvan mjesta redovitog zaposlenja u zemlji i inozemstvu, radi obavljanja određenog službenog posla-zadatka Društva.

(4) Nalog za službeno putovanje izdaje Poslodavac ili od njega ovlaštena osoba.

(5) Izdaci za naknadu troškova na službenom putovanju obuhvaćaju naknadu za ishranu, smještaj i troškove prijevoza.

(6) Naknada za ishranu priznaje se uposleniku u visini dnevnice, a troškovi smještaja i prijevoza u visini računa za te troškove.

Članak 49.

Naknada za službeno putovanje (dnevnica)

(1) Uposlenik ima pravo na dnevnicu za službeno putovanje i to:

  • -
    jednu dnevnicu za svaka 24 sata, ako putovanje traje više dana,
  • -
    jednu dnevnicu, ako putovanje traje manje od 24 sata, a više od 12 sati,
  • -
    pola dnevnice ako putovanje traje 8 do 12 sati.

(2) Najveći iznos dnevnice u zemlji i inozemstvu utvrđuje se Rješenjem Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

(3) Najveći iznos dnevnice koji će se isplaćivati za tekuću poslovnu godinu, određivat će se posebnom odlukom mjerodavnog tijela za odlučivanje.

(4) Dnevnice po službenom putovanju u zemlji obračunavaju se od sata polaska prijevoznog sredstva iz mjesta polaska do sata dolaska prijevoznog sredstva u mjesto dolaska na službeno putovanje. U slučaju korištenja vlastitog automobila vrijeme polaska i povratka računa se od vremena naznačenog u nalogu i izvještaju o službenom putovanju.

(5) Dnevnice određene za stranu državu u koju se službeno putuje obračunavaju se od sata prelaska granice Federacije BiH, a dnevnice određene za stranu državu iz koje se dolazi do sata prelaska granice Federacije BiH.

(6) Ako se za službeno putovanje upotrebljava avion, dnevnice se obračunavaju od sata polaska aviona do sata povratka aviona na aerodrom.

(7) Ako se službeno putuje u više zemalja, u odlasku se obračunava dnevnica utvrđena za stranu državu u kojoj počinje službeno putovanje, a u povratku dnevnica utvrđena za stranu državu u kojoj je službeno putovanje završeno. Za svako zadržavanje odnosno proputovanje kroz stranu državu koje traje duže od 12 sati obračunava se dnevnica za stranu državu.

Članak 50.

Naknada troškova smještaja

(1) Naknada za troškove noćenja na službenom putu obračunava se u visini hotelskog računa, osim hotela iznad "A" kategorije.

(2) Račun za noćenje je sastavni dio naloga za obračun.

(3) Izuzetno, ako u mjestu službenog putovanja nema drugih hotela, onda se priznaje račun za noćenje u hotelu "delux" kategorije.

(4) Ako u mjestu službenog putovanja nema organiziranog hotelskog smještaja, onda se pripadajuća dnevnica uvećava za 70%.

Članak 51.

Naknada troškova prijevoza

(1) Troškovi prijevoza na službenom putu priznaju se u visini cijene iz putničke tarife za prijevoz sredstvom koje se može koristiti prema putnom nalogu.

(2) Obračun troškova vrši se na osnovu priloženih karata, a izuzetno, u slučaju ako se karte zagube, po važećoj tarifi i uz pismeno obrazloženje.

(3) Troškovi prijevoza u lokalnom prometu priznaju se samo na osnovu karata.

(4) Troškovi za taxi usluge priznaju se na osnovu računa.

(5) Uposlenik kome se odobri na službenom putovanju koristiti putnički automobil u osobnoj svojini, pripada naknada u visini od 20% cijene litre benzina (euro-super 95) po pređenom kilometru.

(6) Uz putni nalog podnosi se potreban obračun o prijeđenim kilometrima, sa potpisom podnositelja obračuna.

Članak 52.

Ostali troškovi na službenom putovanju

(1) Pod ostalim troškovima koji mogu nastati u svezi službenog putovanja podrazumijevaju se troškovi kao:

  • -
    pribavljanje putničkih isprava,
  • -
    vakcinacija i liječnički pregledi,
  • -
    takse, telefonski i telefaks troškovi,
  • -
    troškovi za prijevoz i prijenos pošte,
  • -
    drugi prateći troškovi na službenom putovanju.

(2) Naprijed navedeni troškovi priznaju se i obračunavaju na osnovu računa ili drugih dokumenata.

Članak 53.

Akontacija i obračun troškova

(1) Na temelju naloga za službeno putovanje može se isplatiti akontacija u visini procijenjenih troškova.

(2) Troškovi za službeno putovanje priznaju se na temelju obračuna putnih troškova, koji se, u roku od 5 dana, po završetku putovanja, podnese u skladu sa odredbama Pravilnika o radu, uz pismeni izvještaj o izvršenom službenom putovanju, ovjeren od strane naredbodavca za službeno putovanje.

(3) Uz obračun se prilažu dokumenti kao dokaz o plaćenim računima za smještaj, prijevoz i ostale izdatke.

(4) Isplatom troškova putovanja pravda se primljena akontacija za to putovanje.

(5) Nalog za službeno putovanje ne može se izdati osobi koja nije ranije opravdala službeno putovanje.

(6) Ukoliko se u propisanom roku ne vrati akontacija dana za službeno putovanje ne može se vršiti isplata drugih akontacija za službeno putovanje, odnosno naplata će se izvršiti prinudnim putem.

Članak 54.

Naknada za ishranu u tijeku rada (topli obrok)

(1) Uposlenik ima pravo na naknadu za ishranu u tijeku radnog dana (topli obrok), u iznosu od 2% prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog Zavoda za statistiku.

(2) Pravo na ishranu u tijeku rada imaju uposlenici za dane provedene na radu, uposlenici koji rade sa najmanje polovicom radnog vremena, studenti i učenici koji rade preko studentskih servisa, kao i studenti i učenici na praktičnoj obuci razmjerno vremenu provedenom na obuci.

(3) Uposleniku ne pripada nadoknada za topli obrok za dane u koje odsustvuje sa posla po bilo kom osnovu (bolovanje, službeni put, plaćeno odsustvo i sl.).

(4) U izdatke za ishranu ne ulaze troškovi za pojačanu odnosno zaštitnu ishranu.

Članak 55.

Troškovi prijevoza na posao i s posla

(1) Uposleniku kome nije organiziran prijevoz na posao i s posla, a čije je mjesto stanovanja od mjesta rada udaljeno najmanje dva kilometra, osigurava se karta za prijevoz u javnom prometu ili se isplaćuje naknada do visine mjesečne karte u javnom prijevozu za tu relaciju.

(2) Uposlenik kome se isplaćuje naknada mjesečne karte dužan je dostaviti potvrdu o prebivalištu i potvrdu o cijeni vozne karte na relaciji od mjesta prebivališta do radnog mjesta.

(3) Obračun i isplata novčane naknade za prijevoz isplaćuje se na temelju broja dana (stvarnih dolazaka), koji se za korisnika dostavi na posebnom obrascu za obračun i koji je ovjeren od neposrednog rukovoditelja i rukovoditelja organizacione jedinice.

Članak 56.

Naknada za rad na terenu (terenski dodatak)

(1) Naknada za terenski dodatak isplaćuje se svim uposlenicima u visini, najviše do 70 % dnevnice u zemlji po danu.

(2) Odluku o visini terenskog dodatka iz prvog stava donosi mjerodavno tijelo Društva.

(3) Isplata terenskog dodatka po odredbama članka, vršit će se u okviru financijskih mogućnosti Poslodavca.

Članak 57.

Ostale isplate uposlenicima

(1) Uposlenik ima pravo na naknadu za godišnji odmor (regres) i razliku plaće za 11 mjeseci.

(2) Uposleniku pripada regres za korištenje godišnjeg odmora u visini 70% prosječne neto plaće svih zaposlenih ostvarene kod Poslodavca u mjesecu koji prethodi isplati regresa.

Pravo na regres za godišnji odmor imaju uposlenici koji su stekli pravo na korištenje godišnjeg odmora.

Poslodavac je dužan isplatiti ugovoreni iznos regresa za tekuću godinu najkasnije do 31. lipnja tekuće godine.

(3) Uposleniku pripada razlika plaće za 11 mjeseci u visini od 70 do 100% neto plaće svakog uposlenika ostvarene kod Poslodavca u mjesecu kojem prethodi isplata.

Ukoliko uposlenik ima nižu plaću od prosječne plaće isplaćene u mjesecu koji prethodi isplati, uposleniku će se isplatiti 70-100% prosječne plaće poduzeća.

Poslodavac je dužan isplatiti ugovoreni iznos razlike plaće za 11 mjeseci do 24. prosinca tekuće godine.

Članak 58.

Pomoć za slučaj smrti djelatnika ili člana uže obitelji

(1) U slučaju smrti uposlenika Društva Aluminija d.d. Mostar, Društvo će obitelji umrlog uposlenika ili pravnim nasljednicima isplatiti novčanu pomoć u iznosu od 20.000,00KM.

(2) U slučaju 100% trajne invalidnosti uposlenika čija je invalidnost nastala na radu ili u svezi sa radom, Aluminij d.d. Mostar će istom isplatiti novčanu pomoć u iznosu od 20.000,00KM.

(3) Invalidnost iz stavka 2. ovog članka se utvrđuje na temelju medicinske dokumentacije kao i nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka medicinske struke angažiranog od strane Aluminij-a d.d. Mostar.

(4) U slučaju smrti člana uže obitelji uposlenika isplaćuje se jednokratna novčana pomoć u visini od 1.000,00KM.

(5) Članom uže obitelji uposlenika u smislu ovog članka smatraju se bračni drug, djeca i roditelji.

Članak 59.

Pomoć u slučaju teške invalidnosti i teške bolesti djelatnika ili člana uže obitelji

(1) U slučaju teške invalidnosti ili teške bolesti uposlenika ili člana uže obitelji uposlenika, uposleniku pripada pomoć u iznosu od 1.000,00KM u tijeku jedne kalendarske godine

(2) Teškom bolešću u smislu ovog članka smatra se: akutna tuberkuloza, maligna oboljenja, endemska neuropatija, stanje poslije kirurškog zahvata srca, sva degenerativna oboljenja centralnog živčanog sustava, infarkt (srčani i moždani), oboljenje mišićnog sustava, presađivanje organa i paraliza.

(3) Bolest uposlenika ili člana uže obitelji dokazuje se na temelju dijagnoze, date od strane ovlaštene osobe, odnosno ustanove.

(4) Članom uže obitelji uposlenika u smislu ovog članka smatraju se bračni drug, djeca i roditelji.

Članak 60.

Naknada za odvojeni život

(1) Uposleniku, koji je privremeno raspoređen ili upućen na rad van mjesta prebivališta njegove obitelji, pripada naknada za odvojeni život od obitelji za troškove ishrane u visini 70% prosječne mjesečne plaće ostvarene u Federaciji BiH, ili u fiksnom iznosu od 400,00KM mjesečno ako u iznosu naknade za korištenje smještaja nisu uključeni troškovi ishrane.

(2) Uposlenik može koristiti naknadu iz ovog članka koja je za njega povoljnija.

(3) Naknada za odvojeni život pripada uposleniku ako mu nije priznata dnevnica, ako mu se ne obračunava terenski dodatak, te ako mu nije osiguran smještaj i ishrana.

Članak 61.

Otpremnina prilikom odlaska u mirovinu

(1) Uposlenik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u mirovinu, najmanje u visini tri prosječne plaće svih zaposlenih isplaćenih kod Poslodavca iz mjeseca koji prethodi mjesecu u kojem je uposlenik stekao uvjete za mirovinu.

(2) Plaće se isplaćuju u visini prosječne plaće svih zaposlenih kod Poslodavca za mjesec koji prethodi odlasku u mirovinu.

Članak 62.

Jubilarne nagrade uposlenicima

(1) Uposlenik ima pravo na jubilarnu nagradu za ukupni radni staž kod Poslodavca, od ponovnog pokretanja Aluminija, 15. 03. 1997. godine za navršenih:

  • -
    10 godina radnog staža - 1 prosječna plaća svih zaposlenih isplaćena kod Poslodavca za prethodni mjesec;
  • -
    20 godina radnog staža - 2 prosječne plaće svih zaposlenih isplaćene kod Poslodavca za prethodni mjesec;
  • -
    30 godina radnog staža - 3 prosječne plaće svih zaposlenih isplaćene kod Poslodavca za prethodni mjesec.

(2) Jubilarne nagrade isplaćuju se u mjesecu u kojem uposlenik ispuni navedene uvjete.

Članak 63.

Zavisno od financijske situacije Društva i završnog računa, Poslodavac može odobriti isplatu naknade u iznosu do jedne ostvarene prosječne plaće svakog uposlenika za 12 mjeseci tekuće godine.

Članak 64.

(1) Za uposlenike poduzeća koji rade u otežanim uvjetima rada u mjesecima gdje su zbog vremenskih neprilika vrućine, hladnoće, poplava, potresa itd., uvjeti rada dodatno otežani, Poslodavac može, odobriti isplatu dodatka na plaću po već navedenim osnovama.

(2) To se odnosi na dane koje je radnik radio, a Poslodavac ih ocijenio kao otežane.

Članak 65.

Invalidnost

(1) Prava i obveze uposlenika temeljem invalidnosti regulirat će se primjenom odredaba odgovarajućeg Zakona.

(2) Poslodavac je dužan voditi brigu o zaštiti invalida rada, ako je invalidnost nastala kao posljedica povrede na radu ili profesionalnog oboljenja, u skladu sa Zakonom o radu.

(3) Invalidima rada smatraju se oni radnici kojima je taj status priznala nadležna ljekarska komisija.

VII. ZABRANA NATJECANJA (KONKURENCIJE)

Članak 66.

(1) Uposlenik ne smije za sebe ili za Poslodavca obavljati poslove kojima konkurira Društvu.

(2) Zabrana konkurencije odnosi se na obavljanje rada i svim oblicima pravnih odnosa (ugovor o radu, ugovor o gospodarskom zastupanju, ugovor o djelu, ugovor o autorskom djelu i dr.).

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, Poslodavac može pismeno odobriti uposleniku obavljanje poslova za drugog poslodavca, odn. mogu se Ugovorom o radu potpunije urediti prava i obveze uposlenika u svezi s obavljanjem rada za drugog poslodavca.

Članak 67.

Uposlenik i Poslodavac mogu, na način i uz uvjete propisane Zakonom o radu ugovoriti da se određeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu uposlenih ne smije zaposliti kod druge osobe koja konkurira Društvu na tržištu, te da ne smije za svoj račun ili za račun treće osobe sklopiti poslove kojima se natječe s poslodavcem (Ugovorna zabrana natjecanja).

VIII. IZUMI I TEHNIČKA UNAPREĐENJA

Članak 68.

(1) Izum je novo ostvareno rješenje nekog tehničkog problema koje Poslodavac može upotrijebiti u svom poslovanju i koji ispunjava zakonske uvjete za dobivanje patenta.

(2) Tehničko unapređenje je tehničko rješenje kojim se proizvodni postupak unapređuje svrsishodnijom upotrebom poznatih tehničkih sredstava i tehnoloških postupaka i time postiže veća učinkovitost, bolja kakvoća proizvoda, ušteda materijala i energije, bolje korištenje strojeva i uređaja, bolji nadzor proizvoda i veća sigurnost na radu ili dobivanje novog proizvoda koji nije predmet patenta.

Članak 69.

(1) Poslodavac, u skladu sa Zakonom ima pravo prvokupa izuma i tehničkog unapređenja koji je uposlenik ostvario u radu i u svezi s radom.

(2) Uposlenik je dužan ponuditi izum i tehničko unapređenje Poslodavcu kao prječem kupcu.

(3) Poslodavac je obvezan izjasniti se o ponudi u roku od 30 dana od dana prijema ponude.

IX. NAKNADA ŠTETE

Članak 70.

Štetu koju uposlenik krajnjom nepažnjom prouzroči Poslodavcu, na radu ili u svezi s radom dužan je i naknaditi u skladu sa Zakonom o radu i Pravilnikom o radu.

Članak 71.

(1) U cilju utvrđivanja točnog iznosa nastale štete iz prethodnog članka, Poslodavac može imenovati komisiju koja će utvrditi taj iznos ili odrediti štetu u paušalnom iznosu.

(2) Komisiju, koja se sastoji od 3 (tri) člana, s tim da jedan član bude predstavnik Sindikata, formira Poslodavac.

Članak 72.

Poslodavac može u cijelosti ili djelomično osloboditi uposlenika od obveze naknade štete kad šteta nije učinjena namjerno ili iz krajnje nepažnje, kada je uposlenik poduzeo sve radnje da šteta ne nastane ili da se smanji.

X. PRAVILA O REDU I ZAŠTITA RADNIKA

1. Temeljna načela

Članak 73.

(1) Pored obveze Poslodavca da uposleniku za obavljeni rad isplati plaću, Poslodavac je obvezan i da dobrom organizacijom poslova, iz djelatnosti osigura zaštitu zdravlja i osobnosti uposlenika.

(2) Temeljna je obveza uposlenika da svoje usluge rada podredi organizacijskim zahtjevima kojima se ostvaruju bolji ciljevi poslovanja i da ugovoreni rad obavi prema uputama poslodavca danim u skladu s naravi i vrsti posla.

Članak 74.

(1) Rukovodeći djelatnici Društva obvezni su voditi brigu o svojim suradnicima - uposlenicima, poznavati njihova zaduženja, nadzirati njihov rad i davanjem potrebnih uputa olakšati obavljanje poslova.

(2) Nadređeni djelatnik odgovara za posljedice izdanih naloga.

Članak 75.

(1) Obveza je svakog uposlenika da svoje umne i fizičke sposobnosti, znanja i vještine koristi u obavljanju poslova prema sklopljenom ugovoru o radu, te da svoj posao i posao po nalogu, danom sukladno odredbama ovog Pravilnika, obavlja savjesno i po svom najboljem znanju.

U svom ponašanju uposlenik mora izbjegavati sve što bi moglo umanjiti ugled Društva ili ometati mirno obavljanje djelatnosti Društva.

(2) U obavljanju svojih radnih obveza, svi uposlenici obvezni su se uzajamno pomagati.

Članak 76.

(1) Osim poslova koji se ugovaraju ili opisuju (Opis poslova), uposlenik je dužan obavljati sve ostale pripremne i završne poslove, kao i one poslove koje s obzirom na organizaciju rada, pravila struke i standardizaciju spadaju u djelokrug rada.

(2) U slučaju nastupanja određenih okolnosti (više sile, zamjene privremeno nenazočnog uposlenika, potrebe procesa rada i dr.) uposlenik je dužan obavljati i sve druge poslove koje mu naredi rukovoditelj odnosnog organizacijskog dijela u skladu s naravi tih okolnosti.

2. Tajnost poslovnih i osobnih podataka

Članak 77.

O svim značajnijim pitanjima poslovanja Društva, bilo da su poslovne ili osobne naravi, o pojedinostima organizacije i ustroja Društva kao i o poslovnom i proizvodnom programu i postupcima, podaci kojima se u obavljanju svojih radnih obveza koriste uposlenici smatraju se poslovnom tajnom.

Članak 78.

(1) Uposlenik je dužan čuvati tajnu o prihodima svojih suradnika ako za njih sazna u obavljanju svojih poslova.

(2) Uposlenik je dužan čuvati tajnu i o drugim osobnim podacima uposlenika koje sazna u obavljanju svojih poslova.

3. Odnos prema imovini

Članak 79.

(1) Zabranjuje se svako samovlasno otuđivanje ili nenamjensko korištenje imovinom ili predmetima koji su u vlasništvu Poslodavca.

(2) Iz poslovnih prostorija se ne smiju iznositi poslovni dokumenti, crteži, obrasci i sl. bez odobrenja nadležnog djelatnika Društva.

4. Mjere kontrole

Članak 80.

(1) Ovlaštene osobe Društva mogu, kada to interesi zahtijevaju, dati nalog za obavljanje pregleda odn. utvrditi način kontrole ljudi i opreme pri ulazu i izlazu radi sprječavanja otuđivanja imovine.

(2) Za druge vrste pregleda potrebna je suglasnost Sindikata / Zaposleničkog vijeća osim u slučaju opravdane sumnje u otuđivanje imovine koja se može spriječiti samo žurnim postupanjem.

(3) Svi uposlenici dužni su postupiti po uputama osoba koje vrše kontrolu iz st. 1. i 2. ovog članka, a izbjegavanje kontrole cijenit će se kao otuđivanje imovine.

5. Pridržavanje mjera zaštite na radu

Članak 81.

(1) Poslodavac je dužan osigurati sigurne uvjete rada i poduzeti sve potrebne mjere osobne i kolektivne zaštite na radu kojima se štiti fizičko i psihičko zdravlje, te osobna i kolektivna sigurnost uposlenika u procesu rada.

(2) Uposlenik je dužan upotrebljavati sredstva zaštite na radu, te poštivati sve mjere osobne i kolektivne zaštite na radu na način kojim se maksimalno štiti njegovo zdravlje i zdravlje i sigurnost ostalih uposlenika.

(3) Uposlenici su se obvezni pridržavati propisa i Pravilnika o zaštiti na radu koji je sastavni dio Pravilnika o radu, uputa i savjeta koji su im dani radi sprječavanja nesreća na radu i profesionalnih bolesti.

(4) Sindikat je dužan Poslodavcu pružiti svu potrebnu pomoć i podršku u provođenju mjera osobne i kolektivne zaštite na radu.

(5) Poslodavac je dužan omogućiti uposleniku da se upozna sa propisima o radnim odmorima i propisima iz oblasti zaštite na radu u roku od 30 (trideset) dana od dana stupanja radnika na rad.

(6) Poslodavac je dužan jednom godišnje organizirati besplatne sistematske liječničke preglede i vakcinaciju, specijalističke preglede, kao i periodične preglede sukladno pozitivnim zakonskim propisima.

(7) Uposlenik ima pravo, bez štetnih posljedica iz radnog odnosa, da odbije da radi na poslovima od kojih mu prijeti neposredna opasnost po život i zdravlje, zbog toga što nisu provedene propisane mjere zaštite na radu.

(8) Poslodavac mora u što kraćem roku pristupiti uklanjanju neposredne opasnosti za život i zdravlje uposlenika.

(9) Poslodavac može ugovoriti kombinirano kolektivno zdravstveno osiguranje uposlenika pri vršenju i van vršenja redovnih poslova.

(10) Uposlenici su obvezni upotrebljavati zaštitna sredstva i koristiti se zaštitnim uređajima.

(11) Uposlenici se moraju pridržavati svih propisa i mjera za sprječavanje požara sadržanih u Pravilniku o zaštiti od požara koji je sastavni dio Pravilnika o radu.

(12) Poslodavac je obvezan, kod uvođenja novih tehnologija informirati uposlenike o tehnološkim karakteristikama i mogućim utjecajima tih tehnologija na zdravlje i sigurnost uposlenika.

(13) Zaštita uposlenika osiguravat će se sukladno odredbama Zakona o radu i drugim pozitivnim zakonskim propisima.

6. Prijava nesreća na poslu

Članak 82.

Uposlenik kojem se desila nesreća na poslu, obvezan je o tome bez odlaganja obavijestiti nadređenog djelatnika ili odgovornog uposlenika, a kada on to nije u stanju, onda je to obvezan učiniti eventualni očevidac ili uposlenik koji je primijetio nesreću, a ovi su obvezni odmah o tome izvijestiti ovlaštene osobe radi poduzimanja mjera koje su te osobe obvezne poduzeti povodom nesreće na poslu.

7. Obveza pažljivog postupanja

Članak 83.

(1) Sa svim uređajima, strojevima, alatom i priborom kojima se uposlenik služi u obavljanju posla ili ih održava mora se postupiti stručnom i s pažnjom dobrog gospodarstvenika.