Općina Hadžići - Općinsko vijeće
Odluka o provođenju Plana parcelacije "Stambeno naselje Japalaci Tarčin"
Na osnovu člana 25. stav (8) Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 24/17 i 1/18), te člana 24. stav (1) tačka 5. i člana 117. stav (2) Statuta Općine Hadžići ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 15/09, 17/12,10/13, 14/13 - Ispravka, 11/18 i 1/20), Općinsko vijeće Hadžići, na 20. sjednici, održanoj dana 21.09.2026. godine, donosi
ODLUKU
O PROVOĐENJU PLANA PARCELACIJE "STAMBENO NASELJE JAPALACI TARČIN"
Član 1.
Ovom Odlukom utvrđuju se uslovi korištenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora i način provođenja Plana parcelacije "Stambeno naselje Japalaci Tarčin" (u daljem tekstu: Plan), a naročito granica obuhvata, urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevina, uslovi za uređenje građevinskog zemljišta, uređenje zelenih i slobodnih površina, kao i površina pod infrastrukturom.
Član 2.
Granica obuhvata polazi od tromeđe parcela k.č. 1167/2, 1167/1 i 1168, potom u pravoj liniji presjeca put k.č. 1168 do tačke broj 1 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1168 i 1169, a ima koordinate y=6508009, x=4849329, lomi se u pravcu sjevera u dužini od 51 m do tačke broj 2 koja ima koordinate y=6508009, x=4849329, nastavlja na istok sijekući put k.č. 1169 i dolazi u tromeđu parcela k.č. 1168, 1166 i 1167/1. Granica obuhvata nastavlja u pravcu zapada, te sjevera idući međama parcela k.č. 1167/1, 613, 612, 611/1 (obuhvata ih) do četveromeđe parcela k.č. 662, 611/1, 663 i 128, potom se lomi na jugoistok, te jugozapad idući međama parcela k.č. 611/1, 611/2, 612, 613, 614/1, 1167/1 (obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis granice i počeo.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Japalaci i K.O. Tarčin, Općina Hadžići.
Površina obuhvata iznosi P=1,46 ha.
Član 3.
Izgradnja i uređenje prostora u granici opisanoj u članu 2. vrši se na osnovu ovog Plana.
Član 4.
Planom su definisane površine za sljedeće namjene:
- -površine za izgradnju stambenih objekata 0,93 ha,
- -površine zelenila 0,21 ha,
- -površine za izgradnju infrastrukture 0,21 ha,
- -površina priobalnog pojasa vodotoka 0,10 ha.
Član 5.
Uređenje građevinskog zemljišta potrebno je izvesti u obimu i na način kako je to predviđeno Planom parcelacije.
Izgradnja građevina ne može započeti bez prethodnog minimalnog uređenja građevinskog zemljišta, pod čime se podrazumijeva obezbjeđenje saobraćajnog pristupa parceli, priključenje na vodovodnu, kanalizacionu i elektroenergetsku mrežu, radova na stabilizaciji terena.
Privremeno korištenje građevinskog zemljišta koje nije privedeno krajnjoj namjeni se ne može odobriti.
Član 6.
Urbanističko tehnički-uslovi za izgradnju građevina:
- -regulacionom linijom, definisanom grafičkim dijelom Plana, utvrđene su pojedinačne parcele i razdvojene površine različitih namjena;
- -građevinskom linijom, definisanom grafičkim dijelom Plana, utvrđen je dio građevinske parcele na kojoj je moguće izgraditi građevinu;
- -najveća dozvoljena spratnostgrađevine iznosi P1 (prizemlje i jedan sprat);
- -izbjegavati tipsko arhitektonsko oblikovanje sa identičnim fasadama te koristiti prirodne materijale karakteristične za lokalno podneblje;
- -na kosom krovu se ne mogu odobriti istaci kružnih i nepravilnih formi;
- -uređenje građevinske parcele podrazumijeva u prvom redu očuvanje prirode i obavezno se izvodi kao jedinstvena površina prema kontaktnim parcelama, što se ostvaruje očuvanjem strukture terena i postojeće vegetacije u najvećoj mjeri i sadnji autohtonog rastinja sve tri vegetacione etaže na način koji odgovara prirodnom postojanju;
- -sastavni dio projektne dokumentacije za izgradnju građevina mora biti i urbanističko rješenje uređenje parcele i pejzažno uređenje zelenih površina koje moraju obuhvatiti najmanje 60% površine građevinske parcele;
- -tehnička dokumentacija za izgradnju građevina mora biti usaglašena sa uslovima fundiranja datim u Elaboratu o inžinjerskogeološkim i geotehničkim karakteristikama terena, koji je sastavni dio Plana. Prije izrade projektne dokumentacije za izgradnju građevine potrebno je pribaviti detaljni inžinjerskogeološki i geotehnički nalaz i uslove fundiranja od stručnih institucija. Statički proračun građevine mora se dimenzionirati za potrebe najmanje 8° MSC;
- -koeficijenti izgrađenosti i procenti izgrađenosti pojedinačnih građevinskih parcela i ukupnog obuhvata utvrđen je i prezentiran u tekstualnom obrazloženju Plana parcelacije;
- -nivelacione kote prizemlja planiranih objekata u odnosu na saobraćajnicu - ulicu utvrdit će se na osnovu nivelacionih kota saobraćajnica datih u Planu parcelacije;
- -nivelete pješačkih saobraćajnica, prilazi i ulazi u građevine moraju biti projektovane i izvedene prema Uredbi o urbanističko-tehničkim uvjetima, prostornim standardima i normativima za otklanjanje i sriječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera za kretanje invalidnih lica koja koriste tehnička i ortopedska pomagala ("Službene novina Kantona Sarajevo", broj 5/00);
- -priključke na saobraćajnice i mreže ostale infrastrukture treba u svakom pojedinačnom slučaju projektovati u skladu sa idejnim rješenjima infrastrukture (važećim tehničkim normativima) koje su sastavni dio Plana parcelacije;
- -parkiranje/garažiranje se mora obezbijediti u okviru pripadajuće građevinske parcele ili unutar gabarita objekta, po normativu: za 1 stan - 1,1 parking mjesto;
- -može se odobriti izgradnja pomoćnih građevina na parceli u funkciji osnovne namjene - stanovanja (garaža ili ljetna kuhinja) pod uslovom da ovakva izgradnja ne ugrožava susjedne objekte ni zatečeni prirodni ambijent. Pomoćni objekti mogu biti samo prizemni i njihova namjena se ne može mijenjati.
Član 7.
Parcele definisane kao površine zelenila potrebno je zaštititi i unaprijediti njihove ambijentalne i ekološke kvalitete očuvanjem postojećih i uspostavljanjem novih elemenata biološke komponente (pretežno visokog drveća), uz uvođenje urbanog mobilijara za odmor i rekreaciju, u skladu s prostornim mogućnostima i identifikovanim potrebama korisnika.
Član 8.
Planom utvrđene parcele broj 13 i 14 predstavljaju javnu površinu u općoj upotrebi.
Član 9.
Izgradnja objekata privremenog karaktera može se odobriti isključivo za potrebe gradilišta, a u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 24/17 i l/18).
Član 10.
Sistem upravljanja otpadom na području obuhvaćenom granicom Plana parcelacije potrebno je realizovati u skladu sa usmjerenjima Elaborata o lokacijama reciklažnih dvorišta, niša i zelenih otoka sa lociranjem u prostorno-planskoj dokumentaciji i investicijskim plano mOpćine Hadžići (Odluka Vlade Kantona Sarajevo, broj 02-05-29735-5/19 od 01.08.2019. godine), kojim je u cilju uspostavljanja sistema selektivnog prikupljanja i reciklaže otpada, za individualne stambene objekte predviđen dvolinijski sistem prikupljanja otpada.
Član 11.
Uslovi za sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara moraju biti obezbjeđeni u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03, 22/06 i 43/10) i odredbama Uredbe o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje skloništa i tehničkim normativima za kontrolu ispravnosti skloništa ("Službene novine Federacije BiH", broj 21/05 i 59/07).
Član 12.
Ova odluka stupa na narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 01-02-9948/2026
21. septembra 2026. godine
Hadžići
Predsjedavajući
Općinskog vijeća Hadžići
Dženan Rizvo, s. r.
Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo
PLAN
PARCELACIJE "STAMBENO NASELJE JAPALACI TARČIN" (SKRAĆEN TEKST)
UVOD
Izradi planskog dokumenta za predmetnu prostornu cjelinu pristupilo se na osnovu Odluke o pristupanju izradi Plana parcelacije "Stambeno naselje Japalaci Tarčin", koju je donijelo Općinsko vijeće Hadžići na 4. sjednici održanoj dana 06.01.2025. godine ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 03/25), u daljem tekstu Plan parcelacije.
Cilj izrade Plana parcelacije za predmetno područje jeste optimalna organizacija prostora kroz formiranje površina za izgradnju stambenih objekata, zelenih površina, kao i saobraćajne i ostale infrastrukture.
1. GRANICA I POLOŽAJ PODRUČJA
Područje obuhvaćeno Planom parcelacije nalazi se jugozapadno od Sarajeva, u naselju Japalaci, općina Hadžići. Obuhvat se nalazi sa desne strane magistralnog puta M-17 (Sarajevo - Mostar), na udaljenosti oko 10 km od urbanog središta općine Hadžići.
Predmetni obuhvat se nalazi u naseljenom dijelu naselja Tarčin, te je povezan sa lokalnom saobraćajnicom koja prolazi kroz naselje.
Površina obuhvata iznosi P=1,46 ha.
2. ODNOS PREMA PLANU VIŠEG REDA
Prema Prostornom planu Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine predmetno područje se nalazi u vanurbanom području Općine Hadžići, u zoni planiranog građevinskog zemljišta.
Planom parcelacije zadržano je opredjeljenje dato Planom višeg reda.
3. POSTOJEĆE STANJE
Analiza postojećeg stanja urađena je na osnovu obilaska terena i Elaborata o inženjerskogeološkim i geotehničkim karakteristikama terena koje je za potrebe izrade Plana parcelacije izradila firma Geo-Intermax d.o.o. Tuzla (mart 2025. godine).
3.1. Prirodni uslovi
Područje obuhvaćeno granicom Plana parcelacije je uglavnom ravno, sa jako blagim nagibom terena i kao takvo pripada optimalno povoljnom terenu za izgradnju. Izuzetak predstavlja zapadni dio parcele, gdje se na udaljenosti od cca 25 m u odnosu na postojeću lokalnu saobraćajnicu, ostvaruje visinski pad terena od cca 5 m.
Granicu obuhvata sa istočne strane tangira neimenovani potok, a sa sjeveroistočne rijeka Bijela.
Današnji oblik reljefa je posljedica djelovanja sveukupnih endogenih i egzogenih faktora, koji su skupno ili pojedinačno u dugom vremenskom periodu djelovali na datom terenu. Endogene sile, oblikovale su reljef terena u regionalnom smislu odnosno oblikovale najkrupnije geološke i morfološke cjeline. Neotektonska aktivnost i seizmičnost uticali su na formiranje općeg geomorfološkog sklopa terena i opći karakter geomorfoloških evolucionih procesa.
Na inžinjerskogeološko i geomorfološko oblikovanje terena najviše su uticale klimatske, biološke, hidrološke, hidrografske i hidrogeološke prilike na terenu. Prema genetskim tipovima izdvojena je jedna kategorije reljefa, zavisno od karaktera neotektonske aktivnosti i to:
- Fluvijalno - akumulacioni reljef.
Fluvijalno - akumulacioni reljef je nastao fluvijalno - akumulacionim procesima rijeke Bijele. U ovu kategoriju spadaju uglavnom aluvijalne zaravni, terasni odsjeci, kao i drugi oblici vezani za fluvijalno-akumulacioni režim. Odlika ovog reljefa je zaravnjen teren, sa vrlo izraženom diseciranošću i ispresijecanošću sekundarnom mrežom povremenih tokova. Nadmorska visina fluvijalno - akumulacionog reljefa je oko 660,00 m.
Obuhvat Plana parcelacije na sjeveroistočnoj strani tangira stalni vodotok rijeke Bijele, čiji režim i dinamika tečenja zavise od hidroloških uslova i intenziteta padavina. Korito rijeke na predmetnoj lokaciji je usječeno u dubini od 2,00 do 2,50 m i u standardnim hidrološkim uslovima popunjeno je približno 30% vodostaja. Tok rijeke je pravolinijski, bez meandriranja, što omogućava brži protok i minimalne erozivne uticaje iako se bilježi blago erodovanje lijeve obale uz obuhvat.
Na zapadnoj strani obuhvata povremeno se formira manji vodeni tok uslijed velikih padavina. Voda se slijeva niz padinu s lokalne ceste, ali se javlja samo kratkotrajno i u manjim količinama. Na istočnoj strani obuhvata protiče stalni, neimenovani potok koji se ulijeva u rijeku Bijelu.
Pojava i nivo podzemne vode evidentirani su na svim istražnim tačkama uz značajne sezonske oscilacije. Izmjereni podaci imaju orijentacioni karakter, a nivo podzemne vode u najvećoj mjeri prati nivo rijeke Bijele.
Na osnovu inženjerskogeološke karte i istražnih bušotina, u terenu su izdvojene četiri kategorije: tehnogene tvorevine, aluvijalni sedimenti, kora trošenja i čvrsti geološki supstrat. Tehnogene tvorevine pretežno čine nasipi uz lokalnu cestu, debljine do 4 m, građene od pjeskovito-prašinaste gline, drobina i krečnjačkog materijala.
Aluvijalne tvorevine sastavljene su od pjeskovite gline i šljunka različite granulacije, te imaju heterogena fizičko-mehanička svojstva i pogodne su za gradnju određenih objekata.
Geološka građa terena obuhvata dvije zone: raslabljen geološki supstrat i čvršći geološki supstrat.
Zona raslabljenog geološkog supstrata sastoji se od dezintegriranih i dekomponiranih uškriljenih pješčara, glinaca i krečnjaka. Ova zona je podložna eroziji i ima promjenjiva fizičko-mehanička svojstva, s procijenjenom debljinom od 0,5 do 1,0 m. Posebnu pažnju treba posvetiti izvođenju zemljanih radova - iskopi ne smiju ostajati nezaštićeni kako ne bi došlo do degradacije temeljnog tla.
Geološki supstrat čine uškriljeni pješčari, glinci i krečnjaci sa izraženom anizotropnošću. Riječ je o stabilnim, pretežno vodonepropusnim do slabopropusnim stijenama, sa slojnim diskontinuitetima i horizontalnim slojevitostima.
Na osnovu analize geomorfoloških karakteristika, geološke građe, strukturnih odnosa, kao i inžinjerskogeoloških i hidrogeoloških osobina stijena i tla, može se zaključiti da se na razmatranoj lokaciji pretežno nalaze stabilni tereni.
Na širem prostoru oko Sarajeva postoji više seizmotektonskih blokova sa specifičnim mehanizmom i karakterom kretanja. Osnovni stepen seizmičnosti za istraživani prostor jeste 7° MCS.
3.2. Stvoreni uslovi
Na području obuhvaćenom Planom parcelacije nema izgrađenih fizičkih struktura.
Pristup području obuhvaćenom granicom Plana parcelacije obezbjeđuje se preko postojeće lokalne saobraćajnice - ulice Civilnih žrtava rata, koja se nalazi uz zapadnu granicu obuhvatai predstavlja primarnu pristupnu komunikaciju.
3.2.1 Opremljenost infrastrukturom
Područje obuhvata Plana parcelacije nije opremljeno saobraćajnom i ostalom infrastrukturom.
3.3. Posjedovno stanje
Sve parcele obuhvaćene granicom Plana parcelacije nalaze se u privatnom vlasništvu.
4. PROSTORNA ORGANIZACIJA
Planom parcelacije definisana je prostorna organizacija u skladu sa zatečenim prirodnim i stvorenim uslovima i formirana funkcionalna prostorna cjelina koju čine sljedeće površine podijeljene na parcele.
|
namjena površine |
ha |
broj parcela |
|
površine za izgradnju stambenih objekata |
0,93 (63,55%) |
10 |
|
površine zelenila |
0,21 (14,59%) |
2 |
|
površine za izgradnju infrastrukture |
0,22 (14,90%) |
2 |
|
površina priobalnog pojasa vodotoka |
0,10 (6,96%) |
1 |
Plan parcelacije baziran je na odrednici da se oblikom, veličinom i položajem parcele osigura građenje u skladu sa urbanističko-tehničkim uslovima, koji su primjereni predmetnom lokalitetu, te da svaka parcela ima obezbijeđen kolski i pješački pristup, odnosno vezu sa sistemima ostale infrastrukture.
Građevinske parcele predviđene za stanovanje
Planom parcelacije predviđeno je 10 građevinskih parcela za izgradnju slobodnostojećih individualnih stambenih objekata prema sljedećim urbanističko-tehničkim pokazateljima:
|
broj parcele |
površina parcele (m˛) |
spratnost |
procenat izgrađenosti (%) |
koeficijent izgrađenosti |
minimalni procenat zelenih površina (%) |
tlocrtna površina (m˛) |
BGP (m˛) |
|
1 |
710,24 |
P1 |
14 |
0,28 |
60 |
100 |
200 |
|
2 |
729,77 |
P1 |
14 |
0,27 |
60 |
100 |
200 |
|
3 |
709,40 |
P1 |
13 |
0,26 |
60 |
100 |
200 |
|
4 |
1.374,75 |
P1 |
11 |
0,22 |
60 |
100 |
200 |
|
5 |
1.091,64 |
P1 |
12 |
0,24 |
60 |
100 |
200 |
|
6 |
800,98 |
P1 |
9 |
0,18 |
60 |
100 |
200 |
|
7 |
1.060,13 |
P1 |
12 |
0,25 |
60 |
100 |
200 |
|
8 |
925,23 |
P1 |
9 |
0,19 |
60 |
100 |
200 |
|
9 |
913,04 |
P1 |
11 |
0,22 |
60 |
100 |
200 |
|
10 |
1.060,21 |
P1 |
11 |
0,22 |
60 |
100 |
200 |
|
UKUPNO |
1.000 |
2.000 |
Oblikovanje i materijalizacija objekata mora biti u skladu sa lokalnim podnebljem.
Uređenje građevinskih parcela za individualno stanovanje treba usmjeriti na očuvanje postojećeg zelenila i oblikovanje vanjskog prostora u skladu s principima očuvanja prirodnog ambijenta, pri čemu zelenilo mora zauzimati najmanje 60% ukupne površine parcele. Sadnja se vrši isključivo autohtonim biljnim vrstama različite visinske strukture, koje su prilagođene ekološkim uslovima ovog područja i u skladu s potencijalnom prirodnom vegetacijom. Vanjsko uređenje treba da čini jedinstvenu kompozicionu cjelinu, kako unutar same parcele, tako i u kontekstu šireg okruženja.
Teren oko objekata ostaviti kao jedinstvenu cjelinu, bez postavljanja fizičkih ograda. Vizuelne barijere, tamo gdje su potrebne, mogu se ostvariti sadnjom zelenila na odgovarajućim lokacijama.
Parcele zelenila
Postojeća vegetacija, koja se nalazi sa zapadne strane obuhvata, kao i uz rijeku Bijelu, čini dio šireg sistema zaštitnog zelenila koji se prostire i van predmetnog područja. Neophodno je očuvati ovu vegetaciju i omogućiti njeno daljnje unapređenje.
|
broj parcele |
površina (m˛) |
namjena parcele |
|
11 |
628,03 |
zelenilo |
|
12 |
1.523,31 |
zelenilo |
Parcele za izgradnju infrastrukture
Parcele za izgradnju infrastrukture definisanesu regulacionom linijom saobraćajnice kojom je predmetni obuhvat povezan sa naseljskom saobraćajnom mrežom i sa koje je planiran pristup svim planiranim parcelama.
|
broj parcele |