Odluka o donošenju normativa i standarda za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja na području Kantona Sarajevo
Na osnovu člana 26. i 28. stav (2) Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novi prečišćeni tekst i 37/14 - Ispravka) i člana 172a. stav (1) Zakona o visokom obrazovanju ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 36/22 i 28/25), Vlada Kantona Sarajevo, na 186. vanrednoj sjednici, održanoj 01.10.2026. godine, donijela je
ODLUKU
O DONOŠENJU NORMATIVA I STANDARDA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI VISOKOG OBRAZOVANJA NA PODRUČJU KANTONA SARAJEVO
Član 1.
Ovom odlukom donose se Normativi i standardi za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja na području Kantona Sarajevo, koji čine sastavni dio ove odluke.
Član 2.
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo."
Broj 02-04-40828-5/26
01. oktobra 2026. godine
Sarajevo
Premijer
Nihad Uk, s. r.
NORMATIVI I STANDARDI
ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI VISOKOG OBRAZOVANJA NA PODRUČJU KANTONA SARAJEVO
DIO PRVI - OPĆE ODREDBE
Član 1.Predmet
(1) Predmet Normativa i standarda za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja na području Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Normativi i standardi) je utvrđivanje kriterija čije je ispunjavanje neophodno za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja na području Kantona Sarajevo i druga pitanja relevantna za uspostavu i osiguranje sistema kvaliteta u visokom obrazovanju.
(2) Normativima i standardima utvrđuju se minimalni kadrovski, prostorni i drugi materijalno-tehnički uslovi neophodni za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja i naučnoistraživačkog, odnosno umjetničkoistraživačkog rada u skladu sa Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 59/07 i 59/09) i Zakonom o visokom obrazovanju ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 36/22 i 28/25 - u daljnjem tekstu: Zakon).
Član 2.Cilj donošenja Normativa i standarda
Cilj Normativa i standarda je osiguranje kvaliteta visokog obrazovanja na području Kantona Sarajevo.
Član 3.Područje primjene
(1) Normativi i standardi primjenjuju se:
a) u postupku osnivanja visokoškolskih ustanova i članica;
b) u postupku osnivanja novih odsjeka;
c) kao osnova za uspostavu unutrašnje organizacije visokoškolske ustanove.
(2) Normativi i standardi utvrđuju odgovarajuće uslove za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, i to:
a) kadrovske standarde, odnosno broj i strukturu nastavnog osoblja potrebnih za organizaciju i realizaciju nastavnog i naučnog procesa;
b) kadrovske standarde, odnosno broj i strukturu nenastavnog stručnog, administrativnog i tehničkog osoblja potrebnog za organizaciju i realizaciju nastavnog i naučnog procesa;
c) odgovarajući prostor, opremu, nastavna sredstva, tehničke, sigurnosne i druge uslove potrebne za realizaciju nastave u obimu i kvaliteti utvrđenom nastavnim planom i programom;
d) rad sa studentima u skladu sa pedagoškim standardima i normativima, realizirajući pri tome utvrđeni obim aktivnosti putem predavanja, vježbi, rada u seminarima, konsultacija i ispita u okviru predviđenih sati iz nastavnog plana i programa, odnosno dužine radnog vremena nastavnika, asistenta i drugih saradnika.
(3) Normativi i standardi predstavljaju osnovu za osiguranje sistema kvaliteta u skladu sa važećim propisima Bosne i Hercegovini u ovoj oblasti, a radi usklađivanja sa Standardima i smjernicama za osiguranje kvaliteta u evropskom prostoru visokog obrazovanja (EHEA).
DIO DRUGI - NORMATIVI I STANDARDI U NASTAVI
POGLAVLJE I - Kadrovski standardi
Član 4.Ispunjenost kadrovskih standarda
(1) Visokoškolska ustanova može obavljati djelatnost visokog obrazovanja ukoliko ima potreban broj nastavnog i nenastavnog osoblja u radnom odnosu sa punim radnim vremenom odnosno dvije trećine (2/3) nastavnika, dvije trećine (2/3) saradnika i dvije trećine (2/3) ostalih zaposlenika u radnom odnosu sa punim radnim vremenom, shodno zahtjevima studijskih programa koje realizuje.
(2) Broj i struktura nastavnog osoblja odgovarajućeg zvanja utvrđuje se u skladu sa ovim standardima, te na osnovu nastavnog plana i programa, vrste studija, broja studenata, kao i na osnovu utvrđenog nastavnog opterećenja u pogledu broja sati predavanja, odnosno vježbi sedmično u toku jedne studijske godine.
(3) Za izvođenje nastavno-naučnog procesa svaki nastavni predmet utvrđen nastavnim planom i programom mora imati odgovornog nastavnika u skladu sa zakonima kojima se regulišu predmetne oblasti i statutom visokoškolske ustanove. U pravilu, pored odgovornog nastavnika, u realizaciji nastave na predmetu učestvuju i predmetni nastavnici i saradnici.
POGLAVLJE II - Organizacija i realizacija nastave
Član 5.Nastava i pojmovi vezani za nastavu
(1) Nastava se provodi organizovanjem predavanja, vježbi, seminara, konsultativne nastave, stručne prakse, stručnih posjeta, konsultacija, mentorstva, kontinuiranih provjera znanja i vještina, ispita, kao i drugih oblika nastave i provjera znanja i vještina. Prema načinu organizacije i realizacije, nastava može biti:
a) klasična nastava koja se izvodi uživo u učionicama ili na terenu (kao terenska nastava) u zavisnosti od nastavnog plana i programa;
b) mješovita (hibridna) nastava predstavlja oblik izvođenja nastave u kojem se klasična (kontaktna) nastava u učionici kombinuje s online nastavom putem digitalnih platformi, tako da jedan dio studenata prisustvuje nastavi fizički, a drugi dio istovremeno prati nastavu na daljinu;
c) nastava na daljinu, odnosno online nastava predstavlja oblik nastave koji se u cijelosti ili pretežno realizira putem digitalnih platformi, uz obavezu osiguranja istih standarda kvaliteta, evaluacije, akademskog integriteta, zaštite ličnih podataka i autorskih prava kao i kod tradicionalne, odnosno klasične nastave.
(2) Predavanje je osnovni oblik nastave u kojem nastavnik, služeći se savremenim nastavnim metodama i sredstvima, podučava studente teorijskim, odnosno umjetničkim i praktičnim postavkama neophodnim za sticanje kompetencija potrebnih za rad u struci.
(3) Vježbe su oblik nastave koje se sastoje od predočavanja i savladavanja postupaka za rješavanje konkretnih zadataka i problema, u zavisnosti od specifičnosti studijskog programa, a u cilju sticanja vještina potrebnih za samostalni rad u struci. Vježbe mogu biti auditorne ili praktične (računarske, grafičke, laboratorijske, eksperimentalne, kineziološke i druge specifične praktične vježbe u ovisnosti od studijskog programa).
(4) Seminar je poseban interaktivni oblik nastave koji se realizuje u manjoj nastavnoj grupi, u kojem studenti aktivno obrađuju gradivo kroz diskusiju, analizu problema, kritičko razmatranje, prezentaciju, argumentaciju i povezivanje teorijskih znanja sa praktičnom, stručnom, kliničkom ili umjetničkom primjenom. Cilj je produbljivanje razumijevanja, razvijanje kritičkog mišljenja, stručnog zaključivanja i primjene znanja.
(5) Konsultativna nastava se organizira kada je broj studenata koji slušaju predmet manji ili jednak tri. Izvodi se kroz kombinaciju neposrednog rada nastavnika sa studentima, konsultacija, mentorskih sastanaka i projektno-istraživačkih aktivnosti. Obim konsultativne nastave ne može biti manji od 50% fonda sati predviđenih za redovnu nastavu, a mora omogućiti ostvarenje planiranih ishoda učenja.
(6) Stručna praksa predstavlja učenje i podučavanja studenata u realnim okolnostima (npr. školska praksa) kako bi stekli kontekstualizirana znanja, vještine i kompetencije u zavisnosti od specifičnosti studijskog programa.
(7) Konsultacije su dio nastavnog rada sa studentima, a održavaju ih nastavnici i saradnici prema utvrđenom i unaprijed objavljenom rasporedu i korištenjem e-maila i drugih vidova korištenja elektronske komunikacije. Na konsultacijama se studentu daju upute za sve oblike nastave.
(8) Stručne posjete studenata mogu se organizovati kao nadopuna nastave radi upoznavanja značajnih ustanova, institucija ili kompanija, uvida u njihov rad u smislu primijenjenih iskustava i metoda njihovog rada koje su značajne za lakše razumijevanje gradiva, te dostizanje predviđenih kompetencija studenta.
(9) Kontinuirane provjere znanja i vještina predstavljaju provjere i vrednovanje znanja i vještina tokom trajanja nastave kroz kolokvije, praktične zadaće, seminarske radove, umjetničke nastupe, umjetničku produkciju, projektne zadatke, i druge oblike provjera koje odgovaraju ishodima specifičnog studijskog programa.
(10) Ispiti u pravilu predstavljaju završne provjere i vrednovanje znanja, vještina i kompetencija studenata sa ciljem utvrđivanja stepena dostignuća i mogućnosti daljnjeg učenja na studiju.
(11) Kroz realizaciju oblika nastave iz ovog člana stiču se znanja, vještine i kompetencije za dati studijski program.
Član 6.Nastavne linije studenata na predavanjima
(1) Utvrđuje se optimalan broj studenata za jednu nastavnu liniju za predavanja na prvom i drugom ciklusu studija, odnosno integrisanom studiju prvog i drugog ciklusa, po grupacijama nauka kako slijedi:
|
Redni broj |
Grupacija |
Broj studenata za nastavnu liniju |
Broj studenata za nastavnu liniju za vanredni studij |
|
1. |
Umjetnosti |
50 |
- |
|
2. |
Humanističkih nauka |
100 |
50 |
|
3. |
Prirodno-matematičkih i biotehničkih nauka |
100 |
50 |
|
4. |
Medicinskih nauka |
100 |
- |
|
5. |
Tehničkih nauka |
100 |
50 |
|
6. |
Društvenih nauka |
100 |
50 |
(2) Ukoliko broj upisanih studenata prelazi 50% u odnosu na vrijednosti utvrđene u tabeli iz stava (1) ovog člana formiraju se dvije nastavne linije. Izuzetak je prva godina studija na kojoj broj studenata u jednoj liniji u odnosu na utvrđeni broj može biti i do 60% veći.
(3) Broj nastavnih linija za svaku godinu studija utvrđuje se na osnovu broja upisanih studenata po godinama studija.
Član 7.Vrsta i struktura vježbi
(1) Utvrđuje se optimalan broj studenata za realizaciju vježbi, odnosno rada u seminaru, na prvom i drugom ciklusu studija, odnosno integrisanom studiju prvog i drugog ciklusa, kako slijedi:
|
Redni broj |
Vrsta-struktura vježbi, odnosno rada u seminaru za: |
Broj studenata |
|
1. |
Umjetnost |
|
|
|
a) individualna nastava, |
1 |
|
|
b) stručni predmeti u zavisnosti od specifičnosti studijskog programa, |
2-10 |
|
|
c) auditorne vježbe, računske vježbe i sl., d) seminari. |
25 25 |
|
2. |
Humanističke nauke |
|
|
|
a) nastavni predmeti metodike nastave, |
5 |
|
|
b) nastavni predmeti stranog jezika kao glavnog predmeta, |
10 |
|
|
c) auditorne vježbe, računske vježbe i sl., d) seminari. |
25 25 |
|
3. |
Prirodno-matematičke i biotehničke nauke |
|
|
|
a) nastavni predmeti sa složenijim nastavnim procesom sa više od 50% eksperimentalnog, grafičkog i laboratorijskog rada, |
10 |
|
|
b) nastavni predmeti do 50% eksperimentalnog, grafičkog i laboratorijskog rada, laboratorijske vježbe, |
15 |
|
|
c) auditorne vježbe, računske vježbe i sl., d) seminari. |
25 25 |
|
4. |
Medicinske nauke |
|
|
|
a) posebne kliničke vježbe, |
5 |
|
|
b) kliničke vježbe, |
10 |
|
|
c) nastavni predmeti sa složenijim nastavnim procesom sa više od 50% eksperimentalnog i laboratorijskog rada, |
10 |
|
|
d) nastavni predmeti do 50% eksperimentalnog i laboratorijskog rada, laboratorijske vježbe, predklinički nastavni predmeti, |
15 |
|
|
e) auditorne vježbe, računske vježbe i sl., f) seminari. |
25 25 |
|
5. |
Tehničke nauke |
|
|
|
a) posebni nastavni predmeti na studijima tehničkih nauka, nastavni predmeti sa složenijim nastavnim procesom sa više od 50% eksperimentalnog, grafičkog i laboratorijskog rada, |
10 |
|
|
b) nastavne predmete do 50% eksperimentalnog, grafičkog i laboratorijskog rada i laboratorijske vježbe, |
20 |
|
|
c) auditorne vježbe, računske vježbe i sl., d) seminari. |
25 25 |
|
6. |
Društvene nauke |
|
|
|
a) predmeti iz oblasti kinezologije, |
15 |
|
|
b) auditorne vježbe, računske vježbe i sl., c) seminari. |
25 25 |
(2) Posebne kliničke vježbe predstavljaju oblike kliničke nastave koji zbog prirode sadržaja, sigurnosti, privatnosti i dostojanstva pacijenta, potrebe za neposrednom supervizijom, specifičnosti kliničkog okruženja ili izvođenja osjetljivih, odnosno invazivnih postupaka zahtijevaju rad u manjim grupama. Svrstavanje se utvrđuje nastavnim planom i programom, silabusom i planom realizacije nastave.
(3) Nova nastavna grupa za realizaciju vježbi, seminara i drugih oblika rada u nastavnim grupama obavezno se uspostavlja ukoliko broj studenata, koji prelazi broj iz tabele iz stava (1) ovog člana, bude veći od 50%, osim ako je za pojedine oblike propisano drugačije.
(4) Ukoliko broj studenata za kliničke i laboratorijske vježbe sa složenijim nastavnim procesom sa više od 50% eksperimentalnog, grafičkog i laboratorijskog rada prelazi broj naznačen u tabeli iz stava (1) ovog člana uspostavlja se nova nastavna grupa za realizaciju vježbi, a u skladu sa ograničenjima u raspoloživim materijalno-tehničkim i drugim uslovima na visokoškolskoj ustanovi i nastavnoj bazi.
(5) U odnosu na broj studenata u grupama koji su definisani u tabeli iz stava (1) ovog člana, visokoškolske ustanove za grupaciju društvenih nauka mogu formirati nastavne grupe i sa 50 studenata, što se preciznije utvrđuje statutom i općim aktom visokoškolske ustanove.
(6) Istovremena realizacija vježbi za više nastavnih grupa u istom terminu i/ili prostoru moguća je samo ukoliko svaku nastavnu grupu vodi posebno zaduženi nastavnik, saradnik ili drugo stručno-nastavno osoblje, u skladu sa nastavnim planom i programom, silabusom i planom realizacije nastave. U tom slučaju svaka nastavna grupa evidentira se i priznaje kao posebna nastavna grupa. Ukoliko vježbe realizuje jedan nastavnik, saradnik ili drugo stručno-nastavno osoblje, ukupan broj studenata ne može prelaziti broj studenata propisan za jednu nastavnu grupu iz tabele iz stava (1) ovog člana.
(7) Ukoliko priroda nastavnog sadržaja zahtijeva da se teorijska postavka istovremeno demonstrira izvođenjem, praktičnim prikazom ili radom na instrumentu, sredstvu odnosno materijalu, predavanja se mogu realizovati uz istovremeno prisustvo i aktivno učešće saradnika. U tom slučaju se sati tako realizovanih predavanja uračunavaju u nastavno opterećenje i nastavnika i saradnika, pri čemu se saradniku jedan sat takvog predavanja uračunava kao jedan sat vježbi. Nastavne predmete i broj sati na koje se primjenjuje ovaj obračun utvrđuje vijeće članice prije početka akademske godine, na osnovu obrazloženog prijedloga odsjeka, odnosno katedre.
(8) U skladu sa kategorizacijom iz stava (1) ovog člana pripadnost nastavnih predmeta pojedinačnim kategorijama utvrđuje visokoškolska ustanova kroz nastavni plan i program, odnosno plan realizacije nastave.
POGLAVLJE III - Organizacija studija na daljinu i dualnog studija
Član 8.Karakteristike studija na daljinu
(1) Studijski program na daljinu (studijski program koji se realizuje učenjem na daljinu) je program zasnovan na specifičnim metodama i tehnologijama učenja, kao i odgovarajućim kadrovskim i informatičkim resursima koji obezbjeđuju njegovo kvalitetno izvođenje.
(2) Studijski program na daljinu može da se organizuje za svaku oblast i svako naučno, odnosno umjetničko polje, pri čemu organizacija studija na daljinu mora da vodi do istih ishoda učenja traženih nivoom kvalifikacije kao i u slučaju tradicionalne nastave.
(3) Kompetencije koje studenti stiču nakon završenog studija na daljinu moraju biti jednake kompetencijama stečenim na tradicionalan način studiranja.
(4) Pod studijem na daljinu podrazumijeva se studijski program kod kojeg se minimalno 1/3 fonda sati redovnog studija realizuje online.
(5) Studij na daljinu tretira se kao studij koje se realizuje na tradicionalan način studiranja i studenti bez dodatnih uslovljavanja mogu da prelaze sa jednog na drugi oblik studiranja ako za to postoje uslovi.
Član 9.Organizacija studija na daljinu
(1) Studentima treba da se omogući upis na studijski program na daljinu pod istim uslovima koji važe za studijske programe koji se realizuju na tradicionalan način studiranja.
(2) Nastavno optrećenje za nastavnike i saradnike angažovane u realizaciji studija na daljinu se obračunava na isti način kao i kod tradicionalnog načina studiranja, na osnovu predviđenog fonda sati nastave.
(3) Za svaki online predmet potrebno je dati detaljan sedmični online raspored aktivnosti studenata, kao i popis osnovnih pratećih digitalnih online materijala potrebnih za učenje za pojedinu sedmicu koji su dostupni studentima na DL-platformi. Visokoškolska ustanova samostalno bira digitalnu platformu koja ispunjava propisane standarde sigurnosti i kvaliteta.
(4) Raspored nastavnih aktivnosti u okviru studija na daljinu izvode se u virtuelnoj učionici i oglašavaju se na početku studijske godine.
(5) Visokoškolska ustanova može da obezbijedi druge oblike nastave na daljinu i oblike provjere znanja kao što su emitovanje vremenski planiranog nastavnog događaja, emitovanje ranije priređenog predavanja, diskusija nastavnika ili stručnjaka uživo, video snimka, online ispiti, virtuelne radionice i drugo.
(6) Visokoškolska ustanova je obavezna osigurati virtualno okruženje u kojem će se izvoditi nastava u formi softverskih platformi koje služe za administriranje, praćenje, dokumentovanje, izvještavanje i razmjenu digitalnih nastavnih materijala.
(7) Polaznicima studija je potrebno osigurati mogućnost online pretraživanja elektronskog i fizičkog knjižnog fonda visokoškolske ustanove, odnosno članice koja organizira studij na daljinu.
(8) Potreban broj nastavnog osoblja za realizaciju studijskog programa na daljinu izračunava se na isti način kao i kod tradicionalnog načina izvođenja nastave, na osnovu broja studenata i predviđenog fonda sati nastave.
Član 10.Karakteristike dualnog studija
(1) Dualni studij predstavlja model realizacije nastave na studijskim programima koji kombinira akademske studije sa praktičnom obukom i radom kod poslodavca ili sa profesionalnim treningom kroz koje studenti stiču i usavršavaju kompetencije definirane standardima kvalifikacije.
(2) U obrazovanju studenata učestvuje nastavno osoblje sa visokoškolske ustanove, akademski mentor i mentori iz radne organizacije.
(3) U smislu ovog člana, poslodavac je pravna osoba ili poduzetnik koji se bavi djelatnošću koja omogućava ostvarivanje učenja kroz rad utvrđenog studijskim programom.
(4) Učenje kroz rad je sastavni dio studijskog programa i predstavlja organizovani proces tokom kojeg studenti, pod nadzorom mentora u radnoj organizaciji primjenjuju teorijska znanja u realnom okruženju i na taj način kontekstualiziraju naučeno kako bi se pripremili za svijet rada. Učenje kroz rad može se odvijati:
a) u cijelosti kod poslodavca ili više poslodavaca;
b) kombiniranjem učenja kod poslodavca i na visokoškolskoj ustanovi ili kod treće osobe (trening centri, klinike pri univerzitetu, drugi poslodavac, druga visokoškolska ustanova i drugo).
(5) Mentor u radnoj organizaciji je osoba zaposlena kod poslodavca koja direktno osigurava i provodi podučavanje kroz realizaciju sadržaja utvrđenih nastavnim programom. Mentor u organizaciji je, zajedno sa akademskim mentorom, osoba odgovorna da student stekne kompetencije propisane standardom kvalifikacije.
(6) Akademski mentor je nastavnik ili saradnik na visokoškolskoj ustanovi koji, zajedno sa mentorom iz organizacije prati, realizuje i osigurava učenje kroz rad.
Član 11.Organizacija dualnog studija
(1) Dualni studijski programi mogu biti programi integriranog treninga, programi integrirane prakse i programi integrirani sa individualnim karijernim ciljevima, i to:
a) programi integriranog treninga su kombinacija akademskog obrazovanja i treninga u uređenim profesijama koje zahtijevaju formalno obrazovanje. Faze studiranja i profesionalnog treninga su povezane kroz vrijeme i sadržaje;
b) programi integrirane prakse obično podrazumijevaju smjenjivanje faza akademske naobrazbe i praktičnog rada u kompaniji, pri čemu je sadržaj podučavanja na visokoškolskoj instituciji povezan sa sadržajem prakse;
c) programi integrirani sa individualnim karijernim ciljevima predstavljaju kombinaciju nastave na daljinu i profesionalnog treninga. Studenti u pravilu savladavaju akademske sadržaje vlastitim tempom, pri čemu su akademski sadržaji i profesionalni trening sadržajno povezani.