Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
Pravilnik o zaštitnim zonama i zaštitnim mjerama izvorišta "Okašnica" za snabdijevanje vodom Ključa
Na osnovu člana 117. stav 9. u vezi sa članom 5. tačka 12. Zakona o vodama ("Službene novine Federacije BiH", broj 18/98) i članom 43. stav 1. Pravilnika o uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta voda koje se koriste ili planiraju da koriste za piće ("Službene novine Federacije BiH", broj 51/02), federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi
PRAVILNIK
O ZAŠTITNIM ZONAMA I ZAŠTITNIM MJERAMA IZVORIŠTA "OKAŠNICA" ZA SNABDIJEVANJE VODOM KLJUČA
I. OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovim Pravilnikom utvrđuju se zone sanitarne zaštite za izvorište koje se koristi za snabdijevanje vodom potrošača Ključa, veličine i granice zona sanitarne zaštite, zaštitne mjere, režimi zaštite i druga pitanja od značaja za provođenje sanitarne zaštite izvorišta i na izdašnost izvorišta vode za piće.
Član 2.
Izvorište "Okašnica" (u daljnjem tekstu: Izvorište), služi za vodosnabdijevanje vodom za piće potrošača u naseljenom mjestu Ključ.
Izvorište iz stava 1. ovog člana je izvorište podzemnih voda u kraškim izdanima i nalazi se na lijevoj obali rijeke Sane, 6 km jugoistočno od naseljenog mjesta Ključ.
Član 3.
Zaštita Izvorišta iz člana 2. ovog Pravilnika vrši se uspostavljanjem i održavanjem zona sanitarne zaštite prema lokalnim uvjetima i istražnim radovima izvršenim po Projektu zaštite izvorišta vode za piće "Okašnica" vodovodnog sistema Ključ, Sarajevo maj 2004. godine (u daljnjem tekstu: Projekat), čiji je obrađivač Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu, kao i provođenjem zaštitnih mjera utvrđenih ovim Pravilnikom.
Član 4.
Utvrđivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera utvrđenih ovim Pravilnikom vrši se u cilju zaštite voda Izvorišta od svih vidova zagađenja i štetnih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na higijensku ispravnost vode za piće i na izdašnost Izvorišta.
Član 5.
Mjere zaštite Izvorišta utvrđene ovim Pravilnikom ugradit će se, na odgovarajući način, u prostorne dokumente Općine Ključ u skladu sa čl. 8. i 15. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/06 i 72/97) i Zakonom o prostornom uređenju Unsko-sanskog kantona.
Do donošenja novih prostornih dokumenta Općine Ključ, na mjere zaštite utvrđene ovim Pravilnikom primjenjivat će se odgovarajuća planska dokumentacija o mjerama za zaštitu Izvorišta i ranije doneseni prostorni planovi i ostala planska dokumentacija.
Za dio područja zona sanitarne zaštite Izvorišta koje se nalaze na teritoriji Republike Srpske, nadležni organ Federacije Bosne i Hercegovine i nadležni organ Republike Srpske sporazumno će utvrditi te zone, radi provođenja mjera zaštite na tom području.
Član 6.
Građenje i rekonstrukcija objekata i njihovo korištenje i obavljanje privredne, komunalne, poljoprivredne, šumarske i drugih djelatnosti na području iz člana 5. st. 1. i 2. ovog Pravilnika mogu se vršiti na područjima zona sanitarne zaštite utvrđenih ovim Pravilnikom samo na način i u mjeri utvrđenoj ovim Pravilnikom.
Izuzetno od stava 1. ovog člana građenje i rekonstrukcija objekata i njihovo korištenje i obavljanje privredne, komunalne, poljoprivredne, šumarske i drugih djelatnosti na području iz člana 5. stav 3. ovog Pravilnika mogu se vršiti na prostorima zona sanitarne zaštite utvrđenih ovim Pravilnikom i Projektom, samo na način i u mjeri utvrđenoj odgovarajućim prostornim dokumentom donesenim od strane nadležnog organa Republike Srpske.
Član 7.
Općinsko vijeće Općine Ključ nadležno za donošenje prostornih dokumenta Općine Ključ u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju Unsko-sanskog kantona, te za kontrolu provođenja prostornih dokumenata Općine Ključ, organi uprave Općine Ključ, privredna društva, druge pravna lica i građani dužni su pridržavati se ovog Pravilnika i dosljedno i blagovremeno primjenjivati zaštitne mjere utvrđene ovim Pravilnikom.
Prostornim dokumentima Općine Ključ utvrdit će se i mjere zaštite utvrđene Projektom, a po mogućnosti i dinamika njihovog izvršenja.
Član 8.
Izvorištem iz člana 2. ovog Pravilnika, u skladu sa odlukom Općinskog vijeća Ključ, upravlja Javno preduzeće "Ukus" Ključ (u daljnjem tekstu: Korisnik vodozahvatnog objekta).
II. ZAŠTITNE ZONE IZVORIŠTA
Član 9.
Prema stepenu opasnosti od zagađenja i drugih uticaja koji mogu nepovoljno uticati na zdravstvenu ispravnost vode za piće i izdašnost Izvorišta iz člana 2. ovog Pravilnika, za to Izvorište uspostavljaju se i održavaju tri zone sanitarne zaštite (u daljnjem tekstu: zaštitne zone), i to:
- 1.Prva (I) zaštitna zona kao zona najstrožijeg režima zaštite;
- 2.Druga (II) zaštitna zona kao zona ograničenog režima zaštite;
- 3.Treća (III) zaštitna zona kao zona blagog režima zaštite.
Prva zaštitna zona iz stava 1. tačka 1. ovog člana dijeli se na:
- -Ia zaštitnu zonu, kao zonu najstrožijeg režima zaštite Izvorišta i
- -Ib zaštitnu zonu, kao zonu strogog režima zaštite Izvorišta.
III. OBUHVAT I GRANICE ZAŠTITNIH ZONA IZVORIŠTA
Član 10.
Područje Ia zaštitne zone Izvorišta obuhvata prostor oko vodozahvatnih objekata, kojim se vodozahvatni objekti štite od slučajnog ili namjernog zagađenja ili oštećenja.
Granica Ia zaštitne zone počinje na lijevoj obali potoka, na mjestu udaljenom 50 metara nizvodno od kaptažne građevine duž obale potoka, odakle produžava u pravcu sjevera na dužini od 15 m, potom skreće pod pravim uglom u pravcu zapada na dužini od 100 m, zatim skreće pod pravim uglom u pravcu juga na dužini od 100 m, ponovo skreće pod pravim uglom u pravcu istoka na dužini od 100 m, i opet skreće pod pravim uglom u pravcu sjevera na dužini od 75 m, te tu prelazi potok i spaja se sa polaznim mjestom na lijevoj obali potoka.
Granica Ia zaštitne zone obuhvata prostor površine 100 m x 100 m. Obim ovoga područja je 400 m.
Član 11.
Područje Ib zaštitne zone obuhvata prostor od vanjske granice Ia zaštitne zone iz člana 10. ovog Pravilnika do vanjske granice lb zaštitne zone.
Vanjska granica Ib zaštitne zone polazi 100 m istočno od izvorišta Okašnica duž lijeve obale rijeke Sane, odakle nastavlja prema sjeveru prolazeći 150 m istočno od ranije najgušće naseljenog dijela naselja Jarice i presijeca Duboki potok. Zatim, 150 m sjeverno od presjecišta sa Dubokim potokom skreće polukružnom linijom na dužini od 160 m, odakle produžava prema jugozapadu, presijeca put Ključ-Jarice 500 m zapadno od Tavanaka (kota 586). Odatle produžava radijalno prema jugoistoku, prolazi kroz Ravni lom i nastavlja do presjecišta sa međuentitetskom linijom. Dalje prati međuentitetsku liniju u dužini od 1 km, odakle skreće u pravcu sjevera prema izvorištu Okašnica, duž lijeve obale Sane do polaznog mjesta, 100 m istočno od izvorišta Okašnica.
Ib zaštitnom zonom štite se i tri ponora u slivnom području izvorišta Okašnica i to:
- 1.ponor u naselju Jarice, lociran 150 m sjeveroistočno od ranije najgušće naseljenog dijela naselja Jarice, čija zaštitna zona u radijusu od 300 m oko ponora čini jedinstvenu cjelinu sa područjem iz stava 2. ovog člana.
- 2.ponor lociran ispod napuštene gradske deponije, 2,5 km sjeverozapadno od izvorišta Okašnica;
- 3.ponor lociran u naselju Majkići, 3,25 km sjeverozapadno od izvorišta Okašnica.
Granica Ib zaštitne zone ponora iz stava 3. ovog člana nalazi se 300 m radijalne udaljenosti od ponora.
Ukupna površina Ib zaštitne zone iznosi 1,96 km2.
Član 12.
Granica II zaštitne zone nastavlja se na mjestu gdje vanjska granica Ib zaštitne zone skreće radijalno, na mjestu 150 m udaljenom od presjecišta granice Ib zaštitne zone sa Dubokim potokom. Odatle se pruža u pravcu sjevera do kote 543 sjeverozapadno od Dubrava, odakle skreće zapadno prema Prkosu (kota 585), a zatim polukružnom linijom prolazi zapadno od Tašti glavica (kota 665) na udaljenosti od 300 m i prelazi preko Gluve doline. Odatle nastavlja radijalno u pravcu juga sve do presjecišta sa međuentitetskom linijom. Nakon toga skreće istočno, prateći međuentitetsku liniju do spoja sa granicom Ib zaštitne zone.
Ukupna površina II zaštitne zone iznosi 3,7 km2.
Član 13.
Područje treće zaštitna zone (zona blagog režima zaštite), obuhvata dio hidrogeološkog sliva izvorišta Okašnica, koje se nalazi izvan područja Ia, Ib i II zaštitne zone.
Granica III zaštitne zone proteže se od granice II zaštitne zone u području Prkosa (kota 585) i kreće se sjeverozapadno, ograničavajući napuštenu gradsku deponiju i pružajući se do Hanilovskog vrela, odakle skreće pravcem jugozapad, prolazeći kroz Vrščić i ograničavajući naselje Majkići, nastavljajući pravcem jugozapadno do presjecišta sa međuentitetskom linijom. Odavde skreće u pravcu istoka, prateći međuentitetsku liniju do spoja sa granicom II zaštitne zone.
Ukupna površina III zaštitne zone iznosu 4,85 km2.
Član 14.
Područje zaštitnih zona i granice pojedinih zaštitnih zona precizno su utvrđene i obilježene na topografskoj karti u Projektu razmjera 1:25000 i sastavni su dio ovog Pravilnika.
Član 15.
Korisnik vodozahvatnih objekata određen u članu 8. ovog Pravilnika dužan je ograditi Ia zaštitnu zonu Izvorišta, odnosno na odgovarajući način obilježiti prvu zaštitnu zonu Izvorišta i postavljanjem odgovarajućih znakova obavještavanja građana u prvoj zaštitnoj zoni Izvorišta.
Korisnik iz stava 1. ovog člana dužan je granice Ib, II i III zaštitne zone obilježiti odgovarajućim znakovima (betonski stubići) u dovoljnom broju i na tim granicama postaviti znakove (table) upozorenja i obavještavanja građana o tim zaštitnim zonama, te brojevima dežurnih telefona za hitne slučajeve.
IV. ZAŠTITNE MJERE IZVORIŠTA I REŽIM ZAŠTITE IZVORIŠTA U ZAŠTITNIM ZONAMA IZVORIŠTA
1. Zaštitne mjere za područja obuhvaćena prvom zaštitnom zonom Izvorišta i režim zaštite u toj zaštitnoj zoni
Član 16.
Područje Ia zaštitne zone Izvorišta (član 10.), odnosno prve zaštitne zone Izvorišta (čl. 10. i 11.), mora biti ograđeno odgovarajućom sigurnosnom ogradom radi zaštite od neovlaštenog pristupa u Ia zaštitnu zonu Izvorišta, kao i drugim potrebnim mjerama fizičke zaštite i osiguranja prostora i objekata u prvoj zaštitnoj zoni Izvorišta.
Na sigurnosnoj ogradi, a posebno na ulazu u Ia, odnosno prvu zaštitnu zonu Izvorišta, obavezno se postavljaju znakovi upozorenja o toj zaštitnoj zoni i zabrani pristupa neovlaštenim licima u tu zaštitnu zonu.
Pristup u područja iz stava 1. ovog člana dozvoljen je samo zaposlenicima Korisnika vodozahvatnog objekta koje odredi Korisnik vodozahvatnog objekta, nadležnim inspekcijskim organima i organima policije za vrijeme vršenja kontrole, kao i drugim licima, uz posebno odobrenje i evidenciju Korisnika vodozahvatnog objekta.
Član 17.
Na području Ia zaštitne zone, odnosno prve zaštitne zone Izvorišta, mogu se, uz primjenu posebnih mjera zaštite, nalaziti vodozahvati i infiltracioni objekti, rezervoari, pumpne stanice, trafostanice, agregati, prilazni i unutrašnji putevi i drugi objekti neophodni za rad vodoprivrednog objekta za vodosnabdijevanje (u daljnjem tekstu: sistem za vodosnabdijevanje).
Član 18.
Na području Ia zaštitne zone zabranjeno je obavljanje aktivnosti koje nisu u direktnoj vezi sa normalnim radom i održavanjem vodozahvatnih objekata. Aktivnosti koje se provode u cilju normalnog rada i održavanja vodozahvatnih objekata ne smiju štetno djelovati na izvorište.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, dozvoljene su sljedeće aktivnosti:
- 1.uzgoj trave, bez upotrebe prirodnog ili vještačkog đubriva, hemijskih sredstava za zaštitu bilja i drugih agrotehničkih sredstava;
- 2.provođenje kanalizacije i drugih instalacija koje služe za normalan rad objekata za vodosnabdijevanje, pod uvjetom da je projektnim i izvođačkim rješenjima osigurano da te instalacije ne mogu ugroziti Izvorište.
Član 19.
Za područje Ib zaštitne zone Izvorišta važe zaštitne mjere utvrđene u članu 18. stav 1. ovog Pravilnika.
Izuzetno od odredaba stava 1. ovog člana dozvoljene su aktivnosti, uz provođenje mjera kontrole, koje su utvrđene Projektom, kao što su:
- 1.nekomercijalni uzgoj trave, pri čemu se dozvoljava upotreba prirodnog i vještačkog đubriva u obimu koji ne ugrožava kvalitet vode na izvorištu;
- 2.kretanje stanovništva bez ograničenja i kontrolisane rekreativne aktivnosti, pri čemu nije dozvoljena izgradnja sportskih i rekreacionih objekata;
- 3.održavanje postojećih objekata bez promjena njihove namjene.
Individualni objekti za uzgoj stoke i peradi koji su izvedeni uz objekte iz stava 2. tačka 3. ovog člana moraju biti uklonjeni.
2. Zaštitne mjere za područja obuhvaćena drugom zaštitnom zonom Izvorišta i režim zaštite u toj zaštitnoj zoni
Član 20.
Na području druge zaštitne zone Izvorišta zabranjeno je izvođenje radova, izgradnja objekata i obavljanje aktivnosti kojima se mogu zagaditi vode do Izvorišta, a posebno:
- 1.građenje novih naselja, te izgradnja i rad kanalizacije, osim ako je vodonepropusnost kanalizacionih vodova osigurana i kontrolisana;
- 2.građenje i nekontrolisan rad sportskih i rekreacionih objekata, bez vodonepropusne kanalizacije;
- 3.formiranje gradilišta i gradilišnih naselja bez sanitarija i vodonepropusne kanalizacije;
- 4.građenje i eksploatacija izvorišta i bunara koji se ne koriste za javno vodosnabdijevanje;
- 5.iskopi u vodonosnom sloju, izuzev u kratkom periodu i uz kontrolu kvaliteta podzemne vode;
- 6.odlaganje svih vrsta krutog otpada i izgradnja deponija, uključujući sanitarne deponije;
- 7.građenje i rad industrijskih i zanatskih pogona;
- 8.građenje i rad željezničkih i ranžiranih stanica i terminala i autobuskih stanica, ukoliko nisu preduzete posebne mjere kojim se sprečava zagađivane Izvorišta;
- 9.građenje i korištenje skladišta rastvorljivih materija opasnih i štetnih za vodu;
- 10.građenje i rad stočnih i peradarskih farmi, osim uzgoja 10 grla krupne stoke i peradi u individualnim domaćinstvima za vlastite potrebe, ako je izgrađena i pravilno radi vodonepropusna kanalizacija, odnosno vodonepropusne septičke jame koje se redovito prazne;
- 11.građenje i ekploatacija cjevovoda za transport hemikalija, tečnih goriva, maziva i drugih opasnih tečnosti;
- 12.cestovni transport hemikalija, tečnih goriva, maziva i drugih opasnih materija;
- 13.izvođenje istražnih bušotina za naftu, zemni gas i druge opasne i štetne materije, kao i za mineralnu vodu;
- 14.eksploatacija mineralnih sirovina;
- 15.eksploatacija šljunka;
- 16.građenje i rad uređaja za prečišćavanje otpadnih voda i uređaja za spaljivanje krutog otpada;
- 17.direktno ili indirektno ispuštanje prečišćenih otpadnih voda na tlo;
- 18.građenje i eksploatacija cjevovoda za transport hemikalija, tečnih goriva, maziva i drugih opasnih tečnosti, ukoliko nisu preduzete posebne mjere kojima se sprečava infiltracija ovih tečnosti u podzemnu vodu;
- 19.prerada, manipulacija i skladištenje hemikalija tečnih goriva, maziva i drugih opasnih i štetnih materija određenih propisom iz člana 121. stav 4. Zakona o vodama;
- 20.izvođenje istražnih bušotina za naftu, zemni plin i druge opasne i štetne materije, kao i za mineralnu vodu, ukoliko nisu preduzete mjere kojima se sprečava infiltracija ili izlijevanje tih materija u podzemnu vodu tj. komunikacije horizon(a)ta sa mineralnim sirovinama i vodonosnog horizonta Izvorišta;
- 21.otvoreno uskladištenje i primjena hemijskih sredstava opasnih i štetnih za vodu, koja se koriste za zaštitu i rast bilja i za uništavanje korova;
- 22.građenje i rad postojećih stočnih i peradarskih farmi, ako nisu preduzete posebne mjere kojima se sprečava zagađivanje podzemnih voda;
- 23.građenje i korištenje poletno-sletnih staza, sigurnosnih površina i površina za prisilno slijetanje u vazdušnom saobraćaju;
- 24.građenje i korištenje manevarskih i vojnih poligona;
- 25.izgradnja novih grobalja i proširenje i korištenje postojećih groblja;
- 26.direktno ili indirektno ispuštanje otpadnih voda u vodonosni sloj, kao i neprečišćenih otpadnih voda na tlo, uključujući i pražnjenje vozila za čišćenje i odvoz fekalija;
- 27.građenje i rad industrijskih i obrtnih pogona sa nečistom tehnologijom, koji ispuštaju radioaktivne ili druge za vodu štetne i opasne materije (nuklearni reaktori, petrohemijska industrija, metaloprerađivački pogoni, hemijske fabrike, kožarska industrija i drugo);
- 28.prerada, manipulacija i skladištenje hemikalija, tečnih goriva, maziva i drugih opasnih i štetnih materija određenih provedbenim aktom koji se donosi na osnovu člana 121. stav 4. Zakona o vodama;
- 29.privredne i druge aktivnosti kojima se narušava prirodni režim infiltracije, odnosno prihranjivanje podzemnih voda Izvorišta, ukoliko se posebnim mjerama ne osigura umjetno prihranjivanje u količini dovoljnoj za nadoknađivanje izgubljene infiltracije;
- 30.sječa šume; i
- 31.druge aktivnosti za koje se utvrdi da mogu imati negativne posljedice na Izvorište.
Član 21.
Na području druge zaštitne zone Izvorišta zabranjuje se izgradnja novih i rekonstrukcija ili nadziđivanje postojećih stambenih i vikend objekata, kao i individualnih objekata za uzgoj stoke i peradi.
Na području druge zaštitne zone mogu ostati već postojeći stambeni i vikend objekti, te individualni objekti za uzgoj stoke i peradi, ukoliko su priključeni na vodonepropusnu kanalizacionu mrežu ili na vodonepropusne septičke jame koje se prazne po potrebi, a najmanje jednom u 12 mjeseci putem ovlaštenog i za to osposobljenog pravnog lica.
Na postojećim stambenim i vikend objektima i objektima za uzgoj krupne stoke i peradi u individualnim domaćinstvima dozvoljeni su radovi njihovog redovnog održavanja.
Član 22.
Korisnik vodozahvatnog objekta dužan je odgovarajućim znakovima obilježiti granice druge zaštitne zone.
3. Zaštitne mjere za područja obuhvaćena trećom zaštitnom zonom Izvorišta i režim zaštite u toj zaštitnoj zoni
Član 23.
Na području treće zaštitne zone Izvorišta određenom u članu 13. ovog Pravilnika zabranjeno je izvođenje radova, izgradnja objekata i obavljanje aktivnosti kojima se mogu zagaditi vode Izvorišta, a posebno:
- 1.građenje i rad uređaja za prečišćavanje otpadnih voda i uređaja za spaljivanje krutog otpada, direktno ili indirektno ispuštanje prečišćenih otpadnih voda na tlo;
- 2.građenje i eksploatacija cjevovoda za transport hemikalija, tečnih goriva, maziva i drugih opasnih tečnosti, ukoliko nisu preduzete posebne mjere kojima se sprečava infiltracija ovih tečnosti u podzemnu vodu;
- 3.prerada, manipulacija i skladištenje kemikalija, tečnih goriva, maziva i drugih opasnih i štetnih materija određenih propisom koji se donosi na osnovu člana 121. stav 4. Zakona o vodama;
- 4.izvođenje istražnih bušotina za naftu, zemni plin i druge opasne i štetne materije kao i mineralnu vodu, ukoliko nisu preduzete mjere kojima se sprečava infiltracija ili izlijevanje tih tvari u podzemnu vodu tj. komunikacije horizon(a)ta sa mineralnim sirovinama i vodonosnog horizonta Izvorišta;
- 5.otvoreno uskladištenje i primjena hemijskih sredstava opasnih i štetnih za vodu, koja se koriste za zaštitu i rast bilja i za uništavanje korova;
- 6.građenje i rad postojećih stočnih i peradarskih farmi, ukoliko nisu preduzete posebne mjere kojima se sprečava zagađivanje podzemnih voda Izvorišta;
- 7.građenje i korištenje poletno-sletnih staza, sigurnosnih površina i površina za prisilno slijetanje u vazdušnom saobraćaju;
- 8.građenje i korištenje manevarskih i vojnih poligona;
- 9.odlaganje svih vrsta krutog otpada izvan sanitarnih deponija kao i na sanitarne deponije, izuzev kada se one nalaze u područjima koja izgrađuju hidrogeološki nepropusne formacije;
- 10.građenje novih groblja i proširenje i korištenje postojećih groblja, osim kada se ona nalaze u područjima koja izgrađuju hidrogeološki nepropusne formacije;
- 11.eksploatacija mineralnih sirovina, osim ako se utvrdi da se tom aktivnošću ne ugrožava kvaliteta podzemne vode na Izvorištu;
- 12.eksploatacija kamena i šljunka, osim iz posebno kontroliranih i zaštićenih kamenoloma i šljunkara;
- 13.direktno ili indirektno ispuštanje otpadnih voda u vodonosni sloj, kao i neprečišćenih otpadnih voda na tlo, uključujući i pražnjenje vozila za čišćenje i odvoz fekalija;
- 14.građenje i rad industrijskih i obrtnih pogona sa nečistom tehnologijom, koji ispuštaju radioaktivne ili druge za vodu štetne i opasne materije (nuklearni reaktori, petrohemijska industrija, metalno-prerađivački pogoni, hemijske tvornice, kožarska industrija i drugo);
- 15.prerada, manipulacija i skladištenje hemikalija, tečnih goriva, maziva i drugih opasnih i štetnih materija određenih provedbenim aktom koji se donosi na osnovu člana 121. stav 4. Zakona o vodama;
- 16.privredne i druge aktivnosti kojima se narušava prirodni režim infiltracije, odnosno prihranjivanje podzemnih voda Izvorišta, ukoliko se posebnim mjerama ne osigura umjetno prihranjivanje u količini dovoljnoj za nadoknađivanje izgubljene infiltracije;
- 17.cestovni transport hemikalija, tečnih goriva, maziva i drugih opasnih materija bez provedenih mjera zaštite podzemnih voda i odobrenja i pratnje službi ministarstva unutrašnjih poslova;
- 18.sječa šume, izuzev u obimu za koji se istraživanjem utvrdi da ne izaziva ili pospješuje eroziju tla i da ne utiče na kvalitativno-kvantitativne karakteristike Izvorišta uz propisane mjere eksploatacije, te izuzev sanitarne sječe;
- 19.građenje cesta, izvođenje obimnih zemljanih iskopa i druge aktivnosti koje izazivaju ili pospješuju eroziju tla; i
- 20.druge aktivnosti za koje se utvrdi da mogu imati negativne posljedice za Izvorište.
Član 24.
Privredni, stambeni i drugi objekti izgrađeni u trećoj zaštitnoj zoni Izvorišta prije stupanja na snagu ovog Pravilnika, u slučaju njihove dotrajalosti ili oštećenja, mogu se zamijeniti istim novim objektima, odnosno rekonstrukcijom postojećih objekata.
Za nove ili rekonstruisane postojeće objekte u smislu stava 1. ovog člana, potrebno je na odgovarajući način riješiti dispoziciju otpadnih voda izgradnjom vodonepropusnih septičkih jama potrebnih dimenzija i pražnjenjem fekalija iz tih jama po potrebi, a najmanje jedanput tokom kalendarske godine, od strane specijaliziranog privrednog društva za pražnjenje fekalnih septičkih jama, odvoz fekalija i njihovo pražnjenje.
Službe općinske uprave Općine Ključ nadležne za prostorno uređenje i građenje u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti, odobrenja za građenje i upotrebne dozvole po Zakonu o prostornom uređenju i Zakonu o građenju, te pojedinačne upravne akte izdavat će u skladu st. 1. i 2. ovog člana, uz prethodno pribavljanje vodoprivredne saglasnosti i vodoprivredne dozvole.
Član 25.
Korisnik vodozahvatnog objekta dužan je odgovarajućim znakovima obilježiti granice treće zaštitne zone.
V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 26.
Pod građenjem objekata, izvođenjem radova i obavljanja aktivnosti, u smislu ovog Pravilnika, smatraju se odgovarajući pojmovi čije je značenje regulisano čl. 34. i 35. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine.
Član 27.
Korisnik vodozahvatnog objekta dužan je najkasnije u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika izgraditi zaštitnu ogradu po granicama prve zaštitne zone Izvorišta (član 16.) i postaviti znakove upozorenja u toj zaštitnoj zoni i zabrane pristupa neovlaštenim licima u tu zaštitnu zonu.
Korisnik iz stava 1. ovog člana dužan je najkasnije u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika znakovima i tablama obilježiti Ib, II i III zaštitnu zonu Izvorišta, u skladu sa članom 15. stav 2. ovog Pravilnika.
Član 28.
Za provođenje odredaba ovog Pravilnika odgovoran je Korisnik vodozahvatnog objekta koji osigurava sredstva za njegovo provođenje.
Član 29.
Korisnik vodozahvatnog objekta, dužan je najkasnije u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika obilježiti odgovarajućim znakovima (čl. 22. i 25.) granice druge i treće zaštitne zone Izvorišta u odgovarajućem broju znakova.
Član 30.
Korisnik vodozahvatnog objekta dužan je o ovom Pravilniku upoznati javnost na području pružanja usluga, odnosno na području koje obuhvataju zone sanitarne zaštite utvrđene ovim Pravilnikom.
Član 31.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Broj 01-02-538/07
31. decembra 2007. godine
Sarajevo
Ministar
mr. sci. Damir Ljubić, s. r.