Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
Pravilnik o načinu određivanja i obilježavanja granica lovišta i postupku osnivanja lovišta u Federaciji Bosne i Hercegovine
Na osnovu čl. 35. stav 1. i 41. stav 2. Zakona o lovstvu ("Službene novine Federacije BiH", broj 4/06), federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi
PRAVILNIK
O NAČINU ODREĐIVANJA I OBILJEŽAVANJA GRANICA LOVIŠTA I POSTUPKU OSNIVANJA LOVIŠTA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
I. OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovim Pravilnikom se propisuju opći i posebni uslovi koji moraju biti zadovoljeni u postupku određivanja i obilježavanja granica lovišta, kao i postupak osnivanja lovišta u kantonima Federacije Bosne i Hercegovine.
II. OSNIVANJE LOVIŠTA
Član 2.
Lovišta su površine zemljišta, šuma i voda koje predstavljaju prostornu, prirodnu i lovno-privrednu cjelinu u kojoj postoje uvjeti za trajan opstanak, uzgoj, razmnožavanje, zaštitu i korištenje divljači, i razvoj lovnog gospodarenja, bez obzira na vlasništvo zemljišta.
Kantonalni ministri nadležni za poslove lovstva, rješenjem imenuju Komisiju za izradu prijedloga za osnivanje lovišta unutar kantona.
U Komisiju se imenuju stručna i iskusna lica sa završenim VII stepenom obrazovanja, šumarskog smjera, koji su izučavali tokom svog školovanja predmet - Lovstvo, koji poznaju postojeću organizaciju lovstva u području, kao i lokalne prilike od utjecaja na život divljači i lovnog gospodarenja u kantonu, i predstavnici interesnih grupa (lokalna zajednica, privredna društva iz oblasti šumarstva, lovačka društva, lovački savezi i sl.) u kantonu.
Prilikom izrade i davanja prijedloga za osnivanje lovišta uvažavaju se slijedeći principi:
- -stanišni uvjeti za glavne vrste divljači u prostoru, njihove migratorne navike i potrebe u potrazi za skloništem, hranom i vodom;
- -da lovište čini prirodnu prostornu, lovno-privrednu cjelinu, (po površini i karakteristikama) podesnu za održivu zaštitu, uzgoj i korištenje za vrste dvljači radi kojih se lovište ustanovljuje;
- -prethodna pozitivna iskustva i rezultate u organizaciji i gospodarenju lovištima;
- -interesi lokalne zajednice (ekologija, turizam, domaća radinost, stočarstvo, pčelarstvo i sl.).
Član 3.
Na prijedlog Komisije, kantonalno ministarstvo nadležno za poslove lovstva, izrađuje prijedlog akta o osnivanju lovišta, koji donosi kantonalna skupština.
Akt o osnivanju lovišta sadrži:
- -naziv kantona, grada, općine ili općina na čijoj se teritoriji prostire lovište;
- -naziv lovišta, za koji se obično koristi poznati lokalni zemljopisni pojam ili
- -naziv šumsko-gospodarskog područja ili šumsko-gospodarske jedinice;
- -tip i karakteristike lovišta: (nizinska, brdska ili planinska- otvorena, ograđena ili uzgajališta divljači);
- -prijedlog za namjenu lovišta: (privredno, sportsko, privredno - sportsko);
- -opis granica lovišta, koje će Komisija unijeti na topografsku kartu 1:50.000 (sa tačnom naznakom naziva sekcije, registarskog broja i godine štampanja prema kojoj je granica opisana), a potom, granice detaljno opisati, kako bi se u kasnijem korištenju, izbjegli mogući nesporazumi i sporovi;
- -ukupnu površinu lovišta u hektarima;
- -strukturu površina po kulturama prema katastru lovišta;
- -popis i stanje glavnih vrsta divljači koje naseljavaju lovište;
- -popis ostalih vrsta divljači koje prirodno obitavaju u lovištu, bilo da su stalne, sezonske, povremene ili prolazne;
- -popis rijetkih i ugroženih vrsta divljači koje su pod posebnom zaštitom i druge podatke korisne za upravljanje i korištenje lovišta.
III. ODREĐIVANJE I OBILJEŽAVANJE GRANICA LOVIŠTA
Član 4.
Granice pojedinih lovnih cjelina - lovišta, određuju se na način da budu markantne, trajne i lako prepoznatljive - kao: vododjelnice, prometnice, vodeni tokovi, trigonometri, izgrađeni trajni objekti i sl.
Granice lovišta se obilježavaju:
Panoima, na ulazima u lovište sa natpisom naziva lovišta. Najprikladniji su panoi od drveta, natkriveni i zaštićeni od atmosferskih oborina kod kojih je:
- -veličina panoa ovisi prvenstveno o kategoriji prometnice i vlastitog ukusa;
- -tabla sa natpisom panoa treba da je od tvrdog drveta, debljine najmanje 50 mm, sa prirodnim rubovima- neokrajčena;
- -natpis na tabli treba da bude nanesen duborezom, dubina slova 3-4 mm. Dno slova-duboreza se premaže-natopi crnom ili nekom drugom, željenom bojom. Kad se boja osuši cijela se tabla oboji nekim od kemijskih zaštitnih, bezbojnih sredstava. Preporučuje se, da se na isti način na tabli uradi silueta jedne od glavnih vrsta gospodarske divljači u lovištu;
- -stubovi panoa rade se od tvrdog drveta (14x14mm oštrobridni) betoniraju se u zemlju, premažu nekim od zaštitnih sredstava, na njih se postavljaju nosači krova a potom drveni krov. Na kraju se pomoću kovanih eksera ili vijaka na nosač pričvršćuje tabla sa natpisom.
Tablama, na manje važnim saobraćajnicama, šumskim cestama i značajnijim mjestima uz granicu lovišta. Table su na drvenim ili drugim podlogama od prirodnih materijala, dimenzija ne manjih od 60x40 cm, na kojima je ispisan naziv, namjena lovišta i korisnik lovišta; Za nosače table koriste se pogodna stabla ili drveni stubovi.
U lovištu se postavljaju i slijedeće oznake:
Prometni znakovi - uz saglasnost nadležne službe za signalizaciju na tradicionalnim prijelazima divljači uz glavne prometnice postavlja se prometni znak "divljač na putu" sa dopunskom tablom na kojoj je u kilometrima naznačena dužina puta za koju važi upozorenje.
Znak zabrane lova - u lovištu ili dijelovima lovišta gdje je lov zabranjen ili je određen posebni režim gospodarenja stavlja se upozoravajući znak "zabrana lova". Oblik znaka je krug promjera 40 cm, osnovna boja kruga je žuta, vanjski rub kruga 4,5 cm, crne boje. Unutar kruga je silueta lovca sa psom 25 cm, crne boje, sa prekriženom siluetom lovca šrafiranim linijama crvene boje.
Ovi znakovi se obično postavljaju na rubna debla šumskog drveća.
Putokazi - putokazi su oznake koje služe kao smjernice za kretanje prema željenim ciljevima u lovištu. Na putokazu se može naznačiti udaljenost objekta ili mjesta prema kome putokaz vodi. Rade se od drveta koristeći rustikalan način izrade, koji je najpribližniji prirodnom ambijentu okoline u kojoj se nalaze. Ako nisu natkriveni putokazi se premažu nekim od zaštitnih sredstava za drvo.
Putokazi se obično postavljaju na raskrižju putova a mogu se postavljati i na drugim mjestima ako je to potrebno.
IV. ZAVRŠNE ODREDBE
Član 5.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Broj 06-02-283-4/07
januara, 2008. godine
Sarajevo
Ministar
mr. sci. Damir Ljubić, s. r.