Federalno ministarstvo okoliša i turizma
Pravilnik o životinjskom otpadu i drugim neopasnim materijalima prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe
Na osnovu člana 58. stav 6. alineja 4. Zakona o upravljanju otpadom ("Službene novine Federacije BiH", broj 33/03), federalni ministar okoliša i turizma, u saradnji sa federalnim ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, donosi
PRAVILNIK
O ŽIVOTINJSKOM OTPADU I DRUGIM NEOPASNIM MATERIJALIMA PRIRODNOG PORIJEKLA KOJI SE MOGU KORISTITI U POLJOPRIVREDNE SVRHE
I. OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovim Pravilnikom utvrđuju se vrste životinjskog otpada i drugih neopasnih materijala koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe, uvjeti pod kojima se mogu koristiti, metode zbrinjavanja i vrste životinjskog otpada i drugih materijala čija je upotreba u poljoprivredi zabranjena.
Član 2.
Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju slijedeća značenja:
ŽŽivotinja označava: svako četveronožno biće koje nije sisar;
- -perad
- -svakog sisara, osim čovjeka
- -ribe, reptile i ljuskare
- -ostala hladnokrvna bića bilo koje vrste
- -pčele koje prave med
ŽŽivotinjski otpad - obuhvata dijelove tijela ili leševe životinja ili riba, te otpadne životinjske proizvode koji nisu namijenjeni direktnoj ljudskoj konzumaciji; isključujući fekalije;
Neškodljivo uklanjanje - propisani postupak neškodljivog uklanjanja lešina, konfiskata, određenih nejestivih nusproizvoda klanja, rasijecanja, obrade i prerade mesa, ribe, divljači, mlijeka, jaja, meda, prerada u proizvode namijenjene za ishranu životinja ili industrijsku upotrebu kada se iz veterinarsko-zdravstvenih razloga i radi zaštite zdravlja ljudi ne smiju ili se ne mogu iskoristiti daljom preradom, a što se obavlja u odobrenim objektima za neškodljivo uklanjanje, zakopavanje u groblju za životinje, jamama, grobnicama ili spaljivanjem.
Otpadna životinjska materija - tekući i kruti izmet i stajnjak
Veterinarska zaštita okoline - postupci, uvjeti i mjere koje je potrebno preduzimati tokom uzgoja, držanja, postupanja i zaštite zdravlja životinja: tokom obrade, prerade, skladištenja i prometa proizvoda životinjskog porijekla i utilizacije lešina, konfiskata, nejestivih nusproizvoda klanja, te otpadnih životinjskih materija čija je svrha sprječavanje zagađivanja okoline.
Kompostiranje - biološka razgradnja prirodnih materija koja rezultira tamnom materijom pogodnom za đubrenje biljaka.
Mulj - Mulj iz postrojenja za tretman komunalnih otpadnih voda, te septičkih jama ili sličnih instalacija, kao i industrijski mulj koji je po sastavu sličan komunalnom.
Hemikalije - pesticidi, herbicidi, vještačko đubrivo i ostale vještački proizvedene materije koje se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji.
Biorazgradivi otpad - otpad prirodnog porijekla, koji može da se podvrgne anaerobnoj ili aerobnoj razgradnji, poput zelenog otpada, hrane ili neopasnog poljoprivrednog otpada.
II. ŽIVOTINJSKI OTPAD
Životinjski otpad i neopasne materije koje se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe
Član 3.
Životinjski otpad i drugi neopasni materijali koji nisu visokorizični materijal mogu se koristiti u svrhu poboljšanja poljoprivrednih djelatnosti, ako se koristi na način koji ne škodi ljudskom zdravlju ili izaziva štetu po okoliš.
ŽŽivotinjske fekalije - otpadne životinjske materije i sadržaj predželudaca i crijeva goveda, mogu se koristiti u poljoprivredne svrhe kao đubrivo, koje će se nanositi na površine zemljišta, ako se na taj način neće ugroziti otvoreni vodotokovi, područje vodozahvatne zone ili druga osjetljiva područja.
Drugi neopasni materijal je materijal biološkog i prirodnog porijekla koji nije kontaminiran opasnim i štetnim materijama, koji nije označen kao opasni životinjski otpad u katalogu otpada, te koji nije visokorizični materijal i može se koristiti u poljoprivredi direktno ili nakon procesiranja (mljevenja, kompostiranja ili sl.).
Zabranjeno je otvoreno odlaganje na poljoprivredno zemljište većih komada mesa i drugog životinjskog otpada, koje će vidno narušavati prirodno okruženje te privlačiti lešinare.
Član 4.
Sav proizvedeni životinjski otpad mora se neškodljivo ukloniti. Zabranjeno je u poljoprivredne svrhe, korištenje proizvoda-materijala koji u svom sastavu sadrže životinjski otpad.
Visokorizičnim životinjskim otpadom, u smislu ovog Pravilnika, smatra se:
- -sva stoka, perad, krmad, ovce, koze i druge životinje koje se drže u svrhe stočarstva, te koje su uginule na farmi ili drugdje, a nisu zaklane radi proizvodnje hrane, uključujući mrtvorođene i nerođene životinje;
- -sve životinje koje nisu navedene u tački 1) ovog člana a koje su određene od strane službenog organa, bilo federalnog, državnog, kantonalnog ili općinskog;
- -životinje koje su ubijene u cilju suzbijanja zaraze, na farmi ili na drugoj lokaciji,
- -životinjski otpad, uključujući i krv od životinja koje, u vrijeme veterinarske inspekcije prije ili poslije samog klanja, pokazuju znake bolesti koja se može prenijeti na čovjeka ili na druge životinje;
- -svi dijelovi zaklane životinje koji nisu ostavljeni za post-mortem inspekciju, isključujući kožu, krzno, papke, kopita, perje, vunu, rogove, krv i slično;
- -meso, riba i prehrambeni proizvodi životinjskog porijekla koji su pokvareni, i koji predstavljaju rizik po zdravlje ljudi i životinja;
- -životinje, svježe meso, perad, riba, lovina, meso i mliječni proizvodi koji su uvezeni iz trećih zemalja ali nisu prošli veterinarsku inspekciju, te nisu ponovno izveženi u zemlju porijekla;
- -životinjski otpad koji sadrži materije koje mogu biti štetne po ljudsko zdravlje;
- -meso, mlijeko ili životinjski proizvodi koji su štetni za peroralnu konzumaciju od strane ljudi i
- -riba koja pokazuje znake zaraznih bolesti za čovjeka ili druge ribe.
Zabranjeno je korištenje visokorizičnog otpada u poljoprivredne svrhe.
III. MULJ OD OTPADNIH VODA
Korištenje mulja od otpadnih voda u poljoprivredi
Član 5.
Mulj iz postrojenja za tretman komunalnih otpadnih voda, iz septičkih jama ili sličnih instalacija može se koristiti u poljoprivredi samo na kontrolisani način.
Mulj iz industrijskih postrojenja može se koristiti u poljoprivredi samo ako je po sastavu sličan mulju iz komunalnih postrojenja.
Korištenje mulja u poljoprivredi ne smije ugroziti kvalitet tla niti poljoprivrednih proizvoda.
Uvjeti za korištenje mulja u poljoprivredi
Član 6.
Mulj iz postrojenja za tretman otpadnih voda se mora tretirati prije razastiranja na zemljište. Tretman obuhvata biološki, hemijski ili termalni tretman prilikom kojeg bi mulj bio sterilizovan odnosno uništeni patogeni organizmi tj. potencijalni uzročnici oboljenja, kao i dugoročno skladištenje putem kojeg bi mulj prošao eventualnu fazu fermentacije čime bi se smanjio rizik po zdravlje usljed korištenja mulja.
Tlo na koje će se primjenjivati ovaj mulj treba da bude kontrolisano kako putem mjerenja koncentracija teških metala u tlu tako i putem mjerenja koncentracija teških metala u mulju. Nanošenje mulja na zemljište ne smije da doprinese koncentraciji teških metala u tlu koji bi prevazišli dozvoljene vrijednost. Granične vrijednosti su date u slijedećim tabelama:
Tabela 1.
|
Granične vrijednosti koncentracija teških metala u tlu na koji se nanosi mulj (mg/kg suhe materije u reprezentativnom uzorku, sa pH vrijednošću od 6 do 7) |
|
|
Parametar |
Granične vrijednosti |
|
Kadmij |
1 do 3 |
|
Bakar |
50 do 140 |
|
Nikl |
30 do 75 |
|
Olovo |
50 do 300 |
|
Cink |
150 do 300 |
|
Živa |
1 do 1,5 |
|
Hrom |
-- |
Tabela 2.
|
Granične vrijednosti koncentracija teških metala u mulju koji se koristi u poljoprivredi (mg/kg suhe tvari) |
|
|
Parametar |
Granične vrijednosti |
|
Kadmij |
20 do 40 |
|
Bakar |
1.000 do 1.750 |
|
Nikl |
300 do 400 |
|
Olovo |
750 do 1.200 |
|
Cink |
2.500 do 4.000 |
|
Živa |
16 do 25 |
|
Hrom |
-- |
Tabela 3.
|
Granične vrijednosti količina teških metala koji se smiju dodavati poljoprivrednom tlu godišnje, na osnovu desetogodišnjeg prosjeka (kg/hektar/god) |
|
|
Parametar |
Granične vrijednosti |
|
Kadmij |
0,15 |
|
Bakar |
12 |
|
Nikl |
3 |
|
Olovo |
15 |
|
Cink |
30 |
|
Živa |
0,1 |
|
Hrom |
-- |
Zabrana korištenja mulja na pojedinim lokacijama
Član 7.
Zabranjeno je nanošenje mulja iz postrojenja za tretman otpadnih voda i septičkih jama ili sličnih instalacija na:
- -pašnjake
- -poljoprivredno zemljište koje se koristi za uzgoj voća i povrća, sa izuzetkom stabala voća
- -zemljište namijenjeno uzgoju plodova koji su u direktnom kontaktu sa tlom, te se konzumiraju sirovi, u periodu od 10 mjeseci prije žetve i u toku same žetve.
Mulj se koristi na načine koji neće štetiti podzemnim vodama niti narušavati kvalitet zemljišta.
Ako se mulj koristi na zemljištu sa pH vrijednosti ispod 6, onda je moguće prilagoditi vrijednosti u tabeli 1 u članu 6. Vrijednost pH ima direktan uticaj na pristupačnost teških metala biljkama u tlu.
Evidentiranje korištenja mulja u poljoprivredi
Član 8.
Evidenciju korištenja mulja iz postrojenja za tretman otpadnih voda koja uključuje količine mulja, tačan datum i rezultate uzorkovanja mulja, površinu i zonu gdje je korišten, vodi organ nadležan za poljoprivredu.
Uzorkovanje zemljišta i mulja, radi evidencije i mjerenja vrši se prema internim propisima ovlaštenih stručnih institucija, i prema članu 6. ovog Pravilnika.
IV. OSTALI BIORAZGRADIVI OTPAD
Korištenje ostalog biorazgradivog otpada u poljoprivredi
Član 9.
Biorazgradivi otpad može se koristiti u poljoprivredi tek nakon kompostiranja istog odnosno razgradnje do nivoa gdje se raspadnuta materija može koristiti na otvorenim, poljoprivrednim površinama bez narušavanja estetskog izgleda, kvaliteta okoliša ili zdravlja ljudi.
Kompostiranje se vrši na način koji neće ugroziti kvalitet tla, površinskih i podzemnih voda, te zdravlja ljudi i životinja.
Zabranjuje se kompostiranje patogenih, infektivnih ili opasnih/otrovnih supstanci.
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva će poljoprivrednicima izdati preporuke kojima se predlaže da usvoje način kompostiranja koji najviše odgovara njihovoj djelatnosti, lokaciji, klimatskim uvjetima ili vrsti otpada koji proizvode.
V. OSTACI I OTPAD NASTAO KORIŠTENJEM HEMIKALIJA U POLJOPRIVREDI
Otpadne hemikalije iz poljoprivredne proizvodnje
Član 10.
Otpad i ostaci hemikalija koje se koriste u poljoprivredi se moraju zbrinuti na adekvatan način, koji neće ugroziti okoliš. Ova vrsta otpada također obuhvata i ambalažu u kojoj su bile hemikalije, hemikalije koje su neupotrebljive ili hemikalije kojima je istekao rok trajanja. Zbrinjavanje ove vrste otpada obuhvata rukovanje ovom vrstom otpada od skladištenja hemikalija i ambalaže, do prikupljanja, prevoza i odlaganja.
Hemikalije koje se koriste u poljoprivredi, a sadrže opasne materije se smatraju opasnim otpadom, prema Pravilniku o kategorijama otpada sa listama ("Službene novine Federacije BiH" broj 9/05) i zbrinjavaju se na način propisan članom 36. Zakona o upravljanju otpadom. Ostale otpadne hemikalije, koje nisu opasne se adekvatno zbrinjavaju, na način na koji se kvaliteta zemljišta, vode ili zraka neće ugroziti.
Član 11.
Odredbe ovog Pravilnika primjenjivat će se u mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa odredbama posebnih propisa koji uređuju pitanja upravljanja, zaštite, korištenja i uređenja poljoprivrednog zemljišta.
Član 12.
Nadzor nad provođenjem ovog Pravilnika vrši ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Član 13.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Broj 01-02-60/08
4. februara 2008. godine
Sarajevo
Ministar
mr. sci. Damir Ljubić, s. r.