Aktio

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine

Rezoluciju o sprečavanju maloljetničke delikvencije i postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima

Na osnovu člana 123. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i člana 109. Poslovnika o radu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici Predstavničkog doma od 19. februara 2008. godine i na sjednici Doma naroda od 14. februara 2008. godine, donio je

REZOLUCIJU
O SPREČAVANJU MALOLJETNIČKE DELIKVENCIJE I POSTUPANJU U SLUČAJU NASILJA MEĐU DJECOM I MLADIMA

UVOD

Ova Rezolucija o sprečavanju maloljetničke delikvencije i postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima (u daljnjem tekstu: Rezolucija) sadrži:

  • -
    općeprihvaćenu definiciju nasilja;
  • -
    obaveze nadležnih tijela i drugih faktora;
  • -
    oblike, način i sadržaj saradnje između nadležnih tijela i drugih faktora,
  • -
    ostale aktivnosti i obaveze.

1. DEFINICIJA NASILJA

Nasiljem među djecom i mladima smatra se svako namjerno fizičko ili psihičko nasilno ponašanje usmjereno prema djeciPrema Konvenciji o pravima djeteta iz 1989. godine, dijete označava svaku osobu mlađu od osamnaest godina osim ako se zakonom koji se primjenjuje na dijete granica punoljetnosti ne odredi ranije. i mladima od njihovih vršnjakaTermin vršnjaci odnosi se na široki raspon kategorija djece i mladih (objašnjeno u fusnotama 1 i 2). učinjeno radi povređivanja, a koje se, nezavisno o mjestu izvršenja, može razlikovati po obliku, težini, intenzitetu i vremenskom trajanju i koje uključuje ponavljanje istog obrasca i održava neravnopravan odnos snaga (jači protiv slabijih ili grupa protiv pojedinca).

Nasiljem među djecom i mladima smatra se naročito:

  • -
    namjerno uzrokovani fizički napad u bilo kojem obliku, npr. udaranje, guranje, gađanje, šamaranje, čupanje, zaključavanje, napad različitim predmetima, pljuvanje i slično bez obzira da li je kod napadnutog djeteta nastupila tjelesna povreda,
  • -
    psihičko i emocionalno nasilje prouzročeno ponovljenim ili trajnim negativnim postupcima od jednog djeteta ili više djeceNasilništvo podrazumijeva šest definirajućih činilaca: namjera da se nanese povreda ili šteta; intenzitet i trajanje; moć nasilnika; ranjivost žrtve; manjak podrške; posljedice.Normalni sukob vršnjaka ima sljedeća obilježja: ne postoje elementi navedeni za nasilništvo; djeca ne insistiraju da mora biti po njihovom po svaku cijenu; mogu dati razloge zašto su u sukobu; izvinjavaju se ili prihvate rješenje da niko nije pobijedio; slobodno pregovaraju da bi zadovoljili svoje potrebe; mogu promijeniti temu i otići iz situacije.Olweus 1986. i 1991. godine: Nasilničko ponašanje djece (bullying) razlikuje se od jednokratnih incidenata i dječijih svađa ili tučnjava, jer se radi o ponašanju koje obilježava agresivno ponašanje kojim se namjerno nekome čini zlo, ponavljanje tokom određenog vremena, neravnopravan odnos snaga (jači protiv slabijeg ili skupina protiv pojedinca).Nasilje i zlostavljanje uključuje različita ponašanja: verbalno (dobacivanje, izrugivanje, omalovažavanje, prijetnje), socijalno (izbjegavanje, ignorisanje, isključivanje iz aktivnosti, ogovaranje i širenje zlobnih tračeva), psihološko (oštećivanje imovine, krađa i bacanje stvari, prijeteći pogledi, praćenje) i tjelesno (guranje, rušenje, udarci)>. Negativni postupci su: ogovaranje, nazivanje pogrdnim imenima, ismijavanje, zastrašivanje, izrugivanje, namjerno zanemarivanje i isključivanje iz grupe kojoj pripada ili isključivanje i zabranjivanje učestvovanja u različitim aktivnostima radi nanošenja patnje ili boli, širenje glasina radi izolacije djeteta od ostalih učenika, oduzimanje stvari ili novaca, uništavanje ili oštećivanje djetetovih stvari, ponižavanje, naređivanje ili zahtijevanje poslušnosti ili na drugi način dovođenje djeteta u podređeni položaj, kao i sva druga ponašanja počinjena od djeteta i mlade osobe (unutar kojih i spolno uznemiravanje i zlostavljanje) kojima se drugom djetetu namjerno nanosi fizička i duševna bol ili sramota.

2. OBAVEZE NADLEŽNIH ORGANA

A / ODGOJNO-OBRAZOVNE USTANOVE

U slučaju prijave nasilja ili dojave o nasilju među djecom imenovana stručna osoba za koordiniranje aktivnosti u vezi sa problematikom nasilja u odgojno-obrazovnoj ustanovi ili osoba koja je u slučaju njene odsutnosti zamjenjuje, dužna je:

  • -
    odmah poduzeti sve mjere da se zaustavi i prekine aktuelno nasilno postupanje prema djetetu, a u slučaju potrebe zatražiti pomoć drugih službenika odgojno-obrazovne ustanove ili, prema potrebi, pozvati službenike policije;
  • -
    ukoliko je dijete povrijeđeno u mjeri koja zahtijeva ljekarsku intervenciju ili pregled ili se prema okolnostima slučaja može razumno pretpostaviti ili posumnjati da su takva intervencija ili pregled potrebni, odmah pozvati službu hitne ljekarske pomoći ili na najbrži mogući način, koji ne šteti zdravlju djeteta, otpratiti ili osigurati pratnju djeteta od stručne osobe ljekaru, te sačekati ljekarsku preporuku o daljnjem postupanju i dolazak djetetovih roditelja ili zakonskih zastupnika;
  • -
    odmah po prijavljenom nasilju o tome obavijestiti roditelje djeteta ili zakonske zastupnike, te ih upoznati sa svim činjenicama i okolnostima koje je do tada doznala i obavijestiti ih o aktivnostima koje će se poduzeti;
  • -
    po prijavi, odnosno dojavi nasilja odmah obaviti razgovor s djetetom koje je žrtva nasilja, a u slučaju da je postojala ljekarska intervencija, uz dogovor sa ljekarom, čim to bude moguće. Ovi razgovori sa djetetom obavljaju se uvijek u prisutnosti nekog od stručnih radnika odgojno-obrazovne ustanove, a na način da se postupa posebno brižljivo, poštujući djetetovo dostojanstvo i pružajući mu podršku;
  • -
    roditeljima ili zakonskim zastupnicima djeteta koje je žrtva vršnjačkog nasilja dati obavijesti o mogućim oblicima savjetodavne i stručne pomoći djetetu u odgojno-obrazovnoj ustanovi i izvan nje, a radi podrške i osnaživanja djeteta te prorade traumatskog doživljaja;
  • -
    obaviti razgovor sa drugom djecom ili odraslim osobama koje imaju spoznaju o učinjenom nasilju te utvrditi sve okolnosti u vezi sa oblikom, intenzitetom, težinom i vremenskim trajanjem nasilja;
  • -
    ukoliko se radi o naročito teškom obliku, intenzitetu ili dužem vremenskom trajanju nasilja, koje može izazvati traumu i kod druge djece, koja su svjedočila nasilju, savjetovati se sa nadležnom stručnom osobom ili službom radi pomoći djeci, svjedocima nasilja;
  • -
    što hitnije obaviti razgovor sa djetetom koje je počinilo nasilje uz prisutnost stručne osobe, ukazati djetetu na neprihvatljivost i štetnost takvog ponašanja, te ga savjetovati i poticati na promjenu takvog ponašanja, a tokom razgovora posebno obratiti pažnju iznosi li dijete neke okolnosti koje bi ukazivale da je dijete žrtva zanemarivanja ili zlostavljanja u svojoj porodici ili izvan nje, u kojem slučaju će se odmah obavijestiti centar za socijalnu zaštitu, a, prema potrebi, ili sumnji na počinjenje kažnjive radnje obavijestiti policiju ili nadležnu državnu advokaturu, a odgojno-obrazovna ustanova će poduzeti sve mjere za pomirenje djece i za stvaranje tolerantnog, prijateljskog ponašanja u odgojno-obrazovnoj ustanovi;
  • -
    pozvati roditelje ili zakonske zastupnike djeteta koje je počinilo nasilje, upoznati ih sa događajem, kao i sa neprihvatljivošću i štetnošću takvog ponašanja, savjetovati ih s ciljem promjene takvog ponašanja djeteta, te ih pozvati na uključivanje u savjetovanje ili stručnu pomoć unutar škole ili izvan nje (centri za socijalnu zaštitu, poliklinike za zaštitu djece, porodična savjetovališta i slično) i obavijestiti ih o obavezi odgojno-obrazovne ustanove da slučaj prijavi nadležnom centru za socijalnu zaštitu i nadležnom tužilaštvu;
  • -
    o poduzetim aktivnostima, razgovorima, izjavama te svojim opažanjima sačiniti službene bilješke, kao i voditi odgovarajuće evidencije zaštićenih podataka koji će se dostaviti na zahtjev drugim nadležnim organima.

B / CENTRI ZA SOCIJALNU ZAŠTITU

U slučaju prijave nasilja ili dojave o nasilju među djecom, koja je upućena od odgojno-obrazovne ustanove, domova za brigu o djeci, policije, tužilaštva, djeteta, njegovog roditelja, zakonskog zastupnika ili neke treće osobe, imenovana stručna osoba za koordiniranje aktivnosti u vezi sa problematikom nasilja među djecom i mladima u centru za socijalnu zaštitu ili osoba koja je u slučaju njene odsutnosti zamjenjuje, dužna je:

  • -
    po prijemu prijave ili obavještenja hitno ispitati slučaj te pribaviti podatke o svim okolnostima, naročito o obliku, intenzitetu, težini i vremenskom trajanju nasilja, kao i sve podatke o porodičnim i drugim prilikama djeteta koje je počinitelj nasilja;
  • -
    što hitnije pozvati roditelje ili zakonske zastupnike djeteta koje je počinilo nasilje i na primjeren način obaviti razgovor radi sticanja uvida u porodične i druge prilike djeteta, a tokom razgovora nastojati doznati je li dijete bilo izvrgnuto bilo kojem obliku nasilja ili zanemarivanja u svojoj porodici ili izvan nje;
  • -
    radi zaštite djetetovih prava i radi što hitnijeg otklanjanja uvjeta koji pridonose nasilnom ponašanju djeteta, izreći primjerene mjere porodičnopravne zaštite;
  • -
    u slučaju sumnje na zlostavljanje ili zanemarivanje djeteta od roditelja ili zakonskih zastupnika, podnijeti prekršajne, odnosno krivične prijave;
  • -
    upoznati roditelje, odnosno zakonske zastupnike djeteta počinitelja nasilja sa neprihvatljivošću i štetnošću takvog ponašanja i obavijestiti ih o nadležnostima centra za socijalnu zaštitu za zaštitu prava i interesa djeteta;
  • -
    preporučiti i obavezati roditelje, odnosno zakonske zastupnike djeteta počinitelja nasilja na uključivanje u savjetovanje ili stručnu pomoć pri centru za socijalnu zaštitu ili pri drugoj odgovarajućoj ustanovi, odnosno njihovim službama i u slučaju potrebe obavezati ih na uključivanje djeteta u primjerene oblike psihosocijalne pomoći, te ih nadzirati u izvršavanju zadane obaveze;
  • -
    redovno nadzirati preporučeno postupanje roditelja prema djetetu, te obaviti odgovarajuće provjere i izvide, kao i pratiti djetetovo ponašanje u odgojno-obrazovnoj ustanovi ili u drugoj sredini gdje boravi, a posebno pratiti je li dijete i dalje nasilno, kako bi se poduzele primjerene mjere porodičnopravne zaštite djeteta;
  • -
    o svakoj zaprimljenoj prijavi, odnosno obavještenju o nasilju među djecom i mladima voditi odgovarajuće evidencije zaštićenih podataka, te evidentirati i bilježiti svako postupanje centra za socijalnu zaštitu.

C / POLICIJSKE UPRAVE - POLICIJSKE STANICE

U slučaju prijave nasilja ili dojave o nasilju među djecom, koja je upućena od odgojno-obrazovne ustanove, domova za brigu o djeci, centra za socijalnu zaštitu, djeteta, njegovog roditelja, zakonskog zastupnika ili neke treće osobe, imenovana stručna osoba za koordiniranje aktivnosti u vezi sa problematikom nasilja među djecom i mladima u policijskoj stanici ili osoba koja je u slučaju njene odsutnosti zamjenjuje, dužna je:

  • -
    hitno uputiti specijaliziranog policijskog službenika za maloljetničku delikvenciju, a izuzetno drugog policijskog službenika, radi poduzimanja nužnih i neodgodivih mjera i radnji, ako zbog okolnosti ne može postupati specijalizirani službenik, na mjesto događaja, utvrditi sve činjenice i okolnosti vezane za prijavu, odnosno dojavu, te poduzeti sve potrebne radnje s ciljem pružanja pomoći žrtvi radi sprečavanja nastavljanja nasilja, kao i zdravstvenog zbrinjavanja žrtve;
  • -
    pribaviti podatke potrebne za razjašnjavanje slučaja, te utvrditi eventualno postojanje elemenata kažnjive radnje i identificirati počinitelja;
  • -
    u slučajevima intervencije policijskih djelatnika, kada se utvrdi postojanje osnovane sumnje da je počinjen prekršaj ili krivično djelo, policijski službenici postupit će u skladu sa propisima iz svoje nadležnosti;
  • -
    provesti kriminalističku obradu maloljetnih počinitelja nasilja u prisutnosti roditelja ili zakonskih zastupnika, a u slučaju njihove nedostupnosti, u prisutnosti radnika službe socijalne zaštite;
  • -
    u skladu sa važećim propisima provesti hitne istražne radnje te, zavisno o okolnostima slučaja, podnijeti krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu (razmotriti mogućnost imenovanja posebnog tužilaštva za omladinu, suda za omladinu), odnosno podnijeti zahtjev za pokretanjem prekršajnog postupka uz prijedlog za izricanje primjerenih zaštitih mjera;
  • -
    o zaprimljenoj prijavi, odnosno dojavi o nasilju među djecom i mladima obavijestiti nadležni centar za socijalnu zaštitu radi poduzimanja mjera porodičnopravne zaštite;
  • -
    voditi odgovarajuće evidencije zaštićenih podataka o slučajevima prijave ili obavještenja o nasilju među djecom i mladima.

3. OBLICI, NAČIN I SADRŽAJ SARADNJE

Provođenje Rezolucije pretpostavlja što hitniju uspostavu saradnje nadležnih državnih organa i drugih faktora koji učestvuju u sprečavanju, otkrivanju i suzbijanju nasilja među djecom i mladima (odgojno-obrazovne ustanove, domovi za brigu o djeci, centri za socijalnu zaštitu, policijske stanice, zdravstvene ustanove, tužilaštva, sudovi i jedinice lokalne i kantonalne samouprave i uprave).

Obaveze nadležnih organa i drugih faktora koji učestvuju u sprečavanju, otkrivanju i suzbijanju nasilja među djecom i mladima u poduzimanju mjera i aktivnosti usmjerenih prema sprečavanju i suzbijanju nasilja jesu:

  • -
    u jedinicama lokalne samouprave održavati redovne sastanke predstavnika nadležnih tijela, odnosno stručnih osoba za koordiniranje aktivnosti vezanih za problematiku nasilja, te uspostaviti efikasne načine saradnje i razmjene značajnih podataka, kako u pogledu pojedinih slučajeva nasilja, tako i o postignućima u rješavanju problema nasilja među djecom i mladima;
  • -
    u slučaju prijave ili obavještenja o nasilju osigurati drugom nadležnom organu odgovarajuće podatke o slučaju i postupanju radi potpunog uvida u poduzete aktivnosti s ciljem sveobuhvatne zaštite djeteta;
  • -
    uspostaviti saradnju i razmjenu podataka sa drugim jedinicama lokalne samouprave u cilju razmjene iskustava i stvaranja "dobre prakse";
  • -
    uspostaviti saradnju sa drugim faktorima koji bi u konkretnom slučaju mogli pomoći, npr. sa nevladinim organizacijama, vjerskim zajednicama, porodičnim savjetovalištima, te stručnjacima koji se bave problematikom vršnjačkog nasilja;
  • -
    izraditi posebne i prilagođene planove postupanja u slučaju nasilja među djecom i mladima uvažavajući posebnosti pojedinih sredina;
  • -
    uspostaviti saradnju sa nadležnim zdravstvenim ustanovama i ljekarima školske medicine.

4. OSTALE AKTIVNOSTI I OBAVEZE

U skladu sa Rezolucijom potrebno je o problemu nasilja među djecom i mladima redovno obavještavati roditelje i djecu te ih poticati da prijavljuju nasilje, a tokom nastavnih i vannastavnih aktivnosti unapređivati modele nenasilne komunikacije, međusobne tolerancije i uvažavanja, organiziranjem tribina, roditeljskih sastanaka, časova razredne zajednice, učeničkih priredbi, objavama na oglasnoj ploči odgojno-obrazovnih ustanova ili na drugi primjereni način.

U sve aktivnosti vezane za sprečavanje nasilja među djecom potrebno je uključiti djecu i mlade te roditelje, zakonske zastupnike, odgojno-obrazovne radnike i ostale stručne osobe kao aktivne učesnike i partnere, kako bi se dugoročno unapređivali principi nenasilja, kao preduvjet kvalitetnog i sigurnog odrastanja djece.

Primjereno postupanje u vezi sa problematikom vršnjačkog nasilja zahtijeva aktivnu saradnju te jednakovrijedan doprinos svih državnih tijela, budući da se prepuštanje tereta odgovornosti i postupanja samo jednom faktoru (npr. samo školi, policijskoj stanici, domu za brigu o djeci ili centru za socijalnu zaštitu) u znatnom broju slučajeva može definirati dugoročno potpuno neefikasnim, stoga je navedena saradnja preduvjet sveobuhvatne i kvalitetne zaštite djece.

Predstavnički dom i Dom naroda su usvojili i sljedeće

SMJERNICE ZA RAD FEDERALNIH ORGANA I ORGANIZACIJA

  • 1.
    Obavezuje se Vlada Federacije Bosne i Hercegovine da, imajući u vidu pogoršanu sigurnosnu situaciju, preduzme sve potrebne mjere iz svoje nadležnosti, s ciljem da se organima (policiji i tužilaštvu), omogući efikasnija borba sa svim oblicima delikvencije i kriminala.
  • 2.
    Obavezuje se Vlada Federacije Bosne i Hercegovine da hitno predloži neophodne izmjene i dopune svih zakona iz svoje nadležnosti, a prije svih Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine i Zakona o izvršenju krivičnih sankcija u Federaciji Bosne i Hercegovine, u cilju efikasnijeg suzbijanja svih oblika maloljetničke i druge delikvencije.
  • 3.
    Posebno se zahtijeva od Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da hitno stvori sve potrebne institucionalne uvjete za izvršenje svih vrsta sankcija i mjera, uključujući i maloljetnički zatvor.

PF broj 01,02-35-162/08
19. februara 2008. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Stjepan Krešić, s. r.

Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Safet Softić, s. r.