Aktio

FEDERALNA UPRAVA ZA GEODETSKE I IMOVINSKO-PRAVNE POSLOVE

Pravilnik o bazi podataka katastra nekretnina

Na osnovu člana 210 Zakona o premjeru i katastru nekretnina ("Službeni list SR BiH", br. 22/84, 12/87, 26/90 i 36/90), i ("Službeni list RBiH", br. 4/93 i 13/94), koji se primjenjuje kao federalni propis na osnovu člana IX.5.(1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, direktor Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove donosi

PRAVILNIK
O BAZI PODATAKA KATASTRA NEKRETNINA

I. OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovim Pravilnikom uređuju se sadržaj, tehnički normativi, način izrade baze podataka katastra nekretnina (u daljnjem tekstu: BPKN), način održavanja, distribucije i arhiviranja sadržaja BPKN.

Član 2.

Pojedini pojmovi upotrijebljeni u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:

  • 1.
    "Administrator BPKN" je lice koje se stara o funkcionisanju i zaštiti hardvera, softvera i podataka koji čine BPKN.
  • 2.
    "Agregacija" je relacija među različitim komponentama, u kojoj je jedna komponenta agregacija drugih komponenti. Apstraktni tipovi ne mogu imati primjerke u obliku GML podataka.

Primjer: koordinatni referentni sistem je agregacija datuma i definicija koordinatnog sistema.

  • 3.
    "Analogni katastarski plan" je plan izrađen na materijalu za crtanje planova, kod koga se podaci obrađuju, koriste i održavaju u analognom obliku.
  • 4.
    "Aplikacijska shema" je konceptualna shema za podatke, koje koristi jedna ili više aplikacija, zasnovana na proširenju, odnosno upotrebi apstraktnih tipova baznih GML shema. GML aplikacijska shema je XML shema koja respektira GML pravila.
  • 5.
    "Apstraktni tipovi podataka" Tipovi podataka baznih GML shema, iz kojih su izvedeni tipovi podataka katastarske aplikacijske sheme. Apstraktni tipovi ne mogu imati primjerke u obliku GML podataka.
  • 6.
    "Array" je uređena kolekcija objekata homogenog (istog) tipa.
  • 7.
    "Asocijacija" je strukturalna relacija kojom se opisuje veza među primjercima objekata. GML obilježja se često koriste za opisivanje asocijacije među različitim GML objektima.
  • 8.
    "Atribut" Modifikator elementa koji osigurava dodatne informacije o samom elementu. Primjer: gml:id je atribut koji jedinstveno identificira primjerak elementa.
  • 9.
    "Baza podataka" (eng. database) jeste skup međusobno povezanih datoteka, uređenih na organizovan način, koja se kreira i kontroliše pomoću posebnog softvera za upravljanje bazom podataka.
  • 10.
    "Bag" je konačna, neuređena kolekcija (dupliciranih i heterogenih) objekata.
  • 11.
    "Bazna shema" GML bazna shema osigurava apstraktne i konkretne tipove za kreiranje (katastarske) aplikacijske sheme.
  • 12.
    "Bazni tip" je tip iz kojeg se izvode drugi tipovi.

Primjer: AbstractGMLType je bazni tip iz kojeg se izvode svi drugi GML tipovi.

  • 13.
    "Baza podataka katastra nekretnina" (BPKN) je baza podataka izrađena u skladu s Modelom podataka propisanim ovim Pravilnikom.
  • 14.
    "CRS"Coordinate Reference System (Vidi koordinatni referentni sistem).
  • 15.
    "Datum" je numerička ili geometrijska veličina, odnosno skup veličina koje služe kao referenca (baza) za druge veličine. GML podupire različite vrste datuma, uključujući i geodetske, koji uključuju definiciju elipsoida. Kodiranje GML datuma definisano je u GML baznoj shemi datums.xsd.

Napomena: Jedinstveni identifikator datuma (datumID) katastra nekretnina BiH je 6312.

  • 16.
    "Deklarisana tačnost digitajzera" je najmanji linearni podatak koji se može registrovati duž jedne koordinatne ose digitajzera.
  • 17.
    "Digitajzer" je periferni računarski uređaj koji na svojoj radnoj površini (ploči) obezbjeđuje određivanje pozicija (koordinata) diskretnih tačaka i njihov prijenos ka računarskom sistemu.
  • 18.
    "Digitalizacija" je postupak prevođenja podataka iz analognog u digitalni oblik.
  • 19.
    "Digitalna rasterska slika" je matrica kvadratnih elemenata (piksela) gdje se za svaki element vodi odgovarajuća vrijednost (digitalna karakteristika).
  • 20.
    "Element" u XML/GML kontekstu, element je jedinica za sadržaj. GML objektna klasa i njena obilježja reprezentovani su kao elementi.
  • 21.
    "Format rasterskog fajla" je način zapisa digitalne rasterske slike.
  • 22.
    "Geometrija" u GML kontekstu, geometrija se odnosi na klasu objekata koji opisuju geometrijske aspekte objektnih klasa. GML geometrijski tipovi podataka (primitive) su definisane u slijedećim baznim shemama:
    • -
      geometryBasic0d1d.xsd
    • -
      geometryBasic2d.xsd
    • -
      geometryAggregates.xsd
    • -
      geometryPrimitivies.xsd
    • -
      geometryComplex.xsd
  • 23.
    "Geometrijske sheme" - Skup baznih geometrijskih GML shema s različitim geometrijskim tipovima geometrije, za modeliranje geometrijskih obilježja katastarskih aplikacijskih objektnih klasa.
  • 24.
    "Geometrijski objekat" - Prostorni objekat koji reprezentuje geometrijski skup, a sastoji se od jednostavnih geometrija, kolekcije jednostavnih geometrija ili kompleksne geometrije, koja se tretira kao cjelina. Geometrijski objekat je prostorna reprezentacija objekta, odnosno objektne klase.
  • 25.
    "Geometrijsko obilježje" je obilježje GML objektne klase, koje opisuje ulogu geometrije - geometrijske karakteristike objektne klase.

Primjer: location, position, itd.

  • 26.
    "GML" OGCOpen Geospatial Consortium standard za XML-utemeljeno kodiranje geoprostornih informacija. GML je XML gramatika napisana u XML Shemi, za modeliranje, prijenos i pohranjivanje geoprostornih informacija.
  • 27.
    "GML dokument" - Dokument u digitalnom obliku (datoteka), strukturiran u skladu GML aplikacijskoj shemi.
  • 28.
    "Geometrijska konzistentnost" je dosljednost (potpunost, neponovljivost) u geometrijskom predstavljanju prostornih objekata.
  • 29.
    "Georeferenciranje" je postupak kojim se objekti jednoznačno pozicionirajui u geografskom prostoru na osnovu dovoljnog broja identičnih tačaka.
  • 30.
    "Heterogen" - Komponiran od elemenata različitog tipa.

Primjer: GML bag može sadržavati elemente različitog tipa.

  • 31.
    "Homogen" - Komponiran od elemenata istog tipa.

Primjer: GML array može sadržavati samo elemente istog tipa.

  • 32.
    "HTTP" - Hypertext Transfer Protocol - komunikacijski protokol za prijenos informacija na Webu.
  • 33.
    "Imenski prostor" - XML koncept za jedinstveno dodjeljivanje imena elementima ili atributima. Imenski prostor se označava vezivanjem prefiksa imenskog prostora za URI imenski prostor. Prefiksi imenskog prostora nisu imenski prostori.

Primjer:xmlns:gml=http://www.opengis.net/gml targetNamespace=http://www.zemljisnaknjiga.ba/gml/kn

Napomena: Aplikacijska shema mora deklarisati ciljni imenski prostor

  • 34.
    "Interoperabilnost" Sposobnost različitih informacionih sistema (ili softverskih komponenti) da koriste i razmjenjuju podatke.
  • 35.
    "Jedinstveni identifikator (ID)" je niz numeričkih znakova kojim se jednoznačno označava jedan objekat u bazi podataka.
  • 36.
    "Jednostavna geometrija" - Geometrijski objekat koji reprezentira jednostavan, povezani, homogeni element prostora. Jednostavna geometrija je nedjeljivi objekat.

Primjeri: tačka, linija, poligon.

  • 37.
    "Jednostavni tip" Tip koji ima samo tekstualni sadržaj - ne sadrži ni druge elemente ni atribute.
  • 38.
    "Katalog topografskih znakova i signatura" je skup podataka i pravila o prikazu topografskih znakova i signatura za pojave i objekte sadržane u BPKN koji imaju i grafičku prezentaciju, iskazanih u formi kataloga u digitalnom obliku.
  • 39.
    "Klasa" je skup objekata koji imaju iste atribute, operacije, metode, relacije i semantiku.
  • 40.
    "Kodiranje" Opisivanje podataka sintaksom XML jezika. U ovom Pravilniku kodiranje podrazumijeva primjerke GML podataka.
  • 41.
    "Kôdna lista" Domena vrijednosti s definisanim kôdom za svaku vrijednost.
  • 42.
    "Kompleksni tip" Tip koji sadrži druge elemente i/ili atribute.

Primjer: KAT_ParcelaType je kompleksni tip katastarske aplikacijske sheme.

  • 43.
    "Konkretni tip" Bilo koji tip iz GML bazne sheme ili katastarske aplikacijske sheme koji ima primjerke u GML dokumentu.

Primjer: KAT_ParcelaType je konkretni tip katastarske aplikacijske sheme.

  • 44.
    "Koordinata" Sekvenca brojeva koja određuju položaj tačke u prostoru.
  • 45.
    "Koordinatni referentni sistem" Koordinatni sistem, povezan datumom s realnim svijetom - Zemljom.

Napomena: Vrijednost jedinstvenog identifikatora koordinatnog referentnog sistema (CRSID) katastra nekretnina BiH može biti 31275, 31276 ili 31277, ovisno o zoni kartografske projekcije (5, 6 ili 7): CRSID š31275, 31276, 3277ć

  • 46.
    "Koordinatni sistem" Skup matematskih pravila kojim se definiše pridruživanje koordinata tačkama. Koordinatni sistem je obavezna komponenta koordinatnog referentnog sistema.

Napomena: Jedinstveni identifikator koordinatnog sistema (CSID) katastra nekretnina BiH je 4530

  • 47.
    "Leksički analizatorengl. parser GML sheme" - Računarski program za leksičku (sintaksnu) analizu GML sheme, odnosno GML dokumenta.
  • 48.
    "Matematički model izravnanja" je skup pretpostavki o funkcionalnim odnosima mjerenih i traženih veličina (funkcionalni model) i o stohastičkim osobinama mjerenja (stohastički model).
  • 49.
    "Objekat" - Primjerak objektne klase, s jasno definiranom granicom i identitetom.
  • 50.
    "Objektna klasa"GML standard koristi (engleski) izraz feature Objekat realnog svijeta, relevantan za konkretnu aplikaciju. Katastarske aplikacijske GML objektne klase definisane su u katastarskoj aplikacijskoj GML shemi. Primjerci (objekti) jedne ili više objektnih klasa čine sadržaj GML dokumenta.

Primjer: parcela (KAT_ParcelaType), zgrada (KAT_ZgradaType), itd.

  • 51.
    "Piksel" je najmanji element digitalne rasterske slike za koji se vodi digitalna karakteristika.
  • 52.
    "Rasterski koordinatni sistem" je koordinatni sistem u kome su definisane pozicije pojedinačnih piksela digitalne rasterske slike.
  • 53.
    "Skener" je uređaj koji elektrooptički očitava sadržaj grafičkog dokumenta i pretvara ga u digitalni rasterski oblik.
  • 54.
    "Službena površina" je površina objekta BPKN u službenoj upotrebi.
  • 55.
    "Sekvenca" Konačna, uređena kolekcija članova (objekata ili vrijednosti) koji se mogu ponavljati.
  • 56.
    "Shema" Formalan opis modela - apstraktna reprezentacija objekata i relacija s drugim objektima.
  • 57.
    "Skup" Neuređena kolekcija različitih elemenata istog tipa.
  • 58.
    "Tip" U GML kontekstu, naziv elementa izveden iz AbstractGMLType je semantički tip GML objekta.

Primjer: KAT_Parcela.

  • 59.
    "Tema" je skup međusobno povezanih objekata sa istim ili sličnim karakteristikama.
  • 60.
    "Tematska konzistentnost" je dosljednost (potpunost, neponovljivost) u razvrstavanju sadržaja prostornog informacionog sistema po temama.
  • 61.
    "Topologija" je svojstvo prostorne konfiguracije nepromjenljivo pod kontinualnim transformacijama.
  • 62.
    "Topološka konzistentnost" je dosljednost (potpunost, neponovljivost) u kreiranju topoloških relacija između objekata u prostornom informacionom sistemu.
  • 63.
    "Tehnička površina" je površina sračunata iz koordinata rubnih tačaka objekta BPKN.
  • 64.
    "UML"Unified Modeling Language Grafički konceptualni jezik za specificiranje aplikacijskih shema.
  • 65.
    "Unija" Jednostavni komponirani tip podataka u XML shemi.
  • 66.
    "Vrijednost" Sadržaj GML obilježja izražen in-line ili XLink referencom. Svaki GML objekat ima jedno ili više obilježja - svako obilježje ima vrijednost.
  • 67.
    "Vektorizacija" je postupak prevođenja sadržaja analognih katastarskih planova u vektorski oblik.
  • 68.
    "W3CWorld Wide Web Consortium" Internacionalna organizacija zadužena za definisanje World Wide Web standarda.
  • 69.
    "Web servis" - Softverski sistem kojim se ostvaruje interoperabilna interakcija dva računarska sistema u računarskoj mreži, odnosno Internetu.
  • 70.
    "XLink" - W3C standard za specificiranje sintakse i ponašanja hiperlink prolaženja u skupu XML dokumenata. U GML kontekstu, atribut xlink:href se koristi za referenciranje udaljenih vrijednosti.
  • 71.
    "XMLeXtensible Markup Language" - W3C standardni mark-up jezik za kodiranje širokog spektra podataka i dokumenata. GML je zasnovan na XML jeziku.
  • 72.
    "XML dokument metapodataka" - Dokument u digitalnom obliku (datoteka), strukturisan u skladu sa XML aplikacijskom shemom metapodataka.
  • 73.
    "XML Schema" - Jezik za definisanje sadržaja i strukture XML dokumenata. GML sheme su napisane u XML Schema jeziku. XSD je sinonim za XML Schema jezik.
  • 74.
    "XSD" - Ekstenzija XML Shema datoteka.

II. SADRŽAJ BPKN

Član 3.

BPKN se izrađuje sa detaljnošću propisanom tehničkim normativima i metodama snimanja detalja za odgovarajuću razmjeru katastarskog plana, u skladu sa Zakonom o premjeru i katastru nekretnina ("Službeni list SR BiH", broj 22/84) (u daljnjem tekstu: Zakon).

1. Objekti BPKN

Član 4.

Svaki objekat BPKN ima jedinstveni identifikator (ID) koji se sastoji od 13 cifara. Prvih 5 cifara definiše šifru političke općine unutar BiH, a preostalih osam je broj objekta unutar političke općine.

Član 5.

Specifikacija atributa i relacija objekata BPKN propisana je Modelom podataka katastra nekretnina (u daljnjem tekstu: Model podataka) koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

2. Geometrija i topologija objekata BPKN

Član 6.

Geometrija objekata BPKN-a je defisana geometrijskim elementima u skladu sa standardom ISO19107.

Pravila kreiranja geometrijskih i topoloških relacija između objekata propisana su Modelom podataka.

Provjerom ispunjenosti pravila iz stava 2. ovog člana provjerava se topološka, geometrijska i tematska konzistentnost sadržaja BPKN.

3. Podjela sadržaja BPKN

Član 7.

Sadržaj BPKN razvrstava se na osnovni i prošireni.

Član 8.

  • 1)
    Osnovni sadržaj BPKN (u daljnjem tekstu OSBPKN) u smislu ovog Pravilnika čine:
  • 1)
    Geodetska osnova,
  • 2)
    Katastarske parcele,
  • 3)
    Dijelovi parcela prema načinu korištenja zemljišta,
  • 4)
    Zgrade i drugi građevinski objekti,
  • 5)
    Granice administrativnih i katastarskih teritorijalnih jedinica,
  • 6)
    Tekstualni opisi i nazivi,
  • 7)
    Ostali podaci u skladu sa Zakonom.

Član 9.

  • 1)
    Prošireni sadržaj BPKN (u daljnjem tekstu: PSBPKN) u smislu ovog Pravilnika čine:
  • 1)
    Granice administrativnih i statističkih teritorijalnih jedinica,
  • 2)
    Infrastrukturni građevinski objekti,
  • 3)
    Saobraćajnice,
  • 4)
    Vode i građevine na vodi,
  • 5)
    Reljef i topografija,
  • 6)
    Ostali objekti u skladu sa Modelom podataka.
  • 2)
    Sadržaj, organizacija, oblik i relacije među podacima BPKN detaljno su opisani u Modelu podataka.

4. Kvalitet objekata BPKN

Član 10.

Za određivanje kvaliteta objekata BPKN, u smislu tačnosti i pouzdanosti, vode se kvalitativni atributi:

  • -
    položajna i visinska tačnost,
  • -
    izvor geometrije.

Atributi za položajnu i visinsku tačnost se vode samo kod prikupljanja podataka nekom od primarnih metoda i u postupku održavanja BPKN.

5. Vremenski ciklus objekata BPKN

Član 11.

Vremenski ciklus objekata BPKN (podatak da li je objekat aktivan i da li je u promjeni) određen je vremenskim atributima. Vremenski atributi objekta obezbjeđuju istorijat sadržaja BPKN u zahtijevanom trenutku.

6. Prikaz sadržaja BPKN

Član 12.

Sve specifikacije u vezi načina prikaza grafičkog sadržaja BPKN, odnosno iscrtavanja pojedinih topografskih znakova propisane su Katalogom topografskih znakova i signatura (u daljnjem tekstu: KTZS) koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

KTZS propisuje tehničke detalje kartografskog prikaza preko:

  • -
    općih principa kartografskog prikaza i
  • -
    specifikacije klasa za prikaz objekata BPKN.

Distribuciju i ažuriranje KTZS vrši Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (u daljnjem tekstu (Fedralna uprava).

7. Osnovne grupe procesa BPKN

Član 13.

Osnovne grupe procesa koje se izvršavaju nad BPKN (faze rada) jesu:

  • 1)
    Izrada,
  • 2)
    Održavanje,
  • 3)
    Distribucija i razmjena,
  • 4)
    Čuvanje, arhiviranje i zaštita.

8. Softverska podrška

Član 14.

Za izvođenje procesa iz člana 13. može biti korišten samo softver koji posjeduje certifikat izdat od strane Federalne uprave.

Zahtjev za izdavanje certifikata podnosi korisnik softvera, proizvođač softvera ili druga zainteresovana strana.

Certifikat se može izdati za jednu ili više grupa procesa.

Danom stupanja na snagu ovag Pravilnika prestaju da važe i podliježu ponovnom postupku izdavanja certifikata svi postojeći certifikati za softvere izdati od strane Federalne uprave.

III. IZRADA BPKN

1. Opći uslovi

Član 15.

Osnovni sadržaj BPKN izrađuje se, u pravilu, za teritoriju jedne katastarske općine.

Izuzetno od stava 1. ovog člana, ako se katastar nekretnina izrađuje za dio katastarske općine, onda se i osnovni sadržaj baze podataka katastra nekretnina izrađuje za taj dio.

Prošireni sadržaj baze podataka katastra nekretnina se izrađuje za područje određeno projektnim zadatkom.

Član 16.

Izradi BPKN obavezno se pristupa na osnovu Projektnog zadatka izrađenog u skladu sa ovim Pravilnikom.

Projektni zadatak za izradu osnovnog sadržaja BPKN sadrži:

  • 1)
    područje izrade, obim i količinu radova,
  • 2)
    analizu i način preuzimanja analognih planova i katastarskog operata,
  • 3)
    način skeniranja analognih planova,
  • 4)
    način georeferenciranja analognih planova,
  • 5)
    analizu i način preuzimanja podataka geodetske osnove,
  • 6)
    način preuzimanja granice katastarske općine,
  • 7)
    način izrade digitalnog sadržaja,
  • 8)
    način računanja površina objekata BPKN i formiranja spiska površina,
  • 9)
    kontrolu i način upoređenja sa podacima katastarskog operata,
  • 10)
    način označavanja (numeracije) detaljnih tačaka i parcela,
  • 11)
    sadržaj tehničke dokumentacije o izradi BPKN i
  • 12)
    druge podatke od značaja za izradu BPKN.

Kada se BPKN izrađuje u postupku izrade katastra nekretnina, onda se projekat izrade BPKN izrađuje kao dio projekta izrade katastra nekretnina.

Projektni zadatak za izradu proširenog sadržaja BPKN sadrži:

  • 1)
    područje izrade, obim i količinu radova,
  • 2)
    način izrade digitalnog sadržaja,
  • 3)
    druge podatke od značaja za izradu proširenog sadržaja BPKN (raslojavanje, format, specifični zahtjevi investitora, i sl.).

Član 17.

Vektorizacija granice razmjere vrši se na način da se uvijek prvo vektorizuje granica krupnije razmjere.

Tačke na granici katastarske općine ili dijela katastarske općine, obavezno se preuzimaju, sa svim svojim atributima, iz sadržaja BPKN susjednih katastarskih općina.

Izuzetno od odredbi stava 2. ovog člana ako je prvo vektorizovana sitnija razmjera tada se granica katastarske općine ne preuzima nego se vektorizuje iz krupnije razmjere, a ta novovektorizovana granica se preuzima u postojeću BPKN.

Za zajedničke objekte na granicama katastarskih općina (putevi, vodotoci i sl.) u procesu izrade BPKN konstruisat će se srednja linija, čime će se dijelovi zajedničkog objekta pripojiti pripadajućoj katastarskoj općini.

Član 18.

U procesu vektorizacije analognih katastarskih planova izrađenih u skladu sa Zakonom o katastru zemljišta ("Službeni list SR BiH", broj 14/78, 12/87, 12/89 i 26/90) vrši se upis brojeva građevinskih objekata u sklopu parcele u skladu sa Zakonom. Za svaki građevinski objekat vrši se računanje službene površine iz orginalnih mjera na osnovu spiska računanja površina.

Za parcele koje u alfanumeričkom dijelu katastarskog operata imaju posebno iskazane površine pod različitim klasama iste kulture u procesu vektorizacije vrši se vektorizacija granice klasa na osnovu fotoskica ili skica premjera.

2. Prikupljanje podataka

Član 19.

Prikupljanje podataka u svrhu izrade BPKN, u smislu ovog Pravilnika, se vrši sljedećim metodama:

  • 1)
    primarnim,
  • 2)
    sekundarnim,
  • 3)
    preuzimanjem podataka iz postojećih numeričkih izvora,
  • 4)
    preuzimanjem podataka iz postojećih digitalnih izvora, i
  • 5)
    kombinacijom pomenutih metoda.

2.1. Primarne metode prikupljanja podataka

Član 20.

U primarne metode prikupljanja podataka spadaju geodetske metode snimanja detalja, i to:

  • 1)
    ortogonalna,
  • 2)
    polarna,
  • 3)
    aerofotogrametrijska i
  • 4)
    globalno pozicioniranje (GPS).

Član 21.

Snimanje detalja primarnim metodama se vrši po odredbama Pravilnika o snimanju detalja ("Službeni list SR BiH", br. 4/91).

Član 22.

Pri izradi sadržaja BPKN primarnim metodama, obavezno se provode sljedeće kontrole:

  • 1)
    kod ortogonalne metode, upoređuje se dužina apscisne linije izmjerene na terenu i redukovane na horizont sa dužinom iz BPKN,
  • 2)
    kod polarne metode, upoređuju se pravci opažani na susjedne tačke sa pravcima očitanim u BPKN,
  • 3)
    kod fotogrametrijske metode, upoređuju se koordinate veznih tačaka očitanih na instrumentu za restituciju sa koordinatama tih tačaka iz BPKN,
  • 4)
    kod globalnog pozicioniranja (GPS-a), upoređuju se koordinate kontrolnih tačaka određene GPS opažanjem sa koordinatama tih tačaka iz BPKN.

Dozvoljena odstupanja, kod navedenih upoređenja, su određena odredbama Pravilnika za izradu planova i računanje površina ("Službeni list SR BiH", br. 13/91).

Član 23.

Unos podataka, snimljenih primarnom metodom, u BPKN se vrši kartiranjem originalnih mjera (mjerenih podataka) ili sračunatih koordinata detaljnih tačaka.

Član 24.

Kod prikupljanja podataka primarnim metodama, elaborat snimanja u digitalnom obliku, se obavezno čuva na kompakt disku i sastavni je dio projekta izvedenog stanja.

2.2. Sekundarne metode prikupljanja podataka

2.2.1. Digitalizacija analognih planova pomoću digitajzera

Član 25.

Za digitalizaciju analognih katastarskih planova pomoću digitajzera se koriste digitajzeri čiji format odgovara formatu analognog katastarskog plana koji se digitalizuje ili digitajzeri većeg formata.

Vrijednost deklarisane tačnosti digitajzera ne smije biti veća od 0.125 mm.

Član 26.

Prije georeferenciranja se obavezno vrši priprema analognih katastarskih planova za georeferenciranje i vektorizaciju.

Priprema analognih katastarskih planova za georeferenci- ranje i vektorizaciju se sastoji od: čišćenja analognih planova, brisanja svih sadržaja plana iscrtanih u olovci ako oni nisu službeni ili njihovo eventualno iscrtavanje u tušu ako su postali službeni, pregled i po potrebi obnavljanje koordinatne mreže plana (zasićivanje tušem pikira ako je tuš izblijedio), kao i provođenje drugih poslova koji će uticati na poboljšanje kvaliteta georeferenciranja i vektorizacije analognih katastarskih planova.

Član 27.

Transformacija tačaka iz lokalnog sistema digitajzera u državni koordinatni sistem izvodi se pomoću tačaka koordinatne mreže analognog katastarskog plana.

Transformacija tačaka se može vršiti i pomoću tačaka geodetske osnove, ukoliko se takvo rješenje predvidi projektnim zadatkom izrade BPKN.

Član 28.

Za georeferenciranje analognog katastarskog plana koriste se sve raspoložive tačke koordinatne mreže, osim onih koje su oštećene ili slabo vidljive. Za georeferenciranje analognog katastarskog plana koriste se transformacije čiji matematički model izravnanja odgovara prirodi sistematskih grešaka analognog katastarskog plana i digitajzera.

Standardna devijacija dužinskog odstupanja transformisanih koordinata tačaka koordinatne mreže lista detalja od teoretskih vrijednosti koordinata tačaka koordinatne mreže mora biti manja od 0.125mm*M, gdje je M imenilac razmjere plana, dok odstupanja na pojedinim tačkama koordinatne mreže ne smiju biti veća od trostruke vrijednosti standardne devijacije po koordinatnim osama.

Član 29.

Podaci o georeferenciranju analognog katastarskog plana vode se za svaki list detalja analognog katastarskog plana i dio su projekta izvedenog stanja izrade BPKN.

Podaci o georeferenciranju lista detalja analognog katastarskog plana sadrže naročito: naziv i broj digitajzera, opću i lokalnu oznaku lista detalja, ime operatera, datum i vrijeme georeferenciranja, model transformacije, transformacione parametre (opciono), date koordinate tačaka za georeferen- ciranje, mjerene koordinate tačaka koordinatne mreže (opciono), popravke iz izravnanja, transformisane koordinate tačaka koordinatne mreže, standardnu devijaciju odstupanja transformisanih od datih koordinata tačaka koordinatne mreže i statistički test grubih grešaka (opciono).

Svi podaci o georeferenciranju analognog katastarskog plana se upisuju u Zapisnik o georeferenciranju analognih katastarskih planova (Prilog II.).

Član 30.

Nakon izvršenog georeferenciranja vrši se vektorizacija sadržaja katastarskog plana u skladu sa Modelom podataka.

2.2.2. Digitalizacija analognih katastarskih planova

Član 31.

Skeniranje analognih katastarskih planova izvodi se na skenerima čiji je format veći ili jednak formatu lista detalja, geometrijskom rezolucijom koja nije manja od 300 dpi (tačaka po inču) u TIFF formatu (kolor ili crno bijelo ovisno o projektnom zadatku).

Član 32.

Prije skeniranja se obavezno vrši priprema analognih katastarskih planova za skeniranje.

Priprema analognih katastarskih planova za skeniranje se sastoji od: čišćenja, brisanja svih sadržaja plana iscrtanih u olovci ako oni nisu službeni ili njihovo, eventualno iscrtavanje u tušu ako su postali službeni, pregled i po potrebi obnavljanje koordinatne mreže plana (zasićivanje tušem pikira ako je tuš izblijedio), kao i provođenje drugih poslova koji će uticati na poboljšanje kvaliteta skeniranja.

Poslije skeniranja vrši se pregled skeniranog rasterskog plana s ciljem utvrđivanja eventualnih grešaka skeniranja. U slučaja otkrivanja grešaka skeniranje se vrši ponovo.

Član 33.

Svi podaci o skeniranju analognog katastarskog plana se upisuju u Zapisnik o skeniranju analognih katastarskih planova (Prilog I.).

Član 34.

Transformacija tačaka iz rasterskog koordinatnog sistema u državni koordinatni sistem izvodi se pomoću tačaka koordinatne mreže katastarskog plana.

Transformacija tačaka se može vršiti i pomoću tačaka geodetske osnove, ukoliko se takvo rješenje predvidi projektnim zadatkom za izradu BPKN.

Član 35.

Za georeferenciranje skeniranog katastarskog plana koriste se sve raspoložive tačke koordinatne mreže, osim onih koje su oštećene ili slabo vidljive.

Za georeferenciranje skeniranog katastarskog plana koriste se transformacije čiji matematički model odgovara prirodi sistematskih grešaka koje posjeduje analogni katastarski plan i prirodi sistematskih grešaka nastalih u toku skeniranja.

Standardna devijacija dužinskog odstupanja transformisanih koordinata tačaka koordinatne mreže lista detalja od teoretskih vrijednosti koordinata tačaka koordinatne mreže mora biti manja od 0.10mm*M, gdje je M imenilac razmjere plana, dok odstupanja na pojedinim tačkama koordinatne mreže ne smiju biti veća od trostruke vrijednosti standardne devijacije po koordinatnim osama lista detalja.

Član 36.

Podaci o georeferenciranju skeniranog katastarskog plana vode se za svaki list i dio su projekta izvedenog stanja izrade BPKN.

Podaci o georeferenciranju skeniranog katastarskog plana sadrže naročito: opštu i lokalnu oznaku lista, ime operatera, datum i vrijeme georeferenciranja, format rasterskog fajla, model transformacije, transformacione parametre (opciono), date koordinate tačaka za georeferenciranje, transformisane koordinate tačaka koordinatne mreže, standardnu devijaciju odstupanja transformisanih koordinata tačaka koordinatne mreže od njihovih datih koordinata i statistički test grubih grešaka (opciono).

Član 37.

Svi podaci o georeferenciranju skeniranog katastarskog plana se upisuju u Zapisnik o georeferenciranju analognih katastarskih planova (Prilog II.).

Član 38.

Nakon izvršenog georeferenciranja vrši se vektorizacija sadržaja katastarskog plana u skladu sa Modelom podataka.

2.2.3. Preuzimanje podataka iz postojećih numeričkih izvora

Član 39.

Izrada sadržaja BPKN, ako je to predviđeno projektnim zadatkom, se može vršiti preuzimanjem postojećih (originalnih) podataka premjera i održavanja katastra na osnovu kojih su izrađeni i na osnovu kojih su održavani analogni katastarski planovi.

Kartiranje snimljenog detalja se vrši iz originalnih podataka mjerenja, odnosno na osnovu podataka iz odgovarajućih obrazaca zavisno od metode snimanja (ortogonalna, polarna, itd.).

Kartiranje se može vršiti i na osnovu sračunatih koordinata detaljnih tačaka.

2.2.4. Preuzimanje podataka iz postojećih digitalnih izvora

Član 40.

Izrada sadržaja BPKN, ako je to predviđeno projektnim zadatkom, se može vršiti preuzimanjem (konverzijom) iz postojećih digitalnih izvora.

Pod postojećim digitalnim izvorima podrazumijevaju se podaci katastarskog operata (katastarski planovi i alfanumerički podaci), čija je digitalizacija urađena prije stupanja na snagu ovog Pravilnika.

Format za preuzimanje podataka je GML - definisan Modelom podataka.

2.2.5. Unos podataka geodetske osnove u BPKN

Član 41.

Podaci geodetske osnove u BPKN unose se na osnovu originalnih podataka.

Tačke geodetske osnove označavaju se u okviru BPKN jednoznačnim oznakama koje nose u odgovarajućim elaboratima premjera, u skladu sa odredbama Modela podataka.

3. Kontrola izrade BPKN

Član 42.

Kontrola izrade BPKN primarnim metodama, vrši se:

  • -
    upoređenjem kontrolnih merenja sa odgovarajućim dužinama dobijenim iz BPKN,
  • -
    provjerom topološke konzistentnosti,
  • -
    provjerom geometrijske konzistentnosti,
  • -
    provjerom tematske konzistentnosti.

Član 43.

Kontrola izrade BPKN sekundarnim metodama, vrši se:

  • -
    provjerom preklapanja iscrtanog digitalnog sadržaja sa sadržajem listova analognih planova,
  • -
    provjerom topološke konzistentnosti,
  • -
    provjerom geometrijske konzistentnosti,
  • -
    provjerom tematske konzistentnosti,
  • -
    upoređenjem tehničkih površina svih površinskih objekata BPKN sa njihovim službenim površinama.

Član 44.

Kontrola izrade BPKN preuzimanjem podataka iz postojećih numeričkih izvora, vrši se:

  • -
    upoređenjem kontrolnih mjerenja sa odgovarajućim dužinama dobijenim iz BPKN,
  • -
    provjerom topološke konzistentnosti,
  • -
    provjerom geometrijske konzistentnosti,
  • -
    provjerom tematske konzistentnosti,
  • -
    upoređenjem tehničkih površina svih površinskih objekata BPKN sa njhovim službenim površinama.

Član 45.

Kontrola izrade BPKN kod preuzimanja podataka iz postojećih digitalnih izvora, vrši se:

  • -
    upoređenjem sadržaja dviju baza,
  • -
    provjerom topološke konzistentnosti,
  • -
    provjerom geometrijske konzistentnosti,
  • -
    provjerom tematske konzistentnosti.

Član 46.

Pri upoređenju kontrolnih mjerenja dužina (frontova, kosih i poprečnih odmjeranja) izvršenih na terenu sa odgovarajućim iz BPKN, dozvoljeno odstupanje za sve primarne metode iznosi - 0,3mm * M, gdje je M imenilac razmjere.

Koso mjerene dužine na terenu moraju se redukovati na horizont, a redukcija se upisuje na skicu detalja, odnosno fotoskicu, uz front crvenim tušem.

Član 47.

Razlike površina dobivenih upoređenjem tehničke površine parcela sa njihovim službenim površinama moraju biti u granicama dozvoljenog odstupanja P sračunatog po formuli: P = 0,0007 * ÖP *M.

Razlike površina dobivenih upoređenjem tehničke površine dijelova parcela sa njihovim službenim površinama moraju biti u granicama dozvoljenog odstupanja P sračunatog po formuli: P = 0,0015 * ÖP *M.

Član 48.

Sve greške utvrđene kontrolom podataka upisuju se u spisak grešaka (Prilog III.), koji je sastavni dio projekta izvedenog stanja izrade BPKN.

Pored spiska grešaka propisanog stavom 1. ovog člana izrađuju se i posebni spiskovi grešaka po vrsti greške. Forma ovog spiska je slobodna ili se propisuje projektnim zadatkom.

Po dokumentiranju greški koje se odnose na objekte BPKN koji se nalaze u alfanumeričkom dijelu katastarskog operata ali ne postoje na analognom katastarskom planu, izvođač radova na izradi BPKN je dužan iste otkloniti.

4. Projekat izvedenog stanja izrade BPKN

Član 49.

Projekat izvedenog stanja izrade BPKN sadrži:

  • 1)
    projektni zadatak za izradu BPKN, sa svim eventualnim izmjenama koje su nastale tokom realizacije projekta,
  • 2)
    tehnički izvještaj o realizaciji radova sa sljedećim pratećim dokumentima:

a. skica katastarske općine s podjelom na listove detalja i granicama razmjere snimanja

b. zapisnik o skeniranju

c. zapisnik o georeferenciranju

d. zapisnik o izvršenom upoređenju kontrolnih mjerenja (kod primarnih metoda) (Prilog IV.)

e. spisak površina dijelova parcela po razmjerama (Prilog V.)

f. spisak površina parcela po razmjerama (Prilog VI.)

g. statistički pregled odstupanja po parcelama (Prilog VII.)

h. spisak grešaka iz člana 48.

Tehnički izvještaj o realizaciji radova sa pratećim dokumentima izrađuje se u digitalnom obliku, dok se sam tehnički izvještaj i prilozi iz točaka a, b, d, g i h dostavljaju i u analognom obliku.

  • 3)
    isplotane listove detalja na providnom materijalu,
  • 4)
    dnevnik radova.

5. Pregled i ovjera radova

Član 50.

Po završetku svih radova na izradi BPKN, podaci BPKN i projekat izvedenog stanja izrade BPKN, dostavljaju se na pregled Federalnoj upravi.

Podaci BPKN, iz stava 1. ovog člana, dostavljaju se na zaključanom kompakt disku, odnosno na kompakt disku na kojem nije moguće vršiti dosnimavanje podataka, u GML formatu propisanom modelom podataka.

Uz GML dokument iz stava 2. ovog člana dostavlja se i XML dokument metapodataka.

Član 51.

Po preuzimanju podataka Federalna uprava će u prvom koraku provjeriti, u smislu člana 65. ovog Pravilnika pravilnost formiranja i ispravnost GML dokumenta i XML dokumenta metapodataka.

U slučaju da dostavljeni podaci ne zadovolje provjere iz stava 1. ovog člana Federalna uprava će vratiti podatke izvođaču i odrediti rok da se uočeni nedostaci uklone.

Po uklanjanju nedostataka izvođač ponovo dostavlja BPKN Federalnoj upravi, nakon čega se propisana procedura ponavlja.

Član 52.

Nakon obavljenih provjera iz prethodnog člana ovog Pravilnika pristupa se kontroli dostavljenog sadržaja BPKN. Kontrola se vrši, ovisno o metodi formiranja BPKN, u skladu sa poglavljem III.3. ovog Pravilnika.

Ako Federalna uprava pregledom dostavljenih podataka utvrdi greške u sadržaju BPKN koje su posljedica izrade BPKN ili u projektu izvedenog stanja izrade BPKN, dostavlja ih u pismenoj formi izvođaču radova radi ispravki grešaka.

Sve preostale greške nastale u procesu premjera, uspostave i održavanja katastarskog operata otklanja nadležno tijelo po službenoj dužnosti.

Član 53.

Kad Federalna uprava utvrdi da su dostavljeni podaci BPKN izrađeni u skladu sa ovim Pravilnikom izdaje o tome potvrdu izvođaču radova.

Potvrda, iz prethodnog stava ovog člana, naročito sadrži: naziv katastarske opštine ili područja za koje je izrađena BPKN i serijski broj kompakt diska na kome se nalaze podaci BPKN.

Član 54.

Federalna uprava, će nakon definitivnog pregleda, donijeti rješenje o stavljanju BPKN u službenu upotrebu i istu zajedno s pratećom dokumentacijom dostaviti nadležnom tijelu na održavanje.

Nadležno tijelo za održavanje katastra nekretnina obavezno je u roku 90 dana otkloniti greške navedene u članu 52. stav 3. ovog Pravilnika.

IV. ODRŽAVANJE BPKN

Član 55.

Pod održavanjem BPKN podrazumijeva se provođenje promjena, odnosno izmjena sadržaja BPKN.

U BPKN provode se promjene koje su na osnovu pravosnažnog rješenja utvrđene u upravnom postupku, na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti, a od uticaja su na sadržaj BPKN.

Član 56.

Proces provođenja promjene započinje podnošenjem zahtjeva za provođenjem promjene nadležnom tijelu.

Zahtjev za provođenje promjene podnosi zainteresovana stranka ili se postupak pokreće po službenoj dužnosti.

Prilikom podnošenja zahtjeva plaća se naknada za provođenje promjene u katastru nekretnina u skladu sa propisma o naknadama za vršenje usluga.

Član 57.

Nadležno tijelo, preduzeće ili samostalni privrednik je dužno obaviti terenske radove vezane za prijavu o promjeni, te izraditi elaborat o promjeni u skladu sa Zakonom.

Po završetku terenskih radova i izrade elaborata, elaborat, u analognoj i digitalnoj formi, se dostavlja nadležnom tijelu na pregled i provođenje.

Član 58.

Po prijemu elaborata o promjeni nadležno tijelo je dužno obaviti pregled elaborata.

Pregledom se provjerava da li je elaborat o promjeni izrađen u skladu sa Zakonom.

Kada nadležno tijelo pregledom ustanovi da elaborat o promjeni ispunjava uslove za provođenje u BPKN pristupa provođenju promjene.

Nositelji prava evidentirani u BPKN (posjednici - vlasnici) obavještavaju se o provođenju promjene na način propisan Zakonom.

U BPKN je na adekvatan način obvezno osigurati evidentiranje osobe koja je provela pojedinu promjenu.

Član 59.

Tokom održavanja BPKN vodi se spisak promjena, koji naročito sadrzži:

  • a)
    broj predmeta na osnovu koga se provodi promjena
  • b)
    podatke o osobi koja je podnijela zahtjev za provođenje promjene
  • c)
    podatke o osob(i)ama koje su obavile terenske poslove
  • d)
    datum donošenja rješenja o provođenju promjene
  • e)
    datum provođenja promjene BPKN-a
  • f)
    datum konačnosti rješenja o provođenju promjene
  • g)
    podatke o osobi koja je provela promjenu

Spisak promjena vodi se po katastarskim općinama i po kalendarskim godinama.

Član 60.

Dokumentacija o procesu provođenja promjene arhivira se u analognom obliku na uobičajeni način. Uz analognu dokumentaciju čuvaju se i originalni digitalni podaci.

Dokumentacija o procesu provođenja promjene arhivira se i u digitalnom obliku na način da se svi digitalni podaci nastali u procesu provođenja pojedine promjene arhiviraju na digitalni medij u toku kalendarske godine u skladu sa spiskom promjena, za svaku promjenu otvara se posebna mapa-folder. Na kraju godine svi podaci za prethodnu godinu arhiviraju se na prenosni digitalni medij u tri primjerka od kojih se jedan čuva u općinskom tijelu uprave nadležnom za geodetske poslove, drugi u kantonalnom tijelu uprave nadležnom za geodeteske poslove, a treći u Federalnoj upravi.

V. DISTRIBUCIJA I RAZMJENA PODATAKA BPKN

Član 61.

Distribucija BPKN je stavljanje na uvid ili predaja zainteresovanim korisnicima sadržaja dijela ili cijele BPKN.

Član 62.

U razmjeni i distribuciji podataka BPKN mogu učestvovati:

  • 1.
    Federalna uprava
  • 2.
    Kantonalna tijela uprave nadležna za geodetske poslove
  • 3.
    Općinska tijela uprave nadležna za geodetske poslove
  • 4.
    Pravna lica, koja u okviru djelatnosti za koju su registrovana, imaju potrebu za korištenjem podataka BPKN.

U postupku razmjene/distribucije podataka, korisnik može imati jednu od uloga: pošiljalac ili primalac.

Postupak razmjene i distribucije respektuje nepromjenljivost podataka, u postupku razmjene i distribucije podataka ne može nastati promjena podataka.

Član 63.

Razmjena i distribucija podataka BPKN zasnovana je na relevantnim internacionalnim standardima u domenu geoinformatike, odnosno geoinformacija.

Razmjena i distribucija podataka BPKN u digitalnom obliku zasniva se na GML (Geography Markup Language) verziji 3.1, i službeni je standard za razmjenu i distribuciju digitalnih podataka BPKN.

Član 64.

Osnovna jedinica razmjene je GML dokument i XML dokument metapodataka.

GML dokument se razmjenjuje/distribuira isključivo kao datoteka u digitalnom obliku, čiji sufiks je gml.

XML dokument metapodataka se razmjenjuje/distribuira isključivo kao datoteka u digitalnom obliku, čiji sufiks je xml.

Naziv GML dokumenta je oblika: broj_protokola.gml

Naziv XML dokumenta metapodataka je oblika: broj_protokola.xml

Član 65.

Svaki GML dokument i XML dokument metapodataka mora biti:

  • 1.
    pravilno formiran
  • 2.
    ispravan

Pravilno formiran GML dokument je dokument strukturiran u skladu sa GML sintaksom.

Pravilno formiran XML dokument metapodataka je dokument strukturiran u skladu sa XML sintaksom.

Ispravan GML dokument je dokument čiji sadržaj odgovara katastarskoj aplikacijskoj GML shemi.

Ispravan XML dokument metapodataka je dokument čiji sadržaj odgovara katastarskoj aplikacijskoj XML shemi metapodataka.

Član 66.

Katastarska aplikacijska GML shema i XML shema metapodataka sastavni su dio ovog Pravilnika.

Član 67.

Podaci BPKN se mogu distribuirati na sljedeće načine:

  • 1.
    kroz računarsku mrežu;
  • 2.
    preko datoteka;
  • 3.
    u klasičnoj analognoj formi.

1. Distribucija sadržaja BPKN kroz računarsku mrežu

Član 68.

Pravnim licima, koja za to imaju dokazanu potrebu, može se odobriti stalni pristup podacima BPKN.

Član 69.

Sadržaju BPKN korisnik može pristupiti kroz računarsku mrežu na dva načina:

  • 1.
    putem lokalne računarske mreže (u daljnjem tekstu: Intranet) ili
  • 2.
    putem globalne svjetske mreže (u daljnjem tekstu: Internet).

Član 70.

Za pristup podacima BPKN kroz računarsku mrežu između korisnika i nadležnog tijela zaključuje se poseban ugovor, koji pored bitnih elemenata ugovora, sadrži naročito:

  • 1)
    svrhu korištenja podataka
  • 2)
    nivo pristupa podacima
  • 3)
    specifikaciju svih katastarskih općina, odnosno projekata kojima se ugovorom reguliše pristup
  • 4)
    specifikaciju sadržaja BPKN koji će korisniku biti na raspolaganju
  • 5)
    korisničko ime i početnu lozinku pomoću kojih se korisnik prijavljuje serveru baze podataka.

Član 71.

Pristup podacima BPKN putem intraneta može biti omogućen samo pravnim licima, dok je pristup podacima BPKN putem Interneta omogućen i pravnim i fizičkim licima.

Korisnik može koristiti podatke BPKN isključivo u svrhe koje su navedene u ugovoru.

Član 72.

Nadležno tijelo je dužno da za potrebe pristupa BPKN kroz računarsku mrežu obezbijedi fizički nezavisan server na kome bi se svakog radnog dana ili po potrebi, izrađivale kopije BPKN.

Nadležno tijelo dužno jea da obezbijedi autentičnost i zaštitu podataka koji se distribuiraju do krajnjeg korisnika kroz računarsku mrežu.

Član 73.

Korisnici intraneta i interneta mogu da pristupaju samo podacima za koje je utvrđena naknada Privremenom odlukom o naknadama za korišćenje podataka premjera i katastra nekretnina ("Službene novine FBiH", broj 69/05).

Član 74.

Administrator BPKN stara se da svaki korisnik može pristupati samo podacima koji su predviđeni ugovorom.

Ukoliko utvrdi da se korisnik ne pridržava odredbi ugovora, administrator BPKN korisniku može onemogućiti daljnji pristup podacima BPKN, a nadležno tijelo može preduzeti mjere za raskidanje korisničkog ugovora.

Član 75.

Nadležno tijelo je dužno da na vidnom mjestu na svojoj Internet prezentaciji objavi, pored ostalog, i informacije o sljedećem:

  • 1.
    raspoložive službene podatke BPKN kojima se može pristupati putem Interneta
  • 2.
    raspoložive neslužbene podatke BPKN kojima se može pristupati putem Interneta
  • 3.
    raspoložive vektorske i rasterske formate za naručivanje podataka u digitalnom obliku
  • 4.
    raspoložive Internet servise
  • 5.
    uslove i cijene pod kojima se podaci i servisi mogu koristiti
  • 6.
    uslove o načinu zaključivanja korisničkog ugovora.

2. Distribucija sadržaja BPKN preko datoteka

Član 76.

Podaci BPKN se u digitalnom obliku distribuiraju u GML formatu definisanim Modelom podataka.

Podaci BPKN mogu se po posebnom zahtjevu distribuirati i u drugim formatima za razmjenu podataka.

Član 77.

Korisnik BPKN u digitalnom obliku, može biti pravno ili fizičko lice koje ima potrebu za korištenjem podataka BPKN.

Korisnik može koristiti podatke BPKN isključivo u svrhe koje su navedene u posebnom obrascu (zahtjevu) koji se popunjava i ovjerava prilikom naručivanja podataka.

Član 78.

Obrazac za naručivanje podataka BPKN u digitalnom obliku sadrži naročito:

  • 1)
    svrhu korištenja podataka
  • 2)
    specifikaciju formata, rezolucije rasterskog formata i vrste digitalnog medija
  • 3)
    specifikaciju područja za koje se podaci BPKN naručuju (katastarska općina ili njen dio)
  • 4)
    specifikaciju sadržaja BPKN koji se naručuje
  • 5)
    izjavu korisnika da je upoznat s odredbom da je daljnje kopiranje podataka zabranjeno.

Član 79.

Nadležno tijelo dužno je da na vidnom mjestu u prijemnoj kancelariji ili na drugi pogodan način objavi informacije o sljedećem:

  • 1)
    raspoložive službene podatke BPKN koji se mogu naručiti
  • 2)
    raspoložive neslužbene podatke BPKN koji se mogu naručiti
  • 3)
    raspoložive vektorske i rasterske formate za distribuciju podataka BPKN
  • 4)
    raspoložive digitalne medije na kojima se podaci BPKN mogu distribuirati
  • 5)
    uslove i cijene pod kojima se podaci BPKN distrbuiraju
  • 6)
    uslove o načinu zaključivanja ugovora o distribuciji podataka BPKN.

3. Distribucija sadržaja BPKN u klasičnoj analognoj formi

Član 80.

Podaci BPKN se mogu distribuirati i u klasičnoj analognoj formi, a ovjerava ih ovlašteno lice.

Član 81.

Uslovi i cijene pod kojima se podaci BPKN distrbuiraju propisani su Privremenom odlukom o naknadama za korištenje podataka premjera i katastra nekretnina ("Službene novine Federacije BiH", broj 69/05).

VI. ČUVANJE, ARHIVIRANJE I ZAŠTITA BPKN

1. Čuvanje podataka

Član 82.

Podaci BPKN se čuvaju u:

  • 1.
    Federalnoj upravi
  • 2.
    Kantonalnom tijelu uprave nadležnom za geodetske poslove,
  • 3.
    Općinskom tijelu uprave nadležnom za geodetske poslove.

Član 83.

Prilikom prijema podataka ovlaštena osoba dužna je da identifikuje pripadnost podataka teritorijalnoj jedinici, provjeri kompletnost podataka po vrsti i obimu, provjeri da li su podaci ovjereni i da primljene podatke evidentira.

Član 84.

U Federalnoj upravi čuvaju se:

  • 1)
    Arhivski originali baza podataka digitalnog katastarskog plana
  • 2)
    Radni originali baza podataka DKP-a sa stanjem na kraju svake kalendarske godine
  • 3)
    Kopije baza podataka katastarskog operata sa stanjem na kraju svake kalendarske godine
  • 4)
    Arhivski originali BPKN
  • 5)
    Kopije BPKN sa stanjem na kraju svake kalendarske godine
  • 6)
    Ostali dokumenti i materijali propisani ovim Pravilnikom.

Član 85.

U Kantonalnom tijelu uprave nadležnom za geodetske poslove čuvaju se:

  • 1)
    Arhivski originali BPKN
  • 2)
    Periodične kopije BPKN
  • 3)
    Ostali dokumenti i materijali propisani ovim Pravilnikom.

U slučaju da nije osnovano kantonalno/županijsko tijelo uprave nadležno za geodetske poslove onda se navedeni podaci čuvaju u Federalnoj upravi.

Član 86.

U Općinskom tijelu uprave nadležnom za geodetske poslove čuvaju se:

  • 1)
    Arhivski originali BPKN
  • 2)
    Radni originali BPKN sa stanjem na kraju svake kalendarske godine
  • 3)
    Dnevna kopija BPKN.

Član 87.

Originalni podaci izrađeni u digitalnom obliku čuvaju se na kompakt diskovima ili magnetnim trakama visokog kvaliteta u zapisu koji obezbjeđuje da se sadržaj ne može naknadno mijenjati.

Član 88.

Nosioci podataka (filmovi, dijapozitivi, negativi, kontakt kopije, ploče, mikrofilmovi, optički i magnetni mediji) sa snimljenim odnosno memorisanim podacima čuvaju se u specijalnim ormarima u posebnim prostorijama sa ugrađenim uređajima za održavanje propisane temperature i vlažnosti vazduha.

Nosioci podataka iz prethodnog stava ne smiju se pri korištenju izlagati prekomjernom magnetnom zračenju, dužem izlaganju sunčevoj svjetlosti i štetnim gasovima.

2. Zaštita podataka

Član 89.

U cilju zaštite podataka, preduzimaju se sljedeće mjere zaštite:

  • 1.
    obezbjeđenje prostorija u kojima se primaju, smeštaju i čuvaju podaci, propisanim mjerama fizičke zaštite (rešetke na prozorima i vratima, portiri i noćni čuvari) i protivpožarne zaštite
  • 2.
    obezbjeđenje zaštite prostorija, u kojima se primaju, smještaju i čuvaju podaci, od negativnih klimatskih uticaja, kao što su: vlažnost, neodgovarajuća temperatura i svjetlost
  • 3.
    obezbjeđenje metalnih ormara za čuvanje podataka koji nisu podložni koroziji i u kojima je obezbijeđena cirkulacija vazduha između unutrašnjih pregrada i oko ormara
  • 4.
    obezbjeđenje računarske opreme uređajima za neprekidno napajanje električnom energijom
  • 5.
    zaštita od virusa
  • 6.
    izrada zaštitnih kopija podataka
  • 7.
    zaštita pristupa podacima
  • 8.
    vršenje stručnog nadzora.

Član 90.

Zaštita podataka izradom zaštitnih kopija provodi se tako što se izrada zaštitnih kopija vrši dnevno, kvartalno i godišnje.

Dnevne, periodične i godišnje zaštitne kopije se odlažu i čuvaju na odgovarajućim magnetnim medijima, u skladu sa odredbama člana 84 do 86. ovog Pravilnika.

Godišnje zaštitne kopije izrađuju se najkasnije do 15. marta tekuće godine.

Periodične zaštitne kopije izrađuju se najmanje kvartalno, a po potrebi se mogu izrađivati i češće.

O izradi zaštitnih kopija podataka vodi se Dnevnik izrade zaštitnih kopija podataka (Prilog VIII.).