Parlament Federacije Bosne i Hercegovine
Ukaz o proglašenju odluke o davanju saglasnosti na Finansijski plan-Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2023. godinu i procjenu plana za 2024. i 2025. godinu i odluku o izvršavanju Finansijskog plana Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2023. godinu
Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim
UKAZ
O PROGLAŠENJU ODLUKE O DAVANJU SAGLASNOSTI NA FINANSIJSKI PLAN-FEDERALNOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE ZA 2023. GODINU I PROCJENU PLANA ZA 2024. I 2025. GODINU I ODLUKU O IZVRŠAVANJU FINANSIJSKOG PLANA FEDERALNOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE ZA 2023. GODINU
Proglašava se Odluka o davanju saglasnosti na Finansijski plan Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2023. godinu i procjenu plana za 2024. i 2025. godinu i Odluku o izvršavanju Finansijskog plana Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2023. godinu, koju je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 26.01.2023. godine i na sjednici Doma naroda od 27.01.2023. godine.
Broj 01-02-1-47-01/23
27. januara 2023. godine
Sarajevo
Predsjednik
Marinko Čavara, s. r.
Na osnovu člana 152. stav 2. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 69/07, 2/08 i 26/20) i na osnovu člana 143. stav 2. Poslovnika o radu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 27/03, 21/09 i 24/20) i člana 27. stav 7. Zakona o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br.102/13, 9/14, 13/14, 8/15, 91/15, 102/15, 104/16, 5/18, 11/19, 99/19 i 25a/22), Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je, na sjednici Predstavničkog doma od 26.01.2023. godine i na sjednici Doma naroda od 27.01. 2023. godine, donio
ODLUKU
O DAVANJU SAGLASNOSTI NA FINANSIJSKI PLAN FEDERALNOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE ZA 2023. GODINU I PROCJENU PLANA ZA 2024. I 2025. GODINU I ODLUKU O IZVRŠAVANJU FINANSIJSKOG PLANA FEDERALNOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE ZA 2023. GODINU
I
Daje se saglasnost na Finansijski plan Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2023. godinu i procjenu plana za 2024. i 2025. godinu broj: 01/1-45-7033-1/22 od 18.10.2022. godine i Odluku o izvršavanju Finansijskog plana Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2023. godinu broj: 01/1-45-7032/22 od 18.10.2022. godine.
II
Sastavni dio ove odluke čini Finansijski plan Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2023. godinu i procjena plana za 2024. i 2025. godinu broj: 01/1-45-7033-1/22 od 18.10.2022. godine i Odluka o izvršavanju Finansijskog plana Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2023. godinu, broj: 01/1-45-7032/22 od 18.10.2022. godine.
III
Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
PF BiH broj 01,02-11-2212/22
27. januara 2023. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Tomislav Martinović, s. r.
Predsjedavajuća
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Mirjana Marinković-Lepić, s. r.
FINANSIJSKI PLAN
FEDERALNOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE za 2023. godinu i procjena plana za 2024. i 2025. godinu
Sarajevo, oktobar 2022. godine
1. UVOD
Federalni zavod za zapošljavanje (u daljem tekstu: Federalni zavod) je javna ustanova osnovana Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba 1, radi zadovoljavanja potreba u oblasti zapošljavanja, te praćenja kretanja na tržištu rada, u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima.
Federalni zavod, sa ciljem dostizanja prihvatljive stope zaposlenosti, primarno provodi utvrđene politike i mjere radi povećanja efikasnosti tržišta rada, obezbjeđuje odgovarajuću materijalnu i socijalnu sigurnost nezaposlenim osobama, kreira i koordinira realizovanje programa i mjera aktivne politike zapošljavanja, te informiše sve zainteresovane o stanju u oblasti zapošljavanja.
Radom Federalnog zavoda upravlja Upravni odbor sastavljen od sedam (7) članova koje imenuje i razrješava Vlada Federacije BiH. Upravni odbor za svoj rad odgovara Vladi Federacije BiH, koja ih imenuje na period od četiri godine. Djelokrug rada Upravnog odbora utvrđen je Statutom Federalnog zavoda, a način njihovog rada regulisan je Poslovnikom o radu koji je utvrdio i donio Upravni odbor.
Direktor Federalnog zavoda, kojeg također imenuje i razrješava Vlada Federacije BiH, organizuje i rukovodi radom Federalnog zavoda i odgovoran je za zakonitost rada Federalnog zavoda. Direktor Federalnog zavoda predstavlja i zastupa Federalni zavod, a za svoj rad odgovara Vladi Federacije BiH i Upravnom odboru.
Savjetodavna komisija Federalnog zavoda je nadležna da Upravnom odboru daje mišljenja u vezi sa razmatranjem politike zapošljavanja i socijalnog osiguranja, preporuke u vezi sa programom zapošljavanja i programom rada Federalnog zavoda na koji saglasnost daje Vlada Federacije BiH, preporuke u vezi sa poboljšanjem rada i mišljenja na rad Federalnog zavoda. Savjetodavna komisija ima sedam članova, i to po dva predstavnika sindikata i poslodavaca, te po jednog predstavnika Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, Privredne komore Federacije BiH i Federalnog zavoda.
Osnovni izvor finansiranja rada Federalnog zavoda čine namjenski porezni i neporezni prihodi, a primarno doprinosi za osiguranje od nezaposlenosti, zbog čega se, shodno odredbama Zakona o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine 2, Federalni zavod smatra vanbudžetskim fondom.
U skladu sa članom 51. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, Federalni zavod ima obavezu izrade finansijskog plana na način i prema postupku predviđenom Zakonom o budžetima u Federaciji BiH. U skladu sa Zakonom o budžetima u Federaciji BiH, Federalni zavod, kao vanbudžetski fond, ima obavezu vršiti trogodišnje planiranje, tj. sačiniti Finansijski plan za 2023. godinu i procjenu plana za 2024. i 2025. godinu (u daljem tekstu: Finansijski plan).
U skladu sa članom 27. stav 2. Zakona o budžetima u Federaciji BiH, Finansijski plan sa odlukom o izvršavanju, donosi nadležni organ utvrđen zakonom, odnosno aktom vanbudžetskog fonda, na način predviđen tim propisima i pod uslovima određenim ovim zakonom. Članom 8. Statuta Federalnog zavoda 3 kao organ nadležan za donošenje finansijskog plana, određen je Upravni odbor Federalnog zavoda.
Nakon što Upravni odbor Federalnog zavoda usvoji Finansijski plan, isti se dostavlja nadležnom ministarstvu, to jeste Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike na daljni postupak. Nadležno ministarstvo dostavlja finansijski plan Vladi Federacije BiH zajedno sa mišljenjem Federalnog ministarstva finansija koje je ovlašteno da predloži njegove izmjene i dopune. Nakon razmatranja, Vlada Federacije BiH, dostavlja Parlamentu Federacije BiH finansijski plan vanbudžetskog fonda na saglasnost.
Izrazi u ovom dokumentu koji su napisani u jednom gramatičkom rodu odnose se podjednako na muški i ženski rod.
2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI KAO OKVIR ZA IZRADU FINANSIJSKOG PLANA
Prilikom izrade Finansijskog plana je prvenstveno korišten zakonski okvir poslovanja ovog vanbudžetskog fonda, ali su korišteni i ostali raspoloživi i relevantni strateški dokumenti, zakonski i podzakonski akti, analize i projekcije relevantnih izvora, čiji se opći i/ili specifični strateški ciljevi i odredbe odnose na oblast zapošljavanja i djelovanje Federalnog zavoda. S tim u vezi su analizirani i sljedeći makroekonomski parametri, koji mogu direktno ili indirektno uticati na poslovanje Federalnog zavoda u planskom periodu.
Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda, realni bruto domaći proizvod zemalja regije, koje nisu članice EU, će u narednom periodu rasti između 2% i 4%, ali će taj rast u Bosni i Hercegovini biti ispod regionalnog prosjeka. Kao posljedica stabilizacije epidemiloške situacije, te rasta ekonomskih aktivnosti u svijetu, zemljama u okruženju i u samoj BiH, došlo je do ekonomskog oporavka, kako na globalnom nivou tako i na nivou BiH, odnosno Federaciji BiH. Međutim, treba istaći da su zabilježene relativno visoke stope ekonomskog rasta u dobroj mjeri posljedica i niske osnovice (bazni efekt) iz prethodne godine koju je obilježila pandemijska kriza. Uprkos snažnom oporavku od pandemije, ekonomije država se sada suočavaju sa novim izazovima uzrokovanim ukrajinskom krizom, među kojima je rast cijena energije i hrane, visoka inflacija, usporavanje trgovinske razmjene. Ipak postoji nekoliko razloga za optimizam, uslovljenih činjenicom da je prema podacima Agencije za statistiku BiH, evidentiran rast realnog bruto domaćeg proizvoda.
Broj zaposlenih je dostigao pretpandemijski nivo, premda je stopa aktivnosti stanovništva i dalje niska. Pri tome značajan neiskorišteni ekonomski potencijal za BiH predstavljaju u formalnom smislu radnoneaktivne žene. Za malu otvorenu ekonomiju kao što je Bosna i Hercegovina, ovo je još uvijek nedovoljno. Ekonomija obima i veći broj kvalitetnih radnih mjesta u narednom periodu mogu doći samo od izvoza ka većim tržištima.
Istovremeno sa globalnim poremećajima u lancima snabdijevanja, Bosna i Hercegovina je prepoznata kao atraktivna i pouzdana alternativa, što je dovelo do rekordnog rasta izvoza u prošloj godini. Projekcije osnovnih makroekonomskih indikatora su sačinjene na osnovu projekcija Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) Vijeća ministara BiH, te međunarodnih finansijskih institucija, odnosno MMF-a, Svjetske banke i Evropske komisije u okolnostima postpandemijskog oporavka ekonomija generalno, uključujući i ekonomiju naše zemlje, s jedne, i zaoštravanja geopolitičke situacije s druge strane. Prema projekcijama Direkcije za ekonomsko planiranje, BiH će u 2022. godini ostvariti umjereni realni ekonomski rast od 2,1 %, dok MMF i Svjetska banka očekuju nešto veći ekonomski rast po realnim stopama od 2,4%, odnosno 2,7 % respektivno. Za Federaciju BiH se, također, očekuje niži realni rast ekonomije od 2,5%, dok se u narednom periodu od 2023. do 2025. godine projicira rast ekonomije od 3,2%, 3,1% i 3,6% respektivno, a sve pod pretpostavkom poboljšanja ekonomskih kretanja u našoj zemlji i okruženju.
Prema preliminarnim informacijama iz Agencije za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini u prvom kvartalu 2022. godine je smanjen priliv investicija, ali su očekivanja da će doći do povećanja u drugom i trećem kvartalu. Prema podacima Centralne banke BiH 4, priliv direktnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu u 2021. godini iznosio je 971,2 miliona KM. Najviše priliva investicija tokom 2021. godine je iz Švicarske (210,8 miliona KM), Turske (147,0 miliona KM) i Velike Britanije (126,1 milion KM). Posmatrano po djelatnostima, najviše investicija je realizovano u oblasti trgovine na malo u iznosu od 172,9 miliona KM, zatim u oblasti proizvodnje gotovih metalnih proizvoda 114,1 miliona KM, te u oblasti proizvodnje baznih metala 102,7 miliona KM.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH 5, industrijska proizvodnja u junu 2022. godine u Bosni i Hercegovini, u poređenju sa junom 2021. godine, bilježi rast od 1,1%. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku 6, u junu 2022. godine, u odnosu na juni 2021. godine, industrijska proizvodnja u Federaciji BiH, kalendarski prilagođena, veća je za 0,5%.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore 7, u periodu januar - juni 2022. godine, izvoz Bosne i Hercegovine je iznosio 9,4 milijarde KM, što je za 39,17% više nego u istom periodu 2021. godine, dok je uvoz iznosio 13,9 milijardi KM, što je za 42,4% više nego u prvih šest mjeseci 2021. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 66,6%.
Temeljni dokument koji opredjeljuje Finansijski plan predstavljaju Smjernice ekonomske i fiskalne politike, koje za cilj imaju uputiti sve nivoe vlasti u Federaciji BiH na kretanja makroekonomskih pokazatelja kako na globalnom i evropskom novu, tako i na kretanja u BiH i Federaciji BiH koja će uticati na ostvarenje definisanih ciljeva. Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, na sjednici održanoj 09.06.2022. godine, usvojila Smjernice ekonomske i fiskalne politike Federacije BiH za period od 2023. do 2025. godine. Prema ovom dokumetu, a uzimajući u obzir nepredvidivost događanja u budućnosti, kako na nivou globalne, tako i domaće ekonomije, srednjoročne projekcije prihoda za period 2023-2025. godina su prilično oprezne i konzervativne, te predviđaju prosječni godišnji rast od 3,6%.
Ovaj dokument upućuje na potrebu da se u narednom periodu provode strukturne reforme koje povećavaju produktivnost i konkurentnost, te značajnije ulaže u ljudski kapital i infrastrukturu, kao osnovne pretpostavke kako bi se dodatno iskoristio potencijal alternativnih lanaca snabdijevanja, odnosno kako bi se zadovoljila veća potražnja za navedenim proizvodima. Planirane reformske mjere bi u narednom periodu trebale rezultirati poboljšanjem poslovnog ambijenta, što bi pozitivno utjecalo na rast investicija, zaposlenosti, te jačanje konkurentnosti industijske proizvodnje, a uz jačanje privrednih aktivnosti glavnih trgovinskih partnera BiH, trebalo bi se odraziti na rast obima industrijske proizvodnje BiH u periodu 2022.-2025. (rast od 4,8%, 6,1%, 5,8% i 6,3% respektivno). Pod pretpostavkom povoljnih dešavanja u eksternom okruženju praćenog rastom izvozne tražnje, u 2022. godini se projicira nastavak rasta vanjskotrgovinske razmjene u BiH, te se u ovoj godini očekuje realni rast uvoza po stopi od 6,1% i izvoza po stopi od 10,6%
Pretpostavka je da će poboljšanje u oblasti proizvodnje pozitivno uticati na zaposlenost i raspoloživi dohodak stanovništva, a u konačnici i na povećanja privatne potrošnje. Na rast privatne potrošnje će dodatno uticati i rast doznaka iz inostranstva podstaknut rastom ekonomija okruženja. Usljed pretpostavljenog povećanja zaposlenosti i raspoloživog dohotka stanovništa, podstaknutog pozitivnim unutrašnjim kretanjima, očekuje se i rast uvoza.
Naredni period sigurno će obilježiti snažna borba za stabilizaciju ekonomskih prilika, s velikim uticajem na tržište rada, te će i planirane aktivnosti, tj. realizacija navedenih ciljeva zavisiti od razvoja situacije uzrokovane globalnim ekonomskim, socijalnim, energetskim i zdravstvenim prilikama i stanjem u međunarodnim odnosima, te će zahtijevati efikasno korištenje svih raspoloživih resursa i mjera. Multidisciplinarnim stručnim pristupom i pravovremenim sinergijskim djelovanjem, uz optimalno korištenje resursa svih relevantnih sudionika koji mogu doprinijeti poboljšanju ekonomskog stanja, moguće je osigurati adekvatan odgovor na navedene izazove na tržištu rada. Unapređenje poreske politike, provođenje reformi pravnog okvira koji utiče na tržište rada, a posebno u vezi evidencija u oblasti zapošljavanja, te utvrđivanje strateških dokumenata u oblasti zapošljavanja na državnom nivou koje osigurava znatna finasijska sredstva iz međunarodnih fondova, pomogli bi u poboljšanju društvenih prilika i tržišta rada.
U narednom srednjoročnom periodu se, sa ciljem zaštite postojećih ulaganja i privrednih aktivnosti, te ublažavanja i smanjenja uticaja inflacije, planira da mjere fiskalne politike budu usmjerene na zaštitu radnih mjesta, povećanje produktivnosti poslovnih subjekata, smanjenje ili ukidanje naknada i taksi koje opterećuju privredu, poticanje istraživanja i razvoja, kao i podršku prihodima domaćinstava. Politika rashoda bi i u narednom razdoblju trebala biti usmjerena na suzbijanje sive ekonomije, smanjenje troškova javne uprave, odnosno uštede javnih rashoda, čime bi trebao biti stvoren fiskalni prostor za rast ulaganja iz domaćih izvora. Posebna pažnja bi trebala biti posvećena mjerama za zaustavljanje odliva mlade i obrazovane radne snage.
Uz rast potražnje i bolji poslovni ambijent, posebno u oblasti industrije, trgovine i pojedinih uslužnih djelatnosti, na tržištu rada Federacije BiH se u narednom srednjoročnom periodu očekuju veće mogućnosti zapošljavanja, odnosno rast broja zaposlenih uz nastavak povećanja prosječnih neto plata, na što će, pored internih faktora, posebno uticati dešavanja u okruženju.
Prateći tekuće trendove naplate i makroekonomske prognoze na tržištu rada, uz izuzetnu opreznost prilikom projiciranja, u narednom periodu se očekuje stabilan rast naplate prihoda od doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti po stopama: 4,03%; 4,53% i 4,61% za: 2023., 2024. i 2025. godinu respektivno.
3. ANALIZA TRŽIŠTA RADA
Analizom tržišta rada u Federaciji BiH su obuhvaćeni parametri i pokazatelji, kao i trendovi koji upućuju na sljedeće zaključke. Broj zaposlenih u Federaciji BiH u junu 2022. godine (538.279), prema podacima Federalnog zavoda za statistiku 8, veći je u odnosu na prosjek 2021. godine (525.397) za 12.882 osoba, tj. 2,5%.
Broj nezaposlenih osoba na evidencijama službi za zapošljavanje u Federaciji BiH je u junu 2022. godine (286.987) smanjen je za 24.692 osobe ili 7,9% u odnosu na prosjek broja nezaposlenih iz 2021. godine (311.679).
U prvih šest mjeseci 2022. godine, s evidencije službi za zapošljavanje u Federaciji BiH zbog zaposlenja je brisano 42.129 osoba, dok su se u istom periodu na evidenciju službi za zapošljavanje u Federaciji BiH zbog prekida radnog odnosa prijavile 38.074 osobe.
Također, u junu 2022. godine, na evidencijama službi za zapošljavanje u Federaciji BiH je bilo 10.584 korisnika novčane naknade što je u odnosu na prosjek iz 2021. godine (11.967) smanjenje za 11,6%.
Demografska struktura ukazuje na ubrzano starenje stanovništva i negativan prirodni priraštaj. U radno sposobnom stanovništvu značajan je udio neaktivnih i nekvalifikovanih osoba. Poseban problem predstavlja izražena migracija kvalifikovane radne snage, naročito mladih, u zemlje Evropske unije. Istovremeno, duži vremenski period smanjuje se broj učenika i studenata. Pored toga, na evidencijama javnih službi za zapošljavanje u Federaciji BiH prisutan je veliki broj osoba bez kvalifikacija (29% od ukupnog broja nezaposlenih osoba) kojima su šanse za kvalitetnu integraciju na tržište rada bez institucionalne podrške veoma male, kao i osoba koje su duže od osam (8) godina bez posla. Žene čine 59%, a mladi 24% od ukupnog broja nezaposlenih u Federaciji BiH. U vezi s naprijed navedenim, od izuzetne važnosti je poduzeti potrebne aktivnosti na uspostavljanju odgovarajućeg unapređenog pravnog okvira za formiranje adekvatnih evidencija u službama za zapošljavanje kako bi se utvrdili stvarni podaci o aktivnim tražiocima posla tj. kako bi se od ove kategorije odvojile osobe bez zaposlenja koje aktivno ne traže zaposlenje, već status nezaposlene osobe koriste za različite oblike socijalne pomoći ili olakšice.
Izražene demografske promjene, negativan prirodni priraštaj, evidentna emigracija radne snage većeg obima, starenje stanovništva, uticaj negativnih globalnih ekonomskih kretanja, inflacija, globalna energetska kriza, poremećaji na svjetskom tržištu, tehnološke promjene, "rad na crno", visok udio nekvalifikovanih osoba u radnoj snazi i udio neaktivnih u radno sposobnom stanovništvu, predstavljat će veliki izazov u narednom periodu za privredni sektor, javne službe za zapošljavanje, ali i za cijelu Bosnu i Hercegovinu.
Nakon stabilizacije ekonomskih prilika, u odnosu na prethodni period potražnja za radnom snagom se povećava. Međutim, dio oglašenih slobodnih radnih mjesta se otežano popunjava, zbog nedostatka određnih profila zanimanja na širem području, odnosno zbog nepodudarnosti ponude i potražnje na tržištu rada s aspekta zanimanja i stručnih kompetencija.
Navedeno ukazuje na strukturnu nezaposlenost uzrokovanu brojnim faktorima. Između ostalog, potrebno je sistemski pristupiti jačanju i unapređenju srednjeg stručnog i visokog obrazovanja, poboljšanju kvalitete praktične nastave, organizovanju obuke radne snage za konkretne poslove.
Neusklađenost obrazovne politike i potreba na tržištu uzrokuje potrebu za sufinansiranjem brze pripreme za rad, obuke, stručnog osposobljavanja i usavršavanja nezaposlenih osoba na radnom mjestu radi sticanja neophodnih znanja i vještina. Ipak, kontinuiranim usklađivanjem obrazovnog procesa sa potrebama poslodavaca i unapređenjem praktične nastave tokom stručnog formalnog obrazovanja ovakva situacija bi se prevenirala i postigao bi se vidan napredak.
Ipak, realno je očekivati da se može dostići ukupno poboljšanje stanja na tržištu rada uz adekvatne podsticajne mjere, sistemski reformski proces vezan za poresku politiku, olakšavanje poslovanja, privlačenje investicija i razvoj preduzetništva, a što je i sugerisano kroz formalne zahtjeve poslodavaca i brojne međunarodne projekte.
Aktivnosti Federalnog zavoda na realizaciji programskih zadataka i ciljeva, između ostalog temeljenih i na analizi stanja i kretanja na tržištu rada, ostvarivat će se u saradnji sa kantonalnim službama za zapošljavanje i drugim partnerima na zakonitom, nediskriminirajućem, stručnom, socijalno i rodno osjetljivom i efektivnom provođenju politike zapošljavanja.
Federalni zavod će u narednom periodu, u saradnji sa Vladom Federacije BiH, Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike i kantonalnim službama za zapošljavanje, intenzivirati komunikaciju u postupku izmjene postojećih zakonskih/ podzakonskih propisa u dijelu koji se odnosi na: razdvajanje evidencije nezaposlenih osoba od osoba koje privremeno ne traže posao aktivno, izmještanje administriranja i finansiranja zdravstvenog osiguranja nezaposlenih osoba iz javnih službi za zapošljavanje, jasnog definisanja pojma "odgovarajući posao" u kontekstu odbijanja ponuđenog zaposlenja, lakše razmjene podataka između Porezne uprave Federacije BiH i javnih službi za zapošljavanje radi efikasnije evidencije nezaposlenih i njihove prijave u radni odnos, omogućavanja stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa osoba koja nisu završile školovanje za određeno zanimanje kako bi kroz obuku mogli da obavljaju određene poslove.
4. OPŠTA STRUKTURA FINANSIJSKOG PLANA
Finansijski plan je sačinjen pod pretpostavkom pozitivnih makroekonomskih pokazatelja, odnosno bržeg ekonomskog rasta, kojim Federalni zavod osigurava likvidnost i stabilnost u isplati finansijskih obaveza koje dospijevaju u planskom periodu. Prilikom izrade Finansijskog plana u obzir su uzeti parametri i njihova kretanja projicirana strateškim i drugim dokumentima koji se odnose na poslovanje Federalnog zavoda.
Prateći tekuće trendove naplate i makroekonomske prognoze na tržištu rada, a uz izuzetnu opreznost prilikom projiciranja, u narednom periodu se očekuje stabilan rast naplate prihoda od doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti.
U kontekstu postavljenih ključnih usmjerenja tj. ciljeva za naredni trogodišnji period, Federalni zavod će djelovati na principima unapređenja finansijskog upravljanja, kontrole i odlučivanja, posebno se pridržavjući općih ciljeva kao što su: usklađenost poslovanja sa propisima, planovima, ugovorima, politikama i procedurama; obavljanje aktivnosti na pravilan, etičan, ekonomičan, efikasan i efektivan način, zaštita imovine, obaveza i drugih resursa od gubitaka koji mogu nastati lošim upravljanjem, neopravdanim trošenjem i korištenjem, te zaštita od nepravilnosti, zloupotrebe i prevara, pouzdano, potpuno i pravovremeno finansijsko izvještavanje i praćenje rezultata poslovanja. Navedeno će se postići poštivajući sastavne komponente finansijskog upravljanja i kontrole: kontrolno okruženje, upravljanje rizicima, kontrolne aktivnosti, informacije i komunikacija, te praćenje i procjenu sistema.
Finansijski plan je uravnotežen u skladu sa članom 6. Zakona o budžetima u Federaciji BiH, tako da ukupni prihodi i primici pokrivaju ukupne rashode i izdatke, a isti su iskazani po bruto načelu. Utvrđenim sredstvima se finansiraju predefinisani zakonski prioriteti raspoređeni na tekuće rashode i kapitalne izdatke, pri čemu je raspodjela sredstava usklađena sa Trogodišnjim planom rada Federalnog zavoda za zapošljavanje za period 2023.-2025. godina, Strategijom jačanja funkcije posredovanja u javnim službama za zapošljavanje u Federaciji BiH, Doktrinom rada javnih službi za zapošljavanje u Federaciji BiH i ostalim strateškim dokumentima.
Finansijskim planom su za 2023. godinu planirana ukupna sredstva u iznosu 153.070.800 KM i jednaka su planiranom iznosu ukupnih tekućih rashoda i kapitalnih izdataka. Za 2024. i 2025. godinu je planirano 134.802.455 KM, odnosno 118.552.066 KM ukupnih sredstava, koja također, po principu budžetske ravnoteže, odgovaraju ukupnim planskim vrijednostima na pozicijama tekućih rashoda i kapitalnih izdataka za referentne godine.
Pojedinačne pozicije Finansijskog plana odražavaju procijenjene vrijednosti, a raspoređene su prema strukturi iskazanoj u Tabeli 1 kako slijedi:
|
Ecc. kod |
OPIS |
Finansijski plan za 2023. godinu |
Finansijski plan za 2024. godinu |
Finansijski plan za 2025. godinu |
Index (5/4)*100 |
Index (6/5)*100 |
|
|
|
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
7 |
8 |
|
|
1. |
710000 |
Doprinosi za osiguranje od nezaposlenosti (30%) |
62.350.000 |
65.174.455 |
68.178.997 |
104,53 |
104,61 |
|
|
2. |
720000 |
Neporezni prihodi |
226.000 |
230.000 |
230.000 |
101,77 |
100,00 |
|
|
od toga |
2.1. |
Prihodi rezervisani za uvećanje depozita kod Razvojne banke Federacije BiH |
26.000 |
30.000 |
30.000 |
115,38 |
100,00 |
|
|
2.2. |
Prihodi od kamata, radnih dozvola, povrata neiskorištenih grantova iz ranijih godina i ostali prihodi |
200.000 |
200.000 |
200.000 |
100,00 |
100,00 |
|
|
|
3. |
730000 |
Oprihodovanje grantova za zapošljavanje Roma primljenih od Vijeća ministara BiH |
200.800 |
10.000 |
0 |
4,98 |
0,00 |
|
|
4. |
810000 |
Priliv otplata glavnice kredita za podsticaj zapošljavanja rezervisan za uvećanje depozita kod Razvojne banke Federacije BiH |
144.000 |
140.000 |
130.000 |
97,22 |
92,86 |
|
|
5. |
Prenesena sredstva iz prethodne godine umanjena za kratkoročne obaveze iz prethodne godine |
90.150.000 |
69.248.000 |
50.013.069 |
76,81 |
72,22 |
|
|
|
A. |
UKUPNA SREDSTVA (1+2+3+4+5)=A1.+A2. |
153.070.800 |
134.802.455 |
118.552.066 |
88,07 |
87,95 |
|
|
|
A.1. |
Raspoloživa sredstva (1+2.2+3+5) |
152.900.800 |
134.632.455 |
118.392.066 |
88,05 |
87,94 |
|
|
|
A.2. |
Prihodi i primici rezervisani za uvećanje depozita kod RB FBiH (2.1.+4) |
170.000 |