Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije
Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika grafičke, izdavačke i medijske djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine
Na osnovu čl.111. i 112., stav 1. Zakona o radu ( "Službene novine Federacije BiH" br. 43/99, 32/00 i 29/03) i člana 1. Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, Sindikat grafičkih, izdavačkih i medijskih radnika Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Udruženje poslodavaca grafičke, izdavačke i medijske djelatnosti BiH zaključuju
KOLEKTIVNI UGOVOR
O PRAVIMA I OBAVEZAMA POSLODAVACA I ZAPOSLENIKA GRAFIČKE, IZDAVAČKE I MEDIJSKE DJELATNOSTI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
I. OPĆE ODREDBE
Član l.
Ovim kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: ugovor), prema Zakonu o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 43/99 i 32/00 i 29/03) (u daljnjem tekstu: Zakon), Općem kolektivnom ugovoru za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 19/00) (u daljnjem tekstu: Opći kolektivni ugovor) i drugim zakonskim propisima, uređuju se prava i obaveze ugovornih strana, uslovi za rad sindikata, način mirnog rješavanja kolektivnih radnih sporova, te štrajk.
Član 2.
Ugovorne strane saglasne su da se ovaj ugovor primjenjuje u svim privrednim društvima sa državnim, odnosno privatnim kapitalom, na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine.
Član 3.
Odredbe ovog ugovora ne odnose se na poslodavce i zaposlenike sa posebnim ovlastima, čija su prava i obaveze utvrđena posebnim ugovorom.
Član 4.
Ovaj ugovor primjenjuje se na sve zaposlenike koji su u vrijeme sklapanja ovog ugovora bili ili naknadno postali članovi Sindikata grafičkih, izdavačkih i medijskih radnika Bosne i Hercegovine, kao potpisnika ovog ugovora na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine. Poslodavci su dužni pridržavati se odredbi ovog ugovora, kolektivnih ugovora kantona, područja djelatnosti i u skladu s njima donijeti pravilnik o radu i zaključiti ugovor o radu sa zaposlenicima.
Poslodavac mora omogućiti zaposleniku prije stupanja na rad da se upozna sa propisima o radnim odnosima, organizacijom rada i zaštitom na radu.
Poslodavac je dužan na prikladan način zaposlenicima učiniti dostupnim propise o zaštiti na radu, kolektivne ugovore i pravilnik o radu.
Član 5.
Odredbe ovog ugovora primjenjuju se neposredno, ako za primjenu pojedinih odredaba nije potrebna odgovarajuća razrada u općim aktima poslodavca.
Opći akti poslodavca moraju biti u skladu sa ovim ugovorom.
Poslodavac je obavezan zaposleniku sa kojim je zaključio ugovor o radu, obezbijediti i dati posao, i za obavljeni rad mu isplatiti plaću.
Poslodavac ima pravo bliže odrediti mjesto i način obavljanja rada zaposlenika, poštujući pritom prava i dostojanstvo zaposlenika.
Poslodavac je dužan osigurati zaposleniku uslove za siguran rad, prema posebnom zakonu i drugim propisima.
Zaposlenik je obavezan prema uputama poslodavca, datim u skladu naravi i vrsti rada, izvršavati preuzeti posao.
Član 6.
Ovim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu ne mogu se utvrditi manja prava od prava utvrđenih u Zakonu o radu ("Službene novine Federacije BiH" br. 43/99, 32/00 i 29/03) i Općem kolektivnom ugovoru za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH" broj 54/05).
Zakonom i ovim ugovorom, utvrđena razina prava po izričitom dogovoru ugovornih strana može se mijenjati samo u slučaju više sile ili izvanrednih okolnosti, koje objektivno postoje i ne zavise od volje ugovornih strana.
II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU
Član 7.
Radni odnos zasniva se sklapanjem ugovora o radu između poslodavca i zaposlenika, prema Zakonu.
III. PROBNI RAD
Član 8.
Pri zaključenju ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.
Pravilnikom o radu utvrđuju se radna mjesta za koja se može ugovoriti probni rad i trajanje probnog rada, koji ne može biti duži od tri mjeseca.
Član 9.
Provjeru stručnih sposobnosti zaposlenika na probnom radu provodi stručna komisija koju imenuje poslodavac. Najmanje jedan član ove komisije mora da ima isti stepen stručne spreme kao zaposlenik čiji se rad ocjenjuje.
Ocjena probnog rada saopštava se zaposleniku u roku od sedam dana po isteku probnog rada. Ukoliko ocjena probnog rada ne bude saopštena zaposleniku u navedenom roku, smatra se da je zadovoljio probni rad.
U slučaju da zaposlenik ne zadovolji na probnom radu, otkazni rok iznosi sedam dana od dana dostavljanja rješenja.
IV. PRIPRAVNICI I VOLONTERI
Član 10.
Poslodavac može zaključiti ugovor o radu s pripravnikom.
Pripravnikom se smatra osoba koja prvi put zasniva radni odnos u zanimanju za koje se školovala, radi stručnog osposobljavanja za samostalni rad.
Ugovor o radu sa pripravnikom zaključuje se na određeno vrijeme, a najduže godinu dana.
Član 11.
Pripravnički staž traje:
šest mjeseci za pripravnike sa srednjom školskom spremom (III i IV stepen),
deset mjeseci za pripravnike sa višom školskom spremom (V iVI stepen),
dvanaest mjeseci za pripravnike sa visokom školskom spremom (VII stepen),
Član 12.
Poslodavac može primiti lice na stručno osposobljavanje za samostalan rad bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).
Poslodavac zaključuje ugovor o volonterskom radu u pismenoj formi.
Volonterski rad iz stava 1. ovog člana reguliše se zakonom i dogovorom sa poslodavcem.
Član 13.
Program i način polaganja stručnog ispita za pripravnike utvrđuje se pravilnikom o radu.
V. RADNO VRIJEME
Član 14.
Puno radno vrijeme zaposlenika traje 40 časova sedmično.
Član 15.
Za zaposlenike u dijelovima procesa rada za koje nije organizovan rad u smjenama, radna sedmica traje pet radnih dana.
Poslodavac će svojom odlukom, uz konsultacije sa sindikatom, utvrditi početak i završetak radnog vremena, preraspodjelu i raspored radnog vremena.
Član 16.
Radom u smjenama, smatra se rad koji traje 24 sata neprekidno, a odvija se u smjenama.
prva smjena traje od 06,00-14,00 sati,
druga smjena traje od 14,00-22,00 sati,
treća smjena traje od 22,00-06,00 sati narednog dana.
Član 17.
U slučaju više sile (požar, potres, poplava), iznenadnog povećanja obima posla, kao i u drugim sličnim slučajevima neophodne potrebe, zaposlenik je, na pismeni zahtjev poslodavca, obavezan da radi duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad), najviše 10 sati sedmično.
Ako prekovremeni rad traje duže od tri sedmice neprekidno ili duže od deset sedmica tokom jedne kalendarske godine, poslodavac je dužan obavijestiti inspekciju rada kantona. Također, u slučaju potrebe za prekovremenim radom, poslodavac je obavezan pismenim aktom izvršiti naredbu za prekovremeni rad, sa tačno definisanim brojem sati i poslovima.
VI. ODMORI I ODSUSTVA
Član 18.
Zaposlenik koji radi u punom radnom vremenu, ima pravo na dnevni odmor u toku radnog dana u trajanju od najmanje trideset minuta.
Između dva uzastopna radna dana zaposlenik ima pravo na dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno.
Zaposlenik ima pravo na sedmični odmor od najmanje 24 sata neprekidno. Ako zbog naravi posla mora raditi taj dan, odrediti će mu se drugi dan odmora dogovorom između poslodavca i zaposlenika.
Član 19.
Zaposlenik za svaku kalendarsku godinu stiče pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana, a najviše 30 radnih dana, s tim da se kod utvrđivanja trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju praznici i neradni dani utvrđeni zakonom i razdoblje privremene nesposobnosti za rad.
Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.
Član 20.
Zaposlenicima se godišnji odmor u trajanju od 18 radnih dana uvećava:
- a)Po osnovu dužine radnog staža
od 5 do 10 godina 2 dana,
od 10 do 15 godina 3 dana,
od 15 do 20 godina 4 dana,
od 20 do 25 godina 5 dana,
od 25 do 30 godina 6 dana,
od 30 do 35 godina 7 dana,
preko 35 godina 8 dana,
- b)Po osnovu zdravstvenog stanja:
hronične bolesti, invalidi rata, invalidi rada sa preko 50% invalidnosti, profesionalne bolesti 2 dana,
- c)Samohrani roditelji 2 dana,
- d)Stimulativni dio po odluci poslodavca.
Član 21.
Raspored korištenja godišnjih odmora utvrđuje poslodavac i dužan je da rješenje o terminu korištenja godišnjeg odmora uruči zaposleniku najkasnije do 30. maja.
Poslodavac je dužan omogućiti zaposleniku korištenje, najmanje 12 dana godišnjeg odmora u razdoblju od 1.juna do 30. septembra,a drugi dio godišnjeg odmora do 30. juna naredne godine.
Zaposlenik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora kada on to želi, uz obavezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog korištenja.
VII. PLAĆENO ODSUSTVO
Član 22.
U toku kalendarske godine, zaposlenik ima pravo da odsustvuje sa rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust ) do 7 radnih dana u slučaju:
stupanja u brak,
porođaja supruge,
teže bolesti,
smrti člana uže porodice,odnosno domaćinstva,
dobrovoljni davalac krvi.
Članom uže porodice, u smislu stava 1. ovog člana, smatraju se: supružnici odnosno vanbračni supružnici, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojilac, djed i nana (po ocu i majci), braća i sestre.
Zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo i u drugim slučajevima i za vrijeme utvrđeno propisom kantona, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.
Član 23.
Poslodavac može u jednoj kalendarskoj godini odobriti zaposleniku plaćeno odsustvo u trajanju dužem od sedam radnih dana, a najviše trideset radnih dana, za potrebe stručnog i općeg obrazovanja, te osposobljavanja ili usavršavanja.
Period plaćenog odsustva smatra se vremenom provedenim na radu, u smislu prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom.
VIII. NEPLAĆENO ODSUSTVO
Član 24.
Poslodavac može zaposleniku na njegov zahtjev odobriti odsustvo sa rada bez naknade plaće (neplaćeno odsustvo) do trideset dana, tokom jedne kalendarske godine, u ovim slučajevima:
njega člana uže porodice,
gradnje ili popravke kuće ili stana,
liječenje na lični trošak,
obrazovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije na vlastiti trošak,
u drugim opravdanim slučajevima.
Neplaćeno odsustvo duže od trideset dana, tokom jedne kalendarske godine, može se odobriti zaposleniku na njegov zahtjev posebnom odlukom poslodavca.
Tokom neplaćenog odsustva, prava i obaveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, miruju.
IX. OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I USAVRŠAVANJE ZA RAD
Član 25.
Poslodavac je obavezan prilikom promjena ili uvođenja nove tehnologije ili nove organizacije rada, omogućiti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje date promjene.
Član 26.
Poslodavac je obavezan da donese pravilnik o obrazovanju, osposobljavanju i usavršavanju za rad.
Pravilnikom o radu će se bliže regulisati međusobna prava i obaveze poslodavca i zaposlenika.
X. ZAŠTITA ZAPOSLENIKA
Član 27.
Poslodavac je dužan da donese pravilnik o zaštiti na radu u skladu sa zakonom.
Član 28.
Poslodavac je dužan utvrditi mjere zaštite na radu u skladu s prirodom djelatnosti i načinom obavljanja poslova svakog radnog mjesta, kojima se osigurava psiho-fizičko zdravlje i lična sigurnost zaposlenika.
Član 29.
Zaposlenik ima pravo da odbije da radi ako mu neposredno prijeti opasnost po život i zdravlje zbog toga što nisu provedene propisane mjere zaštite na radu i o tome je dužan odmah obavjestiti inspekciju rada kantona.
Zaposlenik koji ne koristi sredstva zaštite na radu, čini težu povredu radne obaveze.
Član 30.
U cilju preventivnog djelovanja za očuvanje zdravlja zaposlenika, poslodavac je dužan svake godine organizovati i finansirati sistematske preglede zaposlenika koji rade u posebnim uslovima rada odnosno sa skraćenim radnim vremenom.
Član 31.
Dok je zaposlenik, koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, privremeno nesposoban za rad, radi liječenja ili oporavka, poslodavac mu ne može dati otkaz niti u slučaju da je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme.
Član 32.
Ako nadležna ustanova ocjeni da kod zaposlenika postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac mu je dužan u pisanom obliku ponuditi druge poslove za koje je zaposlenik sposoban.
Zaposlenik koji je pretrpio povredu na radu ili obolio od profesionalne bolesti ima prednost pri stručnom obrazovanju, osposobljavanju i usavršavanju koje organizuje poslodavac.
Član 33.
Poslodavac može, samo uz predhodnu saglasnost vijeća zaposlenika, otkazati ugovor o radu zaposleniku kod kojega je došlo do smanjenja radne sposobnosti ili kojem prijeti neposredna opasnost od nastanka invalidnosti.
Ako nije formirano vijeće zaposlenika, saglasnost iz stava 1. ovog člana poslodavac će tražiti od sindikata.
Poslodavac ne smije koristiti načine "MOBING-a" za otkazivanje ugovora o radu i to:
trudnicama i povratnicama sa trudničkog bolovanja,
ucjenom zaposlenika zbog članstva i rada u Sindikatu,
ucjene seksualne prirode zarad zadržavanja statusa zaposlenika,
nalaganje pisanja tekstova za ostvarivanje političkih ili stranačkih interesa,
mješanje i ucjenjivanje u sferi privatnog života zaposlenika,
ucjenjivanjem visinom ili smanjenjem plaće zbog neposlušnosti u podršci nezakonitih radnji poslodavca,
psihološko maltretiranje i uznemiravanje na radnom mjestu.
Obzirom da ne postoji Zakon o MOBINGU, ovaj član je apel na svijest poslodavaca, da poštujući ove postulate, poštuju i svoj rejting ozbiljnih poslodavaca u težnji ka Evropskim standardima.
Član 34.
Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, žena ima pravo na porođajno odsustvo u skladu sa zakonom.
Pravo na odsustvo iz stva 1. ovog člana može da koristi i otac djeteta, odnosno usvojilac, u slučajevima predviđenim zakonom.
Član 35.
Poslodavac ne smije tražiti bilo kakve podatke o ženinoj trudnoći, osim kada žena zahtijeva određeno pravo predviđeno zakonom ili drugim propisom, vezano za zaštitu trudnoće.
Poslodavac ne smije tražiti podatke o ženinoj trudnoći prilikom zapošljavanja, odnosno zaključivanja ugovora o radu.
Ženu za vrijeme trudnoće poslodavac ne može rasporediti da radi u noćnoj smjeni.
XI. PLAĆE I NAKNADE
Član 36.
Za obavljeni rad, zaposleniku kod poslodavca pripada plaća, te ostala primanja prema zakonu, ovom ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru o radu.
Član 37.
Osnovna plaća je najniži iznos koji poslodavac mora isplatiti zaposleniku za puno radno vrijeme, za posao odgovarajuće grupe složenosti, normalne uslove i rezultate rada.
Osnovna plaća je proizvod najniže neto plaće i odgovarajućeg koeficijenta složenosti poslova koje zaposlenik obavlja.
Poslodavac može nagraditi i stimulisati zaposlenike po osnovu vjerskih, nacionalnih i državnih praznika, kao i po osnovu ostvarenih ušteda, racionalizacija i inovacija u procesu rada.
Član 38.
Najniža bruto satnica sa doprinosima iz plaće, doprinosima na plaću i porezom na plaću ne može biti manja od 3,68 KM.
Najniža neto satnica ne može biti manja od 2,18 KM.
Najniža neto plaća je osnovica za obračun osnovne plaće zaposlenika.
Najniža plaća se obavezno usklađuje sa rastom indeksa troškova života kad njegova vrijednost poraste tromjesečno najmanje 5%.
Član 39.
Svi poslovi razvrstavaju se u deset grupa, a odnos između najnižeg i najvišeg koeficijenta složenosti poslova utvrđuje se u odnosu 1:4.
Koeficijenti iz stava l. ovog člana, određuju se prema složenosti, vrsti i značaju poslova, a uz normalne uslove rada.
Poslodavac može pravilnikom o radu utvrditi i veće stepene složenosti poslova, ali ne manje od utvrđenih ovim ugovorom.
|
GRUPA POSLOVA |
SLOŽENOST POSLOVA |
KOEFICIJENT SLOŽENOSTI |
|
I |
Grupa poslova podrazumijeva rutinski rad koji ne zahtijeva posebno obrazovanje |
|
|
Stepen stručne spreme: I stepen, nekvalifikovan |
1,00 |
|
|
II |
Grupa poslova koja podrazumijeva manje složene poslove i zadatke, odnosno rad pomoćnim sredstvima i alatima |
|
|
Stepen stručne spreme: II stepen nekvalifikovan, polukvalifikovan |
1,10-1,30 |
|
|
III |
Grupa poslova koja podrazumijeva srednje složene poslove i zadatke na jednostavnim mašinama |
|
|
Stepen stručne spreme: III stepen, kvalifikovan |
1,40-1,60 |
|
|
IV |
Grupa poslova koja podrazumijeva složenije i raznovrsnije poslove i zadatke za čije obavljanje su potrebna uputstva i konsultacije |
|
|
Stepen stručne spreme: III i IV stepen, kvalifikovan, tehničar, srednja stručna sprema |
1,70-2,00 |
|
|
V |
Grupa poslova koja podrazumijeva složenije poslove i zadatke |
|
|
Stepen stručne spreme: IV i V stepen tehničar, visokokvalifikovan |
2,10-2,40 |
|
|
VI |
Grupa poslova koja podrazumijeva poslove koji zahtijevaju samostalnost i veći stepen kreativnosti, stručne i organizacione sposobnosti za rukovođenje procesima rada |
|
|
Stepen stručne spreme: V i VI stepen, visokokvalifikovan, grafički inžinjer, viša stručna sprema |
2,50-2,80 |
|
|
VII |
Grupa poslova koja podrazumijeva poslove organizovanja i rukovođenja najsloženijim poslovima i zadacima u privrednom društvu, osobito na poslovima indentifikacije i proiciranja proizvoda, učestvovanja u istraživanju novih proizvoda i inovacija |
|
|
Stepen stručne spreme: VII stepen, visoka stručna sprema |
2,80-3,00 |
|
|
VIII |
Grupa poslova koja podrazumijeva vrlo složene poslove koji zahtijevaju inicijalnost i kreativnost, projektovanje istraživanje proizvoda i tržišta |
|
|
Stepen stručne spreme: VII stepen, visoka stručna sprema |
3,10-3,40 |
|
|
IX |
Grupa poslova koja podrazumijeva vrlo složene poslove koji zahtijevaju inicijativu, kreativnost, organizacione i integracione ideje, marketing, dizajn proizvoda i sl. |
|
|
Stepen stručne spreme: VII stepen,visoka stručna sprema, naučni stepen magistar nauka |
3,50-3,80 |
|
|
X |
Grupa poslova koja podrazumijeva najsloženije poslove i zadatke s najvećim značajem za vođenje procesa proizvodnje i poslovanja, kreativne poslove, naučno-istraživački rad, pronalazaštvo i inovacije i drugi kreativni poslovi |
|
|
Stepen stručne spreme: VII stepen, visoka stručna sprema, naučni stepen magistar ili doktor nauka |
4,00 |
Član 40.
Zaposlenik ima pravo na povećanu plaću za:
noćni rad, 30% od bruto satnice,
prekovremeni rad, 50% od bruto satnice,
rad u dane državnih praznika, 50% od bruto satnice,
za rad na dane sedmičnog odmora, 20% od bruto satnice.
Dodaci iz stava l. ovog člana, međusobno se ne isključuju.
Član 41.
Zaposlenik ima pravo na povećanu osnovnu plaću za otežane uslove rada (buka, vlaga, prašina, mračne prostorije, rad pri obojenoj svjetlosti, teški fizički napori i sl.), kao i za rad gdje je Zakonom propisana primjena sredstava zaštite na radu.
Povećanje plaće iz stava 1. ovog člana utvrdit će se pravilnikom o radu.
Član 42.
Osnovna plaća uvećava se za svaku godinu radnog staža za 0,6%, s tim da ukupno uvećanje ne može biti veće od 20%.
Član 43.
Stimulativni dodatak na plaću zaposlenika regulisati će se pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Član 44.
Pravilnikom o radu mogu se utvrditi i drugi vidovi naknade u oblasti humanitarnih, kulturnih, sportskih, sindikalnih i ostalih aktivnosti.
Član 45.
Zaposleniku za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog odsustva, privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), pripada pravo na novčanu naknadu, prema Zakonu.
U slučaju otkaza zaposlenik ima pravo na otpremninu i pod uslovima utvrđenim u članu l00. Zakona o radu.
Član 46.
Poslodavac je obavezan zaposleniku obazbijediti ishranu tokom radnog vremena (topli obrok).
Ukoliko ishrana nije osigurana kod poslodavca, zaposleniku se osigurava mjesečna naknada u iznosu najmanje 25% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Član 47.
Plaća se isplaćuje do 10. u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, a najkasnije 30. dana za prethodni mjesec.
Pojedinačne isplate nisu javne.
Član 48.
Zaposlenik ima pravo naknade troškova prevoza na posao i sa posla prema pravilniku o radu, odnosno ugovoru o radu.
Član 49.
Zaposleniku pripada pravo na plaćene troškove prilikom službenog putovanja-dnevnica.
Dnevnica za službeno putovanje u zemlji iznosi 10% od prosječne plaće ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Putni troškovi, kao i troškovi noćenja obračunavaju se i isplaćuju prema plaćenom hotelskom računu, osim hotela "de luxe" kategorije.
Dnevnica za službeni put u inostranstvo, isplaćuje se na način propisan za organe uprave.
Dnevnica za službeni put iz st. 2. i 3. ovog člana umanjuje se najviše za 30%, ako je osigurana samo besplatna hrana.
Član 50.
Prilikom odlaska u penziju, zaposlenik ima pravo na otpremninu u iznosu od najmanje tri prosječne plaće ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Član 51.
Zaposlenik ili njegova porodica imaju pravo na novčanu naknadu u slučaju:
smrti zaposlenika u iznosu od tri prosječne plaće ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku,
odlaska u penziju u iznosu od tri prosječne plaće ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku,
smrti člana uže porodice zaposlenika u iznosu od dvije prosječne plaće ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku ili u iznosu od dvije prosječne plaće ostvarene u posljednja tri mjeseca na razini poslodavca, ukoliko je to povoljnije za zaposlenika,
profesionalnog oboljenja zaposlenika od:
- a)50% do 75% invalidnosti, u iznosu od jedne prosječne plaće ostvarene u posljednja tri mjeseca na razini poslodavca,
- b)75% do 90% invalidnosti, u iznosu od jedne prosječne plaće ostvarene u posljednja tri mjeseca na razini poslodavca,
- c)90% do 100% invalidnosti, u iznosu od tri prosječne plaće ostvarene u posljednja tri mjeseca na razini poslodavca.
Član 52.
Ukoliko je do smrti zaposlenika došlo zbog propusta ili nepoduzetih mjera zaštite na radu, troškove sahrane za umrlog zaposlenika snosi poslodavac.
Poslodavac može u slučaju smrti zaposlenika preuzeti brigu nad redovnim školovanjem njegove djece.
Član 53.
Zaposleniku pripada regres za korištenje godišnjeg odmora u visini najmanje 70% od prosječne neto plaće ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Vrijeme i način isplate regresa utvđuje se pravilnikom o radu.
Član 54.
Zaposlenik koji je privremeno upućen na rad van mjesta prebivališta njegove porodice, ima pravo na mjesečnu naknadu troškova u skladu sa Pravilnikom o radu.
XII. IZUMI I TEHNIČKA UNAPREĐENJA ZAPOSLENIKA
Član 55.
Prava i obaveze po osnovu izuma i tehničkih unapređenja zaposlenika, regulišu se prema Zakonu o radu i Pravilnika o radu.
XIII. PRESTANAK UGOVORA O RADU
Član 56.
Ugovor o radu prestaje prema Zakonu o radu.
Član 57.
Zaposlenik i poslodavac mogu otkazati ugovor o radu pod uslovima utvrđenim zakonom, ovim ugovorom i ugovorom o radu.
Zaposlenik i poslodavac imaju pravo i obavezu na otkazni rok utvrđen ugovorom o radu.
Otkazni rok ne može biti kraći od 14 dana niti duži od šest mjeseci.
Član 58.
Ako zaposlenik na zahtjev poslodavca, prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, poslodavac mu je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.
Tokom otkaznog roka, zaposlenik ima pravo, uz naknadu plaće, odsustvovati sa rada najmanje četiri sata sedmično radi traženja novog zaposlenja.
Član 59.
Zaposleniku ne može prestati radni odnos, bez njegove krivice, ukoliko mu nedostaje jedna godina do ostvarenja uslova za penziju.
XIV. DJELOVANJE SINDIKATA
Član 60.
Radi zaštite ličnih, ekonomskih i socijalnih prava i interesa, zaposlenici imaju pravo organizovati sindikalnu organizaciju ili drugi oblik sindikalnog organizovanja kod poslodavca.
Poslodavac se obavezuje da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način neće onemogućavati sindikalni rad i sindikalno organizovanje zaposlenika.
Sindikat se obavezuje da će svoje aktivnosti provoditi, a poslodavac iste poštivati prema ratifikovanim međunarodnim konvencijama, zakonu, ovom ugovoru i statutu sindikata.
Član 61.
Poslodavac se obavezuje da će prema svojim mogućnostima uvažavati potrebe sindikata vezane za:
prostor za rad i održavanje sastanaka sindikalne organizacije i njenih organa,
korištenje telefona, telefaksa, aparata za kopiranje, kao i drugih tehničkih sredstava nužnih za provođenje sindikalnih aktivnosti i ostvarivanje ili zaštitu zaposlenika,
obračun i doznačavanje sindikalne članarine,
naknadu plaća sindikalnom predstavniku za vrijeme provedeno u obavljanju sindikalne aktivnosti.
Član 62.
Sindikalni povjerenik obavlja svoje aktivnosti u radnom vremenu i prima naknadu plaće u skladu sa ovim ugovorom i ugovorom o radu.
Član 63.
Poslodavac će osigurati naknadu plaće sindikalnom povjereniku najviše do sedam radnih dana u kalendarskoj godini provedenih na obrazovanju i osposobljavanju za obavljanje sindikalnih aktivnosti.
Član 64.
Poslodavac se obavezuje da će osigurati provođenje svih prava iz područja sindikalnog organizovanja zaposlenika utvrđenih ratificiranim konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonom i ovim ugovorom.
Aktivnost sindikalnog povjerenika kod poslodavca ne smije biti sprječavana niti ometana ako djeluje prema raticifiranim konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovim ugovorom.
Član 65.
Poslodavac je dužan omogućiti odsustvo sa rada, sindikalnom povjereniku, zbog obavljanja sindikalnih aktivnosti i zbog prisutnosti sindikalnim sastancima, kongresima, konferencijama, seminarima, sindikalnim školama i drugim oblicima osposobljavanja u zemlji i inostranstvu.
Odsustvo povjerenika sindikata iz stava l. ovog člana, odobrit će se, na osnovu službenog pisanog poziva organa sindikata čiji je član.
Član 66.
Poslodavcima ili udruženjima poslodavaca koji djeluju u lično ime ili putem neke druge osobe, člana ili zastupnika, zabranjuje se:
l. miješanje u uspostavljanje, funkcionisanje ili upravljanje sindikatom,
- 2.zagovaranje ili pružanje pomoći sindikatu sa ciljem kontrolisanja takvog sindikata.
Sindikatu koji djeluje lično ili putem bilo koje osobe, člana ili zastupnika, zabranjeno je miješanje u uspostavljanje, funkcionisanje ili upravljanje udruženjem poslodavaca.
Član 67.
Povreda prava sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalne dužnosti, te službenog puta vezanog tom dužnošću, smatra se povredom na radu kod poslodavca.
Poslodavac na zahtjev sindikata zaposleniku koji je izabran na profesionalnu sindikalnu dužnost, treba omogućiti mirovanje prava i obaveza iz radnog odnosa za vrijeme dok obavlja tu profesionalnu dužnost.
Sindikalnim aktivistima se ne može otkazati ugovor o radu bez saglasnosti sindikata.
XV. MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA
Član 68.
U cilju rješavanja sporova nastalih između ugovornih strana koji se ne mogu riješiti međusobnim dogovorima, formira se mirovno vijeće.
Mirovno vijeće za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine sastoji se od tri člana, i to: predstavnika poslodavaca, sindikata i predstavnika kojeg izaberu strane u sporu sa liste koju utvrđuje Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, a formira se za period od dvije godine.
Član 69.
Svaki sporazum koji ugovorene strane postignu, mora biti u pisanoj formi i potpisan od strane ovlaštenih potpisnika ugovornih strana.
Član 70.
U slučaju da se ugovorne strane ni putem mirovnog vijeća ne sporazumiju o pitanjima iz ovog ugovora ili o pitanjima izmjena i dopuna istog, rješavanje spora se povjerava arbitražnom vijeću, kao samostalnom organu za rješavanje sporova.
Član 71.
Arbitražno vijeće se formira na prijedlog ugovornih strana.
Svaka ugovorna strana imenuje isti broj arbitara i njihovih zamjenika. Predsjednika i zamjenika predsjednika imenuje sporazumno iz reda istaknutih naučnih i stručnih radnika i uglednih građana, koji nisu zaposleni ni kod jedne ugovorne strane.
Član 72.
Odluka arbitraže je konačna.
Član 73.
Postupak i rad arbitražnog vijeća regulisat će se posebnim aktom, koji će donijeti ugovorne strane.
XVI. ŠTRAJK
Član 74.
Ukoliko sindikat ocijeni da se ne ostvaruju prava zaposlenika utvrđena zakonom i ovim ugovorom, iskoristit će svoje pravo, i nakon neuspjelih pregovora sa poslodavcem, organizovati i voditi štrajk.
Štrajk se najavljuje poslodavcu u pisanom obliku, najkasnije deset dana prije početka štrajka.
Sindikat će voditi štrajk prema odredbama Zakona o radu, Zakona o štrajku, Pravilima sindikata o organizovanju i vođenju štrajka i odredbama ovog ugovora.
Član 75.
U privrednim društvima koja zbog tehnološke specifičnosti ne mogu potpuno obustaviti rad, poslodavac zajedno sa sindikatom određuje poslove i izvršitelja koji ne mogu odsustvovati sa rada zbog štrajka.
Broj ovih uposlenika ne može biti veći od 15% ukupnog broja zaposlenika, članova sindikata kod tog poslodavca.
Član 76.
Sindikat može organizovati štrajk upozorenja sa trajanjem od najduže dva sata.
Odluku o stupanju u štrajk upozorenja donosi Sindikat grafičkih, izdavačkih i medijskih radnika Bosne i Hercegovine, odnosno povjereništvo ili organ zavisno od nivoa organizovanja sindikata.
XVII. EKONOMSKO-SOCIJALNO VIJEĆE
Član 77.
U cilju ostvarivanja ekonomske i socijalne politike, odnosno interesa zaposlenika i poslodavaca, te primjene ovog ugovora i usklađivanja sa mjerama ekonomske i socijalne politike, formirat će se Ekonomsko-socijalno vijeće, prema Zakonu o radu.
XVIII. ZAVRŠNE ODREDBE
Član 78.
Zaštitu prava po ovom ugovoru imaju prvenstveno članovi Sindikata grafičkih, izdavačkih i medijskih radnika Bosne i Hercegovine.
Sva prava i obaveze vijeća zaposlenika do stupanja na snagu posebnog zakona o ovim vijećima i obrazovanju istih u privrednim društvima, ima sindikat.
Član 79.
Mišljenja i prijedlozi sindikata, kao i prigovori i žalbe zaposlenika, ne mogu se razmatrati ili o njima odlučivati, bez saglasnosti ovlaštenog predstavnika sindikata.
Član 80.
Ovaj ugovor smatra se sklopljenim kada ga u istovjetnom tekstu prihvate i potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana.
Član 81.
Ovaj ugovor važi neograničeno, izuzev ukoliko se ne pojavi veći broj zahtjeva za njegovu izmjenu od strane poslodavaca ili Sindikata.
Član 82.
Inicijativu za izmjene i dopune ovog ugovora može dati svaka ugovorna strana.
Inicijativa se drugoj ugovornoj strani podnosi u pisanom obliku, a ugovorna strana kojoj je upućen, dužna je na inicijativu odgovoriti u roku od 15 dana.
Izmjene i dopune ovog ugovora vrše se na način na koji je i donesen.
Član 83.
Odmah po sklapanju ovog ugovora, a najkasnije u roku od 15 dana po potpisivanju, ugovorne strane će imenovati zajedničku komisiju od četiri člana, od kojih svaka ugovorna strana imenuje po dva člana, sa zadatkom praćenja, sprovođenja i tumačenja ovog ugovora,
Svaka od ugovornih strana za rješavanje zajedničkih problema može pokrenuti postupak pred ovom komisijom.
Član 84.
Sve nesporazume ili namjere nesprovođenja ovog ugovora, ugovorne strane kao problem mogu iznijeti pred drugu ugovornu stranu, komisiju iz člana 80., ovog ugovora, mirovno ili arbitražno vijeće, odnosno mjerodavni sud. Prethodno će problem pokušati riješiti dogovorno.
Član 85.
Ovaj ugovor objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH" i stupa na snagu osmog dana od dana objave.
Broj 5/91/08
5. maja/svibnja 2008. godine
Sarajevo
Sindikat grafičkih, izdavačkih i medijskih radnika BiH
Predsjednik
Amer Toskić, s. r.
Udruženje poslodavaca grafičke, izdavačke i medijske struke Bosne i Hercegovine
Predsjednik
Hajrudin Čudić, s. r.
Broj 01-02-1146/08
5. maja/svibnja 2008. godine
Sarajevo
Federalno ministarstvo
energije rudarstva i industrije
Ministar
Vahid Hećo, s. r.