Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK
Uputstvo za primjenu Regulatornog kontnog plana
UPUTSTVO
ZA PRIMJENU REGULATORNOG KONTNOG PLANA
UVOD
Regulatorni kontni plan (u daljnjem tekstu: RKP) je utvrđen u skladu sa članom 57. Pravilnika za tarifnu metodologiju i tarifne postupke ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/05), a kao pravni osnov za njegovo donošenje je Zakon o električnoj energiji FBiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 41/02, 24/05 i 38/05), Ugovor o uspostavi Energetske zajednice ("Službeni glasnik BiH" - Međunarodni ugovori, broj 9/06) i Direktiva 2003/54/EC koja je sa svojim odredbama zaključno sa 01. julom 2007. godine trebala biti uključena u pravni sistem Bosne i Hercegovine.
Odredbom člana 30. Zakona o električnoj energiji FBiH imaocu dozvole propisana je obaveza dostavljanja izvještaja Regulatornoj komisiji. Prema navedenom članu Zakona, Regulatorna komisija može zahtijevati od svakog imaoca dozvole da osigura podatke i informacije koje su potrebne u svrhu primjene Zakona. Po istom članu Zakona o električnoj energiji FBiH, imalac dozvole je dužan dostavljati u traženim rokovima Regulatornoj komisiji podatke i informacije kao i učestvovati na razvijanju međusobne saradnje sa Regulatornom komisijom.
Regulatorni kontni plan zasnovan je na propisanom kontnom planu za preduzeća na području Federacije BiH, koji izdaje Savez računovođa, revizora i finansijskih radnika FBiH, koji je izrađen u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji FBiH, međunarodnim računovodstvenim standardima (MRS) i međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja (MSFI) te drugim propisima koji uređuju privredni sistem.
Prilikom izrade RKP korištena su postojeća sintetička i analitička računovodstvena konta iz Kontnog plana koji je osnov za izvještavanje elektroprivrednih društava na području Federacije BiH, izmijenjena i dopunjena u strukturi analitičkih računovodstvenih konta, u svrhu regulatornog izvještavanja. RKP se propisuje u cilju jedinstvenog evidentiranja sredstava, izvora sredstava, troškova, prihoda i rashoda koji će doprinjeti efikasnijem izvještavanju od strane elektroprivrednih društava na području Federacije BiH za potrebe regulatornog procesa. Analitička peteroznamenkasta računovodstvena konta koja su propisana odlukom o Regulatornom kontnom planu obavezujuća su za potrebe odvijanja tarifnih postupaka i u potreban prihod se mogu uključiti samo oni troškovi, prihodi i rashodi koji su definisani sintetičkim i analitičkim računovodstvenim kontima u okviru Regulatornog kontnog plana.
Elektroprivredna društva na području Federacije BiH moraju obezbijediti da prilikom vođenja računovodstvene evidencije i pri sastavljanju finansijskih izvještaja za potrebe odvijanja tarifnih postupaka i regulatornog izvještavanja primjenjuje sve uslove koji su definisani:
- -Pravilnikom za tarifnu metodologiju i tarifne postupke,
- -Odlukom o primjeni Regulatornog kontnog plana
- -Uputstvom za primjenu Regulatornog kontnog plana
1. IZVJEŠTAVANJE PO SEGMENTIMA
Osnovni zahtjev finansijskog izvještavanja za regulatorne svrhe je računovodstveno razdvajanje elektroprivrednih djelatnosti. Elektroprivredne djelatnosti proizvodnja, distribucija i snabdijevanje električnom energijom I. reda, snabdijevanje električnom energijom II. reda i međunarodna trgovina, unutar jednog elektroprivrednog društva moraju biti računovodstveno razdvojene, da bi se mogao utvrditi potreban prihod za svaku djelatnost posebno, a sve u cilju kontrole postojanja unakrsnog subvencioniranja između različitih licenciranih elektroprivrednih djelatnosti, kao i unakrsnog subvencioniranja između regulisanih djelatnosti i tržišnih djelatnosti.
Pri tome, elektroprivredna društva moraju posebno prikazivati rezultat svakog segmenta koji predstavlja prihode umanjene za rashode segmenta.
Za potrebe regulatornog procesa u okviru segmenta proizvodnje električne energije moraju se posebno prikazati rezultati za svaki element segmenta (svaki blok termoelektrane i hidroelektrana posebno).
Prihod po segmentu predstavlja prihod iskazan u bilansu uspjeha segmenta koji se direktno može pripisati segmentu i odgovarajući dio prihoda subjekta koji se može dodijeliti segmentu na razumnom osnovu bilo od prodaje vanjskim subjektima, bilo od transakcije s drugim segmentima istog subjekta.
Rashod po segmentu predstavlja rashod koji proizlazi iz poslovnih aktivnosti segmenta koji se može pripisati tom segmentu i odgovarajući dio rashoda koji može biti dodijeljen tom segmentu na razumnom osnovu, uključujući i rashode koji se odnose na prodaju vanjskim kupcima i rashode koji se odnose na transakcije sa drugim segmentima istog subjekta.
Za potrebe odvijanja tarifnih postupaka i regulatornog izvještavanja, elektroprivredna društva trebaju u poslovnim knjigama imati razdvojena stalna materijalna i nematerijalna sredstva koja pripadaju određenom segmentu i ta sredstva predstavljaju ona poslovna sredstva koja jedan segment angažuje za svoje poslovne aktivnosti i koja se mogu direktno pripisati segmentu ili dodijeliti segmentu na razumnom osnovu. Ako rezultat segmenta uključuje prihode od kamata ili dividende, sredstva tog segmenta uključuju i odgovarajuća potraživanja, zajmove, ulaganja ili druga sredstva koja donose prihod.
Obaveze segmenta su one poslovne obaveze koje nastaju iz poslovnih aktivnosti segmenta i koje se mogu ili direktno pripisati segmentu ili dodijeliti segmentu na razumnom osnovu. Ako rezultat segmenta uključuje rashode od kamata, obaveze tog segmenta uključuju odgovarajuće obaveze po kojima je kamata obračunata.
Takođe, elektroprivredna društva trebaju imati po segmentima definisane računovodstvene politike koje su usvojene za prezentaciju i sastavljanje finansijskih izvještaja i sa usvojenim računovodstvenim politikama po segmentu trebaju upoznati Regulatornu komisiju.
U ukupan prihod regulisane djelatnosti uključuju se troškovi nastali obavljanjem te djelatnosti, a sastoji se od potrebnog prihoda koji se ostvaruje iz tarifa, prihoda od prodaje proizvoda/usluga na tržištu i ostalih prihoda iz poslovanja. Sporedne (neregulisane) djelatnosti ukoliko se obavljaju u elektroprivrednom društvu trebaju biti računovodstveno razdvojene od ostalih djelatnosti i troškovi nastali obavljanjem sporednih (neregulisanih) djelatnosti trebaju se prikazivati odvojeno od troškova regulisanih djelatnosti.
Pomoćni i prateći poslovi predstavljaju poslove koji su neposredno vezani za poslove regulisane i/ili neregulisane djelatnosti i potrebno ih je pravilno identifikovati u cilju adekvatne alokacije njihovih troškova, rashoda i prihoda na pojedine djelatnosti, kao i utvrđivanja opravdanosti njihovih troškova. Zajednički i opšti poslovi predstavljaju poslove koji su zajednički za više segmenata ili elemenata u okviru segmenta u elektroprivrednom društvu.
Pri alokaciji troškova pomoćnih i pratećih poslova, kao i opštih i zajedničkih poslova, elektroprivredna društva trebaju koristiti odgovarajući ključ alokacije odnosno osnovu za raspoređivanje, koja treba da predstavlja kvalitetnu osnovu za raspored troškova pomoćnih i pratećih poslova, te troškova opštih i zajedničkih poslova, na pojedine regulisane i/ili neregulisane djelatnost. Elektroprivredna društva su dužna da način odabira ključeva alokacije za svaku vrstu troška, rashoda i prihoda dostave pisanim putem FERK-u.
Da bi se u elektroprivrednom društvu izvršila pravilna primjena načela računovodstvene razdvojenosti kao i pravilne alokacije troškova, određene poslovne aktivnosti se trebaju identifikovati kao mjesto troškova. Mjesto troška predstavlja organizacijsku ili funkcionalnu jedinicu u preduzeću koja uzrokuje troškove i koja na njih može uticati i njima upravljati.
Poslovni segment predstavlja jasno određen sastavni dio subjekta koji je angažovan u proizvodnji određenog proizvoda ili pružanja usluga ili skupine povezanih proizvoda ili usluga i koji je podložan rizicima i prinosima koji se razlikuju od onih u drugim poslovnim segmentima. Informacije segmenta pripremaju se u skladu sa usvojenim računovodstvenim politikama za sastavljanje i prezentaciju finansijskih izvještaja subjekta. Pri određivanju odnose li se proizvodi i usluge na segment, trebaju se razmotriti sljedeće činjenice:
- a)priroda proizvoda ili usluga
- b)priroda proizvodnih procesa
- c)vrsta ili skupina kupaca proizvoda ili usluga
- d)metode koje se koriste za distribuciju proizvoda ili pružanje usluga
- e)ako je primjenjivo, priroda propisa koji uređuju ovu oblast.
Sredstva koja se zajednički koriste od strane dva ili više segmenata raspoređuje se na segmente ako i samo ako se s njima povezani prihodi i rashodi takođe raspoređuju na te iste segmente. Prilikom raspodjele zajedničkih sredstava, prihoda i rashoda na pojedine segmente potrebno je koristiti ključeve koji su definisani i usvojeni internim aktom o alokacijskim ključevima u elektroprivrednim društvima. Izabrani ključevi trebaju da realno odražavaju pripadnost navedenih kategorija pojedinom segmentu.
Elektroprivredno društvo je dužno u okviru elektroprivredne djelatnosti da identifikuje sljedeće poslovne segmente:
- -proizvodnja električne energije
- -distribucija električne energije
- -snabdijevanje električnom energijom I reda (tarifni kupc
- -snabdijevanje električnom energijom II reda (kvalifikovani kupci i unutrašnja trgovina) i međunarodna trgovina
- -sporedne djelatnosti
U okviru segmenta proizvodnje električne energije elektroprivredno društvo je za potrebe odvijanja tarifnih postupaka i regulatornog izvještavanja obavezno da popunjava RKP i propisane obrasce FERK-a, za sve elemente segmenta koji predstavljaju proizvodnu jedinicu definisanu Pravilnikom za tarifnu metodologiju i tarifne postupke tj. za svaki blok termoelektrane posebno i za svaku hidroelektranu.
MRS-om 14 (paragraf 17) je propisano da prihode po segmentu, rashode po segmentu, sredstva i obaveze segmenta treba uključiti u iznose onih stavki koje se mogu direktno pripisati segmentu i iznose tih stavki koje se mogu dodijeliti segmentu na razumnom osnovu. U svemu tome subjekat treba da se osloni na svoj interni sistem finansijskog izvještavanja kao na početnu tačku za utvrđivanjem onih stavki koje mogu da se direktno pripišu ili razumno dodijele segmentima. Dodjeljivanje neke stavke segmentu u finansijskom izvještavanju za potrebe regulatornog procesa treba da bude razumljivo i na prihvatljivom osnovu.
1.1. Evidentiranje troškova po mjestima troška
U okviru svojih računovodstvenih politika, elektroprivredno društvo treba da definiše računovodstvenu politiku izvještavanja na nivou elektroprivrednog društva, koja je usvojena za sastavljanje i prezentaciju izvještaja konsolidovane grupe ili subjekta, kao i računovodstvene politike koje se posebno odnose na izvještavanje po segmentima. Računovodstvenim politikama izvještavanja po segmentima takođe trebaju biti definisane metode određivanja transfernih (internih) cijena između segmenata i osnovice za alokaciju prihoda, rashoda, sredstava i obaveza segmenta, kao stavki koje se mogu direktno pripisati segmentu i koji se mogu dodijeliti segmentu na razumnom osnovu.
Da bi se obezbijedila pravilna alokacija (raspoređivanje) troškova na segmente potrebno je prvenstveno definisati najvažnija mjesta troškova:
- -mjesta troškova osnovnih djelatnosti predstavljaju elektroprivredne djelatnosti proizvodnja, distribucija, snabdijevanje električnom energijom I reda, snabdijevanje električnom energijom II reda i međunarodna trgovina, za čije obavljanje su elektroprivredna društva dobila licencu od Regulatorne komisije.
- -mjesto troška sporedne djelatnosti predstavlja mjesto obavljanja sporedne (neregulisana) djelatnosti čiji se učinci realizuju ili se mogu realizovati eksterno. Ukoliko u elektroprivrednom društvu postoje takve djelatnosti one se moraju evidentirati kao posebno mjesto troška kako bi se izbjeglo subvencioniranje između pojedinih djelatnosti.
- -mjesta troškova pomoćnih i pratećih poslova su ona koja osiguravaju nesmetano odvijanje poslovnih aktivnosti na ostalim mjestima troškova. U okviru mjesta troškova pomoćnih i pratećih djelatnosti ubrajaju se sljedeći dijelovi elektroprivrednog društva: službe transporta, usluge ishrane, alatnice, baždarnice, labaratorije, službe za naučno-istraživački rad i razvojne projekte, službe za organizaciju nastupa na tržištu, auto-radionice i slične djelatnosti, koje značajan ili pretežni dio svojih proizvoda i usluga realizuju interno, ali ostvaruju ili mogu ostvarivati eksternu realizaciju i koji se mogu nabaviti eksterno (outsourcing usluge). Troškovi pomoćnih i pratećih poslova prenose se na segmente i elemente unutar segmenta osnovnih i sporednih djelatnosti po internim-transfernim cijenama njihovih učinaka ili po adekvatno izabranim ključevima alokacije.
- -mjesta troškova zajedničkih i opštih poslova su ona koja se odnose na poslove koji su zajednički za više mjesta troškova. U okviru mjesta troškova zajedničkih i opštih poslova ubrajaju se sljedeći dijelovi elektroprivrednog društva: nabavka u okviru koje se nalazi i centralno skladište, tehnička priprema proizvodnje, kontrola kvalitete, uprava, prodaja i marketing, upravljanje kvalitetom, pravni i kadrovski poslovi, finansije i računovodstvo, odnosi sa javnošću, planiranja investicionih ulaganja i praćenje realizacije investicionih ulaganja. Troškovi zajedničkih i opštih poslova se raspoređuju na segmente i elemente unutar segmenta osnovne i sporedne djelatnosti primjenom adekvatnih izabranih ključeva.
Oznake mjesta troškova za unošenje transakcija, zavisno od organizacije elektroprivrednog društva mogu imati sljedeći numerički sistem (elektroprivredna društva mogu izabrati numeraciju mjesta troškova u skladu sa svojim postojećim oznakama mjesta troška koja trenutno koriste u okviru svog računovodstva):
|
Oznaka mjesta troška osnovnih djelatnosti |
Oznaka mjesta troška |
|
Proizvodnja električne energije |
100-199 |
|
Distribucija el. energije |
200-299 |
|
Snabdijevanje električnom energijom I reda (tarifni kupaci) |
300-399 |
|
Snabdijevanje električnom energijom II reda (kvalifikovani kupci i unutrašnja trgovina) i međunarodna trgovina |
400-499 |
|
Međunarodna trgovina |
400-499 |
|
Sporedne djelatnosti |
500-599 |
|
Oznaka mjesta troškova pomoćnih i pratećih poslova |
600-699 |
|
Oznaka mjesta troška zajedničkih i opštih poslova |
700-799 |
Elektroprivredna društva alokaciju troškova na segmente i nosioce troškova trebaju da vrše na način da u okviru svog finansijskog knjigovodstva formiraju analitička računovodstvena konta za svako posebno mjesto troška. U okviru informatičkog programa za vođenje finansijskog knjigovodstva u elektroprivrednim društvima potrebno je da se u okviru svakog konta (sredstava i izvora sredstava) kao i konta rashoda i prohoda (klasa 6) formiraju subanalitička računovodstvena konta sa odgovarajućom pripadnosti mjestu troška.
Način raspoređivanja troškova koji se odnose na sredstva, prihode i rashode po mjestima troškova elektroprivredna društva trebaju da definišu internim aktom i to na način koji će najmjerodavnije pripisati trošak navedenih kategorija pojedinom mjestu troška.
2.KLASIFIKACIJA OSNOVNIH SREDSTAVA ZA OBAVLJANJE ELEKTROPRIVREDNIH DJELATNOSTI
2.1. Vođenje računa stalnih sredstava u elektroprivrednom društvu
Nematerijalna sredstva obuhvataju nefinansijsku imovinu koja je bez fizičkog obilježja i koja se može identifikovati. Da bi se neka imovina priznala kao nematerijalna imovina u bilansu stanja neophodno je da elektroprivredno društvo kontroliše izvore iz kojih će buduće ekonomske koristi priticati u društvo, te da se trošak nabavke tog sredstva može pouzdano izmjeriti. Nematerijalna imovina obuhvata izdatke za razvoj, aplikativni softwer, licence, koncesije, vlasnička, zaštitna i poslovna prava, te goodwill koji je proizašao iz poslovnih spajanja koji uključuje i nematerijalnu imovinu iz poslovnih spajanja za koju se ne može utvrditi fer vrijednost. Elektroprivredna društva trebaju zasnivati računovodstvo nematerijalne imovine na MRS-u 38 i 36 i MSFI-u 3. Nematerijalna sredstva koja se vode na računima grupe 018 mogu se pripisati određenoj elektroprivrednoj djelatnosti samo ako se neposredno odnose na tu djelatnost.
Evidentiranje nematerijalnih sredstava elektroprivredna društva u skladu sa potrebama odvijanja tarifnih postupaka i regulatornog izvještavanja trebaju u okviru Regulatornog kontnog plana posebno da vode za svaki segment i za element segmenta.
Elektroprivredna društva mogu da razviju vlastiti sistem oznaka pojedinačnih sredstava na način da uvede subanalitička računovodstvena konta u okviru predviđenih sintetičkih računovodstvenih konta, kako bi se na pravilan i tačan način i u skladu sa prirodom i uslovima obavljanja djelatnosti, identifikovala nematerijalna sredstva koja služe za obavljanje regulisane djelatnosti.
Materijalnu imovinu sačinjavaju nekretnine, postrojenja i oprema, kao: zemljište, građevinski objekti, postrojenja i oprema, krupni alati, pogonski i uredski inventar, transportni uređaji, zgrade i ostala materijalna imovina, koja se koristi za trajno obavljanje regulisanih i sporednih djelatnosti. Materijalnom imovinom se također smatraju i dati avansi za materijalnu imovinu, te svi drugi izdaci u vezi sticanja imovine do njena dovođenja u radno stanje za namjeravanu upotrebu.
Za potrebe odvijanja tarifnih postupaka i regulatornog izvještavanja, tačnije za preciznije određivanje regulatorne osnovice, elektroprivredna društva za svaku pojedinačnu stavku nekretnina, postrojenja i opreme koji su iz bilo kojih razloga povučeni iz aktivne upotrebe, treba obavijestiti Regulatornu komisiju i dokazati da ta sredstva nisu uključena u regulatornu osnovicu.
Zemljište predstavlja specifičnu vrstu dugotrajne materijalne imovine jer ima neograničen vijek trajanja. Zemljište se posebno evidentira kao stalno materijalno sredstvo u poslovnim knjigama elektroprivrednih društava. Zemljište je potrebno evidentirati odvojeno od građevina na tom zemljištu, bez obzira što mogu biti zajedno nabavljeni. Ako nabavna vrijednost zemljišta uključuje i troškove demontiranja, uklanjanja i restauracije područja, taj se dio zemljišta tokom vremena amortizuje kroz koristi koje subjekat očekuje od tih troškova.
To su posebni imovinski oblici i s njima se u računovodstvu elektroprivrednih društava odvojeno postupa. Zbog neograničenosti vijeka trajanja na zemljište se ne obračunava amortizacija. Primjena MRS-a 36-Umanjenje vrijednosti sredstava je takođe obavezujuća za poziciju zemljišta bez obzira na činjenicu što se zemljište ne amortizuje.
Zemljište u elektroprivrednoj djelatnosti je ono na kojem se nalaze objekti, pristupi i prolazi, koji služi za obavljanje elektroprivrednih djelatnosti. Za svaku stavku zemljišta koje je u poslovnim knjigama elektroprivrednog društva evidentirano kao njegovo vlasništvo ne treba vršiti obračun amortizacije. Građevine i oprema koje se nalaze na tom zemljištu treba posebno evidentirati u poslovnim knjigama elektroprivrednih društava i na njih vršiti obračun amortizacije.
U poslovnim knjigama elektroprivrednih društava zemljišta se evidetiraju kao stalna materijalna sredstva, a prava na korištenje zemljišta se vode na računovodstvenim kontima nematerijalnih sredstava. Ukoliko prava na korištenje zemljišta imaju trajan karakter na njih se ne obračunava amortizacija, a za pravo na korištenje zemljišta čije trajanje je ograničeno potrebno je obračunavati amortizaciju tokom perioda na koji je pravo dobiveno.
Zemljište:
Ukoliko dođe do ulaganja u poboljšanje zemljišta koje trajno povećava vrijednost zemljišta, takva ulaganja se priključuju vrijednosti zemljišta. Međutim, ako ulaganja na poboljšanju zemljišta imaju ograničeni vijek trajanja, knjiže se odvojeno na analitičkom kontu od nabavne vrijednosti zemljišta, nakon čega se ta svota sistemski amortizuje (radovi poput izgradnje nasipa, regulacioni radovi i druga ulaganja).
Elektroprivredna društva mogu posebno razviti analitiku zemljišta u skladu sa prirodom djelatnosti i svojim potrebama za praćenje i izvještavanje po sredstvima. Za potrebe regulacije bitno je odrediti namjenu zemljišta i pripisivanje mjestu troška na kojem se koristi.
U okviru računovodstvenog konta 021 se evidentiraju građevinski objekti u vlasništvu elektroprivrednog društva koji služe za obavljanje elektroprivrednih djelatnosti.
Građevinski objekti elektroprivrednih društava mogu se klasifikovati kao:
- -građevinski objekti osnovnih postrojenja (proizvodnja, distribucija i snabdijevanje električnom energijom I reda i snabdijevanje električnom energijom II reda i međunarodna trgovina)
- -građevinski objekti sporednih djelatnosti, pomoćnih i pratećih poslova, te zajedničkih i opštih poslova.
Zavisno od vrste i namjene građevinskog objekta elektroprivredna društva iste mogu analitički voditi kao građevinske objekte za obavljanje djelatnosti proizvodnje, distribucije, snabdijevanja električnom energijom I reda, snabdijevanja električnom energijom II reda i sporedne djelatnosti.
Amortizacija građevinskih objekata vrši se u skladu sa MRS-om 16 po stopama koje najbolje odražavaju procijenjeni vijek trajanja, koji se definiše usvojenom računovodstvenom politikom i računovodstvenim procjenama perioda u kojem će društvu priticati koristi od korištenja sredstava. Računovodstvena politika vezana za amortizaciju stalnih sredstava usvojena u elektroprivrednom društvu takođe treba da u skladu sa MRS-om 16 definiše adekvatan metod obračuna amortizacije koji će da se koristi i koji će najrealnije odražavati trošenje građevinskog objekta kroz definisani životni vijek.
2.2. Kriteriji za uključivanje stalnih sredstava u regulatornu osnovicu
Regulatorna osnovica se sastoji od nabavne vrijednosti stalnih sredstava umanjene za akumuliranu amortizaciju i uvećane za vrijednost trajnih obrtnih sredstava potrebnih za redovno poslovanje. Regulatorna osnovica elektroprivrednog društva je iznos na koji se primjenjuje stopa povrata. U vrijednost regulatorne osnovice ne uključuju se donirana sredstva kao ni sredstva koja ne služe za obavljanje regulisane djelatnosti.
Kako bi se na osnovu evidencije stalnih sredstava mogla utvrditi regulatorna osnovica potrebno je da stalna sredstva ispunjavaju sljedeće uslove:
- -da su sredstva koja elektroprivredno društvo uključuje u regulatornu osnovicu u računovodstvenoj evidenciji pravilno identifikovana i da se evidencija sredstava vodi po fer vrijednosti u skladu sa MRS-om i MSFI-om,
- -u računovodstvenoj politici vezanoj za amortizaciju definisati vijek trajanja, stopu amortizacije i korištene metode obračuna amortizacije,
- -da u skladu sa MRS-om 8 svaka promjena računovodstvenih politika i računovodstvenih procjena mora biti objavljena i da o tome bude blagovremeno obavještena Regulatorna komisija,
- -da svaka odluka o investiranju sadrži ciljeve ulaganja, efekte ulaganja, pokazatelje kojima se mjeri postizanje cilja ulaganja zajedno sa finasijskom konstrukcijom svake pojedine investicije.
Stalna sredstva namijenjena obavljanju regulisane elektroenergetske djelatnosti posebno su opisana i grupisana u ovom uputstvu za svaku licenciranu djelatnost.
Nematerijalna sredstva, građevinski objekti, osnovna postrojenja i oprema čija je knjigovodstvena vrijednost jednaka nuli, a od čijeg korištenja elektroprivredno društvo još uvijek ostvaruje korist, isto je dužno posebno evidentirati u okviru bilansa stanja u skladu sa MRS 16 i na ova sredstva treba prestati sa obračunom amortizacije.
Specifikacija sredstava na koja se ne obračunava amortizacija zbog isteka vijeka trajanja treba biti dostavljena Regulatornoj komisiji.
2.2.1. Stalna sredstva za proizvodnju električne energije u termoelektrani
021 Građevinski objekti
2.2.2. Stalna sredstva za proizvodnju električne energije u hidroelektranama
021 Građevinski objekti
022 - Oprema
2.2.3. Stalna sredstva za distribuciju električne energije
Djelatnost distribucije električne energije predstavlja transport električne energije na niskonaponskom (0.4 kV) i srednjenaponskom (35 kV i 10 (20) kV) sistemu s ciljem dostave električne energije krajnjim kupcima, te se ista obavlja sljedećim stalnim sredstvima:
- -nematerijalnim stalnim sredstvima
- -zemljištem
- -građevinskim objektima
- -distributivnom opremom
Građevinski objekti
Distributivni građevinski objekti obuhvataju sljedeće:
- -vodovi
- -stubovi
- -objekti podzemnih i nadzemnih instalacija
- -trafostanice
Za svaki novosagrađeni građevinski objekat putem kojeg se obavlja djelatnost distribucije električne energije potrebno je da se navede iznos i struktura finansiranja izgradnje i stavljanja u pogon, upotrebni vijek u kojem će se građevinski objekti distribucije amortizovati i troškove održavanja nakon puštanja u pogon. Svaki dio jednog sredstva koji ima različit upotrebni vijek od ostalih dijelova sredstva treba da se vodi kao posebna stavka u skladu sa MRS-om 16 (paragraf 43. i 44.)
U skladu sa ovim standardom distribucija električne energije treba da razvije analitiku za objekte na 35 kV, 10(20) kV i 0.4 kV naponskom nivou.
Objekti distribucije električne energije uključuju:
- -nadzemne vodove srednjeg napona i niskonaponske mreže na betonskim, željezno-rešetkastim i drvenim stubovima
- -kablovski vodovi srednjeg i niskog napona i signalno komandni kablovski vodovi
- -niskonaponska mreža na stubovima, konzolama i krovnim nosačima
- -trafostanice na željeznim i betonskim stubovima
- -ostali objekti za distribuciju električne energije.
Građevinski dio distributivnih postrojenja se mora razraditi na sljedeću analitiku
- -Objekti nadzemnih vodova:
- -objekti nadzemnih distributivnih vodova 35 kV
- -objekti nadzemnih distributivnih vodova 10 (20) kV
- -objekti nadzemnih niskonaponskih vodova 0,4 kV
- -Objekti kablovskih vodova
- -objekti kablovskih vodova 35 kV
- -objekti kablovskih vodova 10 (20) kV
- -objekti kablovskih niskonaponskih vodova 0,4 kV
- -Trafostanice
- -objekti TS 35/10 (20) kV
- -objekti TS 35/0.4 kV i 10(20)/0.4 kV
- -Distributivni dispečerski centri
- -Objekti dovodne i razvodne mreže
- -Putevi, mostovi, tuneli
- -Građevinski dio-PTT saobraćaj
- -Građevinski dio-radio i TV saobraćaj
- -Građevinski-odašiljači i veze, repetitori
- -Ostali nepomenuti građevinski objekti distribucije
Građevinski dio distributivnih postrojenja
Svaki građevinski objekat koji služi za obavljanje distributivne djelatnosti (trafostanice i drugi građevinski objekti) trebaju da budu razvrstani prema amortizacionim grupama koje su definisane usvojenim računovodstvenim politikama u elektroprivrednim društvima i u skladu sa tim se vrši obračun amortizacije građevinskih objekata u djelatnosti distribucije električne energije.
Na kontima grupe 021-Građevinski objekti po MRS-u 16 utvrđuje se da se u vrijednost građevinskog elektrodistributivnog objekta uključuje nabavna vrijednost koja pored fakturne vrijednosti obuhvata i sve zavisne troškove vezane za pribavljanje i dovođenje objekta u stanje za upotrebu (vrijednost radova na iskopu i zatrpavanju, odvozu materijala, temelja i podešavanja, odobrenja za gradnju, staza i ograda, cijevi za polaganje kablova, platforme, rešetke i stajališta i slične stavke za koje se ne može utvrditi pojedinačna vrijednost).
Ograde i drugi objekti izgrađeni u skladu sa propisima o bezbijednosti elektroenergetskih objekata vode se na računovodstvenim kontima objekata za opštu bezbijednost i zaštitu okoline. Pristupni putevi, trotoari, platforme, stajališta i slični objekti vode se na računovodstvenim kontima objekata kojima se obezbjeđuje pristup, prolaz i nesmetano korištenje osnovnih postrojenja.
Ukoliko dođe do zamjene vitalnih dijelova sredstava u upotrebi ti dijelovi se uvode u registar kao posebna stavka u evidenciji osnovnih sredstava.
Elektrooprema i druga oprema distributivnih postrojenja
2.2.4. Stalna sredstva za djelatnost snabdijevanja električnom energijom I reda, snabdijevanja električnom energijom II reda i međunarodne trgovine
U stalna sredstva djelatnosti snabdijevanja električnom energijom I reda, snabdijevanja električnom energijom II reda i međunarodne trgovine ubrajaju se sljedeća sredstva:
023 -Alati, pogonski i kancelarijski namještaj
Elektro-oprema i oprema distributivnih postrojenja raščlanjuje se analitički, u skladu sa pripadajućim naponskim nivoom.
Alati, pogonski i kancelarijski namještaj za potrebe odvijanja tarifnih postupaka i regulatornog izvještavanja trebaju se posebno voditi za svaki segment i element segmenta u okviru Regulatornog kontnog plana.
2.2.5. Ostala sredstva za obavljanje elektroprivredne djelatnosti
Pod ostalim sredstvima za obavljanje elektroprivredne djelatnosti podrazumijevaju se sredstva koja se uz osnovna sredstva koriste za obavljanje djelatnosti u skladu sa uslovima izdate dozvole. Takva sredstva se u poslovnim knjigama elektroprivrednih društava evidentiraju na posebnim mjestima troška i na posebnim kontima, te se mogu klasifikovati kao:
- 1.Sredstva u pripremi;
- 2.Ostali građevinski objekti koji služe obavljanju elektroprivrednih djelatnosti;
- 3.Sredstva čija je vrijednost nula;
- 4.Pomoćna oprema koja se koristi u navedenim objektima i postrojenjima (sredstva za opremanje prostorija za pogonske zaposlenike) koja služi za obavljanje elektroprivrednih djelatnosti;
2.2.6. Sredstva u pripremi
Elektroprivredno društvo evidentira sredstva u pripremi na posebnim analitičkim kontima u kontnom planu zavisno od prirode sredstava. U skladu sa Pravilnikom za tarifnu metodologiju i tarifne postupke, prilikom izgradnje novih i rekonstrukcije postojećih objekata za vršenje regulisane djelatnosti, FERK može odobriti da se u regulatornu osnovicu uključi određen iznos sredstava u pripremi ako će ta sredstva biti aktivirana tokom tarifnog perioda. FERK će ocjenjivati svako ulaganje u stalna sredstva za vršenje regulisane djelatnosti sa gledišta opravdanosti, izvodljivosti i ciljeva koji se ulaganjem postižu uzimajući u obzir uslove, okolnosti i dostupne informacije u periodu donošenja odluke o investiranju. U svrhu odvijanja tarifnih postupaka i regulatornog izvještavanja za sredstva u pripremi, u okviru Regulatornog kontnog plana, potrebno je da se evidentiraju sredstva po najvažnijim grupama ulaganja u toku za pojedina sredstva, posebno za svaki segment i element segmenta.
Sredstva u pripremi koja se mogu uključiti u regulatornu osnovicu u postupku pribavljanja treba da ispune sljedeće uslove:
- -da je nabavka planirana i usklađena sa dugoročnim planom poslovanja, rada i razvoja regulisane djelatnosti,
- -da se ulaganje u nabavku novih i rekonstrukciju postojećih sredstava zasniva na izrađenom projektu koji sadrži i potrebnu specifikaciju pojedinačnih stavki,
- -da projekat sadrži ciljeve ulaganja i efekte koji će se postići realizacijom projekta mjerene pokazateljima uspješnosti postizanja cilja ulaganja, uključujući uporedne vrijednosti pokazatelja u vremenskom periodu tri godine prije ulaganja i vrijednosti koje se planiraju postići poslije ulaganja.
Ova sredstva ne podliježu obavezi obračuna amortizacije. U skladu sa MRS-om 16 na nekretninama, postrojenjima i opremi treba započeti amortizaciju u momentu kada su oni raspoloživi za upotrebu i nastaviti ih kontinuisano amortizovati sve do njihovog isknjižavanja, a elektroprivredno društvo će svojom računovodstvenom politikom odrediti metodu obračuna amortizacije kada se sredstva u pripremi aktiviraju i evidentiraju u poslovnim knjigama elektroprivrednog društva kao stalna sredstva.
2.2.7. Građevinski objekti pomoćnih, pratećih, zajedničkih i opštih poslova, te sporednih djelatnosti
Elektroprivredno društvo u okviru ove grupe računovodstvenih konta evidentira građevinske objekte koji služe za obavljanje više djelatnosti ili za obavljanje sporednih djelatnosti. Navedeno uključuje sljedeće:
021 Građevinski objekti
Poslovne zgrade uprave i administracije
Montažni objekti
Zgrade tehničke pripreme, dispečerski centri
Skladišta, radionice, alatnice i baždarnice
Objekti društvenog standarda
Objekti poslovnih prostorija
Objekti za obavljanje pripremnih i istražnih radova
Objekti za ispitivanje (seizmološka, hidrološka, i dr.)
Stambeni objekti koji se koriste u poslovne svrhe
Ostali građevinski objekti
Objekti za ostale namjene
U okviru evidentiranih građevinskih objekata elektroprivrednog društva u poslovnim knjigama se mogu nalaziti i sredstva koja ne služe za obavljanje osnovne djelatnosti. Takva sredstva su elektroprivredna društva dužna da evidentiraju po mjestima nastanka troška gdje se građevinski objekti koriste.
2.3. Politika amortizacije i upotrebni vijek sredstava
Prema MRS-u 16 amortizacija je sistemski raspored amortizujućeg iznosa sredstva tokom njegovog vijeka upotrebe.
Trošak amortizacije za svaki period treba priznati kao trošak u bilansu uspjeha, osim ako je taj iznos amortizacije uključen u knjigovodstveni iznos drugog sredstva. Iznos koji se amortizuje treba sistemski rasporediti tokom vijeka upotrebe sredstva. Vijek upotrebe je:
- 1.vremenski period u kojem se očekuje da će pravno lice koristiti sredstva, ili
- 2.broj mjerljivih jedinica koje pravno lice očekuje ostvariti tim sredstvom.
Elektroprivredna društva trebaju u svojim računovodstvenim politikama definisati vijek trajanja i stopu amortizacije najvažnijih skupina sredstava.
Dugotrajnom materijalnom i nematerijalnom imovinom koja se amortizuje smatraju se sredstva:
- -koja imaju ograničen vijek trajanja
- -za koje se očekuje da će se koristiti duže od jednog obračunskog perioda tj. duže od godinu dana
- -čija je pojedinačna vrijednost iznad 250 KM
- -koje preduzeće drži za upotrebu u proizvodnji ili prodaji robe i pružanja usluga ili za administrativne svrhe
U skladu sa gore navedenim, u regulatornu osnovicu, prema Pravilniku za tarifnu metodologiju i tarifne postupke, trebaju biti uključena sredstva koja ispunjavaju gore navedene uslove i to samo ona sredstva koja služe za obavljanje licencirane djelatnosti.
Procjena upotrebnog vijeka sredstva je računovodstvena procjena zasnovana na tehničkim karakteristikama sredstva, uslovima eksploatacije sredstva, obimu eksploatacije (stepen korištenja kapaciteta), načinu održavanja, tehnološkim promjenama u načinu rada sredstva u ekonomskim okolnostima u vezi sa potražnjom za proizvodima za koje se sredstvo koristi, industrijskim standardima i normativnim uslovima, pravima ili industrijskim standardima u vezi sa upotrebom sredstva, proizvoda i usluga za koje se sredstvo koristi i djelatnosti u kojoj se to sredstvo koristi.
U skladu sa MRS-om 16 (član 55.) amortizacija sredstava započinje kada je ono raspoloživo za upotrebu, tj. kada se nalazi na lokaciji i u uslovima potrebnim za korištenje koje je namijenio menadžment.
Potpuno amortizovana ili na drugi način potpuno otpisana imovina ne može se ponovo procjenjivati i amortizovati kao porezno priznati rashod i u skladu sa navedenim iz regulatorne osnovice treba u potpunosti isključiti sva ona sredstva koja su u potpunosti amortizovana ili otuđena na neki drugi način.
Korištena metoda amortizacije treba odražavati strukturu očekivanog trošenja budućih ekonomskih koristi od sredstva. Iznos koji se amortizuje treba rasporediti sistemski tokom upotrebe sredstva. U skladu sa MRS-om 16 tačka 43. svaki dio stavke nekretnina, postrojenja i opreme, čija je nabavna vrijednost značajna u odnosu na ukupnu vrijednost ove stavke, treba amortizovati odvojeno. Elektroprivredno društvo raspoređuje početno priznati iznos svake pojedine nekretnine, postrojenja i opreme na njihove značajne dijelove i odvojeno amortizira svaki takav dio.
Prekid obračuna amortizacije dugotrajne materijalne imovine MSFI regulišu na sljedeći način:
- -prema MRS-u 17 (tačka 27.) amortizacija se prekida kada se dugotrajna imovina daje drugome prema ugovoru o finansijskom lizingu
- -prema MRS-u 16 (tačka 55.) amortizacija se prekida ranije u slučaju:
- -kada je imovina klasifikovana za prodaju u skladu sa MSFI-om 5
- -kada nema proizvodnje (unutar korištene metode amortizacije trošak amortizacije može biti 0)
Ukoliko se u elektroprivrednom društvu koristi linearna metoda obračuna amortizacije ne prestaje se sa obračunom amortizacije ni kada se sredstvo privremeno povlači iz upotrebe osim u slučaju ako je to sredstvo u potpunosti amortizovano.
Zbog promjena tržišnih uslova ili načina korištenja sredstva njegova stvarna vrijednost u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost se može dodatno:
- -smanjiti
- -povećati
Elektroprivredno društvo svojom računovodstvenom politikom može odrediti kako će da vrednuje nekretnine, postrojenja i opremu nakon početnog priznavanja birajući između modela troška i modela revalorizacije (MRS 16 tačka 29).
U skladu sa MRS-om 16 paragraf 8, rezervni dijelovi i oprema za servisiranje obično se vode kao zalihe i priznaju se kao rashod kada se utroše. Međutim, važniji rezervni dijelovi i pomoćna oprema smatraju se nekretninama, postrojenjima i opremom, kada pravno lice očekuje da će ih koristiti duže od jednog obračunskog perioda. Ukoliko se rezervni dijelovi i oprema za servisiranje mogu koristiti samo u vezi s nekom stavkom nekretnina, postrojenja i opreme, oni se obračunavaju kao nekretnine, postrojenje i oprema. U poslovnim knjigama elektroprivrednih društava rezervni dijelovi koji se u skladu sa gore navedenim mogu klasifikovati kao nekretnine, postrojenje i oprema moraju se voditi po fer vrijednosti, a elektroprivredna društva trebaju da definišu računovodstvenu politiku u vezi procjenjivanja fer vrijednosti stalnih sredstava u rezervi.
Ako se vitalni dio ugradi u osnovno sredstvo u tom slučaju podliježe obračunu amortizacije, a ako se rezervni dijelovi nalaze u skladištu i nisu upotrebljavani, na njih se ne treba obračunavati amortizacija, nego treba utvrditi stepen obezvrijeđenosti sredstva.
Obračun amortizacije vitalnih rezervnih dijelova koji se koriste u vezi sa nekom stavkom nekretnine, postrojenja i opreme počinje u momentu njihove nabavke.
Sredstva namijenjena za prodaju u poslovnim knjigama elektroprivrednih društava trebaju se voditi u skladu sa MSFI 5, gdje je definisano da će pravno lice klasifikovati stalna sredstva namijenjena za prodaju ako se njihov knjigovodstveni iznos nadoknađuje samo putem prodaje, a ne stalnom upotrebom. Da bi to bio slučaj sredstvo mora biti raspoloživo za trenutnu prodaju u svom sadašnjem stanju, podliježući samo onim uslovima koji su uobičajni za prodaju takvih sredstva, a njegova prodaja mora biti vrlo vjerovatna. Za prodaju koja je vrlo vjerovatna, menadžment mora izraditi plan prodaje sredstava i mora započeti odgovarajući program pronalaženja kupaca i izvršenja plana.
Treba prestati sa obračunom amortizacije na sredstva namijenjena prodaji. Popis stalnih sredstva koja su namijenjena prodaji, tačnije njihova reklasifikacija, treba biti dostavljena FERK-u.
2.4. Ulaganje u nekretnine
Ulaganje u nekretnine prema MRS-u 40 predstavlja kategoriju dugotrajne imovine koja se u bilansi stanja iskazuje kao posebna stavka. Ulaganje u nekretnine inicijalno se vrednuje po nabavnoj vrijednosti ili cijeni koštanja, a troškovi transakcije se uključuju u početnu vrijednost. To je imovina koja se sastoji od:
- -zemljišta ili
- -zgrada ili dijelova zgrada
- -ili oboje,
koje preduzeće drži:
- -u vlasništvu ili
- -u najmu,
- a)radi zarade na iznajmljivanju tih nekretnina ili
- b)radi kapitalnog povećanja vrijednosti tih nekretnina ili
- c)radi jednog i drugog.
- a)
Primjeri ulaganja u nekretnine su sljedeća:
a. zemljište koje se drži radi dugoročnog kapitalnog povećanja vrijednosti radije nego radi kratkoročne prodaje u uobičajnom načinu poslovanja,
b. zemljište koje se drži neodređeno vrijeme radi budućeg tekućeg korištenja (ako preduzeće nije odredilo kada će zemljište koristiti u vlastitom procesu ili ga prodati odjednom na uobičajan način, smatra se da se zemljište drži radi kapitalnog povećanja vrijednosti).
c. zgrada koja je u vlasništvu preduzeća (ili je preduzeće drži pod ugovorom o finansijskom najmu) i iznajmljuje se pod jednim ili više poslovnih najmova.
d. zgrada koja je prazna, ali se drži da bi bila iznajmljena pod jednim ili više ugovora o najmu.
Međunarodni računovodstveni standard 40 u tački 9. ističe primjere sredstava koji se ne smatraju ulaganjima u nekretnine. To su sljedeći primjeri:
a. nekretnine koje se namjeravaju prodati u uobičajnom postupku prodaje ili su u postupku izgradnje ili rekonstrukcije radi takve prodaje,
b. nekretnine koje su izgrađene ili obnovljene za treće stranke,
c. nekretnine koje koristi vlasnik u svom radnom procesu uključivo i one koje će se na taj način koristiti u budućnosti kao i one koje koriste zaposlenici, te nekretnine koje koristi vlasnik u svom procesu ali se očekuje da će ih prodati,
d. nekretnine koje su izgrađene ili obnovljene da bi se ubuduće koristile kao ulaganja u nekretnine. Do trenutka do kojeg se nekretnine potpuno izgrade ili rekonstruiraju primjenjuje se MRS 16. Od trenutka kad su nekretnine konačno spremne da se klasifikuju kao "ulaganje u nekretnine" primjenjuje se MRS 40.
Ukoliko elektroprivredno društvo u vlastitoj izvedbi gradi nekretninu koja je namijenjena iznajmljivanju, odnosno koja će biti klasifikovana kao ulaganje u nekretnine tokom izgradnje se treba pridržavati odredbi MRS-a 16. Tek nakon što je nekretnina dovršena i zadovoljava uslove klasifikacije, postaje imovina koja se tretira kao "ulaganje u nekretnine".
Ukoliko se sredstva ne stavljaju u upotrebu zato što se radi o ulaganju u nekretnine koje se kategorišu u okviru grupe 07, takva sredstva ne mogu se smatrati sredstvima za obavljanje elektroprivredne djelatnosti i ne treba ih uključivati u regulatornu osnovicu.
07 Ulaganje u nekretnine
070 Ulaganje u vlastito zemljište
071 - Ulaganje u iznajmljeno zemljište
072 - Ulaganje u vlastite građevine
073 - Ulaganje u iznajmljene građevine
074 - Avansi za ulaganje u nekretnine
078 - Ostala ulaganja u nekretnine
Da bi se bilo koje ulaganje u stalna sredstva priznalo kao opravdano ulaganje regulisane djelatnosti, potrebno je da ispunjava uslov korištenja i korisnosti, a u pogledu vrijednosti da ispunjava uslove odredbi o opravdanosti i obazrivosti. Ukoliko nisu ispunjeni gore navedeni uslovi, ulaganja u nekretnine precizirana MRS - om 40, ne smatraju se sredstvima koja služe za obavljanje regulisane djelatnosti.
3. OBRTNA SREDSTVA
3.1. Zalihe
Zalihe sirovina i materijala, rezervnih dijelova i sitnog inventara su kratkotrajna materijalna imovina. Obilježje kratkotrajne imovine proizilazi iz činjenice da se njihova ukupna vrijednost prenosi na proizvod, uslugu ili troškove perioda prilikom njihovog davanja u proces proizvodnje i poslovanja odjednom, a ne postupno tokom više godina, kao što je to slučaj s dugotrajnom imovinom.
Zalihe koje elektroprivredna društva posjeduju koriste se:
- -za trošenje u procesu proizvodnje električne energije,
- -za održavanje elektroenergetskih sistema i drugih pomoćnih i sporednih djelatnosti,
- -za pružanje usluga.
Zalihe koje će biti utrošene u procesu proizvodnje ili u postupku pružanja usluga su:
- -zalihe sirovina i materijala,
- -zalihe rezervnih dijelova,
- -zalihe sitnog inventara, alata, auto-guma i ambalaže.
Regulisano preduzeće vodi zalihe materijala, inventara i rezervnih dijelova po fer vrijednosti.
Računovodstveni tretman zaliha je uređen po MRS-u 2 - Zalihe. Prema paragrafu 6. MRS-a 2 zalihe su sredstva:
- -koja se drže radi prodaje u redovnom poslovanju,
- -u procesu proizvodnje namijenjena prodaji ili
- -u obliku osnovnog i pomoćnog materijala koji se troši u proizvodnom procesu, odnosno pri pružanju usluga.
Izdavanje materijala, inventara i rezervnih dijelova sa zaliha, elektroprivredno društvo može voditi po odabranoj metodi koja je definisana u njegovim računovodstvenim politikama sa obaveznim usklađivanjem vrijednosti na kraju obračunskog perioda. Elektroprivredno društvo je dužno pravilno alocirati sve utroške materijala, inventara i rezervnih dijelova koji služe za obavljanje djelatnosti po mjestima troška. Također elektroprivredno društvo je dužno vršiti i pravilnu alokaciju ukoliko dođe do pojave eventualnih odstupanja i manjkova.
Materijal, rezervni dijelovi, gorivo i mazivo prilikom izdavanja sa zaliha terete troškove perioda na koje se odnose. Sitan alat i inventar, auto-gume i povratna ambalaža je imovina koja se ne troši jednokratno u procesu poslovanja, a vijek trajanja može biti i duži od jedne godine od trenutka njezina davanja u upotrebu.
Na dugotrajnu se imovinu čija je pojedinačna vrijednost u trenutku nabavke manja od 250 KM pri davanju u upotrebu mogu primijeniti dvije metode otpisa:
a. metoda jednokratnog otpisa (100%-ni otpis)
b. kalkulativni otpis
Otpis zaliha sitnog inventara, ambalaže i auto-guma ne nastaje u trenutku nabavke te imovine, nego u trenutku njezina davanja u upotrebu.
Elektroprivredno društvo u svojim računovodstvenim politikama mora definisati koju metodu otpisa će primjenjivati. Ukoliko elektroprivredno društvo primjenjuje kalkulativni otpis ono određuje stopu i period kalkulativnog otpisa po vrstama materijala, auto-guma i sitnog inventara.
Prilikom početnog vrednovanja zaliha treba ih mjeriti po trošku zaliha. Međutim, nakon početnog priznanja "zalihe se trebaju mjeriti po trošku ili po neto-prodajnoj vrijednosti ovisno o tome što je niže"MRS 2, t. 9
Prilikom svođenja vrijednosti zaliha na fer vrijednost elektroprivredno društvo je dužno prethodno provjeriti fizičko stanje zaliha po vrstama i evidentirati fizička oštećenja. Za zalihe sredstava koje gube vrijednost sa protokom vremena isti vrši posebnu ocjenu fizičkog stanja radi svođenja knjigovodstvene vrijednosti na fer vrijednost.
Da bi evidencija obrtnih sredstava na zalihama bila pouzdan osnov za utvrđivanje regulatorne osnovice u skladu sa tarifnom metodologijom FERK-a, potrebno je ispunjenje sljedećih uslova:
a. objaviti metodu vođenja nabavke i utroška zaliha usklađenu sa MRS-om i MSFI-om,
b. objaviti politiku ispravke vrijednosti zaliha po vrstama zaliha:
- -za zalihe standardnog materijala brzog protoka
- -za zalihe materijala koji gubi vrijednost sa protokom vremena
- -za zalihe materijala sa obrtom dužim od jedne godine,
c. da je nabavka pojedinačnih stavki materijala, inventara i rezervnih dijelova za potrebe održavanja osnovnih sredstava u skladu sa planom aktivnosti na održavanju osnovnih sredstava,
d. da se nabavka materijala, inventara i rezervnih dijelova za potrebe proizvodnje vrši u ciklusu koji odgovara dinamici proizvodnje,
e. da se na kraju svakog obračunskog perioda vrši svođenje vrijednosti zaliha na neto-prodajnu vrijednost.
Na kontima zaliha elektroprivrednih djelatnosti vode se samo zalihe materijala (potrošnog i kancelarijskog materijala), goriva i maziva, nepovratne ambalaže, rezervnih dijelova, auto-guma, alata i sitnog inventara, HTZ opreme i radne odjeće.
U regulatornu osnovicu tačnije u strkturu potrebnih sredstva uključuju se potrebne zalihe na osnovu perioda vezivanja kao i koeficjenta obrta zaliha svake pojedinačne stavke.
Klasa 1 - Zalihe
10 - Sirovine i materijal, rezervni dijelovi, sitan inventar i auto-gume
100 - Obračun troškova nabavke
101 - Zalihe sirovina i materijala u skladištu
102 - Zalihe rezervnih dijelova
103 - Sitan inventar auto-gume i ambalaža
104 - Sirovine, materijal, sitan inventar izvan upotrebe
105 - Avansi za nabavku sirovina i materijala, rezervnih
dijelova i sitnog inventara
106 - Prelazni račun zaliha
108 - Odstupanja od cijena
109 - Ispravka vrijednosti zaliha sirovina, materijala, rezervnih
dijelova i sitnog inventara
11 - Proizvodnja u toku
12 - Gotovi proizvodi
13 - Trgovačka roba
3.2. Potraživanja od kupaca
Kad elektroprivredno društvo isporuči energiju i obavi usluge kupcima treba ispostaviti fakturu, te knjižiti potraživanja od kupaca i prihode po toj osnovi. Potraživanja od kupaca u pravilu se knjiže po ispostavljenoj fakturi, a prihod se priznaje po isporuci neovisno o tome što će naplata uslijediti tek kasnije.
Potraživanja od kupaca se dijele na:
- -potraživanja od domaćih kupaca
- -potraživanja od kupaca iz inostranstva
Za sva sintetička konta potraživanja od kupaca vode se analitička konta (saldi konti-kupaca) svih kupaca u službama za obračun i naplatu utrošene električne energije. Svođenje knjigovodstvene vrijednosti na fer vrijednost vrši se pomoću korektivnog računa ispravke vrijednosti potraživanja.
Pod redovnim potraživanjima, po osnovu utrošene električne energije podrazumijevaju se potraživanja starosti do 90 dana, računajući od datuma očitanja utroška električne energije. Potraživanja koja nisu naplaćena u ugovorenom i predviđenom roku smatraju se sumnjivim i evidentiraju u analitičkim evidencijama kao sumnjiva i sporna potraživanja.
Potraživanja postaju sporna kada se tužbom zatraži njihova naplata, odnosno kada se pokrene parnični postupak.
Prema Zakonu o obligacijama elektroprivredno društvo vrši vrijednosno usklađivanje nenaplaćenih potraživanja budući je stalno prisutna vjerovatnost da neka potraživanja neće biti napalaćena kroz duži rok. Ovo usklađivanje vrši se na sljedeći način:
- -za kupce iz kategorije domaćinstva, sva potraživanja preko jedne godine starosti se prenose na ispravku vrijednosti potraživanja od kupaca
- -za sve kupce iz ostalih kategorija, sva potraživanja preko tri godine starosti se prenose na ispravku vrijednosti potraživanja od kupaca.
Konačan otpis nenaplativih potraživanja od kupaca se realizira po sudskim rješenjima i po odluci nadzornog odbora. U potreban prihod elektroprivrednog društva može se uključiti i određen iznos nenaplativih potraživanja u skladu sa Pravilniku za tarifnu metodologiju i tarifne postupke.
Trošak nenaplaćenog potraživanja se evidentira u periodu u kojem se ocijeni da je potraživanje nenaplativo, a ne u periodu kad je nastao pripadajući prihod.
3.3. Novac, kratkoročna potraživanja i ulaganja
U novčana sredstva ubrajaju se sljedeće kategorije:
- -iznosi u domaćoj i stranoj valuti na transakcijskom računu
- -vrijednosni papiri
- -depoziti na bankovnim računima
- -izdvojena novčana sredstva (akreditivi)
- -sredstva u blagajni
20 - Novac i novčani ekvivalenti
200 Novčani računi u bankama (transkacijski računi)
201 Otvoreni akreditivi u domaćoj valuti
202 Blagajna
203 Devizni računi
204 Otvoreni akreditivi u stranim valutama
205 Devizne blagajne
207 Novčani ekvivalenti
208 Ostala novčana sredstva
21 - Potraživanja od prodaje
210 - Potraživanja u javnom preduzeću
211 - Kupci u zemlji
212 - Kupci u inostranstvu za prodana dobra i usluge
213 - Kupci u inostranstvu za svoje ime i za tuđi račun
214 - Potraživanja za prodatu robu u komisiji i konsignaciji
219 - Ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca
22 - Druga potraživanja
220 - Potraživanja od povezanih društava i iz zajedničkih
poslova
221 - Potraživanja od državnih i drugih institucija
222 - Potraživanja za više plaćene poreze i avanse za poreze
223 - Potraživanja za više plaćene doprinose, članarine i drugo
224 - Potraživanja od zaposlenih
225 - Potraživanja od članova društva
227 - Potraživanja za avanse za naručene usluge
228 - Ostala kratkoročna potraživanja
229 - Ispravka vrijednosti potraživanja
23 - Kratkoročni finansijski plasmani
230 - Udjeli (dionice) u povezanim pravnim licima
231 - Zajmovi povezanim pravnim licima i ostalim članovima
društva
232 - Ulaganja u vrijednosne papire - kratkoročne
233 - Dati zajmovi u zemlji
234 - Dati zajmovi u inostranstvu
235 - Dati depoziti - kratkoročni
236 - Potraživanja od izdavaoca kreditnih kartica
237 - Potraživanja za otplate dugoročnih zajmova koji
dospijevaju u poslovnoj godini
238 - Ostali kratkoročni finansijski plasmani
239 - Ispravka vrijednosti kratkoročni finansijskih plasmana
24 - Aktivna vremenska razgraničenja
240 - Unaprijed plaćeni troškovi
241 - Odgođeno pokriće poreza na dobit
242 - Nerealizovani gubici od držanja ulaganja u vrijednosne
papire
243 - Obračunata potraživanja - prihodi koji nisu mogli biti
fakturisani
248 - Ostala kratkoročna razgraničenja
26 - Potraživanja za porez na dodatu vrijednosti (PDV) - ulazni porez
4.KLASIFIKACIJA IZVORA SREDSTAVA
4.1. Alokacija izvora finansiranja regulatorne osnovice
Elektroprivredno društvo finansira svoju djelatnost iz vlastitih i posuđenih izvora.
Vlastite izvore u okviru elektroprivrednih društava sačinjavaju osnovni kapital, rezerve i neraspoređena dobit, dok posuđena sredstva obuhvataju kredite, donirana sredstva, učešće trećih lica i ostale izvore posuđenih sredstva.
Potrebni kapital je kapital potreban za obavljanje djelatnosti, a čine ga ukupna imovina preduzeća umanjena za ukupne obaveze preduzeća. Osnovu za obračun povrata čini kapital koji je vlasnik uložio radi pribavljanja sredstava za obavljanje elektroprivredne djelatnosti.
Elektroprivredna društva obavještavaju FERK o strukturi izvora finansiranja svog poslovanja radi dokazivanja svoje finansijske stabilnosti. Izvještavanja FERK - u po pitanju strukture izvora finansiranja je potrebno radi odobravanja povrata na kapital (vlasnički i dužnički kapital). Također elektroprivredna društva dužna su da Regulatornu komisiju obavijeste o ponovnim procjenama vrijednosti stalnih sredstva - revalorizaciji koja treba da bude usklađena sa odredbama MRS -a 16.
Prema modelu revalorizacije nakon početnog priznavanja, nekretnine postrojenja i oprema se trebaju iskazati po revaloriziranom iznosu. Revalorizirani iznos čini njegova fer vrijednost na datum revalorizacije umanjen za svaku kasnije obračunatu akumuliranu amortizaciju i kasnije akumulirane gubitke od umanjenja.
Elektroprivredna društva revalorizaciju trebaju provoditi dovoljno redovno tako da se knjigovodstveni iznos stalnih sredstva bitno ne razlikuje u odnosu na fer vrijednost.