Federalno ministarstvo finansija/financija
Metodologija rada interne revizije u javnom sektoru u Federaciji Bosne i Hercegovine
METODOLOGIJA
RADA INTERNE REVIZIJE U JAVNOM SEKTORU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
Mart, 2023. godine
SADRŽAJ
UVOD I SVRHA METODOLOGIJE ZA INTERNU REVIZIJU DIO I. UPRAVLJANJE FUNKCIJOM INTERNE REVIZIJE
1 Zakonski i organizacioni okvir
1.1 Jedinica za internu reviziju
1.2 Centralna harmonizacijska jedinica FMF
1.3 Koordinacioni odbor centralnih jedinica za harmonizaciju
2 Metodološki okvir za uspostavu i rad interne revizije u organizacijama u javnom sektoru u Federaciji BiH
2.1 Misija, definicija i temeljni principi rada interne revizije
2.2 Standardi interne revizije
2.3 Organizaciona uspostava i nezavisnost JIR
2.4 Povelja interne revizije
2.5 Etički kodeks internih revizora
2.6 Vrste revizorskih usluga
2.7 Pojam i zahtjevi u pogledu upravljanja funkcijom interne revizije
3 Strateško i godišnje planiranje interne revizije
3.1 Strateško planiranje
3.1.1 Procjena rizika i utvrđivanja prioriteta za revidiranje
3.1.2 Konsultacije sa akterima (validacije)
3.1.3 Procjena resursa
3.1.4 Koordinacija sa drugim pružaocima usluga uvjeravanja i savjetovanja
3.1.5 Rokovi, uloge i odgovornosti za strateški plan interne revizije
3.1.6 Forma strateškog plana interne revizije
3.1.7 Implementacija, kontinuirana procjena rizika i ažuriranje plana
3.2 Godišnji plan interne revizije
4 Stručnost, profesionalna pažnja i kontinuirani razvoj
5 Osiguranje kvaliteta
5.1 Elementi sistema osiguranja kvaliteta interne revizije u organizacijama u FBiH
5.2 Karakteristike kvaliteta
5.3 Interne ocjene
5.3.1 Stalni nadzor
5.3.2 Periodično samoocjenjivanje
5.4 Eksterne ocjene
5.5 Pregled kvaliteta od strane CHJ
6 Izvještavanje višeg menadžmenta
6.1 Odbori za reviziju u organizacijama javnog sektora i javnim preduzećima i njihova interakcija sa internom revizijom
DIO II. PROCES OBAVLJANJA REVIZIJE
7 Faze u procesu obavljanja revizije
7.1 Planiranje revizije
7.1.1 Prikupljanje i analiziranje informacija o području koje se planira revidirati
7.1.2 Preliminarna procjena rizika
7.1.3 Izrada plana i programa revizije
7.2 Obavljanje interne revizije
7.2.1 Provođenje Programa revizije
7.2.2 Dokumentovanje provedenih revizorskih postupaka
7.2.3 Potvrđivanje rezultata revizorskih postupaka i otvorenih pitanja
7.2.4 Odobravanje radne dokumentacije i prikupljenih dokaza od strane rukovodioca JIR
7.2.5 Procjena rezidualnog rizika
7.3 Izvještavanje
7.3.1 Izrada nacrta revizorskog izvještaja
7.3.2 Usaglašavanje nacrta revizorskog izvještaja sa revidiranim subjektima
7.3.3 Pregled, odobravanje i distribucija konačnog revizorskog izvještaja od strane rukovodioca JIR
7.3.4 Ažuriranje podataka u registru rizika organizacije
7.3.5 Izdavanje sveobuhvatnog mišljenja
7.4 Praćenje realizacije preporuka
7.4.1 Praćenje provođenja preporuka iz obavljenih revizija
7.4.2 Praćenje mjerljivih efekata provođenja preporuka
7.4.3 Praćenje podataka u registru rizika organizacije
8 Dokumentovanje i revizorski dosjei - tekući i stalni revizorski dosje
9 Savjetodavne usluge
9.1 Planiranje savjetodavnih usluga u okviru strateškog i godišnjeg plana interne revizije
9.2 Obavljanje savjetodavnih usluga
9.2.1 Planiranje savjetodavnih usluga
9.2.2 Provođenje savjetodavnih usluga
9.2.3 Izvještavanje o rezultatima savjetodavnih usluga
9.2.4 Praćenje postupanja s rezultatima
DIO III. REVIZORSKI ALATI I TEHNIKE
10 Vrste kontrola
10.1 Vrste kontrola po nivoima organizacione strukture:
10.1.1 Kontrole visokog nivoa
10.1.2 Kontrole srednjeg nivoa
10.1.3 Kontrole nižih nivoa
11 Utvrđivanje i dokumentovanje sistema
11.1 Utvrđivanje sistema
11.2 Razgovori s rukovodstvom i zaposlenicima revidiranih subjekata
11.3 Testovi prolaza kroz sistem/proces
11.4 Dokumentovanje sistema
11.4.1 Opisno dokumentovanje
11.4.2 Blok dijagrami
11.4.3 Dijagrami toka (grafikoni)
11.4.4 Simboli za izradu dijagrama toka
12 Intervjuiranje
13 Testiranje
13.1 Testovi kontrola
13.2 Suštinski testovi
13.3 Uzorkovanje
13.3.1 Metode uzorkovanja i izbora podataka u uzorak
13.3.2 Veličina uzorka
13.3.3 Metode izbora podataka u uzorak
13.3.4 Interpretacija zaključaka testiranja provedenih na uzorku
14 Analitički postupci
15 Radna dokumentacija i revizorski dosjei
15.1 Radna dokumentacija
15.2 Revizorski dosjei – stalni i tekući
15.2.1 Stalni revizorski dosje - preporučeni sadržaj:
15.2.2 Tekući revizorski dosje – preporučeni sadržaj
Prilog 1: NEPRAVILNOSTI I PREVARE ANEKSI
Popis tabela
Tabela 1. Vrste revizija
Tabela 2. Područja koja nadgleda odbor za reviziju
Tabela 3. Karakteristike kvalitetnog revizorskog izvještaja
Tabela 4. Struktura revizorskog izvještaja
Tabela 5. Struktura nalaza
Tabela 6. Vrste kontrola
Tabela 7. Primjer opisa sistema u formi tabele
Tabela 8. Simboli za izradu dijagrama toka
Tabela 9. Primjer upitnika za internu kontrolu
Tabela 10. Preporučene veličine uzorka za testove kontrola (atributivno uzorkovanje)
Popis slika
Slika 1. Zahtjevi Standarda 1200 – Stručnost i dužna profesionalna pažnja
Slika 2. Elementi sistema osiguranja kvaliteta interne revizije u organizacijama u FBiH
Slika 3. Predmet saopćavanja prema rukovodiocu organizacije
Slika 4. Faze u provođenju pojedinačne revizije
Slika 5. Zahtjevi Standarda 2100 – Priroda posla
Slika 6. Karakteristike kontrola
Slika 7. Karakteristike kvalitetnih revizorskih informacija
Slika 8. Kategorije revizorskog mišljenja
Slika 9. Stalni i tekući revizorski dosje
Slika 10. Savjetodavne usluge
Slika 11. Primjer iz aplikacije – modul IR
Slika 12. Primjer blok dijagrama – opis procesa revizije
Slika 13. Primjer horizontalnog dijagrama toka
Slika 14. Primjer vertikalnog dijagrama toka
Slika 15. Ciklus potvrde procjene kontrola
LISTA SKRAĆENICA
|
Skraćenica |
Puni naziv |
|
BiH |
Bosna i Hercegovina |
|
CAAT |
Kompjuterski-podržane revizorske tehnike (engl. Computer-assisted audit techniques) |
|
CHJ |
Centralna harmonizacijska jedinica |
|
JIR |
Jedinica za internu reviziju |
|
FMF |
Federalno ministarstvo finansija |
|
IPPF |
Međunarodni okvir profesionalne prakse interne revizije (eng. International Professional Practices Framework) |
|
PIFC |
Javne interne finansijske kontrole (eng. Public Internal Financial Control) |
|
QAIP |
Program osiguranja i unapređenja kvaliteta |
|
IAMS |
Softver za upravljanje procesom interne revizije (eng. Internal Audit Management System) |
|
MIS |
Upravljački informacioni sistemi (eng. Management information system) |
Na osnovu člana 5. stav (2) tačka 1. Zakona o internoj reviziji u javnom sektoru u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 47/08 i 101/16), Centralna harmonizacijska jedinica u Federaciji Bosne i Hercegovine, uz saglasnost Koordinacijskog odbora centralnih harmonizacijskih jedinica u Bosni i Hercegovini, donosi
METODOLOGIJU RADA INTERNE REVIZIJE U JAVNOM SEKTORU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
UVOD I SVRHA METODOLOGIJE
Metodologija rada interne revizije u javnom sektoru u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Metodologija) namijenjena je rukovodiocima jedinica za internu reviziju (u daljem tekstu: JIR) i internim revizorima u organizacijama u javnom sektoru u Federaciji Bosne i Hercegovine (Federaciji BiH). Svrha Metodologije je da osigura metodološke smjernice rukovodiocima JIR i internim revizorima prilikom primjene zakonodavnog i metodološkog okvira u javnom sektoru u Federaciji BiH u pogledu:
- -ispunjavanja preduslova za efektivno upravljanje funkcijom interne revizije u organizacijama u javnom sektoru u Federaciji BiH,
- -osiguranja i unapređenja kvaliteta rada interne revizije u organizacijama u javnom sektoru u Federaciji BiH,
- -ispunjavanja standarda interne revizije i primjenjivog zakonodavstva u Federaciji BiH u obavljanju revizija sa izražavanjem uvjeravanja i savjetodavnih usluga, uključujući minimalne zahtjeve u pogledu tehnika i alata koje primjenjuju interni revizori,
- -ujednačavanja praksi i jednoobrazne primjene softverske aplikacije za podršku radu interne revizije u organizacijama u javnom sektoru u Federaciji BiH. 1
Metodologiju je izradila Centralna harmonizacijska jedinica Federalnog ministarstva finansija-financija (u daljem tekstu: CHJ FMF) u saradnji sa EU PIFC Projektom, 2 a u cilju ažuriranja postojeće Metodologije rada interne revizije u javnom sektoru u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 13/12, 93/13 i 93/15) u skladu sa Standardima interne revizije i razrade metodologije rada i obavljanja interne revizije u organizacijama u javnom sektoru u Federaciji BiH. Metodologija je pripremljena u skladu sa primjenjivim zakonodavnim okvirom iz oblasti interne revizije za javni sektor u Federaciji BiH, Međunarodnim okvirom profesionalne prakse interne revizije (u daljem tekstu: IPPF) koji su na snazi od 01. januara 2017. godine, dosadašnjim iskustvima iz prakse, te u skladu sa softverom za upravljanje procesom interne revizije. U Metodologiji su obrađene obje vrste usluga koje u skladu sa propisanim IPPF pruža interna revizija: (1) provođenja revizija na osnovu kojih pruža nezavisno, objektivno uvjeravanje (engl. assurance) i (2) konsultantske/savjetodavne usluge (consulting services).
Svaki rukovodilac JIR i svaki interni revizor odgovoran je za primjenu ove Metodologije rada koja u razradi standarda prati pristup iz IPPF za internu reviziju i razlikuje bezuslovne obaveze za osiguranje usklađenosti sa standardima ("mora") i postupanja u kojima su na temelju stručnog prosuđivanja opravdana odstupanja ("treba").
Rukovodioci JIR i interni revizori dužni su primjenjivati Metodologiju uz stručno rasuđivanje, kako bi sadržaj prilagodili svojim specifičnim potrebama. JIR mogu, zbog potrebe prilagođavanja specifičnostima poslovanja svoje organizacije, pripremiti operativna uputstva u skladu sa članom 14. stav (1) tačka 1) Zakona o internoj reviziji.
Sadržaj Metodologije je organizovan u tri dijela:
I. Upravljanje funkcijom interne revizije,
II. Proces obavljanja interne revizije sa izražavanjem uvjeravanja (u daljem tekstu: interna revizija) i pružanje savjetodavnih usluga i
III. Revizorski alati i tehnike.
DIO I. UPRAVLJANJE FUNKCIJOM INTERNE REVIZIJE 1 Zakonski i organizacioni okvir Zakonski i metodološki okvir
Osnovni elementi okvira za funkcioniranje interne revizije u organizacijama u javnom sektoru u Federaciji BiH proizlaze iz Zakona o internoj reviziji u javnom sektoru u Federaciji BiH 86 i pratećih podzakonskih i metodoloških akata koji uređuju pojedina područja funkcioniranja interne revizije.
Pored odredbi koje reguliraju internu reviziju, interni revizori u svom radu dužni su se pridržavati i koristiti i druge primjenjive akte koji uređuju finansijsko upravljanje i kontrole u organizacijama u javnom sektoru u Federaciji BiH. Njima su utvrđeni principi, standardi i prakse upravljanja, upravljanja rizikom i internih kontrola u organizaciji. Registar trenutno primjenjivih propisa za oblast PIFC dostupan je na web stranici FMF.
Organizacioni okvir
Organizacioni okvir za internu reviziju u Federaciji BiH sačinjavaju:
1.1 Jedinica za internu reviziju
JIR se formiraju u skladu sa Zakonom o internoj reviziji 3 i važećim Pravilnikom o kriterijima za uspostavljanje jedinica za internu reviziju u javnom sektoru u Federaciji, a dio JIR vrši funkciju interne revizije osim u matičnoj i u drugim organizacijama u javnom sektoru u Federaciji nivoa razdjela, u skladu sa odredbama važeće regulative u organizacijama u javnom sektoru u Federaciji BiH.
1.2 Centralna harmonizacijska jedinica FMF
Centralna harmonizacijska jedinica (CHJ FMF) je sektor u okviru Federalnog ministarstva finansija i zadužena je za razvoj i nadzor nad implementacijom propisa iz oblasti interne revizije, koordinaciju rada jedinica interne revizije u javnom sektoru u Federaciji BiH i izvještavanje o pomenutim aktivnostima.
Prema Zakonu o internoj reviziji 4 CHJ FMF je odgovorna za:
- 1)pripremu prijedloga za izmjene Zakona o internoj reviziji u javnom sektoru u Federaciji Bosne i Hercegovine nakon usaglašavanja u Koordinacionom odboru,
- 2)pripremu i implementaciju programa obuke i certifikaciju internih revizora u Federaciji nakon usaglašavanja programa obuke u Koordinacionom odboru,
- 3)implementaciju standarda za internu reviziju i Kodeksa profesionalne etike za interne revizore nakon usaglašavanja u Koordinacionom odboru,
- 4)pripremu i implementaciju radne metodologije interne revizije nakon usaglašavanja u Koordinacionom odboru,
- 5)pripremu i implementaciju Strategije razvoja interne revizije u javnom sektoru nakon usaglašavanja u Koordinacionom odboru,
- 6)izradu Pravilnika o uslovima za obavljanje poslova interne revizije,
- 7)davanje mišljenja na pravilnike o unutrašnjoj organizaciji, koja uspostavlja jedinicu interne revizije u dijelu koji se odnosi na internu reviziju,
- 8)koordinaciju rada jedinica za internu reviziju u javnom sektoru u Federaciji i uspostavljanje veza sa državnim i međunarodnim institucijama na području interne revizije,
- 9)saradnju sa Uredom za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine sa ciljem ostvarivanja efikasne i djelotvorne interne i eksterne revizije,
- 10)po zahtjevu i potrebi, rješavanje neslaganja u mišljenjima između rukovodioca jedinice za internu reviziju i rukovodioca organizacije,
- 11)obavljanje provjere kvalitete rada interne revizije sa ciljem prikupljanja informacija za poboljšanje metodologije i standarda rada,
- 12)davanje mišljenja o premještaju i otpuštanju internih revizora,
- 13)vođenje i održavanje registra jedinica za internu reviziju i internih revizora za javni sektor i registra povelja interne revizije u javnom sektoru u Federaciji.
1.3 Koordinacioni odbor centralnih jedinica za harmonizaciju
Pored CHJ FMF, ulogu u sistemu interne revizije ima i Koordinacioni odbor centralnih jedinica za harmonizaciju (KO CJH) koji je u skladu sa Zakonom o internoj reviziji institucija BiH 85, odgovoran za harmonizaciju regulative iz oblasti interne revizije u javnom sektoru na cijeloj teritoriji BiH. Koordinacioni odbor CJH je odgovoran za harmonizaciju prijedloga za izmjene Zakona o internoj reviziji u javnom sektoru, programa obuke za certificiranje internih revizora, procedura i metodologije interne revizije. Uz to, KO CHJ ima nadležnosti za usvajanje međunarodnih standarda za internu reviziju i Kodeksa profesionalne etike na osnovu međunarodnih standarda, te usaglašavanje Strategije razvoja interne revizije u javnom sektoru BiH.
2 Metodološki okvir za uspostavu i rad interne revizije u organizacijama u javnom sektoru u Federaciji BiH 2.1 Misija, definicija i temeljni principi rada interne revizije
Misija interne revizije je poboljšati i zaštititi vrijednosti organizacije pružanjem na riziku utemeljenog i objektivnog angažmana s izražavanjem uvjeravanja, savjeta i uvida. 5 U skladu sa Zakonom o internoj reviziji 6 i prema definiciji iz IPPF, interna revizija je nezavisno, objektivno uvjeravanje i konsultantska aktivnost kreirana s ciljem da se doda vrijednost i unaprijedi poslovanje organizacije. Ona pomaže organizaciji da ostvari svoje ciljeve osiguravajući sistematičan, discipliniran pristup ocjeni i poboljšanju efikasnosti upravljanja rizikom, kontrolama i procesima upravljanja.
Osnovni principi za profesionalno obavljanje interne revizije definirani Zakonom o internoj reviziji 108 su:
- -nezavisnost i objektivnost;
- -kompetentnost i dužna profesionalna pažnja i
- -integritet i povjerljivost.
Pored navedenih principa, IPPF definira i dodatne osnovne principe koje interni revizori trebaju demonstrirati u svom radu 7:
- -nepostojanje neprimjerenog utjecaja,
- -usklađenost sa strategijama, ciljevima i rizicima organizacije,
- -odgovarajuća pozicioniranost i posjedovanje primjerenih resursa,
- -kvaliteta i kontinuirano poboljšanje,
- -učinkovita komunikacija,
- -pružanje na riziku utemeljenog uvjerenja,
- -pronicljivost, proaktivnost i usmjerenost na budućnost,
- -promoviranje unapređenja u organizaciji.
Pobrojani osnovni principi su dalje razrađeni u standardima i svaka JIR, odnosno svaki interni revizor treba demonstrirati usaglašenost sa njima.
2.2 MStandardi interne revizije
Primjena IPPF u organizacijama u javnom sektoru u Federaciji BiH propisana je članom 5. stav (2) tačka 2) Zakona o internoj reviziji. Standardi interne revizije u organizacijama u javnom sektoru u Federaciji BiH podrazumijevaju kriterije za obavljanje, procjenjivanje i mjerenje rada interne revizije. Dvije su osnovne kategorije standarda:
- •atributivni standardi (standardi obilježja),
- •radni standardi (standardi izvođenja).
Atributivni standardi i radni standardi primjenjuju se na sve usluge interne revizije. Standardi primjene nadovezuju se na atributivne i radne standarde tako što osiguravaju smjernice koje se primjenjuju na obavljanje revizija sa izražavanjem uvjeravanja (oznaka A u standardima) ili savjetodavne usluge (oznaka C u standardima).
Atributivni standardi opisuju karakteristike organizacija i pojedinaca koji obavljaju poslove interne revizije:
- •1000 - svrha, ovlaštenja i odgovornosti,
- •1100 - nezavisnost i objektivnost,
- •1200 - stručnost i dužna profesionalna pažnja,
- •1300 - osiguranje i poboljšanje kvaliteta rada interne revizije.
Radni standardi opisuju prirodu poslova interne revizije i određuju kriterije na osnovu kojih se ocjenjuje kvalitet rada interne revizije, a to su:
- -2000 - upravljanje internom revizijom,
- -2100 - priroda posla interne revizije,
- -2200 - planiranje angažmana (pojedinačne revizije),
- -2300 - provođenje angažmana (pojedinačne revizije),
- -2400 - saopćavanje rezultata – izvještavanje,
- -2500 - praćenje napretka,
- -2600 - izvještavanje o prihvaćenom riziku.
2.3 Organizaciona uspostava i nezavisnost JIR
JIR mora biti nezavisna, a interni revizori moraju biti objektivni u obavljanju svojeg posla. 8
Za uspostavljenje i funkcioniranje adekvatne i efikasne funkcije interne revizije u organizaciji odgovorno je najviše upravljačko tijelo koje može biti rukovodilac organizacije ili odbor direktora ili nadzorni odbor ili revizorski odbor kojem je upravljačko tijelo delegiralo određene zadatke. U daljnjem koristit će se pojam "rukovodilac organizacije 9 ili upravljačko tijelo 10". U skladu sa Standardima za profesionalnu praksu interne revizije, Zakonom o internoj reviziji 11 i Pravilnikom o kriterijima za uspostavljenje JIR u organizacijama u javnom sektoru u Federaciji BiH, JIR se uspostavlja na najvišem organizacionom nivou, te je organizaciono i funkcionalno direktno i odgovorna rukovodiocu organizacije ili upravljačkom tijelu.
Funkcionalna nezavisnost JIR ostvaruje se njenom nezavisnošću od drugih organizacionih jedinica u planiranju rada, provođenju interne revizije i izvještavanju. JIR ili interni revizori ne mogu biti uključeni u izvršavanje direktnih i izvršnih funkcija organizacije. 12
2.4 Povelja interne revizije
Poveljom interne revizije uređuje se opći pristup interne revizije, svrha i cilj, nezavisnost, uloga i djelokrug interne revizije, odgovornost rukovodioca JIR/internog revizora, ovlaštenja pristupa dokumentaciji, kadrovima i fizičkoj imovini koja je relevantna za obavljanje revizije, obim aktivnosti interne revizije, izvještavanje i postupci u slučaju identifikovanja indikatora prevare. 13
Povelju interne revizije potpisuju rukovodilac organizacije i rukovodilac JIR, dok CHJ FMF uređuje sadržaj Povelje. Rukovodilac JIR mora periodično pregledati povelju iz perspektive promijenjenih internih i eksternih okolnosti u kojima funkcionira. Potpisana Povelja dostavlja se CHJ radi uspostavljanja, vođenja i održavanja Registra povelja interne revizije.
Rukovodilac JIR koja pruža usluge interne revizije osim u svojoj organizaciji i drugim organizacijama nivoa razdjela, odnosno za sve ostale organizacije u javnom sektoru u Federaciji u skladu sa Pravilnikom o kriterijima za uspostavljanje jedinica interne revizije u organizacijama u javnom sektoru u Federaciji BiH, potpisuje Povelju interne revizije sa rukovodiocem svake od revidiranih organizacija.
2.5 Etički kodeks internih revizora
Zakon o internoj reviziji obavezuje da izvršavanje funkcije interne revizije bude u skladu s Kodeksom profesionalne etike za internu reviziju izdatim od Instituta internih revizora i usvojenim od Koordinacionog odbora. 14
Etički kodeks internih revizora sadrži načela i pravila kojih su se dužni pridržavati interni revizori kako bi u obavljanju svojih zadataka bili nezavisni, objektivni i pošteni. Pored toga interni revizori moraju se neprestano usavršavati s ciljem unapređenja kvaliteta rada.
Prihvatanje i primjena Kodeksa doprinosi povjerenju u interne revizore i njihov rad. 84
2.6 Vrste revizorskih usluga
Dvije su osnovne vrste revizorskih usluga:
- a)provođenja revizije na osnovu kojih se pruža nezavisno, objektivno uvjeravanje (eng. assurance) i
- b)konsultantske/savjetodavne usluge (eng. consulting services).
Revizije sa ciljem izražavanja uvjeravanja podrazumijevaju objektivno ispitivanje dokaza za potrebe pružanja nezavisne procjene upravljanja, upravljanja rizicima, te kontrolnih procesa u organizaciji.
Revizije sa ciljem izražavanja uvjeravanja mogu se podijeliti na tri osnovne vrste:
- -revizija usklađenosti,
- -revizija sistema,
- -revizija učinka.
Osnovne vrste revizija zavisno na koje su sisteme ili područja usmjerene, mogu se još u praksi dijeliti na finansijske revizije, revizije IT sistema, revizije programa i projekata finansiranih EU sredstvima i slično. Glavna razlika između pojedinih vrsta je u području na koje su usmjerene (fokusirane), te svrsi, odnosno cilju obavljanja revizije.
Tabela 1. Vrste revizija
|
Vrste revizija |
Fokus |
Svrha ili cilj revizije |
|
Revizija usklađenosti |
Usklađenost područja, procesa, sistema sa regulativom (zakonima i drugim propisima), politikama, standardima, planovima, ugovorima, procedurama ili drugim zahtjevima. |
Procjena usklađenosti sa regulativom i drugim aktima. |
|
Revizija sistema |
Neovisna procjena adekvatnosti i efikasnost funkcionisanja internih kontrola za ublažavanje rizika u ostvarivanju ciljeva sistema. |
Procjena usklađenosti sa regulativom i uspješnosti poslovanja. (funkcionalnost i efektivnost). |
|
Revizija učinka |
Resursi (javna sredstva) i ciljevi/rezultati politika, programa, organizacija, projekata, aktivnosti. |
Procjena da li se javna sredstva koriste ekonomično, efikasno i efektivno.
|
|
Finansijska revizija |
Računovodstveni sistemi, finansijske transakcije, finansijski izvještaji. |
Procjena da li su finansijske transakcije izvršene na zakonit i regularan način, računovodstvene evidencije sveobuhvatne i tačne, finansijski izvještaji vjerodostojni, pouzdani, blagovremeni. |
|
Revizija IT sistema |
IT sistemi (softverske aplikacije, baze podataka, infrastruktura). |
Procjena funkcionalnosti i sigurnosti. |
|
Revizija programa i projekata EU |
Sistem upravljanja i kontrola u okviru programa i projekata finansiranih iz EU sredstava. |
Procjena usklađenosti sa regulativom i uspješnosti realizacije programa i projekta. |
Konsultantske/savjetodavne usluge namijenjene su stvaranju dodatne vrijednosti i unapređenju poslovanja organizacije, upravljanja rizikom i kontrolnih procesa s time da interni revizori prilikom davanja savjeta ne preuzimaju rukovodnu odgovornost. Primjeri savjetodavnih usluga uključuju savjete za utvrđivanje dobrih praksi, utvrđivanje prilika za usklađivanje ili optimizaciju poslovanja, edukaciju zaposlenih i rukovodstva, preglede sistema kontrola, savjete za procjene učinaka i samoocjenjivanja sistema kontrola, te savjete usmjerene na budućnost, posebno kod izrade strateških dokumenata i upravljanja rizicima.
Primarna funkcija interne revizije je obavljanje revizija, a savjetodavne usluge su komplementarne aktivnosti u zavisnosti od raspoloživog vremena. Interni revizori trebali bi približno 80% raspoloživog vremena planirati za obavljanje revizija.
2.7 Pojam i zahtjevi u pogledu upravljanja funkcijom interne revizije
U skladu sa Zakonom o internoj reviziji, rukovodilac JIR mora osigurati visok kvalitet aktivnosti interne revizije i primjenu pravila izdatih od CHJ. 15 Rukovodilac JIR mora učinkovito upravljati funkcijom interne revizije kako bi osigurao njen doprinos stvaranju dodane vrijednosti za organizaciju. 16 Učinkovito upravljanje funkcijom interne revizije znači:
- -postizanje svrhe i ispunjavanje odgovornosti iz povelje interne revizije
- -usklađenost sa zakonskim i metodološkim okvirom
- -usaglašenost sa Standardima interne revizije u organizacijama u javnom sektoru u Federaciji BiH i Etičkim kodeksom
- -prepoznavanje trendova i novonastalih situacija.
Funkcija interne revizije dodaje vrijednost organizaciji i zainteresovanim stranama kada razmatra strategije, ciljeve i rizike, nastoji predložiti načine unapređenja upravljanja, upravljanja rizicima i kontrolnim procesima, te objektivno pružiti relevantno uvjeravanje.
Rukovodilac JIR mora osigurati primjenu procedura propisanih ovom Metodologijom koje su podržane softverskom aplikacijom prilikom strateškog i godišnjeg planiranja revizorskih aktivnosti, planiranja pojedinačnih revizija, vršenja pojedinačnih revizija, izvještavanja o rezultatima obavljenih revizija, te praćenja napretka u implementaciji revizorskih preporuka.
Ukoliko procedure CHJ ne pružaju dovoljno detaljne smjernice za pojedina područja, rukovodilac JIR će ta pitanja pojasniti u pravilniku o internoj reviziji ili pripremom dodatnih operativnih uputstava u skladu s važećom regulativom, 17 odnosno, uz saglasnost CHJ FMF, rukovodilac može razvijati dodatne procedure prilagođene potrebama i specifičnim zadacima. 18
Rukovodilac JIR mora:
- -usmjeriti aktivnosti interne revizije i izvještavati upravljačko tijelo (rukovodioca organizacije ili tijelo koje je nadređeno JIR kao što je npr. odbor za reviziju) o značajnim i važnim pitanjima u kontekstu u kojem se razmatraju, uključujući kvantitativne i kvalitativne faktore kao što su obim, priroda, efekti, relevantnost i utjecaj.
- -osigurati, u saradnji s rukovodstvom, da funkcija interne revizije ima pristup svim dokumentima, bazama podataka i informacijskim sistemima koji podržavaju poslovne procese, a naročito ključne procese iz područja upravljanja javnim finansijama (BPMIS, ISFU, PIMIS, centralni obračun plaća).
- -izraditi i provesti Program osiguranja i unapređenja kvaliteta, uključujući (1) usaglašenost sa Standardima interne revizije u organizacijama u javnom sektoru u Federaciji BiH, (2) kontinuirani profesionalni razvoj i (3) razviti ključne pokazatelje za mjerenje uspješnosti funkcije interne revizije i pratiti njihovu realizaciju na godišnjem nivou. Primjeri pokazatelja uspješnosti mogu biti: npr. broj provedenih revizija u odnosu na plan, broj provedenih revizija u odnosu na prosječan broj revizija na nivou organizacija u Federaciji BiH na godišnjem nivou, evidentiranje utroška vremena i blagovremenost revizije, stepen provođenja preporuka, mjerljivi efekti ili dodana vrijednost provedenih preporuka (ostvarene uštede, racionalizacija troškova, povećanje naplate prihoda i slično), itd.
3 Strateško i godišnje planiranje interne revizije
Rukovodilac JIR prema Zakonu o internoj reviziji odgovoran je za pripremu strateškog plana za period od tri godine, te za pripremu godišnjeg plana na osnovu procjene rizika. 19 Ovi se rokovi odnose na sve organizacije, uključujući i javna preduzeća.
Planiranje revizorskih aktivnosti na temelju rizika je neophodno u svrhu uspostavljanja prioriteta interne revizije usklađenih sa ciljevima organizacije i sa apetitom rizika koji je definiralo rukovodstvo. 107 Pored toga, strateško i godišnje planiranje pruža i:
- -osnovu za procjenu budućih potreba za resursima,
- -ovlaštenje da se postupa po planu, nakon što plan odobri rukovodilac organizacije,
- -sredstvo kroz koje je rukovodstvo upoznato s poslovima koje obavlja interna revizija.
3.1 Strateško planiranje
Strateški plan interne revizije temelji se na procjeni rizika i definiranju prioriteta revizije u skladu sa ciljevima organizacije. U organizacijama u javnom sektoru u Federaciji u kojima funkcionira proces upravljanja rizicima, interni revizori koriste registar rizika rukovodstva kao polaznu osnovu za vršenje svoje procjene rizika. U organizacijama u kojima nije uspostavljeno upravljanje rizicima, interni revizori se oslanjaju na vlastitu procjenu rizika i trebaju dati preporuke rukovodstvu u pogledu uspostavljanja odgovarajućeg upravljanja rizicima.
U strateškom planu dokumentuju se područja koja će biti revidirana i ostale aktivnosti JIR: praćenje provođenja preporuka, izvještavanje o aktivnostima interne revizije, kontinuirana profesionalna edukacija i provođenje programa osiguranja i unapređenja kvalitete. U strateškom planu interne revizije planiraju se i resursi za savjetodavne usluge koje su prihvaćene i dogovorene sa rukovodstvom. 20
3.1.1 Procjena rizika i utvrđivanja prioriteta za revidiranje
Rukovodilac JIR treba osigurati da se za izradu strateškog plana interne revizije analiziraju rizici u poslovanju organizacije utvrđeni od strane rukovodstva organizacije. 21 Rukovodilac JIR i interni revizori preuzet će i analizirati rizike i procjenu rizika iz registra rizika i obaviti razgovore s rukovodstvom. Analiza podrazumijeva:
- -procjenu podataka iz registra rizika kako bi utvrdili da li su uzeti u obzir svi inherentni i rezidualni rizici,
- -analizu mjera i aktivnosti koje su uspostavljene kako bi se odgovorilo na visoke rizike i
- -identifikaciju visokih rezidualnih rizika koji će biti uvršteni u strateške i godišnje planove interne revizije.
Za procjenu rizika, JIR koristi sljedeće dokumente kao izvore informacija:
- -sektorske i organizacione strategije i druge planske dokumente organizacije i izvještaje o njihovoj realizaciji,
- -trogodišnje i godišnje planove rada organizacije i izvještaje o njihovoj realizaciji, uključujući ostvarivanje ciljeva organizacije,
- -poslovne procese, uključujući specifične procese za realizaciju usluga i resurse koji su za njih potrebni,
- -budžet/finansijski plan organizacije i prateću dokumentaciju sa projekcijama za naredne dvije godine iz npr. Dokumenta okvirnog budžeta,
- -finansijske izvještaje i izvještaje o izvršenju budžeta/finansijskog plana,
- -promjene organizacionog, zakonodavnog i regulatornog okvira koje će utjecati na poslovanje organizacije,
- -promjene političkih, ekonomskih, socijalnih i drugih okolnosti u okruženju koje utječu na poslovanje,
- -izvještaje Ureda za reviziju institucija FBiH,
- -baze podataka iz svih dostupnih upravljačkih informacionih sistema.
Pored analiza dokumenata i baza podataka, interna revizija obavlja razgovore s rukovodstvom uključujući rukovodioca organizacije i ako ima posebno upravljačko tijelo i Odbor za reviziju o ciljevima i prioritetima organizacije, rizicima vezanim uz trendove i novonastale situacije, očekivanim promjenama u zakonodavstvu i drugoj regulativi, političkoj, ekonomskoj, socijalnoj i drugoj situaciji u zavisnosti u kojem sektoru organizacija djeluje.
Preporučene tehnike za procjenu rizika su opisane u Smjernicama za upravljanje rizicima. Za definiranje primjerenosti i adekvatnosti kontrola i rezidualnog rizika, trebalo bi primijeniti analizu uzroka rizika. Za kvantifikovanje utjecaja rizika u procesima upravljanja javnim finansijama, trebalo bi primijeniti metodu očekivane novčane vrijednosti skupa sa pripadajućim metodama, komparatorima i kriterijima organizacije specifičnim za funkciju i javne usluge.
Interna revizija dokumentuje informacije iz provedene procjene rizika u tipskom obrascu registra rizika, u istovjetnom formatu u kojem su preuzeti podaci iz registra rizika rukovodstva. Registar rizika ažuriran temeljem procjene rizika interne revizije sastavni je dio strateškog plana u formi priloga, a čuva se u elektronskom (softverskoj aplikaciji) i/ili papirnatom obliku u dosjeima interne revizije.
JIR koje vrše funkciju interne revizije za druge organizacije (zajedničke jedinice), trebaju provesti pojedinačne procjene rizika interne revizije za svaku od organizacija u svojoj nadležnosti, od čega će zavisiti koje organizacije će biti uključene u strateški i godišnji plan revizije ovih JIR. Pritom treba uzeti u obzir sljedeće elemente:
- -iznos budžeta/finansijskog plana organizacije za narednu godinu i projekcije budžeta za naredne dvije godine,
- -broj zaposlenih,
- -mišljenja Ureda za reviziju institucija FBiH u posljednje tri godine na finansijske izvještaje i usklađenost poslovanja,
- -izvršenje budžeta/finansijskog plana organizacije prema podacima iz finansijskih izvještaja za prethodnu godinu,
- -ukupna vrijednost postupaka javne nabavke u prethodnoj godini,
- -ukupna vrijednost sklopljenih ugovora iz postupaka javnih nabavki u prethodnoj godini,
- -značajne izmjene organizacionog, zakonodavnog i regulatornog okvira koje će utjecati na poslovanje organizacije i
- -datum zadnje revizije.
JIR koje pružaju usluge revizije za više organizacija uključit će u svoj strateški i godišnji plan samo one organizacije za koje je, na osnovu navedenih kriterija i izvršene procjene rizika, utvrdila prioritetna područja za revidiranje, dok se ostale organizacije u kojima se ne planira vršiti revizije neće naći u strateškom i godišnjem planu za posmatrani period.
Ukoliko se u narednom trogodišnjem periodu ukaže potreba za obavljanjem revizija ili pružanjem savjetodavnih usluga, iste će biti obavljene na zahtjev rukovodioca korisnika usluge za što će rukovodilac JIR predvidjeti određeni postotak resursa (broj revizorskih radnih dana) u okviru ukupno raspoloživih resursa.
Rukovodilac JIR je dužan blagovremeno informisati korisnike kod kojih je planirano obavljanje revizija o usvojenom strateškom i godišnjem planu revizije.
3.1.2 Konsultacije sa akterima (validacije)
Za potrebe planiranja, JIR mora potvrditi prikupljene informacije, uključujući informacije o revizorskom univerzumu, organizacionim jedinicama, programima i procesima, a posebno informacije o utvrđenim visokim rizicima i njihovim utjecajima kroz dodatne razgovore sa rukovodstvom. Ovo je prilika za revizore da prikupe informacije o očekivanim savjetodavnim uslugama interne revizije.
Za sve visoke rizike, interni revizori utvrđuju organizacione jedinice i procese koje je potrebno revidirati. Unutar visoko rizičnih područja (velika vjerovatnoća dešavanja i velik utjecaj rizika) prioritet se daje revidiranju procesa/područja koje je izloženo riziku sa najvećim utjecajem na ostvarivanje ciljeva organizacije.
3.1.3 Procjena resursa
Na osnovu utvrđenih rizika i potreba za internom revizijom, rukovodilac JIR raspoređuje raspoložive resurse u skladu sa kapacitetima i kompetencijama. Resursi za moguće savjetodavne usluge i ad-hoc revizije koji nisu potvrđeni u fazi strateškog planiranja, planiraju se na bazi iskustva iz prethodnih godina. 22
3.1.4 Koordinacija sa drugim pružaocima usluga uvjeravanja i savjetovanja
Prilikom izrade plana interne revizije, rukovodilac JIR bi trebao razmotriti sve zahtjeve rukovodioca organizacije i/ili višeg rukovodstva, te sposobnost interne revizije da se osloni na rad drugih pružalaca usluga uvjeravanja i savjetovanja. Planiranje koordinacije sa drugim pružaocima usluga važno je radi utvrđivanja odgovarajuće pokrivenosti funkcijom revizije i smanjivanja duplikacije revizorskog rada. 23
3.1.5 Rokovi, uloge i odgovornosti za strateški plan interne revizije
Rukovodilac JIR raspravlja nacrt strateškog plana s rukovodiocem organizacije ili upravljačkim tijelom, uključujući odbor za reviziju i usaglašeni konačni nacrt strateškog plana dostavit će na odobrenje i potpis najkasnije do kraja decembra tekuće godine za naredni trogodišnji period.
3.1.6 Forma strateškog plana interne revizije
Strateški plan interne revizije priprema se u formi tabele date u obrascu: OB-1b SP. Tabelarni pregled strateškog plana JIR i procjene rizika koju je provela i dokumentovala JIR, trebao bi biti dopunjen sa kratkim narativnim objašnjenjem o izvorima informacija, razmatranjima i povratnim informacijama višeg rukovodstva, drugim relevantnim informacijama, detaljnim planom za prvu godinu (vidi pod godišnji plan - ispod), te saopćen rukovodiocu organizacije ili upravljačkom tijelu, uključujući odbor za reviziju u svrhu dobivanja odobrenja dokumenta.
JIR koja osim u matičnoj organizaciji obavlja internu reviziju i u drugim organizacijama u javnom sektoru u Federaciji izrađuje jedan konsolidovani strateški plan.
Rukovodilac JIR obavezan je sačiniti konsolidovani strateški plan JIR svake godine, najkasnije do kraja decembra tekuće godine za naredni trogodišnji period, u kojem će biti dat detaljan pregled planiranih revizija po organizacijama, zajedno sa podacima o vrsti revizija i području revidiranja. Konsolidovani strateški plan JIR se izrađuje u softverskoj aplikaciji za internu reviziju, uz kratko narativno pojašnjenje sadržanih podataka. Konsolidovani strateški plan se čuva zajedno sa ostalim planovima JIR u dosjeu interne revizije.
3.1.7 Implementacija, kontinuirana procjena rizika i ažuriranje plana
Rukovodilac JIR bi trebao ažurirati procjenu rizika najmanje jednom godišnje, te izmijeniti strateški i godišnji plan interne revizije u skladu sa ažuriranom procjenom ako je to opravdano. 24
3.2 Godišnji plan interne revizije
Rukovodilac JIR priprema godišnji plan interne revizije na bazi prve godine strateškog plana (obrazac OB-1c GP). U odnosu na strateški plan, godišnji plan interne revizije dodatno sadrži podatke o:
- -nazivu, ciljevima i obimu svake od pojedinačnih revizija
- -periodu obavljanja pojedinačnih revizija
- -tipovima revizija
- -revizorskim timovima za svaku od revizija
- -imena osoba zaduženih za nadzor i osiguranje kvaliteta pojedinačnih revizija
- -planiranom roku za podnošenje izvještaja
- -organizacione jedinice koje će biti obuhvaćene revizijom
- -naznaku revizija prenesenih iz proteklog perioda
- -raspored revizorskih resursa (broj dana po reviziji) i povezani troškovi (putovanje i slično)
- -savjetodavne usluge ukoliko su planirane ili je za njih alocirano vrijeme
- -ostale aktivnosti interne revizije kao što su: program osiguranja i unapređenja kvaliteta, kontinuirana profesionalna edukacija i periodično izvještavanje interne revizije.
Rukovodilac JIR, u skladu sa Zakonom o internoj reviziji, treba izvršavati godišnju ocjenu mogućnosti i resursa JIR i dostavljati preporuke rukovodiocu organizacije radi usklađivanja s godišnjim planom revizije, 25 te ukoliko je potrebno inicirati i angažman eksternih eksperata. 26 Angažovanje eksperata, odnosno potencijalno angažovanje eksperata bi išlo na trošak organizacije za koju se vrši revizija uz uslov da je rukovodilac te organizacije saglasan i u prilici da osigura sredstva. Potreba i namjera za angažovanje eksternih eksperata treba biti jasno iznesena prilikom izrade strateškog i godišnjeg plana interne revizije kako bi se organizacija (korisnik usluge) mogla adekvatno izjasniti o takvom prijedlogu i ukoliko je saglasna osigurati neophodna sredstva za angažman eksperta.
Rukovodilac JIR nacrt godišnjeg plana interne revizije dostavlja na odobrenje rukovodiocu organizacije ili upravljačkom tijelu, uključujući Odbor za reviziju najkasnije do kraja decembra tekuće godine za narednu godinu. 96 Rukovodilac organizacije/Odbor za reviziju treba da odobri i sve naknadne izmjene. Kopija odobrenog plana dostavlja se rukovodiocima organizacionih jedinica koje će biti revidirane tokom godine i drugim relevantnim rukovodiocima u organizaciji (sekretaru, pomoćnicima ministra i slično) na znanje.
Rukovodilac jedinice interne revizije koja, osim u matičnoj organizaciji, obavlja internu reviziju i u drugim organizacijama s kojima ima sporazum o vršenju funkcije interne revizije, izrađuje jedan godišnji plan JIR.
Podaci u godišnjem planu JIR moraju odgovarati podacima iz prve godine strateškog plana JIR. Isti će sadržavati detaljne informacije o periodu provođenja planiranih revizija po organizacijama, vrstama revizija i vremenskom trajanju revizija, području revidiranja, rasporedu revizorskih dana za JIR i pojedinačno po internom revizoru/rukovodiocu JIR, te drugim relevantnim podacima na osnovu kojih se dobija detaljan uvid u planirane aktivnosti JIR i njene raspoložive resurse. Ovaj plan se izrađuje svake godine najkasnije do kraja decembra, u softverskoj aplikaciji za IR, uz kratko pojašnjenje sadržanih podataka. Godišnji plan se čuva zajedno sa ostalim planovima JIR u dosjeu interne revizije.
4 Stručnost, profesionalna pažnja i kontinuirani razvoj
Svaki pojedinačni interni revizor je lično odgovoran za obavljanje revizije stručno i sa obaveznom profesionalnom pažnjom što su osnovni principi propisani Zakonom o internoj reviziji 105, a njihovo ostvarivanje zahtijeva razumijevanje IPPF-a, a posebno Etičkog kodeksa. Rukovodilac JIR treba uspostaviti politike i procedure koje omogućavaju internim revizorima da obavljaju revizije stručno i sa obaveznom profesionalnom pažnjom. Navedeno uključuje i ispravno planiranje revizorskih aktivnosti i stalni nadzor nad revizijama.
Interni revizori certifikat internog revizora stiču u skladu sa Pravilnikom o uslovima za obavljanje poslova interne revizije u javnom sektoru u Federaciji BiH. 27 Svi interni revizori su dužni voditi računa o kontinuiranoj edukaciji u cilju daljnjeg profesionalnog i stručnog razvoja.
Rukovodilac JIR, u skladu sa Zakonom o internoj reviziji 28, a prateći politike koje je propisala CHJ, treba planirati i osigurati provođenje aktivnosti obuke za zaposlene u JIR u cilju unapređenja znanja, vještina i kompetencija za provođenje dužnosti i obaveza koje su im dodijeljene.
5 Osiguranje kvaliteta
Rukovodilac JIR mora da pripremi i održava program osiguranja i unapređenja kvaliteta (engl. QAIP) koji obuhvata sve aspekte aktivnosti/funkcije interne revizije. 29
Na kvalitet rada interne revizije primjenjivat će se smjernice za provođenje osiguranja i unapređenja kvaliteta interne revizije u organizacijama u Federaciji BiH koje propisuju stalni nadzor, periodično samoocjenjivanje, pregled kvaliteta od strane CHJ, te eksterne ocjene koje imaju za cilj procjenu usaglašenosti sa Zakonom, Standardima interne revizije u organizacijama u FBiH, Etičkim kodeksom i drugim propisima koji uređuju internu reviziju u organizacijama u FBiH, te metodologijom za rad interne revizije koju propisuje CHJ. Programom se, također, procjenjuje efektivnost i efikasnost JIR i identifikuju mogućnosti za njeno unapređenje. 30