AGENCIJA ZA NADZOR OSIGURANJA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Pravilnik o elementima i kontroli margine solventnosti
Na osnovu čl. 8., 10. i 53. Zakona o društvima za osiguranje u privatnom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 24/05) i člana 16. Statuta Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine donosi
PRAVILNIK
O ELEMENTIMA I KONTROLI MARGINE SOLVENTNOSTI
I. OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovim Pravilnikom uređuje se obračun kapitala i garantnog fonda društva za osiguranje (u daljnjem tekstu: društvo), obračun margine solventnosti za neživotna osiguranja, životna osiguranja i reosiguranje, način određivanja adekvatnosti kapitala društva, oblik i sadržaj izvještaja za potrebe izračuna i kontrole kapitala i margine solventnosti, te rokovi i način izvještavanja Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija za nadzor).
II. OBRAČUN KAPITALA I GARANTNOG FONDA DRUŠTVA
Član 2.
Društvo je dužno raspolagati odgovarajućim kapitalom s obzirom na obim i vrste poslova osiguranja koje obavlja kao i rizike kojima je izloženo kod obavljanja ovih poslova.
Kapital društva, u skladu sa Zakonom o društvima za osiguranje u privatnom osiguranju (u daljnjem tekstu: Zakon), čini osnovni kapital definisan članom 3. ovog Pravilnika i dodatni kapital definisan članom 4.ovog Pravilnika umanjen za odbitne stavke kapitala iz člana 5. ovog Pravilnika.
Član 3.
Osnovni kapital društva sastoji se od:
- 1.uplaćenog dioničkog kapitala i uplaćene dioničke premije iz osnova nominalnog iznosa običnih i prioritetnih nekumulativnih dionica izdatih na osnovu novčanih uplata u dionički kapital društva, odnosno uplaćenih doprinosa članova društva za uzajamno osiguranje;
- 2.rezervi (zakonske i statutarne) koje ne proizilaze iz obaveza po osnovu ugovora o osiguranju i
- 3.prenesene dobiti poslije oporezivanja iz proteklih godina i nakon odbitka dividendi koje se isplaćuju.
Kod obračuna osnovnog kapitala iz stava 1. ovog člana kao odbitne stavke uzimaju se:
- 1.preneseni gubitak i gubitak tekuće godine;
- 2.otkupljene vlastite dionice i
- 3.nematerijalna imovina.
Član 4.
Dodatni kapital društva sastoji se od:
- 1.uplaćenog dioničkog kapitala i uplaćene dioničke premije iz osnova nominalnog iznosa prioritetnih kumulativnih dionica izdanih na osnovu novčanih uplata u dionički kapital društva;
- 2.polovice upisanog neuplaćenog kapitala kod dioničkih društava ili doprinosa članova društva za uzajamno osiguranje, uz odobrenje Agencije za nadzor;
- 3.vrijednost matematičke rezerve, koja u izračunu ne uzima u obzir trošak odnosno dio troška pribave osiguranja iz premijskog izračuna, umanjena za matematičku rezervaciju koja u izračunu uzima u obzir trošak pribave osiguranja iz premijskog izračuna. Trošak pribave osiguranja u izračunu matematičke rezerve ne smije prelaziti 3,5% osigurane svote. U izračunu matematičke rezerve negativne vrijednosti postavljaju se na nulu;
- 4.podređenih dužničkih instrumenata. Podređeni dužnički instrumenti sa fiksnim dospijećem ili kumulativni prioritetni dionički kapital mogu iznositi najviše 25%, u odnosu na osnovni kapital ili garantni fond ovisno od toga koji je iznos niži. Podređenim dužničkim instrumentima u smislu ovog Pravilnika smatraju se vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti na osnovu kojih imalac u slučaju likvidacije odnosno stečaja izdavatelja, ima pravo na isplatu nakon isplate drugih vjerovnika.
Zbir osnovnog kapitala iz člana 3. ovog Pravilnika i dodatnog kapitala iz stava 1. ovog člana čine garantni fond društva.
Najmanje 50% garantnog fonda društva mora se sastojati od stavki osnovnog kapitala društva iz člana 3. ovog Pravilnika.
Član 5.
Pri izračunu kapitala društva, zbir osnovnog kapitala iz člana 3. ovog Pravilnika i dodatnog kapitala iz člana 4. ovog Pravilnika umanjuje se za slijedeće stavke:
- 1.učešće u drugim društvima za osiguranje i reosiguranje, bankama i ostalim finansijskim institucijama ukoliko ista u skladu sa propisima izračunavaju adekvatnost kapitala, a u skladu s članom 2. Zakona;
- 2.ulaganja u podređene dužničke instrumente i druga ulaganja u pravna lica iz tačke 1. ovog stavka koja se radi poštivanja adekvatnosti kapitala uzimaju u obzir pri izračunu njihovog kapitala, a u kojima društvo ima učesnički udio;
- 3.nelikvidna sredstva, odnosno dionice koje nisu uvrštene na organizovano tržište.
III. OBRAČUN MARGINE SOLVENTNOSTI
Član 6.
Marginu solventnosti društva su dužna obračunavati odvojeno za poslove neživotnih, poslove životnih osiguranja i poslove reosiguranja.
Član 7.
Margina sloventnosti društva koja obavljaju poslove neživotnih osiguranja i poslove reosiguranja obračunava se primjenom premijskog indeksa ili indeksa šteta i jednaka je višem rezultatu od dva navedena.
Margina solventnosti primjenom indeksa premije izračunva se na slijedeći način:
Na ukupan zbir premija ili doprinosa od djelatnosti neposrednog posla osiguranja, uključujući i sve dodatne iznose uz premije ili doprinose za posljednju poslovnu godinu, dodaju se iznosi premija primljenih u reosiguranje tokom posljednje poslovne godine, i umanjuje se za ukupan iznos premija ili doprinosa uzajamnog osiguranja otkazanih i otpisanih tokom posljednje poslovne godine. Dobijeni iznos podijeli se na dva dijela. Prvi dio tog iznosa do 20.000.000,00 KM množi se sa koeficijentom 0,18 a drugi dio, odnosno preostali iznos množi sa 0,16. Ovako dobijeni umnošci se zbroje. Dobijeni rezultat množi se koeficijentom koji se dobije iz odnosa iznosa mjerodavnih šteta (iznos isplaćenih šteta uvećan za iznos ukupno rezerviranih šteta na kraju perioda i umanjen za iznos ukupno rezerviranih šteta na početku perioda) umanjenih za dio koji pokriva reosiguranje, naplaćene regrese i bruto iznosa mjerodavnih šteta za posljednju poslovnu godinu. Ukoliko je koeficijent niži od 0,50, onda se pri izračunu uzima koeficijent 0,50.
Margina solventnosti primjenom indeksa šteta izračunava se na slijedeći način:
Na ukupan iznos isplaćenih šteta u neposrednom poslu osiguranja za tri posljednje poslovne godine ili posljednjih sedam godina u slučaju društva koje isključivo, odnosno u većem dijelu ugovara osiguranja koja pokrivaju rizik kredita, nepogode, tuče ili mraza bez odbitka šteta koje nose reosiguravači ili retrocesionari se dodaju:
a. sve isplate odšteta za obaveze preuzete u reosiguranje i retrocesiju tokom istog vremenskog razdoblja i
b. iznos rezervacija za štete utvrđen na kraju posljednje poslovne godine i to za neposredni posao osiguranja i za obaveze preuzete u reosiguranje.
Od dobijenog iznosa oduzimaju se:
a. primici ostvareni temeljem regresa tokom tri odnosno sedam poslovnih godina i
b. iznosi rezervacija za štete na početku prve od tri odnosno sedam poslovnih godina i to za neposredni posao osiguranja i za obaveze preuzete u reosiguranje.
Jedna trećina, odnosno jedna sedmina ovako dobivenog iznosa - ovisno o vremenu uzimanja podataka - dijeli se u dva dijela. Prvi dio tog iznosa do 14.000.000,00 KM množi se sa koeficijentom 0,26, a drugi dio, odnosno preostali iznos množi s koeficijentom 0,23. Ovako dobiveni umnošci se zbroje. Dobijeni rezultat množi se koeficijentom koji se dobije iz odnosa iznosa mjerodavnih šteta umanjenih za dio koji pokriva reosiguranje i bruto iznosa mjerodavnih šteta za posljednju poslovnu godinu. Ukoliko je koeficijent niži od 0,50, onda se pri izračunu uzima koeficijent 0,50.
Margina solventnosti za društva koja obavljaju poslove zdravstvenog osiguranja, za koja su tehničke osnove osiguranja slične tehničkim osnovama životnih osiguranja, jednaka je jednoj trećini margine solventnosti iz stava 1. ovog člana ako su ispunjeni slijedeći uvjeti:
ako su premije obračunate aktuarskim metodama na osnovu tablica;
ako društvo u vezi s tim osiguranjima oblikuje posebne rezerve za starost;
ako premije obuhvaćaju dodatak za sigurnost na premiju;
ako društvo može otkazati ugovor o osiguranju najkasnije prije isteka treće godine osiguranja i
ako je ugovorom o osiguranju predviđena mogućnost povećanja premije, odnosno smanjenje obaveza društva.
Margina solventnosti za prvu godinu poslovanja društva izračunava se primjenom indeksa premije.
Član 8.
Margina solventnosti društva, koje obavlja poslove osiguranja u skupini životnih osiguranja, mora uvijek biti jednaka zbiru iznosa obračunatih prema rezultatima iz st. 2. i 3. ovog člana.
Prvi rezultat izračunava se na sljedeći način:
Suma matematičkih rezervi formiranih na zadnji dan prethodne poslovne godine, uključujući i matematičku rezervu formiranu za osiguranja koje pokriva reosiguranje množi se sa 0,04, a dobijeni iznos dalje se množi sa omjerom koji za zadnju poslovnu godinu odgovara odnosu između:
ukupnog iznosa matematičkih rezervi formiranih na zadnji dan prethodne poslovne godine umanjenog za udio matematičke rezerve koji pokriva reosiguranje (matematička rezerva neto od reosiguranja) i
ukupnog iznosa matematičkih rezervi formiranih na zadnji dan prethodne poslovne godine uključujući matematičke rezerve za osiguranje koje pokriva reosiguranje (bruto matematičke rezerve). Ukoliko je iznos koeficijenta niži od 0,85, onda se pri izračunu uzima koeficijent 0,85.
Drugi rezultat se izračunava samo za osiguranje kod kojih rizični kapital nije negativan i izračunava se na sljedeći način:
Iznos rizičnog kapitala (gdje je rizični kapital razlika između osigurane svote za slučaj smrti i izračunate matematičke rezerve) na zadnji dan prethodne godine, uključujući rizični kapital koji pokriva reosiguranje (bruto rizični kapital) množi se sa omjerom koji za zadnju poslovnu godinu odgovara odnosu između:
ukupnog iznosa rizičnog kapitala na zadnji dan prethodne poslovne godine, umanjenog za iznos rizičnog kapitala koji pokriva reosiguranje (neto rizični kapital), i
ukupnog iznosa rizičnog kapitala na zadnji dan prethodne poslovne godine, uključujući rizični kapital koji pokriva reosiguranje. Ukoliko je iznos koeficijenta niži od 0,50, onda se pri izračunu uzima koeficijent 0,50.
Tako dobijeni rezultat množi se:
sa koeficijentom 0,001 za ugovore za slučaj smrti koji su sklopljeni najviše na tri godine;
sa koeficijentom 0,0015 za ugovore za slučaj smrti koji su sklopljeni na više od tri a manje od pet godina;
sa koeficijentom 0,003 za ostale ugovore za slučaj smrti.
Način izračuna margine solventnosti iz st. 2. i 3. ovog člana ne primjenjuje se za životno osiguranje povezano sa investicijskim fondovima. Izračun se vrši na sljedeći način:
Za društvo koje snosi rizik ulaganja 4% matematičke rezerve množi se sa koeficijentom, koji se dobija kao količnik matematičke rezerve neto od reosiguranja i ukupne matematičke rezerve i to na posljednji dan prethodne poslovne godine. Ako je dobiveni koeficijent manji od 0,85, onda se množi s koeficijentom 0,85;
Za društvo koje ne snosi rizik ulaganja, a troškovi upravljanja su određeni i nepromjenljivi za razdoblje duže od 5 godina, 1% matematičke rezerve množi se sa koeficijentom koji se dobije kao količnik matematičke rezerve neto od reosiguranja i ukupne matematičke rezerve, i to na posljednji dan prethodne poslovne godine. Ako je dobiveni koeficijent manji od 0,85, onda se množi s koeficijentom 0,85;
Za društvo koje ne snosi rizik ulaganja, a troškovi upravljanja nisu određeni i nepromjenljivi, 25% neto administrativnih troškova posljednjeg dana prethodne poslovne godine povezanih s tim troškovima;
Za društvo koje snosi rizik smrti osiguranika, 0,3% ukupnog rizičnog kapitala množi se s koeficijentom dobijenim iz količnika rizičnog kapitala neto od reosiguranja posljednjeg dana prethodne poslovne godine i ukupnog rizičnog kapitala posljednjeg dana prethodne poslovne godine. Ako je tako dobijeni koeficijent manji od 0,50, onda se množi s koeficijentom 0,50.
Za dodatno osiguranje za koje se ne oblikuje matematička rezerva, a koja se ugovara uz osiguranja života, margina solventnosti se izračunava u skladu sa članom 7. ovog Pravilnika.
Za poslove povrata kapitala i zdravstvenog osiguranja margina solventnosti se računa na način propisan u stavu 2. ovog člana.
IV. ADEKVATNOST KAPITALA
Član 9.
Kapital društva iz člana 2. stav 2. ovog Pravilnika ne može biti manji od sljedeće tri kategorije:
- 1.margine solventnosti izračunate na osnovu čl. 7. i 8. ovog Pravilnika;
2. 1/3 margine solventnosti (odnosno garantnog fonda);
- 3.minimalnog iznosa garantnog fonda propisanog odredbama člana 54. Zakona.
Garantni fond društva za osiguranje definisan u članu 4. ovog Pravilnika ne može biti manji od:
1. 1/3 margine solventnosti;
- 2.minimalnog iznosa garantnog fonda propisanog odredbama člana 54. Zakona.
Kad je kapital društva niži od garantnog fonda (1/3 margine solventnosti) ili od minimalnog iznosa garantnog fonda propisanog odredbama člana 54. Zakona, društvo je obavezno da Agenciji za nadzor podnese na saglasnost plan za finansijski oporavak i plan kratkoročnog finansijskog programa kojim će se ukloniti nadostatak. U planu oporavka i kratkoročnom finansijskom programu obavezno se navode rokovi za njihovo sprovođenje, koji ne mogu biti duži od 60 dana.
Kad je visina kapitala društva viša od minimalnog iznosa garantnog fonda propisanog odredbama člana 54. Zakona, a nalazi se u zoni između visine 1/3 margine solventnosti (garantni fond) i margine solventnosti, društvo je dužno Agenciji za nadzor dostaviti srednjoročni plan za dostizanje margine solventnosti. Srednjoročni plan iz ovog stava sačinjava se za period do tri godine sa utvrđenom godišnjom dinamikom.
V. OBLIK I SADRŽAJ IZVJEŠTAJA
Član 10.
Društvo je dužno vršiti obračun, odnosno utvrđivati marginu solventnosti, garantni fond i kapital posljednjeg dana tekućeg obračunskog perioda i to na:
1. 31.12. tekuće godine, godišnji obračun
2. 30.06. polugodišnji obračun
3. 31.03. i 30.09. tromjesečni obračun
- 4.dan prenosa portfelja.
Član 11.
Društvo obračun kapitala i garantnog fonda, u vezi s članom 10. ovog Pravilnika, iskazuje na "Obrascu K".
Obračun margine solventnosti u vezi s članom 10. ovog Pravilnika društvo iskazuje na:
"Obrascu MS-1" za poslove neživotnih osiguranja;
"Obrascu MS-2" za poslove životnih osiguranja;
"Obrascu MS-3" za poslove reosiguranja.
Obrasci iz st. 1. i 2. ovog člana sastavni su dio ovog Pravilnika.
Član 12.
Društva su dužna dostavljati Agenciji za nadzor obračune iz člana 10. ovog Pravilnika u slijedećim rokovima:
za prvo tromjesečje do 30.04. tekuće poslovne godine;
za drugo tromjesečje do 31.07. tekuće poslovne godine;
za treće tromjesečje do 31.10. tekuće poslovne godine i
za četvrto tromjesečje u roku od tri mjeseca po isteku tekuće poslovne godine odnosno do 31.03.
Obrasci iz stava 1. ovog člana moraju biti ovjereni od direktora i imenovanog ovlaštenog aktuara društva.
VI. ZAVRŠNE ODREDBE
Član 13.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a primjenjuje se od 01.01.2007. godine.
Broj 1.0.-021-586-4/06
28. novembra 2006. godine
Sarajevo
Predsjednik
Stručnog savjeta
mr. Zaim Hećo, s. r.