Aktio

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Odluka o usvajanju izvještaja o realizaciji Bilansa energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine u 2004. godini

Na osnovu člana 19. stav 2. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02 i 19/03), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donosi

ODLUKU
O USVAJANJU IZVJEŠTAJA O REALIZACIJI BILANSA ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE U 2004. GODINI

I

Usvaja se Izvještaj o realizaciji Bilansa energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine u 2004. godini (u daljem tekstu: Izvještaj).

II

Izvještaj iz tačke I. ove odluke sastavni je dio ove odluke.

III

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

IZVJEŠTAJ

O REALIZACIJI BILANSA ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BiH - finalni izvještaj -

V broj 163/05
17. marta 2005. godine
Sarajevo

Premijer
dr. Ahmet Hadžipašić, s.r.

UVOD

Ovaj izvještaj je finalni izvještaj o realizaciji Bilansom planiranih energetskih potreba Federacije BiH u periodu januar - decembar 2004.g. i obuhvata sljedeće osnovne energente i energiju:

  • -
    UGALJ,
  • -
    ELEKTRIČNA ENERGIJA,
  • -
    DERIVATI NAFTE i
  • -
    PRIRODNI GAS.

Radi se, dakle, o parcijalnoj energetskoj analitici koja još uvijek ne prati potpune energetske tokove (primarna energija, energetske transformacije i finalna energetska potrošnja) i kao takvi ovi podaci služe samo za planiranje i praćenje rada energetskih privrednih subjekata (rudnici uglja, elektroprivredna preduzeća, snabdjevači uvoznim energentima - naftnih derivata i prirodnog gasa).

Podaci dobijeni od tih privrednih subjekata predstavljaju i osnovu za izradu energetskog bilansa F BiH kao i praćenje njegove realizacije.

Ostali konvencionalni izvori energije, kao i energija iz obnovljivih izvora, izuzimajući hidroenergiju, još uvijek nisu zastupljeni u energetskoj bilanci FBiH jer objektivno i ne participiraju u značajnijoj mjeri u energetici FBiH, ili, kao što je to slučaj sa ogrijevnim drvom, imamo nedovoljno pouzdane podatke pa i pored pretpostavke da se radi o relevantnom udjelu u ukupnoj proizvodnji primarne energije u FBiH (pretpostavka 5 do 8 %) ovaj segment ostaje još uvijek neobrađen energetskim bilansom. Pri struktuiranju energetskih pokazatelja nastojali smo da, i pored niza specifičnosti, svaki od četiri posmatrana segmenta prilagodimo jedinstvenoj matrici podataka čiji glavni parametri jesu:

A - Proizvodnja

B - Razmjena

C - Potrošnja

a dinamički prikaz je dat u mjesečnom intervalu.

U zadnjoj koloni bilansne tabele date su bilansne razlike (proizvodnja + razmjena - potrošnja) iz kojih se vidi da li ukupno snabdijevanje energentima (proizvodnja + razmjena) zadovoljava ukupnu potrošnju.

A. Proizvodnja: U energetskom bilansu FBiH proizvodnja se prvenstveno odnosi na domaće energetske resurse - ugalj i hidro energiju. Ugalj se najvećim dijelom transformira u električnu energiju i u odnosu na vodne snage u ukupnoj proizvodnji električne energije u FBiH participira u približnom omjeru 2:1 (termoelektrane : hidroelektrane)

Ugalj (mrki i lignit) se proizvodi u deset rudnika na teritoriji FBiH (Kakanj, Zenica, Breza, Bila, Gračanica, Kreka, Đurđevik, Banovići, Tušnica i Kamengrad) za potrebe proizvodnje električne energije i toplote, industrije i široke potrošnje.

Električna energija se proizvodi iz domaćeg uglja u dvije termoelektrane (Kakanj i Tuzla) a iz hidroresursa u osam hidroelektrana (Rama, Jablanica, Grabovica, Salakovac, Mostar, Čapljina, Jajce 1 i 2) i nekoliko distributivnih elektrana. Takođe, u termoelektranama se prozvode toplotna energija i tehnološka para.

B. Razmjena (Uvoz-Izvoz): Saldo razlike uvezenih i izvezenih količina.

Uvoze se prirodni gas i derivati nafte, kao i nedostajuća količina električne energije potrebna da se zadovolje potrebe potrošača. U stavku uvoza električne energije uključene su i nabavke u okviru naturalne razmjene sa elektroenergetskim sistemima izvan F BiH. Prirodni gas se uvozi iz Ruske Federacije a uvezene količine se očitavaju u Mjerno-regulacionoj stanici Karakaj (Zvornik). Potrošače Federacije BiH snabdijeva BH-GAS a ulazne količine i kontrola kvaliteta se očitavaju u Mjerno-regulacionoj stanici Starić (Kladanj). Derivate nafte, prema podacima kojima raspolaže ovo Ministarstvo, u periodu januar-decembar 2004.g. uvozilo je 27 od 64 registrovana uvoznika. Kontrola kvaliteta goriva odvija se u skladu sa Odlukom o kvlitetu tečnih naftnih goriva. Distribuciju goriva vrše 283 distributera računajući i uvoznike n/d, a putem 476 pumpnih stanica.

Izvozi se električna energija, u koju su uključene i isporuke potrošačima van F BiH.

C. Potrošnja: Ugalj je najvećim dijelom plasiran u termoelektrane, potom za potrebe drugih industrijskih postrojenja i u široku potrošnju. Električna energija je isporučena direktnim potrošačima (Željezare Zenica i Ilijaš, Polihem Tuzla, Željeznice BiH, Cementara Kakanj, KTK i Vitex Visoko, Aluminij Mostar i Elektro Bosna Jajce) i distributivnim preduzećima u sastavu JP EP BiH i EP HZ-HB. Derivati nafte isporučeni su rudnicima, termoelektranama, ostalim industrijskim objektima i distributerima, a prirodni gas potrošačima direktno priključenim na gasovod (BH Steel Zenica, Željezara Ilijaš, IGM Visoko, TC Kakanj i Grijanje Zenica) i distributerima (Sarajevogas Sarajevo i Visokogas Visoko).

U zadnjoj koloni su prikazane:

Razlike: Odnose se na razliku između snabdijevanja (proizvodnja plus/minus razmjena) i potrošnje.