Aktio

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Odluka o usvajanju izmjena plana za izgradnju novih proizvodnih elektroenergetskih kapaciteta u Federaciji Bosne i Hercegovine

Na osnovu člana 19. stav 2. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/94, 8/95, 58/02 i 19/03), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 115. sjednici održanoj 23. juna 2005. godine, donosi

ODLUKU
O USVAJANJU IZMJENA PLANA ZA IZGRADNJU NOVIH PROIZVODNIH ELEKTROENERGETSKIH KAPACITETA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

I

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) usvaja izmjene Plana za izgradnju novih proizvodnih elektroenergetskih kapaciteta u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Plan).

Zadužuje se Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije da izradi prečišćeni tekst Plana.

II

Plan iz tačke I, sastavni je dio ove odluke i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH".

III

Za pristup realizaciji bilo kojeg projekta iz Plana, uključujući i pokretanje postupka za dodjelu koncesija za objekte iz Plana, saglasnost daje Vlada Federacije.

IV

Realizacija novih objekata/projekta definisanih u Planu iz tačke I ove odluke, i postupak dodjele koncesija za objekte iz Plana provodit će se u skladu sa važećim zakonima i propisima kojim je regulisana ova oblast, ovim Planom i Dokumentom o politici dodjele koncesija u energeskom sektoru.

V

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

PLAN

ZA IZGRADNJU NOVIH PROIZVODNIH ELEKTROENERGETSKIH KAPACITETA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Prečišćeni tekst

V broj 321/05
23. juna/lipnja 2005. godine
Sarajevo

Premijer
dr. Ahmed Hadžipašić, s.r.

1. Uvod

Federacija BiH i Bosna i Hercegovina, u svom budućem razvoju, posebnu pažnju moraju posvetiti obezbjeđenju energije. Razvoj energetskih kapaciteta direktno će uticati na opći razvoj privrede, obnovu Bosne i Hercegovine i povećanje životnog standarda stanovništva.

Pri tome, ne treba voditi računa samo o potrebama potrošnje električne energije u BiH, već i o električnoj energiji kao tržišnom i izvoznom proizvodu, odnosno energetskim resursima sa aspekta razvoja, privlačenja stranih investicija i povećanja izvoza.

Proces reforme elektroenergetskog sektora značajno utiče na trenutne aktivnosti i planove u elektro sektoru. Reforma elektroprivredne djelatnosti biće utemeljena na odredbama europskih direktiva o tržištu električne energije i liberalizaciji elektro sektora. Krajnji cilj je omogućiti konkurenciju u proizvodnji i isporuci električne energije, kvalitetnu opskrbu električnom energijom uz minimalne cijene za krajnje korisnike, održiv i ekološki prihvatljiv razvoj, te privući strane investitore.

Elektroenergetski sistem u BiH treba stalno razvijati i činiti ga racionalnim i tehnički savremenim, uz uvažavanje trendova u razvoju tržišta električne energije. Elektroenergetski sistem BiH udovoljiće državnim i regionalnim zahtjevima ako bude tehničko tehnološki jedinstven, energetsko ekonomski racionalan, te povezan sa susjednim elektroenergetskim sistemima i uključen u međunarodne interkonekcije, odnosno dio šireg regionalnog i Evropskog tržišta.

Takav elektroenergetski sistem i takav razvoj sektora može se ostvariti, a jedan od preduslova je definiranje strategije društvenog razvoja i energetske strategije. U situaciji kada ne postoji ni jedan od navedenih dokumenata i suočena sa potrebom definiranja razvoja elektroenergetskog sistema, Vlada Federacije BiH se opredjelila da prvi korak u definiranju mogućih novih proizvodnih objekata.

Ovako pripremljena moguća lista potencijalnih novih proizvodnih objekata, čiju izvodljivost i prednost u postojećim uslovima tek treba provjeriti, predstavlja samo početak u pripremi programa razvoja, tj. u pripremi za izgradnju proizvodnih objekata nakon 15 godina pauze.

Pored pitanja definiranja i ocjene liste potencijalnih projekata, važno pitanje o kojem se mora voditi računa je način realizacije investicionih projekata za proizvodnju električne energije uvažavajući drugačiji pravni i regulatorni okvir, te zahtjeve da se investicije realiziraju na transparentan način uvažavajući tehničke, finansijske, okolinske i druge aspekte ocjene projekata.

2. Istorijat i postojeće stanje elektroenergetskog sektora u BiH

2.1. Istorijat razvoja elektroenergetskog sistema BiH

Elektroenergetski sistem BiH čine objekti za proizvodnju, prenos i distribuciju električne energije. Sistem je koncipiran i građen, u dijelu proizvodnje na vlastitim prirodnim resursima, u skladu sa potrebama potrošnje u BiH i zadovoljenju potreba područja u sada susjednim državama.

Uvažavajući zajednički interes dio hidro i termo energetskog potencijala izgrađen je zajednički sa Hrvatskom i Slovenijom, radi zadovoljenja potreba potrošača u tim državama. Jedan dio zajedničkog hidroenergetskog potencijala iskoristile su Srbija i Hrvatska izgradnjom vlastitih objekata koji su dijelom na teritoriji BiH. Na taj dio svog potencijala BiH polaže pravo jer ga se, ni jednim pravno relevantnim dokumentom, nikad nije odrekla, odnosno drugom trajno ustupila.

Bosna i Hercegovina raspolaže značajnim energetskim resursima koji nisu aktivirani. Dio hidroenergetskog potencijala je zajednički sa susjednim državama i njegovu podjelu, aktiviranje i korišćenje treba riješavati u skladu sa međunarodnim normama, na osnovu međudržavnih ugovora U predstojećim aktivnostima naše države u podjeli imovine bivše SFRJ (sukcesija) diobnim bilansom između novonastalih država treba riješiti pitanja statusa, te podjele i korišćenja izgrađenih hidroenergetskih objekata, kao i buduće korišćenje hidroenergetskog potencijala na zajedničkim vodotocima..

2.2. Elektroenergetski sektor Bosne i Hercegovine

Proizvodnja električne energije u BiH 1990. godine je iznosila 12.613 GWh. Potrošnja je iznosila 11.535 GWh. Sistem je činilo 13 hidroelektrana sa ukupnim kapacitetom 2.034 MW i prosječnom proizvodnjom oko 5.500 GWh godišnje, i 4 termo elektrana sa ukupno 15 blokova, sa kapacitetom 1.957 MW i proizvodnjom 9.678 GWh u 1990. godini. Svi elektroenergetski kapaciteti bili su u sastavu jedinstvenog preduzeća EP BiH koja je i upravljala sistemom.

Na početku 1996. više od 50% proizvodnih kapaciteta je bilo van pogona zbog direktnih ratnih šteta, oštećena skoro kompletna visokonaponska prijenosna mreža, kao i značajan dio distributivne mreže koja je pretrpjela teška oštećenja. Pored toga, nedostatak održavanja u ratnom i poratnom periodu je također uzrokovao loše stanje energetskih objekata, uključivo i rudnike uglja.

Rehabilitacija tokom posljednjih osam godina omogućila je dostizanje ukupne proizvodnje u BiH od 11.257 GWh u 2003. godini (89% od nivoa iz 1990.), a potrošnja u BiH je dostigla 10.407 GWh (90% u odnosu na 1990.). Značajan dio prenosnih i distributivnih kapaciteta je rekonstruisan i moderniziran, a najznačajniji preostali poslovi odnose se na rekonstrukciju 400 kV mreže.

Međutim, uprkos tome, potrebe za ulaganje u sektor su još velike jer pored sanacije potrebno je osigurati modernizaciju i izgradnju novih objekata kako bi se poboljšala pouzdanost, sigurnost i zaštita okoline, te osigurale potrebe kupaca u BiH.

Danas u Bosni i Hercegovini djeluju tri odvojena vertikalno organizirana preduzeća koja se bave proizvodnjom, prijenosom i distribucijom:

  • -
    Elektroprivreda BiH sa sjedištem u Sarajevu,
  • -
    Elektroprivreda HZHB sa sjedištem u Mostaru,
  • -
    Elektroprivreda Republike Srpske sa sjedištem u Trebinju,

te Zajednički elektroenergetski koordinacioni centar (ZEKC) koji će biti transformiran u Nezavisnog operatora sistema (NOS).

Osnovni podaci o proizvodnim kapacitetima po preduzećima u BiH:

EP BiH

EPHZHB

ERS

UKUPNO

Ukupni kapacitet

MW

1849

47%

762

19%

1346

34%

3957

HE (bez MHE)

492

26%

762

100%

746

55%

2000

51%

TE

1357

74%

0

0%

600

45%

1957

49%

Ukupna proizvodnja 2003

GWh

5362

48%

1238

11%

4657

41%

11257

HE

1248

23%

1238

100%

2142

46%

4717

46%

TE

4114

77%

0

0%

2515

54%

5612

54%

3. Elektroenergetski potencijal BiH

Za proizvodnju električne energije u BiH postoje značajni energetski potencijali. To su ugljeni bazeni lignita i mrkog uglja i hidroenergetski potencijal vodotoka.

3.1. Resursi uglja

Bosna i Hercegovina raspolaže značajnim rezervama lignita i mrkog uglja koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije postojećom (klasičnom) tehnologijom ili kroz nove tehnologije sagorijevanja i transformacije energije.

Procjenjuje se, da su ukupne rezerve uglja u BiH:

  • a)
    Mrki ugalj 1.886 miliona tona
  • b)
    Lignit 3.578 miliona tona

Ukupno 5.464 miliona tona.

Postojeće termoelektrane u BiH troše prosječno godišnje oko 8 miliona tona uglja odgovarajuće vrste i kvaliteta, koje svakako moraju biti obezbjeđivane do kraja životne dobi postojećih termoelektrana.

Dakle, može se zaključiti da u BiH postoje preduslovi za dugoročno snabdijevanje ugljem postojećih termoelektrana i izgradnju novih. Pri tome se mora voditi računa o optimalnom izboru novih kotlova u termoelektranama prema realno raspoloživom kvalitetu i strukturi ugljeva.

3.2. Hidroenergetski potencijali

Ekonomski hidroenergetski potencijal velikih vodotoka u BiH prema studiji "Sadašnja saznanja o hidroenergetskom potencijalu SR Bosne i Hercegovine", koju je 1986 godine uradio Institut za elektroprivredu Sarajevo, iznosi cca 18.600 GWh godišnje. Ukupna iskorištenost tog potencijala je oko 40% ili 7.182 GWh godišnje.

Međutim, dobar dio ovog hidroenergetskog potencijala je trajno izgubljen zbog prostornih, ekoloških i ekonomskih ograničenja koja su nastala u proteklom periodu.

Pored hidroenergetskog potencijala velikih vodotoka, BiH raspolaže i hidroenergetskim potencijalom malih vodotoka na kojima bi se mogao izgraditi veći broj hidroelektrana male snage. Procjenjuje se da taj hidroenergetski potencijal iznosi 12% ukupnog hidroenergetskog potencijala velikih vodotoka.

Kvalitet hidroenergetskog potencijala u Bosni i Hercegovini je visokog nivoa, pogodan je za izgradnju velikih akumulacija i višenamjensko korišćenje vode.

4. Mogućnost gradnje novih proizvodnih kapaciteta

4.2. Projekti povećanja proizvodnih kapaciteta na postojećim lokacijama

U periodu do 2007. godina Elektroprivrede iz Federacije BiH bi trebale potpuno završiti sanaciju, rekonstrukciju i modernizaciju objekata elektroenergetskog sistema i investicione aktivnosti dominantno usmjeriti na nove projekte, uključivo nove proizvodne kapacitete.

Projekti rekonstrukcije i modernizacije, te izgradnje objekata elektroenergetskog sektora, biće usmjereni u djelatnost distribucije i proizvodnje.

Projekti u djelatnosti proizvodnje električne energije su:

  • -
    Projekti završetka rekonstrukcije termo blokova
  • -
    Projekat završetka rekonstrukcije svih agregata u HE Jablanica
  • -
    Projekat rekonstrukcije agregata u HE Rama
  • -
    Projekat rekonstrukcije u HE Jajce,
  • -
    Projekat rekonstrukcije i modernizacije opreme u CHE Čapljina

Krajnji cilj ovih projekata je produženje životne dobi, poboljšanje pogonske spremnosti, smanjenje troškova proizvodnje, povećanje stepena korisnosti, smanjenje emisije polutanata, osiguranje novih i zamjenskih kapaciteta.

4.3. Projekti novih proizvodnih kapaciteta

Na osnovu studija i definiranih "objekata kontinuiteta", rađenih prije 1992. godine i drugih studija rađenih nakon 1995. godine, dat je tabelaran pregled mogućih novih objekata sa osnovnim karakteristikama i kratkim opisom dosadašnjih aktivnosti:

Naziv

MW

GWh/god.

mil. EUR

KM/ MWh

god.

Dosadašnje aktivnosti (urađene studije i ostali komentari)

TE Tuzla G7

370

2040

444

86,0

4

Realizacija kompletih priprema za izgradnju TE "Tuzla VI" odvijala se u periodu od 1988. do 1991. Urađena je kompletna investiciono-tehnička dokumentacija sa idejnim projektom. Idejni projekat je revidovan i prihvaćen od strane interne komisije EPBiH u 1989. U okviru izrade predinvesticionog programa urađen je čitav niz dokumenata i projekata koji su podloga za dobijanje urbanističke saglasnosti za izgradnju TE "Tuzla VI". Investicionim programom je predviđen realan rok izgradnje ovoga bloka u trajanju od 48 mjeseci od donošenja odluke o izgradnji. Struktura investicije je obrađena Investicionim programom od starne Energoinvesta Sarajevo i Elektroprojekta Zagreb, juna 1991. godine. U troškovima izgradnje nisu obuhvaćeni troškovi obezbjeđenja potrebnih količina uglja.

TE Tuzla B

500

2790

800

85,7

5

U troškovima izgradnje nisu obuhvaćeni troškovi obezbjeđenja potrebnih količina uglja.

TE Kakanj G8

230

1260

193

78,3

4

S obzirom da postjeća infrastruktura čini 30% vrijednosti novog bloka, ukupna cijena se mijenja za taj iznos. Dio zajedničkih objekata već je izgrađen tokom gradnje bloka 7.U troškovima izgradnje nisu obuhvaćeni troškovi obezbjeđenja potrebnih količina uglja. Za sve izgrađene objekte infrastrukture postoji dokumentacija. U slučaju izgradnje postrojenja za odsumporavanje postojeći dimnjak zadovoljava.

TE Kamengrad

2x 215

2374

688

94,6

5

Od ranije postoji osnovna elaboracija za jedan blok snage 75 MW (TE - TO) U troškovima izgradnje nisu obuhvaćeni troškovi obezbjeđenja potrebnih količina uglja.

TE Bugojno

2 x 300

Idejni projekat kojemu je data svesrdna podrška lokalne zajednice. Projekat je od značaja za restrukturiranje rudnika Gračanica i presudno će uticati na budućnost ovog ugljenokopa. Iskazano interesovanje stranih investitora.Trenutno se vode pripreme za Izradu Studije izvodljivosti

TE Kongora

550

2850

1 000

5

Predstudija izvodljivosti - Izrađeno idejno rješenjetijekom 1998. godine

HE Konjic (r. Neretva)

121

290

130

73,4

4

Revidovan Idejni projekat sa studijom izvodljivosti

HE Glavatičevo (r. Neretva)

172

295

180

92,9

5

Idejni projekat sa studijom izvodljivosti

HE Ustikolina (r. Drina)

63

255

92

63,1

4

Predstudija izvodljivosti - Idejno rješenje

HE Vranduk (r. Bosna)

21

104

48

74,8

4

Predstudija izvodljivosti - Idejno rješenje

HE Vrhpolje i Čaplje (r. Sana)

80+ 12

215

157

107,0

4

Završen Idejni projekat sa studijom izvodljivosti

HE Mostarsko- blato

61

167

117

3

Izrađen je idejni projekat sa studijom izvodljivosti tijekom 2000. godine. U tijeku su aktivnosti na iznalaženju strateškog investicijskog partnera (Zaključak Vlade FBiH br. 382/03 od 31. 07.2003. godine) i aktivnosti na dobivanju neophodnih dozvola.

HE Klokun (r. Tihaljina- Mlade-Trebižat)

9

32,80

24

2

Predstudija izvodljivosti - Izrađeno idejno rješenje

HE Vrilo (r. Šuica)

42

110

80

3

Predviđen kao derivaciono postrojenje na rijeci Šuici, srednjeg godišnjeg proticaja od 11m3/s na profilu hidroelektrane.Projektom razmatrana snaga elektrane od 42 MW instaliranog proticaja 40 m3/s. Uz konstruktivni pad od 122 m bi godišnje mogla proizvoditi 110 GWh.Predstudija izvodljivosti - Izrađeno idejno rješenje, u narednom razdoblju planirana je izrada neophodne projektne dokumentacije.

HE Dubrava (r. Lištica)

4,8

14,5

20

2

U sklopu projekta HE Mostarsko blato rađena je studija Dubrava, koja uz energetsku iskoristivost rijeke Lištice, doprinosi projektu Mostarskog blata. Do sada je urađena programska obrada hidroenergetske iskoristivosti i analize HE Dubrava (maksimalna godišnja proizvodnja, najveća kumulativna zarada, specifična investicija po godišnjoj proizvodnji i po snazi) s prijedlogom najpovoljnije varijante, a tijekom 2005. godine se namjerava izraditi Feasibility Studija HE Dubrava.Izrađeno idejno rješenje.

Gruba ocjena finansijske održivosti projekata, za navedene proizvodnje i investicije, te uz određene pojednostavljene pretpostavke u pogledu troškova, pokazuje da svi projekti osim HE Mostarsko blato i HE Ustikolina zahtijevaju cijene koje su veće od trenutnih tržišnih cijena.

Od termoelektrana najpovoljnija bi bila realizacija bloka 8 u TE Kakanj.

Pored ovih projekata kao nešto povoljniji kandidati mogu se ocijeniti HE Vranduk i HE Konjic, te Tuzla G7 koja bi zbog lokacije bila jednostavnije riješenje u odnosu na Tuzlu B.

Iako apsolutni iznosi potrebnih cijena mogu značajnije varirati, ova ocjena daje samo grubu ocjenu potrebnih prodajnih cijena iz novih objekata i međusobnu usporedbu projekata. Generalno svi projekti osim HE Ustikolina pokazuju cijene koje su veće od trenutnih tržišnih cijena. Od termoelektrana najpovoljnija bi bila realizacija bloka 8 u TE Kakanj.

Projekti koji nisu povoljni po ovoj gruboj procjeni su TE Kamengrad, HE Glavatičevo i HE Vrhpolje.

S druge strane, ako se posmatraju prognoze koja ukazuju na rast cijena, ili mogućnosti isporuka u povoljnijim periodima (dnevna, vršna) kada su cijene veće, ocjena izvodljivost projekata bi bila povoljnija.

Međutim, uslovi obezbjeđenja sredstava bi mogli biti nepovoljniji u pogledu kamate i perioda otplate u odnosu na pretpostavljeni. Radi usporedbe, krediti u sklopu Power III projekta su sa kamatama od 5% do 7%, na period do 15 godina (WB, EBRD, EIB).

Obzirom da je postojeća Investiciono - tehnička dokumentacija rađena prije 15 i više godina, neophodno je uraditi aktueliziranje kompletne dokumentacije. Posebno sa stanovišta glavnih parametara koji opredjeljuju izvodljivost bilo kojeg energetskog objekta. To se prije sveg odnosi na provjeru ulaznih veličina koje se odnose na ugalj, vodu, odlaganje šljake i pepela, tehno - ekonomske parametre blokova, lokaciju i ekološke zahtjeve, troškove pogona i održavanje, moguće izvore i uslove finansiranja, tržište električne energije, te promjene u regulatornom i pravnom okviru.

U slučaju termoblokova posebno je značajna ocjena mogućnosti snabdijevanja uglja sa aspekta vrste, kvaliteta i cijene uglja, transportnih mogućnosti, potrebe investiranja u rudnike itd.

Danas su sasvim drugačije okolnosti kada je u pitanju stanje elektroenergetskog sistema u odnosu na period kada su se razvijali ovi projekti. Tako npr. uključivanje u elektroenergetski sistem agregata velikih snaga (npr. Tuzla B 500 MW), predstavlja posebnu problematiku vezano za rad elektroenergetskog sistema, te je nužno to posebno obraditi.

Konačno, prestrukturiranje vertikalno razdvajanje elektro sektora, posebno osnivanje Elektroprenosa BiH i NOS-a, nametnuti će budućim proizvođačima nove troškove za prenos i sistemske usluge.

Treba napomenuti da u BiH postoji još značajnih ležišta uglja, a koja nisu detaljnije obuhvaćena napred datim pregledima, a to su:

U Duvnu i Livnu, na kojima su obrađena dva bloka od po 300 MW i to u varijantama odvojeni blokovi, neposredno uz rudnike i na zajedničkoj lokaciji (obali akumulacije Buško Blato), uz transport uglja jer je ta lokacija na sredini između rudnika Kongora i rudnika Ćaprazlije (Tušnica).

U Bugojnu postoje veoma značajne rezerve uglja, na kojima do sada nije razmatrana mogućnost izgradnje termoenergetskih kapaciteta, mada ovo ležište ima veoma zamašne rezerve, koje nisu potpuno istražene i koje se cijene na oko 1,479 miliona tona geoloških rezervi i oko 320 miliona tona bilansnih, odnosno u energetskom smislu oko 3392 PJ ili 267 TWh. Od ovih rezervi cca 100 miliona tona se može otkopati površinskom eksploatacijom i to pod veoma povoljnim uvjetima. Za realizaciju ovog projekta poseban iteres je iskazan od strane Srednjobosanskog kantona i lokalne zajednice (općine Bugojno i Gornji Vakuf-Uskoplje).

4.3. Ostali potencijalni proizvodni resursi

4.3.1. Projekt energetskog korištenja vjetra

Projekt suradnje na studiji iskoristivosti energije vjetra u Hercegovini prezentiran je Agenciji za međunarodnu suradnju AECI i dobiven je pozitivan odgovor o čemu je generalni koordinator Španjolske Kooperacije za Balkan obavijestila JP "Elektroprivredu HZ Herceg-Bosne" d.d. Mostar. AECI je imenovala International Management Group (IMG) partnerom za provedbu projekta. Sukladno prethodnom definirani su ciljevi projekta, kao i vrijeme odvijanja pojedinih faza. Od presudne je važnosti za realizaciju Projekta, izvršiti jednogodišnji ciklus mjerenja vjetra na lokalitetima, koji udovoljavaju vrlo složene uvjete za izgradnju farmi vjetro-generatora. Projekt, otvara perspektive razvoja Društva u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora i, što je jednako vrijedno, otvaranje novih radnih mjesta u neposrednom okruženju, angažiranjem lokalnih proizvodnih kapaciteta koji će usvojiti suvremene tehnologije i time osigurati priključak s evropskim razvijenim zemljama iz ove oblasti. Prema hidro-meteorološkim podacima iz ranijeg razdoblja, prostori na kojima Društvo obavlja svoje djelatnosti, jedino su praktički izgledni za realizaciju projekta na prostorima Bosne i Hercegovine.

Trenutno se obavlja jednogodišnji ciklus mjerenja suvremenom mjernom opremom i primjenom aplikacijskog softwera uz sudjelovanje neovisne institucije.

4.3.2. Projekt energetskog korištenja sliva Gornja Cetina

U prvoj fazi ovog projekta tijekom 2005.godine planira se izraditi hidrološka studija sliva Gornja Cetina. U cilju integralnog upravljanja i gospodarenja vodnim dobrom u suvremenim uvjetima, budući je, prirodni hidrološki režim tijekom godine izrazito nepovoljan, s izraženim razdobljem padalina koje uzrokuju i poplave i sušnim razdobljem koje doprinosi oskudici voda za različite potrebe, potrebno je sveobuhvatno proučiti prirodne hidrološke procese i zakonitosti na slivu.

Hidrograđevinski sustav (objekti i postrojenja) gornjeg dijela sliva rijeke Cetine, trebaju osigurati uvjete višenamjenskog korištenja voda nužnog za rješavanje temeljnih vodoprivrednih potreba spomenutog područja integrirajući te funkcije s korištenjem hidropotencijala u proizvodnji električne energije. gdje god je to moguće.

Budući je rijeka Cetina međudržavni vodotok, tim više je potreba utvrditi stvarno stanje na slivu koje uređuje i određuje odnose, uvjete i način korištenja vodnih resursa sliva Cetine. Bilanca i kakvoća voda opće je dobro koje nužno zahtijeva odgovorno upravljanje i gospodarenje poštujući načela i ostvarujući ciljeve vlastite održivom razvoju na prostoru neposrednog i utjecajnoj sliva.

S gornjeg dijela sliva rijeke Cetine kroz Dinaru voda otječe ka dolini rijeke Cetine u Republici Hrvatskoj. Stoga režim voda gornjeg dijela sliva rijeke Cetine i njihova kakvoća u velikoj mjeri utječu na vode srednjeg i donjeg toka rijeke Cetine.

Cilj je Izrada dokumentacije uključujući ali ne ograničavajući se na definiranju relevantnih hidroloških veličina i zakonitosti na gornjem dijelu sliva rijeke Cetine koji se nalazi u Federaciji BiH.

U narednom razdoblju planira se izrada energetske studije.

5. Tržište električne energije i gradnja novih objekata

Za gradnju novih proizvodnih objekata značajno je procjeniti potrebe tržišta (BiH i okruženje), prognozirati kretanje cijena, te utvrditi konkurentnost cijena koštanja iz novih objekata u odnosu na tržište i konkurenciju.

U svrhu inicijalne analize, neophodno je pripremiti jedan integralni i pojednostavljeni scenario bilansa do 2020. godine koji bi uvažavao slijedeće :

  • -
    Pretpostavljeni godišnji rast distributivne potrošnje (okvirno oko 2,5% - 3%)
  • -
    Povećanje potrošnje velikih potrošača/direktnih potrošača poput (Aluminijuma, Elektobosne BH Steel-a i Polihema, Cementare Kakanj, Željenica F BIHi sl.)
  • -
    Zaustavljanje postojećih blokova u Termoelektranama (kao na primjer u TE Tuzla G3 - 2011 i G4 - 2018, a u TE Kakanj G5 2018).
  • -
    Ulazak novih blokova: u TE Tuzla 2011 i 2019, u TE Kakanj 2012, te novih hidroelektrana 2010.

U okviru bilansnih potreba Federacije BiH evidentni su viškovi koje iskazuje JP Elektroprivreda BiH, odnosno znaćajni nedostaci energije koji iskazuje JP Elektroprivreda HZHB obzirom na velike potrebe kupaca kao što su Aluminij i Elektrobosna.

U ovom slučaju u Federaciji BiH bi bio iskazivan manjak energije do 2010. godine, a tek ulaskom prvog novog termokapacitete došlo bi pojave viška energije u Federaciji BiH od oko 1300 GWh. Ovaj višak bi mogao biti znatno manji s obzirom da projecirani bilans nije uzeo u obzir moguće nove industrijske potrošače.

S druge strane projecirana proizvodnja je vezana za mogućnost rudnika. Posebno veliki rast je u Kakanjskom bazenu gdje bi bilo potrebno oko 3 miliona tona uglja godišnje, što je dvostruko u odnosu na sadašnje isporuke za TE Kakanj.

Takođe pri analizi tržišta treba voditi računa o promjenama koje će uslijediti na osnovu reforme koja predviđa uspostavu identičnog modela otvorenog tržišta u BiH i jugoistočnoj Evropi kao u EU, te definiranje kvalifikovanih kupaca. To znači da će kupci sami birati svoje dobavljače, čime se uvodi konkurencija na regionalnom nivou.

Trenutno ocjene i prognoze pokazuju da će izvjesno nedostajati energije u Evropi i regiji. Već sada samo mali broj zemalja ima viškove, a mogućnosti za gradnji novih kapaciteta su prilično limitirane. U proteklih godinu i pol ostvaren je rast cijena oko 50%.

Stoga se inicijalno može reći da za nove kapacitete neće biti problema oko plasmana električne energije, ali je važna ocjena cijene koštanja u usporedbi sa tržišnim cijenama i cijenama konkurencije. Pogodnosti koje idu u prilog gradnji novih kapciteta, su što već sada postoje mogućnosti za prodaju različitih proizvoda i usluga u elektro sektoru kao što su band energija, dnevne energija, vršna energije, usluge regulacije, rezerva itd.

Posmatrajući aktuelne cijene, kao i cijene za naredne godine koje se iskazuju na EEX, može se uočiti godišnji trend rasta u rasponu od 2% do 5%. Posmatrajući petogodišnji period, nivo cijena u 2010. u odnosu na 2005. iznosi 16%, odnosno 22%, ovisno da li je riječ o band ili dnevnoj energiji.

Intersantan je rast vrijednosti dnevne energije, čiji je omjer u odnosu na band energiju u 2005: 1,49, a u 2010: 1,57.

S obzirom na trend otvaranja tržišta, odnosno povećanja broja kvalifikovanih kupaca, što se odražava na način ugovaranja i utvrđivanja cijena, treba posmatrati i ovu kategoriju. BiH, kao i sve ostale zemlje u regiji će u cijelosti preuzeti odredbe direktiva EU o internom tržištu, što znači da će ovakva vrsta prodaje postati dominantna. Cijene se utvrđuju ovisno o vremenu korištenja snage, tako da su povoljnije u slučaju da je to vrijeme veće.

6. Put ka realizaciji novih proizvodnih objekata

Zakonom o električnoj energiji Federacije Bosne i Hercegovine utvrđene su i smjernice za izgradnju novih proizvodnih objekata prema njihovoj tržišnoj funkciji i tu razlikujemo dvije kategorije proizvodnih objekata:

A. Proizvodnja električne energije za kvalificirane kupce i proizvodnja električne energije od strane neovisnih proizvođača radi prodaje na tržištu,

B. Proizvodnja električne energije za nekvalificirane (tarifne) kupce kao javne usluge.

Izgradnja objekata za proizvodnju električne energije za kvalificirane kupce je slobodna odluka svakog elektroprivrednog društva koje ima ili dobije dozvolu za obavljanje djelatnosti proizvodnje električne energije.

Elektroprivredna društva koja imaju dozvolu za obavljanje djelatnosti proizvodnje električne energije mogu graditi objekte za proizvodnju električne energije za nekvalificirane (tarifne) kupce, na temelju provedenog natječaja i dozvole FERK-a.

U svim slučajevima gradnje novog proizvodnog objekta utvrđuje se obaveza pribavljanja prethodne dozvole za izgradnju koju izdaje FERK, nakon dobivanja koncesije.

U konstrukcionom smislu potencijalni novi elektroenergetski kapaciteti u FBiH se mogu podijeliti u sljedeća tri tipa:

  • 1.
    Novi termo blok na postojećoj lokaciji (Tuzla G7, Kakanj G8...)
  • 2.
    Termoelektrana na novoj lokaciji (Živinice, Kamengrad,Tomislavgrad, Bugojno..)
  • 3.
    Nove Hidroelektrane (Ustikolina, Vranduk...)

U slučaju realizacije projekata na postojećoj lokaciji (slučaj 1.) najpogodniji način realizacije je da postojeća Elektroprivreda - EPBiH (sve postojeće TE se nalaze unutar ove EP) nastupi kao vlasnik projekta i jedini investitor (vlastitim sredstvima ili kreditom).

Za sve nove elektroenergetske objekte (slučaj 2. i 3.) provest će se procedura dodjele koncesija prema Zakonu o koncesijama FBiH.

Prema članu 23. Zakona o koncesijama, obaveza je Koncesora da uz ostale podloge za natječaj obezbjedi Studiju o ekonomskoj opravdanosti sa procjenom uticaja na okoliš.

Dopuna ove odredbe je da u slučaju kada je sva ili dio ove dokumentacije prethodno već načinjena i odgovara namjenama natječaja, ali je u vlasništvu postojećeg privrednog subjekta, Koncesor može otkupiti ili privremeno izuzeti navedenu dokumentaciju uz obavezu njenog otkupa od strane koncesionara nakon provedenog javnog natječaja.

Samo u izuzetnim slučajevima će se primjenjivati opcija da svaki ponuđač dostavlja svoju studiju o ekonomskoj opravdanosti sa procjenom uticaja na okoliš (mogućnost navedena u članu 24. Zakona o koncesijama - slučaj kada Koncesor nije prethodno pripremio ove podloge), ali i u tom slučaju Koncesor može zahtijevati reviziju svih ili pojedinih studija pri čemu će Koncesor odrediti revizorsku kuću a troškove revizije snose sami ponuđači.

Ostali detalji će se definisati konkretnim koncesionim natječajem.

7. Osnovni problemi za realizaciju investicionih projekata

Problemi koji karakterišu sveukupnu situaciju u energetskom sektoru post-ratne Bosne i Hercegovine su poznati i oni se odražavaju i na pokretanje investiocionih aktivnosti u ovom sektoru. Izdvajamo one najvažnije smetnje i prepreke:

  • -
    Ne postoji energetska startegija Bosne i Hercegovine ili Federacije BiH.
  • -
    Status akcionog plana prestrukturiranja i privatizacije je neizvjestan nakon presude Ustavnog suda.
  • -
    Ne postoje usvojeni ažurirani planovi razvoja Elektroprivreda sa utvrđenom listom novih objekata po prioritetu.
  • -
    Dokumentacija za većinu projekata koji se razmatraju je stara 15 do 20 godina. To posebno važi za termoelektrane, gdje ponovo treba razmotriti tehnološka rješenja, lokacije i naročito snabdijevanje ugljem (novi ili postojeći rudnici, karakteristike uglja, uticaj uglja na dizajn, okolinska ograničenja).
  • -
    Ni jedan projekat nije u fazi kada se može donijeti investiciona odluka i pristupiti finansijskom zatvaranju, što je faza kada se traže izvori finansiranja, bilo samostalno, bilo uz pomoć konsultanta.
  • -
    Model koji podrazumijeva formiranja novih kompanija, pored prethodno navedenih aspekata, opterećen je i uticajem procesa prestrukturiranja i privatizacije elektro sektora i rudarskog sektora i uspostave regulatornog okvira.
  • -
    U takvoj situaciji nema argumenata niti pravnog osnova za sklapanje ekskluzivnog odnosa sa potencijalnim partnerima i prihvatanje obaveza. Pogotovo nije moguće sklapanje ugovora metodom direktnog pregovaranja.

Očigledno je da je prvi korak za prevazilaženje ovih problema, je izrada dugoročnog plana razvoja i programa investicija Elektoprivreda iz Federacije. Pored toga trebalo bi odmah, ne čekajući izradu ovih dokumenata, ugovoriti izrade predfizibiliti i fizibiliti studija za odabrane projekte ili ocjenu i ažuriranje postojećih studija.

8. Zakonski okvir za gradnju novih proizvodnih objekata

Osnovni akti koji uređuju prava i obaveze nadležnih organa i elektroprivrednih kompanija u Federaciji BiH u vezi sa gradnjom novih objekata za proizvodnju električne energije su:

  • -
    Zakon o koncesijama
  • -
    Zakon o električnoj energiji
  • -
    Zakon o prostornom uređenju
  • -
    Zakon o vodama
  • -
    Zakon o zaštiti okoliša

8.1. Potrebni dokumenti u skladu sa zakonskim regulama - rezimeDetaljniji pregled složenog postupka u obezbjeđenju potrebne dokumentacije u skladu sa važečim zakonskim okvirom možete naći u dokumentu EPBIH - "Mogućnost izgradnje novih objekata" (EPBiH 2005). Taj kvalitetan materijal je u najvećem dijelu korišten pri izradi ovog Plana.

Na osnovu prethodno navedenog, investitor gradnje novih proizvodnih objekata, uključivo i EP BiH, je dužan, kao minimum obezbijediti slijedeće temeljne dozvole, odnosno saglasnosti:

  • -
    dozvola za rad (licenca) za proizvodnju električne energije (FERK)
  • -
    prethodna dozvola za izgradnju (FERK)
  • -
    dozvola za korištenje (FERK)
  • -
    koncesiju za korištenje vodne snage za proizvodnju električne energije (hidroelektrane), koja bi se, trenutno, u nedostatku Komisije za koncesije u FBiH i njenih sprovedbenih propisa, mogla zatražiti i eventualno obezbijediti putem samoinicijativne ponude upućene nadležnom ministarstvu, odnosno Vladi FBiH;
  • -
    urbanističku saglasnost, od nadležnog kantonalnog ili federalnog ministarstva prostornog uređenja, zavisno od prostornog obuhvata budućeg objekta, čije obezbjeđenje podrazumijeva i prethodno dobijanje okolinske dozvole;
  • -
    odobrenje za građenje od organa koji je izdao urbanističku saglasnost, čije obezbjeđenje podrazumijeva i prethodno dobijanje čitavog niza pojedinačnih saglasnosti ili dozvola (ugovor o koncesii, vodoprivredna, telekomunikaciona, itd) i rješavanje imovinsko - pravnih odnosa.

Svaka od ovih dozvola se obezbjeđuje od različitih organa i nema pravila u redoslijedu njihovog obezbjeđenja, ali slijedom njihove obuhvatnosti mogući redoslijed bi mogao biti slijedeći: licenca od FERK-a (kada se osposobi za tu vrstu aktivnosti), koncesija od Komisije za koncesije u FBiH ili nadležnog ministarstva, prethodna dozvola za izgradnju, okolinska dozvola, urbanistička saglasnost, odobrenje za izgradnju, dozvola za korištenje.

Neizgrađenost pravnog sistema koncesija i licenci, može odbiti potencijalne investitore/finansijere, jer ulazak u obezjeđenje koncesije i licence na osnovu samoinicijativnog zahtjeva je vezan za vremensku i finansijsku neizvjesnost, koja nije preporučljiva za skupe objekte kao što su objekti za proizvodnju električne energije.

Treba napomenuti da po Zakonu o elektičnoj energiji objekti za tarifne kupce se grade na osnovu natječaja FERK-a.

Samoinicijativna gradnja se dakle odnosi na tržište i kvalifikovane kupce.

9. Okvirni plan aktivnosti za izgradnju proizvodnog objekta

Plan aktivnosti na izgradnji se, dijelom razlikuje u zavisnosti od vrste proizvodnog objekta (termoelektrana ili hidroelektrana), te od izvora finansiranja izgradnje (vlastita sredstva, vlastita sredstva i kredit ili zajedničko ulaganje).

Bez obzira na vrstu objekta ili izvore finansiranja, osnovne aktivnosti na izgradnji proizvodnog objekta bi bile:

  • -
    polazna ideja i odabir objekta, predfizibiliti studija
  • -
    istažni radovi
  • -
    analiza tehno-ekonomske opravdanosti, fizibiliti studija
  • -
    donošenje investicione odluke
  • -
    finansijsko zatvaranje
  • -
    realizacija
    • 1.
      Istažni radovi, između ostalog, obuhvataju:
  • -
    planiranje, koordiniranje, ustupanje i nadzor nad provođenjem istražnih radova
  • -
    istaživanje tržišta
  • -
    ispitavanje lokacije (geološka, geotehnička, hidrološka, seizmološka itd.)
  • -
    pribavljanje prethodne studije uticaja na okoliš, Studije uticaja na okoliš i Okolišne dozvole
  • -
    meteorološka ispitivanja
  • -
    seizmološka ispitivanja
  • -
    snabdijevanje i evakuacija voda
  • -
    istaživanje uglja
  • -
    priključak na mrežu
  • -
    priprema kadrova (vrsta, struktura, smještaj itd.)
  • -
    prometna povezanost (cesta, željeznica itd.)
  • -
    istaživanje mogućnosti ostvarenja telekomunikacionih i drugih veza
  • -
    prikupljanje podataka o uslovima za projektiranje (prostorno uređenje, ekologija, vodoprivreda, komunikacije, vojna, zaštita na radu, itd.)
  • -
    priprema za pribavljanje zemljišta
    • 2.
      Pre-feasibility studija (predinvesticiona studija): ova studija bi, između ostalog, obuhvatala idejno rješenje, grubu ocjenu koštanja investicije, moguće izvore finansiranja, grubu ocjenu rokova izgradnje, analizu tržišta, analizu tehničko-tehnoloških rješenja i slično.
    • 3.
      Izrada pratećih studija i/ili elaboracija, koji se razlikuju u zavisnosti od vrste objekta, a kojim bi se stručno elaborirao npr. uticaj na okoliš, klimatski uticaj, uticaj na nizvodne/uzvodne vodotokove, eventaulano spomenike kulture, seizmološka, plavnog vala, otpadne vode, sirovine, itd.
    • 4.
      Feasibility studija (studije izvodljivosti), počinje sa izradom po prihvatanju pre-feasibility studije (ako je bude). Studija izvodljivosti je osnovni tehno-ekonomski dokument kojim se detaljno analiziraju uvjeti i opravdanost izgradnje, tehnologija, izbor opreme, detaljna analiza lokacije, analiza uvjeta za izgradnju, analiza kadrova, vrijednost investicionih ulaganja i struktura po izvorima i namjenama, dinamički plan izgradnje itd. Na osnovama ove Studije se, nakon potvrde opravdanosti izgradnje i revizije koju vrši ekspertni - neazvisni tim, pristupa donošenju investicione odluke.
    • 5.
      Investiciona odluka slijedi ako rezultati studije, potvrđeni od strane revizije, dokažu tehno-ekonomsku opravdanost, cjelishodnost, odnosno izvodljivost projekta.
    • 6.
      Finansijsko zatvaranje. Utvrđivanje izvora finansiranja i sklapanje kreditnih i drugih finansijskih ugovora.
    • 7.
      Odluka o općem interesu, koju bi donijela Vlada FBiH ili još bolje Parlament FBiH, je poželjna - potrebna radi:
  • -
    restrukturiranja elektro-energetskog sektora
  • -
    bržeg obezbjeđenja neophodnih dozvola
  • -
    u postupku eksproprijacije.
    • 8.
      Obezbjeđenje neophodnih dozvola, kao što su između ostalog:
  • -
    koncesija
  • -
    urbanistička saglasnost
  • -
    prethodna dozvola za građenje
  • -
    dozvola za građenje
  • -
    dozvola za korištenje....

Dozvole se dobijaju od različitih organa, zavisno od veličine objekta, i za iste je potrebno obezbijediti različitu dokumentaciju.

  • 9.
    Ustupanje radova za:
    • -
      projektovanje (po segmenatima)
    • -
      izgradnju
    • -
      proizvodnju, isporuku i montažu opreme
    • -
      supernadzor nad izvođenjem radova
  • 10.
    Izgradnja i nadzor nad izgradnjom
  • 11.
    Probni pogon
  • 12.
    Upotrebna dozvola i slično.

Napomena:

Naznačene aktivnosti/obaveze u okviru tačke 9. od 1. do 7. su obaveze ministarstava ili Vlade Federacije.

Navedeno u tački 9. od 8. do 12. su odaveze koje padaju na teret investitora ili na tertet koncesionara.

10. Zaključci

  • -
    Nesporna je potreba za dugoročnim povećanjem proizvodnje i prodaje električne energije na domaćem i regionalnom tržištu. Ovaj cilj će biti realiziran povećanjem proizvodnih kapaciteta: modernizacijom postojećih objekata i intezivnom izgradnjom novih proizvodnih objekata.
  • -
    Izgradnja novih proizvodnih kapaciteta omogućit će povećanje prodaje i plasmana energije na regionalnom tržištu, ali i postepeno zatvaranje starih i neefikasnih jedinica u termoelektranama.
  • -
    Vlada prihvata listu predloženih projekata za izgradnju novih proizvodnih kapaciteta sa napomenom da će za realizaciju bilo kojeg projekta biti donesena posebna saglasnost Vlade.

U prvoj fazi prioritet imaju sanacije postojećih blokova:

  • -
    Kakanj G6
  • -
    Tuzla G6 (i, eventualno, G5)

kao i modernizacija i rekonstrukcija u HE Rama, HE Jajce i CHE Čapljina.

Prilikom zatvaranja finansijske konstrukcije za ove projekte bit će razmotreni svi mogući kreditni izvori finasiranja, bilo od Svjetske banke, bilo od strane investitora koji su do sada iskazali zainteresiranost za aranžmane. Na taj način bit će povećan fond vlastitih sredstava za prve projekte novih objekata što će omogućiti lakše osiguranje kreditnih izvora.

  • -
    Kao novi proizvodni kapaciteti prioritet imaju oni projekti koji su najbolje potkrijepljeni validnom projektnom dokumentacijom i koji su potvrđeni kao nesporni.
  • -
    HE Ustikolina
  • -
    HE Vranduk
  • -
    HE Mostarsko Blato

Realizacija ovih projekata će se provesti u skladu sa odredbama važećih zakona i propisa kojim je regulisana ova oblast, ovim Planom i Dokumentom o dodjeli koncesija u energetskom sektoru.

  • -
    Kao Koncesor za navedene objekte određuje se Federalno ministarstvo energije rudarstva i industrije.
  • -
    Obaveza Koncesora je da za sve objekte obezbijedi podloge potrebne za raspisivanje javnog natječaja za dodjelu koncesija (Studija o ekonomskoj opravdanosti sa procjenom uticaja na okoliš) i definiše ostale posebne uvjete.