Aktio

Federalno ministarstvo unutrašnjih/unutarnjih poslova

Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti policijskih službenika Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova - Federalnog ministarstva unutarnjih poslova

Na osnovu člana 105. stav 4. Zakona o policijskim službenicima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 27/05), nakon konsultacija sa direktorom Federalne uprave policije Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova - Federalnog ministarstva unutarnjih poslova, federalni ministar unutrašnjih poslova donosi

PRAVILNIK
O DISCIPLINSKOJ ODGOVORNOSTI POLICIJSKIH SLUŽBENIKA FEDERALNOG MINISTARSTVA UNUTRAŠNJIH POSLOVA - FEDERALNOG MINISTARSTVA UNUTARNJIH POSLOVA

I - OPĆE ODREDBE

Član 1. Predmet

Ovim pravilnikom uređuje se disciplinski postupak, disciplinska odgovornost, disciplinske sankcije i izvršenje disciplinskih sankcija za povrede službene dužnosti policijskih službenika zaposlenih u Federalnoj upravi policije Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova - Federalnog ministarstva unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Uprava policije).

U skladu sa Zakonom o policijskim službenicima Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon), ovaj pravilnik primjenjuje se i na policijske službenike na radu u Policijskoj akademiji.

Član 2. Krivica

Policijski službenik je disciplinski odgovoran za povredu službene dužnosti koja je nastala kao posljedica njegove krivice.

Krivična ili prekršajna odgovornost ne isključuju disciplinsku odgovornost policijskog službenika, ukoliko je izvršenje krivičnog djela ili prekršaja istovremeno i povreda službene dužnosti.

Oslobađanje od krivične ili prekršajne odgovornosti policijskog službenika ne podrazumijeva istovremeno i oslobađanje od disciplinske odgovornosti.

II - DISCIPLINSKA ODGOVORNOST

Član 3. Vrste povreda službene dužnosti

Povrede službene dužnosti mogu biti lakše i teže.

Član 4. Lakše povrede službene dužnosti

Lakše povrede službene dužnosti, propisane članom 106. Zakona, su:

  • 1)
    nenošenje ili neispravno nošenje uniforme, naoružanja ili opreme;
  • 2)
    nedolazak na posao u određeno vrijeme ili odlazak sa posla prije kraja radnog vremena;
  • 3)
    nepažljivo i neuredno čuvanje dokumenata i podataka;
  • 4)
    neopravdano odsustvo sa dužnosti u trajanju od jednog dana u jednom mjesecu;
  • 5)
    izazivanje svađe i narušavanje međuljudskih odnosa;
  • 6)
    nekorektno i nepristojno ponašanje prema kolegama, zaposlenicima ili posjetiocima.

Član 5. Teže povrede službene dužnosti

Teže povrede službene dužnosti, propisane članom 107. Zakona, su:

  • 1)
    neizvršavanje, nesavjesno, neblagovremeno ili nepažlji- vo izvršavanje službenih zadataka ili konzumiranje alkohola u toku radnog vremena;
  • 2)
    izbjegavanje obaveza vezanih za profesionalnu obuku i usavršavanje;
  • 3)
    četiri ili više lakših povreda službene dužnosti;
  • 4)
    neopravdano odsustvo sa dužnosti u trajanju dužem od jednog, ali kraćem od tri dana u jednom mjesecu;
  • 5)
    neovlašteno korištenje sredstava povjerenih radi izvršavanja zadataka i dužnosti;
  • 6)
    vršenje aktivnosti koje nisu u skladu sa interesima policijskog organa ili bez prethodnog odobrenja starješine;
  • 7)
    ponašanje koje onemogućava, ometa ili otežava drugima izvršavanje službenih zadataka;
  • 8)
    nepružanje stručne pomoći građanima u ostvarivanju njihovih zakonskih prava;
  • 9)
    ponašanje koje narušava ugled policijskog organa;
  • 10)
    nepoduzimanje ili nedovoljno poduzimanje mjera u okviru vlastitih dužnosti neophodnih za osiguravanje objekata, osoba i povjerenih sredstava i stvari;
  • 11)
    sprečavanje građana ili pravnih lica u ostvarivanju njihovih prava pri podnošenju zahtjeva, žalbi, pritužbi, molbi i drugih podnesaka, ili neodlučivanje po tim podnescima u zakonskom roku;
  • 12)
    nepružanje pomoći drugom policijskom službeniku koji traži pomoć kada mu je neophodna za izvršavanje njegovih službenih zadataka;
  • 13)
    prikrivanje činjenica o načinu izvršavanja službenih radnji ili upotrebi sile od drugog policijskog službenika koji je načinom izvršenja službene radnje ili upotrebom sredstava prisile učinio težu povredu službene dužnosti;
  • 14)
    činjenje ili nečinjenje koje vodi otkrivanju službene tajne;
  • 15)
    samovoljno napuštanje dužnosti ili mjesta čuvanja određenog objekta ili osobe koje može imati štetne posljedice za policijski organ;
  • 16)
    dolazak na posao u pijanom stanju ili pod uticajem alkohola ili korištenje narkotika ili opijata za vrijeme radnog vremena;
  • 17)
    sprečavanje, izbjegavanje, ometanje ili na drugi način odgađanje provođenja internih ili disciplinskih postupaka;
  • 18)
    narušavanje javnog reda i mira, posebno nepristojnim i grubim ponašanjem, tučom na javnom mjestu ili bilo kojom drugom radnjom kojom se narušava javni red i mir i tom radnjom narušava ugled policijskog organa, bez obzira na vrijeme i mjesto događaja;
  • 19)
    davanje netačnih podataka koji utiču na donošenje odluka nadležnih organa ili izazivaju druge štetne posljedice;
  • 20)
    neopravdano odsustvo sa dužnosti u trajanju od tri uzastopna dana ili od pet dana ukupno u toku jedne kalendarske godine;
  • 21)
    zloupotreba bolovanja;
  • 22)
    upotreba sile, odnosno vatrenog oružja u suprotnosti sa ovim zakonom;
  • 23)
    zloupotreba službenog položaja;
  • 24)
    odbijanje izvršavanja zakonitih naredbi izdatih radi izvršavanja službenih zadataka i dužnosti;
  • 25)
    učestvovanje u političkim aktivnostima koje nisu u skladu sa službom policijskog službenika, bilo za vrijeme ili van dužnosti;
  • 26)
    vršenje diskriminacije pri obavljanju dužnosti na osnovu: rase, boje kože, spola, jezika, religije, političkog ili drugog opredjeljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla ili po bilo kojem drugom osnovu.

Član 6. Bodovanje težih povreda

Teže povrede službene dužnosti iz člana 5. ovog pravilnika stepenuju se bodovima na sljedeći način:

  • 1)
    povrede iz tač. od 1. do 3. - 5 bodova;
  • 2)
    povrede iz tač. od 4. do 6. - 10 bodova;
  • 3)
    povrede iz tač. od 7. do 11. - 15 bodova;
  • 4)
    povrede iz tačke 12. - 20 bodova;
  • 5)
    povrede iz tač. od 13. do 19. - 25 bodova;
  • 6)
    povrede iz tač. od 20. do 26. - 30 bodova.

III - DISCIPLINSKE SANKCIJE

Član 7. Disciplinske sankcije za lakše povrede

Za lakše povrede službene dužnosti, iz člana 4. ovog pravilnika, mogu se izreći sljedeće disciplinske sankcije:

  • 1)
    pisana opomena,
  • 2)
    novčana kazna u iznosu od 15% jedne osnovne mjesečne plaće policijskog službenika.

Član 8. Disciplinske sankcije za teže povrede

Za teže povrede službene dužnosti, iz člana 5. ovog pravilnika, mogu se izreći sljedeće disciplinske sankcije:

  • 1)
    novčana kazna,
  • 2)
    obustavljanje unapređenja u viši čin,
  • 3)
    prestanak radnog odnosa.

Član 9. Novčana kazna i prestanak radnog odnosa

Novčana kazna za teže povrede službene dužnosti, te prestanak radnog odnosa, izriču se prema sljedećoj tabeli:

Bodovi

Minimalna sankcija zasnovana na postotku osnovne jednomjesečne plaće

Maksimalna sankcija zasnovana na postotku osnovne jednomjesečne plaće

od 5 do 9

kazna od 15% za 2 mjeseca

kazna od 15% za 3 mjeseca

od 10 do 14

kazna od 15% za 3 mjeseca

kazna od 20% za 4 mjeseca

od 14 do 19

kazna od 20% za 4 mjeseca

kazna od 30% za 5 mjeseci

od 20 do 24

kazna od 20% za 5 mjeseci

kazna od 30% za 6 mjeseci

od 25 ili više

kazna od 20% za 6 mjeseci

prestanak radnog odnosa

Član 10. Obustavljanje unapređenja u viši čin

Disciplinska sankcija obustavljanje unapređenja u viši čin izriče se za 20 i više bodova za vremenski period od 12 mjeseci do tri godine.

Član 11. Izricanje jedinstvene disciplinske sankcije

Ako se policijski službenik tereti za dvije ili više povreda proisteklih iz istog događaja, disciplinska odgovornost se utvrđuje za svaku povredu zasebno, a izriče se jedinstvena disciplinska sankcija za sve povrede. Odluku o jedinstvenoj disciplinskoj sankciji disciplinska komisija donosi prema povredi kojoj se pripisuje najviše bodova, a ostale povrede uzimaju se u obzir kao otežavajuće okolnosti prilikom odlučivanja o vrsti i visini disciplinske sankcije iz čl. 8. i 9. ovog pravilnika.

Prilikom odlučivanja o disciplinskoj sankciji, bodovi propisani za svaku povredu u proteklih pet godina se zbrajaju, množe sa faktorom 0,2, te pribrajaju bodovima propisanim za disciplinsku povredu po kojoj se postupa.

Svakoj lakšoj povredi službene dužnosti pripisuje se jedan bod koji se dodjeljuje za period dvije godine od dana izricanja disciplinske sankcije i primjenjuje za buduće povrede službene dužnosti u tom roku.

Član 12. Obaveza izricanja prestanka radnog odnosa

Obavezna disciplinska sankcija prestanka radnog odnosa izriče se za teže povrede službene dužnosti iz člana 5. tač. 13. do 26. ovog pravilnika ako je povreda počinjena s umišljajem ili usljed krajnje nepažnje, a nisu utvrđene olakšavajuće okolnosti u prilog policijskog službenika.

Obavezna disciplinska sankcija prestanka radnog odnosa izriče se kada policijski službenik sakupi 60 ili više bodova za povredu po kojoj se postupa i ranije povrede službene dužnosti u proteklih pet godina.

Obavezna disciplinska sankcija prestanka radnog odnosa izriče se ako je policijski službenik pravnosnažno osuđen za krivično djelo na kaznu zatvora od šest mjeseci ili težu kaznu.

Član 13. Nadležnost za izricanje disciplinskih sankcija

Disciplinske sankcije izriču se rješenjem.

Disciplinske sankcije za lakše povrede službene dužnosti izriče direktor Uprave policije, odnosno federalni ministar unutrašnjih poslova ili lica koja oni ovlaste nakon provedenog internog postupka od strane organizacione jedinice nadležne za profesionalne standarde.

Disciplinske sankcije za teže povrede službene dužnosti izriče Disciplinska komisija nakon provedenog disciplinskog postupka.

Član 14. Evidencija disciplinskih sankcija

Uprava policije, odnosno Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova - Federalno ministarstvo unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo) vode evidenciju o disciplinskim sankcijama izrečenim policijskom službeniku.

Kopija odluke o izrečenoj disciplinskoj sankciji dostavlja se u lični dosje policijskog službenika.

IV - OPĆA PRAVILA DISCIPLINSKOG POSTUPKA

Član 15. Pretpostavka nevinosti

Svako se smatra nevinim za povredu službene dužnosti dok se pravosnažnim rješenjem u disciplinskom postupku ne utvrdi njegova krivica.

Član 16. In dubio pro reo

Sumnja u pogledu postojanja činjenica koje čine obilježja povrede službene dužnosti ili utiču na utvrđivanje odgovornosti policijskog službenika razmatrat će se na način koji je povoljniji za službenika protiv koga se vodi disciplinski postupak.

Član 17. Ne bis in idem

Protiv policijskog službenika ne može se voditi disciplinski postupak za povredu službene dužnosti ukoliko je raniji postupak za istu povredu okončan donošenjem konačnog rješenja.

Član 18. Načelo javnosti

Postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti je fer i javan.

Javnost može biti isključena samo ako to zahtijevaju interesi morala, javnog reda i državne sigurnosti demokratskog društva, ili ako je to u interesu maloljetnika ili zaštite privatnog života, ili javnost može biti isključena do neophodne mjere u posebnim okolnostima kada bi javno saslušanje ometalo interese pravičnosti prema mišljenju organa utvrđenih Zakonom.

Odluku o isključenju javnosti donosi tijelo koje vodi disciplinski postupak.

Član 19. Načelo hitnosti

Postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti provodi se bez odlaganja.

Za lakše povrede službene dužnosti interni postupak i donošenje odluke o sankciji mora biti okončano u roku 60 dana od dana kada je povreda počinjena ili dana kada je prijavljena organizacionoj jedinici nadležnoj za profesionalne standarde.

Za teže povrede službene dužnosti, interni postupak i disciplinski postupak mora da bude okončan u toku devet mjeseci od dana kada je povreda prijavljena organizacionoj jedinici nadležnoj za profesionalne standarde.

Izuzetno od stava 3. ovog člana, kada se protiv policijskog službenika vodi krivična istraga, pokreće se disciplinski postupak i prekida se do okončanja krivičnog postupka ili do okončanja krivične istrage.

Član 20. Primjena načela krivičnog i upravnog postupka

Postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti zbog teže povrede službene dužnosti provodi se u skladu sa načelima krivičnog postupka.

Postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti zbog lakše povrede službene dužnosti provodi se u skladu sa načelima upravnog postupka.

Član 21. Pravo na izjašnjenje i pravo na odbranu

Policijski službenik ima pravo da bude pravovremeno obaviješten o optužbi za povredu službene dužnosti i o dokazima, kao i pravo da pismeno odgovori na optužbu ili da se njegova usmena izjava zapiše.

Policijski službenik ima pravo na nedavanje iskaza protiv sebe, pravo da se od optužbi brani sam ili uz stručnu pomoć advokata kojeg sam izabere, te pravo biti prisutan svakom saslušanju u postupku.

Član 22. Pravo na žalbu

Protiv odluke kojom se okončava prvostepeni disciplinski postupak može se uložiti žalba Policijskom odboru.

Član 23. Jezik i pismo

U disciplinskom postupku u ravnopravnoj su upotrebi bosanski, hrvatski i srpski jezik, a službena pisma su latinica i ćirilica.

Član 24. Zastara za pokretanje i vođenje postupka

Vođenje disciplinskog postupka zbog teže povrede službene dužnosti zastarijeva u roku šest mjeseci od dana saznanja za izvršenu povredu i učinioca, a najduže u roku godina dana od dana izvršenja povrede.

Vođenje postupka zbog lakše povrede službene dužnosti zastarijeva u roku tri mjeseca od dana saznanja za izvršenu povredu službene dužnosti i učinioca, a najduže u roku šest mjeseci od dana izvršenja povrede.

Zastarijevanje se prekida svakom radnjom koja je preduzeta radi utvrđivanja disciplinske odgovornosti.

Član 25. Zastara izvršenja disciplinske sankcije

Zasatara izvršenja disciplinske sankcije za lakše povrede službene dužnosti nastupa protekom tri mjeseca od dana donošenja konačnog rješenja kojim je izrečena.

Zastara izvršenja disciplinske sankcije za teže povrede službene dužnosti nastupa protekom šest mjeseci od dana donošenja konačnog rješenja kojim je izrečena.

Član 26. Sticaj

Protiv policijskog službenika koji je jednom radnjom ili s više radnji počinio dvije ili više povreda službenih dužnosti vodit će se, u pravilu, jedan disciplinski postupak.

V - DISCIPLINSKA KOMISIJA

Član 27. Uspostavljanje Disciplinske komisije

Disciplinsku komisiju uspostavlja direktor Uprave policije, a članovi su predsjedavajući, dva člana i isti broj zamjenika članova. Dva člana i jedan zamjenik moraju imati čin višeg inspektora ili viši čin, a drugi član i drugi zamjenik moraju biti državni službenici. Najmanje jedan član Disciplinske komisije mora biti diplomirani pravnik.

Predsjedavajući Disciplinske komisije je policijski službenik najvišeg čina.

Disciplinska komisija imenuje se na period od dvije godine, a njihov mandat može se obnoviti još za dvije godine.

Direktor Uprave policije može opozvati člana Disciplinske komisije ukoliko je istom izrečena disciplinska sankcija zbog počinjene teže povrede službene dužnosti.

Član 28. Način rada Disciplinske komisije

Disciplinska komisija iz člana 27. ovog pravilnika radi i odlučuje u punom sastavu, a odluke donosi većinom glasova.

Disciplinska komisija usvaja poslovnik o svom radu.

VI - PRVOSTEPENI POSTUPAK

Član 29. Interni postupak

Svaki ovlašteni službenik koji primi informaciju ili pritužbu na rad policijskog službenika proslijedit će tu informaciju ili pritužbu organizacionoj jedinici nadležnoj za profesionalne standarde u roku od 24 sata.

Interni postupak zbog povrede službene dužnosti vodi organizaciona jedinica nadležna za profesionalne standarde, a pokreće se na osnovu:

  • 1)
    pritužbe građana;
  • 2)
    zahtjeva jednog ili više zaposlenih u policijskom organu;
  • 3)
    zahtjeva neposredno nadređenog policijskog službenika; ili
  • 4)
    zahtjeva predsjedavajućeg Ureda za pritužbe javnosti pri Federalnom ministarstvu.

Član 30. Rok završetka internog postupka za lakšu povredu

Interni postupak za lakše povrede službene dužnosti mora se završiti u roku 30 dana od dana prijave organizacionoj jedinici nadležnoj za profesionalne standarde.

Član 31. Rok završetka internog postupka za težu povredu

Interni postupak zbog teže povrede službene dužnosti mora se završiti u roku tri mjeseca od dana prijave organizacionoj jedinici nadležnoj za profesionalne standarde, a može se produžiti za još dva mjeseca u zavisnosti od složenosti slučaja.

Član 32. Zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka

Za teže povrede službene dužnosti, organizaciona jedinica nadležna za profesionalne standarde u roku sedam dana nakon provedenog internog postupka iz člana 31. ovog pravilnika, dostavlja Disciplinskoj komisiji zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka.

Zahtjev iz stava 1. ovog člana mora sadržavati: ime i prezime policijskog službenika za kojeg postoji sumnja da je izvršio povredu službene dužnosti, kao i osnovne lične podatke o toj osobi, opis povrede službene dužnosti, vrijeme i mjesto izvršenja povrede, kao i druge okolnosti neophodne za što je moguće precizniji opis radnje kojom je izvršena povreda službene dužnosti, vrsta teške povrede službene dužnosti sa navođenjem zakonskih odredbi koje se imaju primijeniti, prijedlog dokaza koje treba izvesti na glavnoj raspravi uz naznačenje imena svjedoka, spise koje treba pročitati i predmete koji služe kao dokazi, obrazloženje u kojem će se prema rezultatima prethodnog postupka opisati stanje stvari, navesti dokaze kojima se odlučujuće činjenice dokazuju, iznijeti odbranu optuženog i stav organizacione jedinice nadležne za profesionalne standarde o navodima odbrane.

Zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka pred Disciplinskom komisijom i Policijskim odborom zastupa disciplinski tužilac ili njegov zamjenik, kojeg imenuje direktor Uprave policije na period od dvije godine, a njihov mandat može se obnoviti još za dvije godine.

Disciplinski tužilac ima pravo uvida u kompletan spis o postupku koji se vodi u organizacionoj jedinici nadležnoj za profesionalne standarde, a vezano za predmet koji on zastupa, te može tražiti i druge potrebne informacije iz organizacionih jedinica Uprave policije kao i drugih pravnih i fizičkih lica.

Jednim zahtjevom za pokretanje disciplinskog postupka može se obuhvatiti više težih povreda službene dužnosti ili više optuženih, ali samo ako postoji uzajamna veza između optuženih ili teških povreda službene dužnosti, i ako postoje isti dokazi.

VII - DISCIPLINSKI POSTUPAK

Član 33. Odluka o pokretanju postupka

Disciplinska komisija odlukom pokreće disciplinski postu- pak u roku sedam dana od dana prijema zahtjeva od strane organizacione jedinice nadležne za profesionalne standarde.

Zahtjev i odluku o pokretanju disciplinskog postupka zbog teže povrede službene dužnosti Disciplinska komisija dostavlja policijskom službeniku, odnosno u onoliko primjeraka koliko je zahtjevom, odnosno odlukom obuhvaćeno lica, članovima Disciplinske komisije i organizacionoj jedinici nadležnoj za profesionalne standarde.

Optuženi nema pravo da podnese prigovor protiv zahtjeva niti odluke o pokretanju disciplinskog postupka, ali ima pravo da pismeno odgovori na optužbu ili da se njegova usmena izjava zapiše, ukoliko isto nije učinjeno u internom postupku. Optuženi može zatražiti izuzeće nekog od članova Disciplinske komisije na način određen članom 35. ovog pravilnika.

Komisija nije vezana za pravnu ocjenu djela koje je podnosilac naveo u zahtjevu za pokretanje disciplinskog postupka.

Disciplinska komisija donosi odluku o disciplinskoj odgovornosti u roku 60 dana od dana prijema zahtjeva iz člana 32. ovog pravilnika.

Član 34. Zakazivanje javne rasprave

Predsjedavajući Disciplinske komisije zakazuje i upućuje poziv za javnu raspravu.

Poziv se upućuje članovima Disciplinske komisije, policijskom službeniku, podnosiocu zahtjeva, svjedocima, kao i drugim licima koja mogu pomoći u utvrđivanju disciplinske odgovornosti.

Poziv sadrži predmet, oznaku mjesta i vrijeme održavanja javne rasprave, kao i naznaku u kom se svojstvu određeno lice poziva.

Policijskom službeniku se mora ostaviti rok od najmanje tri dana da pripremi odbranu.

Član 35. Zahtjev za izuzeće

Policijski službenik i podnosilac zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka mogu u periodu od donošenja odluke o pokretanju disciplinskog postupka do prijema poziva za javnu raspravu uložiti Disciplinskoj komisiji zahtjev za izuzeće nekog od članova Komisije ukoliko postoje osnovi sumnje da se član Komisije čije se izuzeće traži nalazi u posebnom odnosu prema policijskom službeniku, podnosiocu zahtjeva za pokretanje postupka ili povredi službene dužnosti.

O zahtjevu za izuzeće konačnu odluku će donijeti disciplinska Komisija prije otvaranja javne rasprave.

Član 36. Otvaranje javne rasprave

Na početku javne rasprave predsjedavajući Disciplinske komisije konstatira da li su prisutna sva pozvana lica.

U slučaju izostanka uredno pozvanog policijskog službenika ili njegovog branioca, javna rasprava se odlaže, a ukoliko neopravdano ne dođu ni na sljedeću zakazanu raspravu, ona će se održati u njihovom odsustvu.

Član 37. Tok javne rasprave

Kada predsjedavajući Komisije ustanovi da su na raspravu došla sva pozvana lica ili kada odluči da se rasprava održi u odsustvu nekog od pozvanih lica, pozvat će optuženog i od njega uzeti lične podatke, a zatim upućuje svjedoke na mjesto određeno za njih gdje će čekati da budu pozvani za saslušanje.

Predsjedavajući Komisije upozorava optuženog da pažljivo slijedi tok rasprave i upućuje ga da može iznositi činjenice i predlagati dokaze u svoju odbranu, da može postavljati pitanja i stavljati primjedbe i davati objašnjenja u pogledu izjava datih na pretresu.

Rasprava pred Disciplinskom komisijom počinje čitanjem zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka od strane disciplinskog tužioca.

Predsjedavajući Komisije će upitati optuženog da li je razumio zahtjev. Ako se predsjedavajući Komisije uvjeri da optuženi nije razumio zahtjev, ponovo će izložiti njegovu sadržinu na takav način da ga optuženi može najlakše razumjeti. Nakon toga predsjedavajući Komisije poziva optuženog da se izjasni o svakoj tački zahtjeva i da predoči svoju odbranu.

Svjedoci ne prisustvuju javnoj raspravi dok policijski službenik daje izjavu. Svjedoci svoje izjave iznose pojedinačno i nakon saslušanja policijskog službenika. Svjedok koji nije saslušan ne može prisustvovati saslušanju drugog svjedoka.

Ako Disciplinska komisija ocijeni potrebnim, može se izvršiti suočenje između policijskog službenika i svjedoka, a mogu se izvršiti i druge neophodne radnje.

Poslije svjedoka saslušavaju se vještaci i druga lica ukoliko su pozvana, te se čitaju spisi, dokumenti i izjave svjedoka koji ne prisustvuju javnoj raspravi. Izjave svjedoka koji ne prisustvuju raspravi mogu se čitati samo uz prethodnu saglasnost okrivljenog policijskog službenika ili njegovog branioca i podnosioca zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka.

Član 38. Rukovođenje javnom raspravom

Javnom raspravom rukovodi predsjedavajući Disciplinske komisije, koji daje i oduzima riječ, postavlja pitanja i traži objašnjenja.

Uz predsjedavajućeg, pitanja mogu postavljati i ostali članovi Komisije, disciplinski tužilac, branilac optuženog uz prethodno odobrenje predsjedavajućeg.

Član 39. Prekid, odlaganje i nastavak javne rasprave

Javna rasprava se može prekinuti i nastaviti istog radnog dana. Ukoliko je to opravdano, javna rasprava se može prekinuti, a njen nastavak odložiti za prvi naredni dan.

U slučajevima iz stava 1. ovog člana, disciplinska komisija radi u istom sastavu.

Javna rasprava će se odložiti zaključkom disciplinske komisije, ako se u toku postupka stanje stvari tako izmijeni da je odlaganje potrebno radi proširenja ili dopune zahtjeva ili odbrane ili ako treba pribaviti nove dokaze ili ako postoje druge smetnje da se javna rasprava uspješno provede.

Ukoliko disciplinska komisija nastavi rad u promijenjenom sastavu, javna rasprava mora početi iznova.

Zaključkom kojim se odlaže javna rasprava odredit će se, kad je to moguće, dan i sat kad će se javna rasprava nastaviti.

Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Član 40. Branilac policijskog službenika

Branilac policijskog službenika ima pravo da učestvuje u toku cijelog postupka, da postavlja pitanja optuženom policijskom službeniku, svjedocima i drugim pozvanim licima da predlaže nove dokaze, te da iznese završnu riječ.

Ako je u postupku utvrđivanja disciplinske odgovornosti isključena javnost, branilac optuženog može biti samo lice koje je zaposleno u Upravi policije.

Član 41. Zaključenje javne rasprave

Na kraju saslušanja svakog svjedoka i nakon čitanja svakog zapisnika ili drugog pismena, predsjedavajući Komisije će upitati stranke da li imaju neki prijedlog za dopunu dokaznog postupka.

Ako niko ne stavi prijedlog za dopunu dokaznog postupka ili prijedlog bude odbijen, a Komisija nađe da je stanje stvari utvrđeno, predsjedavajući Komisije će objaviti da je dokazni postupak završen.

Na kraju javne rasprave poziva se prvo disciplinski tužilac da iznese završnu riječ, a nakon toga optuženi policijski službenik i njegov branilac će iznijeti svoju završnu riječ. Posljednja riječ uvijek pripada optuženom.

Predsjedavajući Disciplinske komisije zaključuje javnu raspravu, a Komisija se povlači na vijećanje i glasanje.

Vijećanje i glasanje vrši se bez prisustva javnosti i o njemu se sastavlja poseban zapisnik.

Odluka se donosi većinom glasova članova Disciplinske komisije i to neposredno po zaključenju javne rasprave.

Član 42. Vrste odluka

Disciplinska komisija zasniva svoju odluku samo na činjenicama i dokazima koji su izneseni na javnoj raspravi.

Disciplinska komisija je dužna da savjesno ocijeni svaki dokaz pojedinačno i u vezi s ostalim dokazima i da na osnovu takve ocjene izvede zaključak o tome da li je neka činjenica dokazana.

Disciplinska komisija može odlučiti da:

  • 1)
    odbaci zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka jer nije uložen u propisanom roku iz čl. 31. i 32. ovog pravilnika (neblagovremen) ili je uložen od strane neovlaštenog lica (nedopušten) ili je uložen zbog radnje koja ne predstavlja težu povredu službene dužnosti;
  • 2)
    odbije zahtjev kao neosnovan, jer nije utvrđeno da je policijski službenik počinio povredu službene dužnosti ili je utvrđeno da je nije počinio svojom krivicom ili je utvrđeno da je povredu počinio u neuračunljivom stanju;
  • 3)
    prekine disciplinski postupak u skladu sa članom 19. stav 4. ovog pravilnika ako se o istoj stvari vodi krivična istraga ili je pokrenut krivični postupak.

Član 43. Forma odluka i njihovo dostavljanje

Odluke Disciplinske komisije se uvijek donose u formi rješenja i dostavljaju se policijskom službeniku, podnosiocu zahtjeva za pokretanje postupka, direktoru Uprave policije i federalnom ministru unutrašnjih poslova.

Odluke koje je donijela Disciplinska komisija moraju se pismeno izraditi u roku osam dana od dana donošenja, a u složenim stvarima u roku od 15 dana.

Odluke se provode kroz djelovodne knjige Uprave policije.

Član 44. Sadržina rješenja

Rješenje sadrži uvod, izreku, obrazloženje i pouku o pravnom lijeku.

Uvod sadrži sastav Disciplinske komisije, ime i prezime disciplinskog tužioca koji je zastupao zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka, ime i prezime policijskog službenika i njegovog branioca, naznaku o kakvoj je povredi službene dužnosti riječ i datum zaključenja javne rasprave.

Izreka sadrži ime i prezime optuženog policijskog službenika, njegove lične podatke i odluku Disciplinske komisije u skladu s odredbama člana 42. ovog pravilnika.

Obrazloženje sadrži sve bitne činjenice na kojima je odluka zasnovana, a naročito kratku sadržinu zahtjeva za pokretanje postupka, kratku sadržinu odbrane optuženog policijskog službenika, utvrđeno činjenično stanje, ocjenu izvedenih dokaza, te olakšavajuće i otežavajuće okolnosti.

U pouci o pravnom lijeku policijski službenik protiv koga je vođen postupak i podnosilac zahtjeva za pokretanje postupka se obavještavaju da mogu uložiti žalbu na rješenje Policijskom odboru u roku 15 dana od dana prijema rješenja.

VIII - DRUGOSTEPENI POSTUPAK

Član 45. Žalba

Protiv rješenja donesenog u prvostepenom postupku dozvoljena je žalba u roku 15 dana od dana prijema rješenja.

Član 46. Pravo na ulaganje žalbe

Pravo na ulaganje žalbe pripada policijskom službeniku, njegovom braniocu i podnosiocu zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka.

Branilac može izjaviti žalbu bez posebnog ovlaštenja optuženog, ali ne protiv njegove volje.

Stranke mogu odustati od uložene žalbe do donošenja drugostepenog rješenja.

Član 47. Policijski odbor

Žalba se podnosi Policijskom odboru.

Član 48. Pokretanje drugostepenog postupka

Predsjedavajući Policijskog odbora, po prijemu žalbe na prvostepenu odluku, saziva sjednicu Policijskog odbora na kojoj će razmotriti žalbu i upućuje zahtjev Disciplinskoj komisiji da Policijskom odboru dostavi spis.

Član 49. Razmatranje žalbe

Policijski odbor žalbu razmatra na zatvorenoj sjednici, cijeneći naročito da li je u prvostepenom postupku potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje, da li je izrečena odgovarajuća disciplinska mjera i da li su pravilno primijenjeni odgovarajući propisi.

Član 50. Zakazivanje javne rasprave

Ukoliko ocijeni potrebnim da ponovo sasluša policijskog službenika ili podnosioca zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka ili nekog od svjedoka i drugih lica koji su dali iskaz u prvostepenom postupku ili da pozove nove svjedoke ili vještake ili neposredno izvede neki drugi dokaz, Policijski odbor zakazuje javnu raspravu.

Član 51. Tok javne rasprave

Na javnu raspravu pred Policijskim odborom shodno se primjenjuju pravila propisana članom 36. do 41. ovog pravilnika.

Član 52. Odluke Policijskog odbora

Kada odlučuje o žalbi na zakonitim osnovama i uz pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, Policijski odbor donosi odluku u formi rješenja i dostavlja ga policijskom službeniku, podnosiocu zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka, direktoru Uprave policije i federalnom ministru unutrašnjih poslova.

Žalba podnesena Policijskom odboru odlaže izvršenje odluke ukoliko nije drugačije propisano Zakonom.

Policijski odbor odlučuje o žalbi u roku 30 dana od prijema žalbe, osim ako nije drugačije propisano Zakonom.

Odluke Policijskog odbora su konačne, s tim da mogu biti predmet sudskog preispitivanja u skladu sa zakonima Federacije Bosne i Hercegovine, i dostavljaju se podnosiocu žalbe u roku osam dana od dana donošenja.

Član 53. Vrste odluka Policijskog odbora

Policijski odbor donosi odluku kojom žalbu:

  • 1)
    odbacuje, ako nije uložena u propisanom roku iz člana 45. ovog pravilnika (neblagovremena) ili je uložena od strane neovlaštenog lica (nedopuštena);
  • 2)
    odbija kao neosnovanu i potvrđuje prvostepenu odluku, ako utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se prvostepena odluka pobija žalbom; ili
  • 3)
    usvaja i preinačuje prvostepenu odluku, ako utvrdi da u prvostepenom postupku nije potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje ili nije izrečena odgovarajuća disciplinska sankcija ili nisu pravilno primijenjeni odgovarajući propisi.

IX - IZVRŠENJE IZREČENIH DISCIPLINSKIH SANKCIJA

Član 54. Vrijeme izvršenja sankcija i upis u personalni dosje

Izrečena disciplinska sankcija se izvršava kada postane konačna i obavezujuća.

Uprava policije, odnosno Federalno ministarstvo unosi podatke o izrečenim disciplinskim sankcijama u kadrovske evidencije i u personalni dosje policijskog službenika.

Član 55. Izvršenje pisane opomene

Disciplinska sankcija "pisana opomena" se izvršava tako što direktor Uprave policije, odnosno federalni ministar unutrašnjih poslova ili lica koja oni ovlaste uručuju policijskom službeniku akt kojim je izrečena navedena disciplinska sankcija.

Član 56. Izvršenje novčane kazne

Disciplinska sankcija "novčana kazna" izvršava se na način da direktor Uprave policije, odnosno federalni ministar unutrašnjih poslova ili lica koja oni ovlaste uručuju policijskom službeniku akt kojim je izrečena navedena disciplinska sankcija i isti se dostavlja nadležnoj službi radi izvršenja.

Ovaj akt obavezno sadrži procentualni iznos i dužinu trajanja novčane kazne.

Član 57. Izvršenje obustavljanja unapređenja u viši čin

Disciplinska sankcija "obustavljanje unapređenja u viši čin" izvršava se na način da direktor Uprave policije, odnosno federalni ministar unutrašnjih poslova ili lica koja oni ovlaste uručuju policijskom službeniku akt kojim je izrečena navedena disciplinska sankcija.

Ovaj akt obavezno sadrži vremenski period na koji je izrečena navedena sankcija.

Član 58. Izvršenje prestanka radnog odnosa

Disciplinska sankcija "prestanak radnog odnosa" izvršava se na način da direktor Uprave policije, odnosno federalni ministar unutrašnjih poslova ili lica koja oni ovlaste policijskom službeniku uručuju rješenje o prestanku radnog odnosa.

Član 59. Brisanje iz evidencije

Disciplinske sankcije za lakšu povredu službene dužnosti se brišu nakon dvije godine od dana stupanja na snagu odluke o njenom izricanju.

Disciplinske sankcije za težu povredu službene dužnosti se brišu nakon pet godina od dana stupanja na snagu odluke o njenom izricanju.

Postupak brisanja sankcija se vodi po službenoj dužnosti.

Nakon brisanja disciplinskih sankcija smatra se da policijski službenik nikad nije bio podvrgnut disciplinskoj kazni. Brisane disciplinske sankcije ne mogu se spominjati u službenim zapisnicima ili postupcima.

X - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 60. Postupci u toku

Predmeti u kojima nije okončan prvostepeni postupak prije stupanja na snagu ovog pravilnika dovršit će se po odredbama pravilnika koje su bile na snazi prije stupanja na snagu ovog pravilnika.

Predmeti u kojima je uložena žalba, proslijedit će se Policijskom odboru.

Član 61. Prestanak važenja

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti službenika Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, broj 02/1-02-1-126 od 27. 12. 2002. godine i broj 01-05/2-02-1-21 od 05. 02. 2003. godine.

Član 62. Stupanje na snagu

Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 01-700/05
19. septembra 2005. godine
Sarajevo

Ministar
Mevludin Halilović, s. r.